SOCIJALNA DEMOGRAFIJA-interna skripta-

Revidirano, korigirano i dopunjeno izdanje temeljeno na studentskim biljekama iz prethodnih generacija SadrajRevidirano, korigirano i dopunjeno izdanje temeljeno na studentskim biljekama iz prethodnih generacija...................................................................................................................1 Sadraj..........................................................................................................................................1 Ova je skripta izdana pod Creative Commons licencom............................................................1 Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska.................................................................................1 Puna ispitna literatura..................................................................................................................2 Uvodno predavanje......................................................................................................................3 KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE OD 1780. DO DANAS.................................10 MIGRACIJE .............................................................................................................................19 Hrvatske migracije.....................................................................................................................28 STARENJE I DOBNA STRUKTURA STANOVNITVA....................................................34 EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNITVA................................................................40 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA:...............................................................43 RODNA STRUKTURA STANOVNITVA............................................................................47 OBITELJ I KUANSTVO.......................................................................................................52 OBITELJSKA I DEMOGRAFSKA POLITIKA......................................................................59 PROSTORNA DISTRIBUCIJA STANOVNITVA HRVATSKE:.......................................63

Priredio: Teo Matkovi, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

Ova je skripta izdana pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska

1

Puna ispitna literaturaOsnovna literatura Wertheimer-Baleti, A. (2005). Determinante reprodukcije stanovnitva Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljea. U D. ivi (ur). Stanovnitvo Hrvatske dosadanji razvoj i perspektive (str. 9-38). Zagreb:Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar izmi, I., ivi, D. (2005). Vanjske migracije stanovnitva Hrvatske kritiki osvrt. U D. ivi (ur). Stanovnitvo Hrvatske dosadanji razvoj i perspektive (str. 55-70). Zagreb:Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Puljiz, V. (2005). Demografske promjene i socijalna politika. U D. ivi (ur). Stanovnitvo Hrvatske dosadanji razvoj i perspektive (str. 95-118). Zagreb:Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Akrap, A. (2005). initelji kretanja broja sklopljenih brakova u Hrvatskoj od 1961. do 2002. godine. U D. ivi (ur). Stanovnitvo Hrvatske dosadanji razvoj i perspektive (str. 119-144). Zagreb:Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar

Dopunska literatura Nejami, I. (2008). Stanovnitvo Hrvatske. Demogeografske studije i analize. Zagreb: Hrvatsko geografsko drutvo. Poglavlja 1-5 i 7. Haralambos, M. i Holborn, M. (2002.) Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing. Poglavlja spol i rod (dio sa str. 127-149) i obrazovanje (dio sa str. 777-800.) Wertheimer-Baleti, A. (1999.) Stanovnitvo i razvoj. Zagreb: Mate. Gelo, J. (1987.) Demografske promjene u Hrvatskoj u razdoblju: 1870.- 1981. Zagreb: Globus. Gelo, J., Akrap, A i ipin, I. (2006.) Temeljne znaajke demografskoga razvoja Hrvatske bilanca 20. stoljea. Zagreb:Ministarstvo obitelji, branitelja i medugeneracijske solidarnosti.

2

Uvodno predavanjePOJAM SOC. DEMOGRAFIJE Demografija = gr. demos narod, grafos opis znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem stanovnitva Socijalna demografija = demografija koja u prvom planu ima socijalne aspekte (i socijalne posljedice) strukture stanovnitva (koliko ima osoba s invaliditetom, koliko siromanih, starih i nemonih, oblici obitelji). Socijalni radnici pri svom djelovanju esto u kontaktu s ranjivim demografskim skupinama ili suoeni s problemima koji proizlaze iz strukture stanovnitva na nekom prostoru. Demografska politika = populacijska politika (lat. populus=stanovnitvo) djelatnost drave, tj. dravna politika usmjerena na razvoj stanovnitva na promjene u strukturi i broju stanovnitva. Odnosi se na kretanje stanovnitva, te je akcent na soc. aspektu drutva. Vee se uz socijalnu politiku drava stimulira raanje djece (obiteljska politika), sudjeluje, prati razvoj st. Moe biti pozitivna (potie se razvoj st., raanje djece), ili negativna (smanjuje se broj st. Kina, Indija). Odnosi demografija i ekonomija, te demografija i (socijalna) politika: Demografija i ekonomija = ljudi su najvaniji resurs u ekonomiji (proizvodni faktor) broj i kvaliteta stanovnitva obrazovanje, zdravlje, mlado st. vano za ekonomiju i perspektive, a naroito je vana dobna i obrazovna struktura (demografija se predaje na ekonomiji i socijalnom radu). Demografija i socijalna politika = socijalna je politika djelatnost usmjerena na razvoj i prevladavanje socijalnih rizika u drutvu, a socijalna demografija joj slui kao pomona disciplina koja omoguava definiranje mjera (npr. kod poveanja nataliteta). Uvid u kretanje i strukturu stanovnitva je vaan za socijalnu politiku radi odreivanja socijalnih mjera. Demografija i politika = u politikim borbama se esto koriste demografski podaci 10 tisua st. godinje je manje u RH doi do poveanja st. je vrlo teko, a

3

politiari znaju to obeavati to se ini za djecu, majke, itd. (porodiljni dopusti, visina djejeg doplatka) Broj stanovnika je igrao veliku ulogu kroz povijest vie st. = jaa zemlja. Populisti (populacionisti) podilaze narodu, posebice niim, siromanim

slojevima obeaju, a ne ispunjavaju. POVIJEST DEMOGRAFIJE I PRISTUPA STANOVNITVU - Stari i Srednji vijek Prije milijun godina na svijet je ivjelo 100-200 000 ljudi (afrika, azija). Prije 100 000

godina oko milijun. Ubrzan razvoj stanovnitva poinje od neolitske revolucije (prije 10 000 god.) poljoprivredna revolucija = prekretnica ovjek je dotad ovisio o prirodi, umi, lovu sad poinje mijenjati saditi biljke, uzgajati ivotinje. Tako se poveala hrana te i broj stanovnika ovjek poinje vladati prirodom, prilagoava ju sebi. Mogu vei broj stanovnika na nekom prostoru. Poetkom Nove ere 230 milijuna ljudi. Do 1000. godine vrlo mali rast (253 milijuna) propast velikih civilizacija. Spor rast stanovnitva tijekom srednjeg vijeka. Hrvatska oko 1000. godine oko 250 tisua st. (kralj Tomislav). U Europi se pojavila kuga u 14. st. (1341.) i pokosila treinu stanovnitva (20 od 60 milijuna). Nakon toga manjka stanovnitva za obradu zemlje. Vea panja posveena stanovnitvu. Ubrzan rast stanovnitva u Europi od vremena apsolutnih europskih monarhija, od poetka novog vijeka (posebno nakon 1700te). udvostruava europsko stanovnitvo. Rast se jo vie ubrzava u 20. stoljeu, ali ne vie u Europi ve u manje razvijenim zemljama. Opada udio stanovnika Europe u svjetskom stanovnitvu. Godina 1000.* 1500.* 1700.** 1850.** Europa (mil.) 43 84 111 276 Svijet (mil.) 253 461 680 1 241 Do 20. stoljea svakih 100 godina se gotovo

4

1900.** 408 1950.*** 547 2000.*** 726 2010.*** 733 1987.g. 5 milijarditi stanovnik roen

1 650 2 529 6 115 6 909 (u Zagrebu),

Pristupi stanovnitvu povijest demografske misli Mojsije = knjiga Postanka (Genesis) iz Petoknjija: Plodite se i mnoite te ovladajte zemljom - Bog idovskom narodu u Obeanoj zemlji, Kanaanu bazini pronatalitetni stav raanje doputeno samo u braku (moralni stav). Stara Kina 5000 god. pr. Kr. car Ju donio propis o brojanju ljudi u svakoj kui na svakoj kui mora biti ploa na kojoj mora pisati koliko ljudi ivi u njoj i promjene. Stara Grka Platon i Aristotel poklanjali veliku panju broju stanovnika ne da ga bude puno nego da taj broj bude racionalan (ne pretjerano visok/nizak). Viak stanopvnitva su iseljavali u kolonije. Antika Grka imala je malo obradive zemlje. Platon - Idealan grad (Polis) s idealnim brojem stanovnika (oko 5000) ako pree taj broj onda se stanovnitvo iseljava u kolonije rast stanovnitva mora biti racionalan (Polis). Aristotel - zagovarao populacijsku politiku drava/vlast mora kontrolirati rast stanovnitva da se ne dozvoli veliki rast stanovnitva idealna napuenost. Nije bio protiv pobaaja, pa ak ni protiv edomorstva. Stari Rim Cervije Talije 500 god. pr. Kr. prvi popis st., zemljita, stoke i imovine obnavljali su se tijekom trajanja Rim. carstva Toma Akvinski - nije vaan broj ljudi, nego okrenutost besmrtnosti due preuzeo je vane ideje od Aristotela okrenut drugom svijetu tako da ako djeca umru to nije bitno, ve ono to se dogaa na drugom svijetu. Crkva tada ne pridaje veli znaaj stanovnitvu. Ibn Khaldun - ciklika povijest stanovnitva (rast i pad civilizacija se ponavlja) 13.st.

5

POVIJEST DEMOGRAFIJE - Novi vijek Populacionisti prva grupa teoretiara st. 17. st.oljee Populacionizam pristup nastao u razdoblju kad se broju stanovnika posveuje velika panja. Broj stanovnika postaje bitan za velike europske zemlje koje nastaju. Drava koja eli biti mona mora imati dosta stanovitva. Svi se trude poveati stanovnitvo (radi vojske i kontrole teritorija). Koincidira s Agrarnom reformom (krumpir, kukuruz). esti ratovi. Colbert = tajnik Luja XIV. vaan je broj ljudi ako ima puno ljudi, ima vojsku (mo), pa kralj donosi Zakon o stanovnitvu kojim se stimulira poveanje broj stanovnika (1666.) pozitivan pristup broju stanovnika. Kameralizam vrsta populacionizma u Austro-Ugarskoj i Pruskoj (Fridrik II., Marija Terezija i Josip II.). To je pristup upravljanju dravom i brojem ljudi drava ima uvid u sve resurse, kontrolira ih i razvija. Smatra se potrebnim ukinuti feudalne poreze i uvesti samo jedan (kao jedna od dravnih mjera kontrole i reda). Osnovali ured za naseljavanje, prvenstveno radi popunjavanja stanovnitvom Slavonije osloboene od Turaka i sipranjene od stanovnitva. Maltuzijanci druga struja (kr. 18., po. 19. st.). Pojavljuje se kasnije, a nazvana je po britanskom ekonomistu Robertu Thomasu Malthusu. Ovaj pristup dolazi iz Velike Britanije u vrijeme ranog razvoja industrije i pojave gradske bijede zbog broja stanovnika u gradovima. Thomas Malthus smatra da je rast stanovnitva opasan stanovnitvo se ne smije previe mnoiti jer e ga biti previe pa ga se nee moi hraniti (ovjeanstvo e se suoiti s nerazmjerom hrane (izvora za ivot) i stanovnitva). Iz toga proizlazi bijeda i nered. - 1872. napisao je Esej o stanovnitvu u kojem je iznio teoriju da se stanovnitvo mnoi geometrijskom progresijom (2..4..8..16..32), to je bre nego mogunost proizvodnje hrane koja raste aritmetikom progresijom (2..46..8..10). Velika Britanija se s tim problemom nosila raseljavajui siromano stanovnitvo u kolonije (kanjenike u Australiju). Danas Malthusova teorija vie vrijedi za nerazvijeni svijet., posebno Afriku.

6

Teorija demografske tranzicije brojnost stanovnitva ima neke zakone u kretanju kroz vrijeme. Teorija opisuje kretanje stanovnitva. Prvo (u razvijenim zemljama kroz 19. stoljee, na jugu i istoku Europe u prvoj polovici 20. stoljea, drugdje tek sredinom 20. stoljea) dolazi do naglog smanjenja mortaliteta (zbog poboljanja uvijeta ivota i razvoja medicine). Tada se stanovnitvo poinje brzo poveavati. Kasnije dolazi do pada nataliteta, ime dolazi do balansa. Nakon ove faze, u posljednje vrijeme mortalitet se i dalje polako smanjuje, ali je daljnji pad nataliteta jo bri. Fertilitet se smanjuje ispod razine reprodukcije (2,1 djece po majci), a prirodni prirast postaje negativan. Nakon poslijeratnog baby booma, (1948-1970) nagli pad nataliteta i stabilizacija na relativno niskoj razini. Demografska recesija u razvijenom svijetu. STANOVNITVO SVIJETA DANAS I PROCJENE ZA BUDUNOST Danas:10000 9000 8000 70006 115 6 909 7 675 8 801 8 309 9 150

6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1950. 1955. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985.547 604 656 693 2 529 3 023 3 686 4 438

5 290

721

727

733

733

723

708

691

1990.

1995.

2000.

2005.

2010.

2020.

2030.

2040.

2045.

Svijet

Europa

Disproporcije razvijeni sjever (Europa, Sjeverna Amerika) polagan, spori rast

(prvenstveno radi migranata koji se tamo naseljavaju), ak nazadovanje. Nerazvijeni jug i siromane zemlje imaju jako velik rast. Europa ima nulti ili negativan prirodni prirataj, dok Albanija i Turska jedine jo imaju pozitivan PP. 7

2050.

1960.

2015.

2025.

2035.

6 zemalja u razvoju su dom za 50% svjetskog stanovnitva (koncentracija svjetskog stanovnitva prvih pet u istonoj i junoj Aziji): 1. Kina 2. Indija 3. Indonezija Stanovnitvo Europe Ukupno stanovnitvo 2004.: Europa ima 815 mil stanovnika to je 11% svjetskog stanovnitva, od toga 480 mil stanovnika EU (56% europskog stanovnitva; EU ima 25 zemalja). Prije je Europa imala 25% svjetskog stanovnitva to znai da njen udio opada. Godinja stopa rasta u Europi je 2,3 mil / 0,2% (uglavnom su to ljudi koji se dosele). Udio europljana u svj. stan. stalno opada (Europa je demografski slaba). Uzrok porasta stan. u Europi su imigranti, ne stopa raanja! o o o o o o Najvee europske zemlje po broju stanovnika: Rusija (+Azijski dio) 143,5 mil Njemaka 82,5 mil Turska 71,6 mil Francuska 60,6 mil Velika Britanija 59,7 mil Italija - 57,7 mil 4. Pakistan 5. Banglade 6. Nigerija

Hrvatska 4,437 mil / 054% europskog stanovnitva (a po

nacionalnom dohotku 0,25% Europskog)

8

PROCJENE ZA BUDUNOST Svijet 2050. g. = od 8 do 10,5 milijardi (srednja procjena 9,2) Europa opadanje broja stanovnitva. Do 2050. god imat e 36 milijuna manje, a SAD 116 milijuna vie nego 2000. godine. Demografske promjene u Aziji - rast stanovnitva u Aziji, prisutne antipopulacijske mjere u Kini i Indiji, neravnotea spolova (raa se osjetno manje enske djece). Indija i Kina = antinatalistika politika zbog straha od velikog broja stanovnika mjere Mao Zedong zapoeo (u 1960ima) kanjavali su ljude ako imaju vie od jednog djeteta, smanjuju plae. Zadravana muka djeca. Kina je znatno smanjila broj stanovnika, pa e je Indija brzo prei jer nema rigidne mjere. Kini prijeti velik broj starijeg stanovnitva U Indiji osjetno je vei broj muke djece uestali pobaaji enske djece zbog velikog miraza koji obitelji daju zbog udaje keri, zbog mukog nasljednika. Indija na 820 djevojica dolazi 1000 djeaka, deficit e biti 20 milijuna (djevojice). Velika opasnost trgovina enama i socijalni nemiri zbog deficita ena (partnera). Afrika velik problem AIDSa (22 mil. bolesnih u 2007.). Afrika danas predstavlja problem zbog nekontroliranog rasta stanovnitva. Projekcije ukazuju na najvei rast stanovnitva na ovom kontinentu. Azija veina zemalja danas razvijenija, s obrazovanijim stanovnitvom i niim fertilitetom. Znaajne migracije na druge kontinente.

9

KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE OD 1780. DO DANAS IZVORI O STANOVNITVU HRVATSKE: 1. matine Crkvene knjige prve oko 1500. u Dubrovniku. Sveenici su biljeili raanja i umiranja stanovnitva u svojim upama. Dubrovnik je bio grad-republika sa samostalnom vlau. Poslije se proirile na druge gradove prvo u Dalmaciji, a onda u ostatku RH 2. a) prvi popisi prvi sistematski popisi stanovnitva: Marijaterezijanski (1754) Marija Terezija obavila je tada prvi popis ljudi i stoke na podruju RH i uvela katastar. Na njenom je dvoru prevladavao kameralizam (koji zastupa racionalnu uporabu resursa u drutvu i stanovnitva, jer je to vano u ratovima kada velike europske sile mobiliziraju veliki broj vojnika). Taj popis nikada nije objavljen zbog protivljenja feudalaca (nisu htjeli da ih se kontrolira, da se zna to imaju). b) Jozefinski (1785) objavljen je po naredbi Cara Josipa II (sin Marije Terezije koji je vladao samo 10 godina) i on je objavljen unato protivljenju 3. redovni popisi stan. u RH poinju od 1857 godine, objavljuju se svakih 10 godina. Poslije II. Sv. Rata obavlja se svake prve god. u desetljeu ('81, '91, '01). Evidentiraju se stanovnici i po naseljima (za svako naselje podaci dostupni na mrenim stranicama DZS-a). Nije bio obavljen za vrijeme 2. svj. rata ('41 popis nije proveden zbog rata, ve je proveden '48 i '53). 4. ured za statistiku i evidenciju osnovan u Zagrebu 1885 godine (bio je nadlean i za Slavoniju, ali ne i Dalmaciju, Vojnu Krajinu ili Istru). Danas imamo Dravni zavod za statistiku

KRETANJE STANOVNITVA: Osnovni indikatori (imbenici kretanja stanovnitva): Kretanje stanovnitva = prirodno kretanje + prostorno kretanje

10

A) Prirodno kretanje vitalni pokazatelji 1. Natalitet (rodnost) broj roene djece tijekom godine u zemlji. Najvie je djece roeno 1909. godine i to 141 tisua, no tada je bio i velik mortalitet. Danas se raa oko 40 tisua djece. Stopa nataliteta- broj djece roene na 1000 stanovnika. 2. Mortalitet (smrtnost) broj umrlih stanovnika. 2a) Smrtnost dojenadi broj umrle djece mlae od godinu dana. Stopa smrtnosti dojenadi smrtnost dojenadi na 1000 ivoroenih. 3. Prirodni prirataj (prirodna promjena) razlika mortaliteta i nataliteta (2-1) Migracije mehaniko (prostorno) kretanje 4. Imigracije doseljavanje stanovnitva 5. Emigracije odseljavanje stanovnitva 6. Migracijska bilanca (dobiva se kao razlika izmeu emigracije i imigracije, a moe biti pozitivna i negativna). Hrv negativna mig. bilanca. Vanjski faktori Epidemije kolera u 2. polovici 19. stoljea (150 000 rtava), panjolska gripa 1918., tifus. Suzbijene u 2. polovici 20. stoljea Ratovi - dva svjestka i domovinski u 20. stoljeu60 50 40 30 20 10 0 1820 1830 1850 1860 1870 1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1990 -10 -20 Stopa nataliteta Stopa prirodnog prirataja Stopa mortaliteta 2000 1840 1980

Stopa mortaliteta - broj umrlih na 1000

11

KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE OD 1780 1880: 1780. 1.476.000 stanovnika i svakih 20 godina taj se broj poveavao za oko 150 do 200 tisua stanovnika da bi 1880. godine u Hrvatskoj bilo 2,5 milijuna stanovnika. Kroz vrijeme od 100 godina broja stanovnika Hrvatske poveao se za 70% i to je bio spor rast. Nakon 1850 god. imamo kontinuirani rast. I natalitet (42-45 ) i mortalitet (35-42 ) bili visoki puno se djece raalo ali je puno i umiralo KRETANJE STANOVNITVA OD 1880 - 1940: 1880. u Hrvatskoj je bilo 2,5 milijuna stanovnika i taj je broj rastao za oko 300 tisua stanovnika svakih 10 godina. U razdoblju izmeu 1910 1921. dolazi do pada broja stanovnika zbog 1. svjetskog rata i panjolske gripe, nakon ega broj stanovnika ponovno poinje rasti da bi 1940. doseglo broj od 4.095.000 stanovnika. Odnosno u ovom razdoblju stanovnitvo brzo raste (usprkos velikoj emigraciji)! I natalitet i mortalitet padaju, s time da mortalitet pada bre (s 30 na 16 ) zbog bolje prehrane, uvjeta itova i zdravstvenih mjera. Natalitet pada sporije (s 43 na 25) i jo uvijek je visok. KRETANJE BROJA STANOVNITVA NAKON 2. SVJETSKOG RATA: 1948. bilo je 3.780.000 stanovnika to je manje nego 1940. Do pada broja stanovnika dolo je zbog 2. svjetskog rata - ratni gubici (oko 200 tisua poginulih u Hrv.) i demografski gubici (R+D gubitci= oko 400 tisua ljudi). Od '48 stanovnitvo raste za oko 200 tisua u intervalima od 10 godina i taj se rast nastavlja do 1991. godine kada zbog Domovinskog rata dolazi do pada stanovnitva (oko 350 tisua ljudi manje veina gubitaka uslijed iseljavanja Hrvata i Srba za vrijeme rata). 2001. U Hrvatskoj je popisom ustanovljeno 4.437.430 stanovnika (4 203 801 s boravitem u Hrvatskoj). Stopa nataliteta se kroz itavo razdoblje smanjuje (od 23 neposredno nakon rata do 9 nakon 2000.), dok se mortalitet smanjivao do 1960. (do 10 ), a potom blago raste (radi starenje stanovnitva).

12

Od 1991. prirodni prirast je negativan (mortalitet je vei od nataliteta). Stopa nataliteta izmeu 9 i 11 ), stopa mortaliteta izmeu 11 i 12 ). Vie je umrlih nego roenih u cijelom razdoblju. Od 2000. godinje se rodilo (ovisno o godini) 6500-13 000 manje osoba nego to je umrlo. Negativno prirodno kretanje izmeu 2 i 3 . Hrvatska ima nepovoljne vitalne pokazatelje o kretanju stanovnitva Broj stanovnika Hrvatske (stanovnitvo prisutno u zemlji), 1900.-2001.

4 500 000

4 000 000

3 500 000

3 000 000

2 500 000 1906. 1921. 1926. 1931. 1936. 1941. 1946. 1951. 1961. 1901. 1911. 1916. 1956. 1966. 1971. 1976. 1981. 1986. 1991. 1996. 2001.

Demografska tranzicija: 3 FAZE (tri prikazana razdoblja): a) visoki N i M b) kraj 19 st. II svj. Rata pad M, visoki N c) od II svj. Rata pad N, nadmauje ga M tj. prisutan je pad nataliteta (i fertiliteta), dok mortalitet ne pada tako jako. U Hrvatskoj nakon 1991. godine mortalitet je vei od nataliteta (11 - 9 = - 2 ) tj. prirodni prirataj u ovom je razdoblju negativan ( - 2 ). Danas svake godine oko 10 000 stan. manje.

13

Mortalitet dojenadiPomoni vitalni indikator. Ukazuje na razinu razvijenosti i kvalitetu zdravstvene zatite djece. Utjee na opu stopu mortaliteta (u nerazvijenim zemljama velik dio mortaliteta je mortalitet dojenadi). Stopa mortaliteta dojenadi (koliko djece od tisuu ivoroenih umre do godine dana ivota) 2 su vrste smrtnosti dojenadi: I. II. Perinatalna stopa smrtnost dojenadi do 7 dana Postnatalna od 7 dana do 1 godine (posebno podlona padu sulijed se

materijalnih /civilizacijskih razloga) Do drugog svjetskog rata do prve godine ivota umrlo bi svako etvrto ili peto dijete. Stopa mortaliteta dojenadi nije jako visoka i konstantno pada Hrvatska je trenutno

po tome sa mortalitetom dojenadi oko 5 (svako dvjestoto dijete) bliska zemljama zapadne Europe i neto bolja od bivih socijalistikih zemalja.

10 000 9 000 8 000 7 000 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 1955.

100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. Broj umrle dojenadi u godini Stopa mortaliteta dojenadi (desna os)

Ta je stopa jako opala u posljednjim desetljeima zahvaljujui velikom napretku To je najspektakularniji napredak na tom

medicine i uvjeta ivota (jo 1960ih ona je bila oko 50). Danas razvijene zemlje imaju oko 4 , a postsocijalistike oko 10 . podruju kada je rije o demografiji. 14

- RATNI GUBITCI ~ Djelovanje rata na kretanje stanovnitva rat djeluje na dva naina: ~ ratove su obino pratile i epidemije i glad poveavajui izravne gubitke 2. migracije izazvane ratom ~ velike emigracije nakon 2. svjetskog rata (nijemci, talijani-optanti) 3. Demografski gubitci - pad nataliteta u ratu. "isti" demografski gubitak. Prvi svjetski rat - demografski gubitak (izgubljeni nat. ) 113 000 - ratni gubici (epidemije i poginuli) - vanjske migracije Ukupno Drugi svjetski rat - demografski gubitak (izgubljeni nat.) 70 000 - ratni gubici (epidemije i poginuli) - vanjske migracije Ukupno Domovinski rat - ratni gubici Poginuli civili- oko 4 500 Poginuli i nestali hrvatski Srbi oko 6 500 - migracijski gubici Hrvati iz BiH) - demografski gubitak (izg. natalitet) Ukupno 9 677 450 276 418 507 -dijelom kompenzirani useljavanjem tijekom rata 233 000 stanovnika (najvie 22 092 Poginuli i nestali branitelji oko 8 500 310 000 240 000 620 000 257 000 162 000 370 000

1. neposredni ratni gubici poginuli, nestali, ranjeni

15

Hrvatska je u razdoblju od 1990te do '04 imala VRLO TEKO DEMOGRAFSKO RAZDOBLJE rat, emigraciju i negativan trend vitalnih faktora. Fertilitet Fertilitet ostvarena plodnost, broj djece koja ena rodi tijekom ivota. Stopa fertiliteta = prosjean broj djece koje rodi ena tijekom svoje fertilne dobi . Da bi se stanovnitvo odralo na istoj brojanoj razini (reprodukcije) 1 bi ena trebala roditi 2,1 dijete, odnosno na 100 ena 210 djece Stvarni (ostvareni) fertilitet generacije mogue je ustanoviti tek za generacije koje su izale iz fertilne dobi, izraunom stvarnog broja djece koji su rodile. Specifina stopa fertiliteta prosjean broj djece roen kod ena odreene dobi (npr. s 23, 28, 30 godina ili izmeu 30-34 godine). Moe se tumaiti i kao vjerojatnost da je ena te dobi rodila kroz godinu. Totalna stopa fertiliteta (TFR) prosjean broj djece koji bi rodila ena kroz svoju fertilnu dob kada bi specifina stopa fertiliteta za sve dobne skupine ostala ista (slino oekivanom trajanju ivota). Dobiva se kao zbroj specifinih stopa fertiliteta. Uglavnom se koristi ova mjera. Opa stopa fertiliteta Moe se izraunati tako to se broj roene djece u nekoj godini podijeli sa brojem ena u fertilnoj dobi (15-49). Kretanje totalne stope fertiliteta u Hrvatskoj 1960.-2009.

16

Prosjena dob majke pri prvom porodu 28 27 26 25 24 23 22 21 20 1960.

Totalna stopa fertiliteta 2,4 2,1 1,8 1,5 1,2 0,9 0,6 0,3 0,0

1965.

1970.

1975.

1980.

1985.

1990.

1995.

2000.

2005.

Poetkom 20. stoljea stopa fertiliteta je bila oko 5,4. Nakon toga brzo se smanjuje (demografska tranzicija). U posljednjih pola stoljea fertilitet je postojano padao od 1960.-1990 sa 2,2 na 1,4. Nakon toga osim malog posljeratnog baby-booma ostaje relativno stabilan (1,31,4), ali daleko ispod stope reprodukcije (2,1) EU 1965. god 2,75 2000. god 1,47 Specifine stope fertiliteta 1960-2008.1960 800 1980 1998 2008

Razlozi padu fertiliteta jesu:700 600 500

~ ~

planiranje obitelji (zbog straha od pada ivotnog standarda) masovno zapoljavanje ena (dostupna kontracepc. sredstva ena kontrolira fertil.) dugotrajnije obrazovanje zbog kojeg karijera ima prednost (kapital uloen u obrazovanje ljudi ne ele potratiti, ve se ele zapoljavati) kontracepcijska sredstva zbog kojih ene mogu planirati fertilitet (na kvalitetniji nain nego pobaajem broj pobaaja smanjen sa 50 000 ranih 1980ih na manje od 5 000 samo dvadeset godina kasnije)15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45 i vie

~ 400300

~200 100 0

17

Izmeu 1960. i 1980. smanjen je fertilitet u starijim dobnim skupinama (manji broj djece). Najvii je fertilitet bio u kohorti 20-24. U prolih 10 godina izuzetno je smanjen fertilitet u dobnoj skupini 20-24 (i 15-19), a povean u skupini 30-39 godina. ene ne raaju znaajno manje nego 1980ih, ali raaju kasnije. Sad je najvii fertilitet u dobnoj skupini 25-29, a potom izmeu 30 i 34.

18

MIGRACIJE(prostorna pokretljivost stanovnitva) Na kretanje stan. utjeu 2 bitna faktora: a) prirodno kretanje stanovnitva b) migracije - mehanika ili prostorna pokretljivost Migracije utjeu ne samo na kretanje broja stanovnika nego i na njegov stastav (dobni, etniki, obrazovni, strukovni) ~ 1. 2. ~ 1. razvoja drutva: Predindustrijske prije nastanka industrijskog drutva (prije 19 st.), bile su vie grupne, velike mogracije (esto uzrokovane ratovima, povlaenje pred Turcima, kretala su se cijela plemena, sela to su vie povijesne migracije). Glavna im je znaajka masovnost Industrijske uslijed procesa industrijalizacije i deagrarizacije, vie su pojedinane, obiteljske (ljudi se zapoljavaju u gradovima, u industrijama i tamo se naseljavaju. Prvo su se preseljavali mukarci, a zatim su dolazile ene i obitelj). Danas prevladava ova vrsta migracija novovjekovne migracije 2. DRUGA PODJELA prema vremenu trajanja i stalnosti: Privremene (dnevne, tjedne, sezonske) Trajne preseljenje za stalno (esto poinju kao privremene) 2 strane migracije: EMIGRACIJA odlazak s nekog mjesta IMIGRACIJA dolazak na neko mjesto ivjeti Oblici migracija: PRVA PODJELA povijesna (historijska), odnosi se na etape

19

3. koliko daleko putujete Unutar regije

TREA PODJELA s obzirom na prostornu distancu tj.

Unutar drave (izvan regije) Vanjske/Inozemne europske prekomorske (npr. Amerika, Australija)

4.

ETVRTA PODJELA socijalna sredina: Interuralne izmeu sela Ruralno urbane danas se javlja i trend seljenja grad selo, ali ih je malo Interurbane meu gradovima

to se drutvo vie razvijalo to sve vie ljudi eli izai iz grada na selo (urbanizacija, deagrarizacija) to stvara probleme prilagodbe u nove sredine i neravnotee stanovnitva. ~ 1. Uzroci i posljedice migracija: politiki "glavom bez obzira" - zbog politikog pritiska,

UZROCI migracija.: raznorodni, esto ih djeluje vie presije, progoni, izravne opasnosti po ivot osoba koje ih tjeraju da odlaze. esto pogaaju pojedine etnike skupine (idovi iz njemake, nijemci iz Jugoslavije, Srbi iz Hrvatske, svi iz BiH. Kad su u pitanju ratne migracije - veliki egzodusi, esto masovni. 2. ekonomski trbuhom za kruhom. Ljudi mjenjaju sredinu u potrazi za boljim itovom. Odlazi se iz krajeva gdje se teko ivi, prema onima gdje migranti vjeruju da e ivjeti dobro. (1+2 najvaniji) 3. socijalno-psiholoki npr. mladi ljudi bjee u gradove kako bi izbjegli socijalnog kontroli male sredine, te stekli slobodu i ostamostaljenje svi ovi imbenici mogu djelovati i kao PUSH PULL faktori faktori odbijanja (sredine u kojoj ivimo) i privlaenja (u sredinu gdje se doseljavamo) - to migrante odbija od matine sredine i privlai odrediu migracije. Mora biti uvjetovan razl. motivima da motivira na migraciju (dob, kvaliteta boljeg ivota tamo...) tj. PUSH-PULL faktori ili motivi)

20

Vani su kontakti odnosno osobe koje su ve prethodno migrirale ka nekoj sredini i koje mogu pruiti informacije i potporu drugim osobama zainteresiranim za migracije. Tzv "lanane migracije" POSLJEDICE migracija: demografske smanjuje se stanovnitvo u tim krajevima odakle se odlazi i mijenja se struktura stanovnitva jer uglavnom odlazi mlae i vitalnije stanovnitvo, esto oni sposobniji, poduzetniji, ambicioznji. To vodi ubrzanom starenju i poremeaju u dobnoj strukturi sredine u kojoj se odlazi (ali i smanjivanju demografskog pritiska kod prenapuenosti). Poremeaji u rodnoj strukturi prije je odlazilo vie mukaraca, ali sada u Hrvatskoj ene u veem broju migriraju - to se ogleda i u reprodukciji stanovnitva. Cijeli krajevi ostaju bez ljudi tako da dolazi do degradacije prostora (npr. otoci izvan sezone) ekonomske mogu biti pozitivne i negativne u poetku dok emigranti (gasterbajteri) alju novac i pomau svojoj obitelji i sredini. Ukoliko doe do povratka (nakon par desetljea) ulae se u lokalnu sredinu (gradnja kue, pokretanje poslova). No dugorono se ne isplati jer nastaje demografski gubitak i smanjuje se broj stanovnika stan (npr. u Irskoj se stanovnitvo smanjilo sa 6 na 2 mil.). socijalno psiholoke u krajevima iz kojih ljudi odlaze vlada negativna atmosfera, malo socijalnih dogaanja, puno ljudi nedostaje (npr. sela u kojima se ne raaju djeca i gdje nema svadbi). Depresivna atmosfera i manjak dogaanja potie daljnje emigracije mladh ljudi iz takvih krajeva. postoji problem adaptacije migranata u sredine dolaska odnosi se uglavnom na odlazak u drugi svijet. Pogotovo problematian za osobe sa niskim stupnjem obrazovanosti i nepoznavanjem jezika. To je problem pogotovo za 1. generaciju, djeca se uglavnom integriraju preko kola. Migracije su sluile i kao "sigurnosni ventil" pomou kojega su oni nezadovoljni i/ili ambiciozni odnosno "prekobrojni" mogli otii, to bi smanjivalo drutvene tenzije (i smanjilo rizik revolucija i pobuna).

21

~

Zemlje imigracije:

Migracije u SAD najvea zemlja imigracije. 1/3 stanovnitva SAD i danas ine imigranti. God. 1776. kada je postala neovisna imala je 4 mil stanovnika, dok danas ima preko 300 mil stanovnika. Prvi faktor privlaenja jest taj to je SAD ogroman prazan teritorij i upravo je to faktor privlaenja. Dok je Europa u 19 st. bila puna ratova, bolesti i sl. Pionirski pokret Mar na zapad je trajao od 18 st. do kraja 19. stoljea. Period dovoenja crnaca iz Afrike u June dijelove Amerike (danas afroamerikanci ine oko 10% stanovnitva) . Drugi faktor privlaenja od kraja 19. stoljea jest taj da SAD postaje velika industrijska sila, privlai kao zemlja mogunosti, posla i slobode (vjerske, politike). Dolazili su etniki valovi: 1. val: britanci i nijemci. 2. val Irci. 3. val: Italijani i juna Europa. 4. val: Slaveni. Ukupno 50 mil. useljenika izmeu 1840. i 1939. 1913. maksimum 1,8 mil. useljenika. Postoje 2 tipa migranata u Ameriku: a) Englezi i Nijemci: tamo su se naseljavali, nastanjivali na zemlji ili otvarali obrte b) Ostali: Talijani, Poljaci, Hrvati. ili su tamo samo da zarade industrijskim radom i da se vrate (rijetki su se vratili). esto stigmatizirani (npr. mafija). Emergency Quota Act i immigration Act u 1920ima zakonski praktiki onemoguili prilijev imigranata iz june i istone europe u SAD. JUNA AMERIKA Argentina u 19.st (distribucija neobraene zemlje i panjaka useljenicima). Paragvaj i ile slino. Migracijska politika ostala otvorena i nakon zatvaranja SAD-a. AUSTRALIJA i NOVI ZELAND na poetku su tamo slali kanjenike, imaju politiku neka svi dou (ako su iz Europe) . Rudnici, kaori smola i stoarstvo. Znaajan broj imigranata iz Hrvatske.

22

ZAPADNOEUROPSKE ZEMLJE prije su bile glavne emigracijske zemlje, ali postaju imigracijsko odredite kako 20. stoljee odmie: u 20. stoljeu. izmeu 2 rata: Francuska i Belgija poslijeratni dekolonizacijski val povratak ljudi iz kolonija i doseljavanje stanovnika bivih kolonija (Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Portugal) velika ekonomska imigracija u Njemaku i druge zemlje od 1960ih iz periferije Europe dio se je vratio u 1970im i 1980im, ali drugi su ostali, pa su im se pridruile i njihove obitelji (spajanje obitelji). migracije iz istone Europe (prije pada Zida i poslije pridruivanja EU). Skandinavija brojne humanitarne imigracije izbjeglica i azilanata. Recentne imigracije na jug Europe: panjolska i Italija Tranzicijske zemlje: doseljavanje uglavnom iz susjednih zemalja. Vrlo malo doseljavanja iz zapadne Europe ili vaneuropskih zemalja. Uglavnom negativan migracijski saldo

~

Migracije danas

Broj meunarodnih migranata od 1990. do 2010. je porastao sa 155 na 214 mil (sa 2,9% na 3,1% svjetskog stanovnitva) Od toga 20-30 mil ine ilegalni migranti. Oko dvije treine od svim migranata doselili su se u Europu (imigranti iz drugih zemalja ine 9% stanovnitva), Sjevernu ameriku (gdje ine 14%) i Oceaniju (gdje ine 16%). Na drugim kontinentima imigranti ine 1-2% stanovnitva. Migracije sa siromanog "juga" ka razvijenijem "sjeveru". Prisilne migracije u 2005. su rezultirale s 14 mil izbjeglica (raseljenih u druge zemlje) i 26 mil prognanika (raseljeni u iste zemlje). Izbjeglice ine 8% svih migranata. UNHCR agencija UN-a koja skrbi za progranike i izbjeglice.

23

~ je malo

Migracije u Europi (2004.) (god.)

Ukupni porast broja stanovnika 2,3 mil Prirodni prirataj 300 tisua Neto migracija (2004.) 2 mil tj. Europa svake godine primi oko 2 mil imigranata vie nego to ima emigranata. Najvie iz Afrike i Azije, neto iseljava, ali to Stope neto migracije 2004. najvee stope imaju zemlje june Europe (panjolska 1,43%, Italija 0,89% (500 tis. god.) i Irska 1,18% - prije najvea emigr. zemlja), a ne razvijenije zemlje i to zato to su najblie Africi i Aziji.

Europa danas pod "opsadom" emigranata koji trae bolji ivot u njoj.

Udjel stanovnitva roenih izvan pojedinih Europskih zemalja i njihovo podrijetlo (2001.)

24

vicarska Austrija Irska Belgija Grka vedska Francuska Njemaka Nizozemska Portugal Ujedinjeno Kraljevstvo Norveka panjolska Danska Italija Finska

0%

5% EU-15

10% Ostatak Europe

15% Ostatak svijeta

20%

25%

Udio stranaca koji ive u nekim europskim zemljama (ljudi koji imaju status stranca, jo bez dravljanstve): vicarska 16,7% Belgija 9,1% Njemaka 6,7% Francuska 6,3%

25

~ 2 aspekta: 1)

POLITIKE PREMA USELJENICIMA:

Imigracijska politika

Europa danas postaje meta useljavanja. Imigracijskom politikom svaka zemlja odreuje koliko e se doseljenika (i odakle) primiti u zemlju. Zemlja moe imati otvorenu imigracijsku politiku (bez ogranienja) ili e se ograniiti kvotama naseljavanja, to je danas sluaj sa svim razvijenim zemljama. 2) Politika integracije migranata Kakva e se politika voditi prema imigrantima, odnosno kakva e im se status dati. Praksa varira u razliitim zemljama. Francuska: prisutna je jakobinska politika teritorija (politika tla) i

dravljanstva onaj koga Francuska primi taj brzo stjee dravljanstvo i postaje Francuz. To je politika integracije u kojoj nema manjina onaj tko je na teritoriju Francuske i zadovoljava kriterije za imigraciju taj je francuz, te se ne gleda porjeklo i zemlja iz koje dolazi. Niti na osnovi imigrantskog statusa dobiva posebna prava, formalno nema nacionalnih manjina i manjinskih prava. Velik broj Francuza sa sjevera Afrike (bive kolonije). VB: prisutna politika multikulturalizma prihvaaju se razliite kulture i kulturna obiljeja, ali se migranti ne prihvaaju kao dio nacije (neki to nazivaju skrivenom segregacijom). Mogu imati svoja obiljeja, zajednice i manifestacija etnikog je legalna. Imaju najvie pakistanaca i Indijaca. Danas zaotravaju kriterije ulaska, poveanje tenzija. vedska: kult. razliitost i integracija dosta humanitarnih imigracija. Migranti mogu zadrati kulturna obiljeja, ali ih se istodobno nastoji i integrirati moraju proi kole, uenje jezika, dobivaju potporu pri smjetaju, nalaenju posla (to je najbolja politika i predstavlja kombinaciju VB i Francuske pol.) Njemaka i vicarska: provode "politiku krvi", gdje je za dravljanstvo potrebno biti etniki Nijemac. Politika namijenjena privlaenju desetaka milijuna nijemaca koji su ivjeli u drugim zemljama. Integracija ostalih gastarbaitera od kojih su mnogi u zemlji i desetljea (Talijani, Turci, doseljenici s podruja Jugoslavije) je znaajno tea. Pravo na dravljanstvo ne stjee se vremenom boravka, pa ni roenjem teko daju dravljanstvo. Nije prisutna znaajnija integracija u drutveni i politiki ivot (migranti

26

ostaju gastarbajteri tj. gosti radnici i nemaju politika prava). Njemaka nastoji odrati njemaku naciju (deutch folk) i zato ne provode politiku integracije, ve migranti ostaju na distanci. Italija i panjolska junoeuropske zemlje, donedavno emigrantske, ali danas su pod opsadom imigranata iz Afrike. No, ove zemlje ne daju imigrantima status. Ilegalne imigracije i uskraivanje ikakvih prava ovim imigrantima. Hrvatska Ima politiku slinu Njemakoj ali nije imigracijska zemlja. Daje dravljanstvo samo Hrvatima i samo oni se integriraju. Tek nekoliko prihvaenih zahtjeva za azilom. Danas se pojaava negativan stav prema imigrantima zbog zazora prema islamu (posebno nakon 11/9/2001) i neeuropskim kulturama (desne struje). Zaotrava se politika prema strancima, ak i u do tada vrlo tolerantnim zemljama (Nizozemska, Danska, vedska). Europska migracijska politika Europska imigracijska politika ni politika prema migrantima nije jedinstvena. Razliite zemlje imaju razliite principe zaprimanja i tretmana imigranata. Schengenskim ugovorom uspostavljena - zajednika vanjska granica EU. sloboda kretanja unutar nje, ali izvana vrlo "tvrda" i dobro uvana. problemi proizlaze iz nejedinstvene imigracijske prakse pojedinih zemalja. Traitelji azila se vraaju u prvu zemlju Schengenskog reima gdje su uli u EU, gdje se rjeava njihov status. Razliite politike prema razliitim vrstama migranata: Radni migranti regulirani prema potrebama pojedine drave (deficitarna zanimanja, npr. medicinske profesije) Obiteljski migranti praksa dozvoljavanja spajanja obitelji Politiki migranti tretiraju se povoljnije od ekonomskih imigranata (ako im je ivot ugroen u zemlji iz koje dolaze. Migracija strunjaka u pravilu dobrodola u bilo koju zemlju

27

Hrvatske migracijeUnutranje migracije: Ratne i politike migracije to su bile migracije regionalnog dosega izmeu susjednih zemalja (i drugih dijelova carstva) Predindustrijske U prvom dijelu tog razdoblja (15, 16 st) to je bilo povlaenje pred Turcima koji su prodrli u Europu u 14 st. i napredovali prema Beu (poraeni 1683.) Te su se migracije kretale u 2 pravca: I. Prema SJEVERU/ SJEVEROZAPADU U tom su razdoblju nastale manjine hrvata u drugim zemljama etnike grupe Hrvata. Maarska, Slovaka, Austrija (gradianski hrv.) i Rumunjskoj (bunjevaki hrv.). Danas je njihov broj reduciran, oni su se asimilirali, a veze vie nisu tako intenzivne i na putu su nestanka. II. Prema OBALI (Jadranu) obalna primorska podruja Jadrana bila su pod venecijanskom vlau, a jedan dio stanovnitva pobjegao je i u Italiju (sred. dio Moliki hrv. nisu brojni) pomicali su se i drugi narodi, prvenstveno Srbi koji su se nastanili na podruju Vojne Krajne i tako postaju manjine u Hrvatskoj (krajinjski srbi). u DRUGOJ FAZI (17, 18 st) turci se povlae, gube bitke, odlaze iz naih krajeva, a sa njima i islamsko stanovnitvo koje je bilo slavenskog porijekla. Povlae se iz sjev. Dijelova (Slavonije) i dijelova sred. Dalmacije. Granica je uspostavljena u mirom u Poarevcu 1718. g. (izmeu Osmanskog carstva, Austrije i Venecije). Nakon uspostave granice dolazi do velikog preseljavanja u ispranjenu slavoniju naseljava se stanovnitvo. Takoer, stanovnitvo iz otomanske Bosne doseljava u pogranina podruja Dalm. zagore. Naseljavanje Slavonije u 18 st. vri Austrija (Marija Terezija u Beu osniva komisiju za naseljavanje naih krajeva i tako dolazi austrijsko, njemako stan., esi, talijani, slovaci, rusini i ukrajinci u to doba nastaju manjine na naem podruju, a koje su donijele mnogo dobroga (nove tehnologije, konji u obradi zemlje, plug i razna druga poboljanja ivota) i njihov je dolazak bio doista blagotvoran i doprinosi kulturi. Brojni su ljudi u Hrvatskoj stranog porijekla

28

dali veliki doprinos Hrvatskoj i hrvatskom identitetu (Strossmayer Nijemac, Ljudevit Gaj Francuz, Vatroslav Lisinski Nijemac, August enoa eh, Stanko Vraz slovenac) Nakon 2. svjestkog rata iseljavanje Nijemaca i Talijana. DRUGA FAZA - INDUSTRIJSKE MIGRACIJE Ekonomske unutranje migracije Na ispranjenoj zemlji provode se agrarne reforme nakon 2 svj rata (dijelila su se zemljita) i vre se organizirane migracije iz drugih krajeva. Takoer, u drugoj polovici 20. stoljea dolazi do ekonomskih migracija iz zalea prema obali. Proces urbanizacije i deagrarizacije kroz 20. stoljee, posebno 2. polovicu. Tradicionalno prisutne su bile i sezonske migracije (umarski radnici, graevinari, torbari, pastiri, konobari itd.) ljudi koji idu za poslom (znalo se za koje vrste poslova ljudi dolaze iz kojih krajeva) to su specijalizirane migracije Dnevni migranti 2001: 90 315 stanovnika RH je dnevno radno migriralo u drugu upaniju To iznosi 5,8% zaposlenih. Ali samo 34 287 ako ne uzmemo u obzir grad Zagreb i Zagrebaku upaniju. Odnosno 2,2% zaposlenih Tjedni migranti 31 415 stanovnika RH tjedno je radno migriralo (2% zaposlenih). Od toga 8 596 u drugu dravu (0,5% zaposlenih). Tjedno je migriralo i 9 512 (1,6%) uenika i 17 971 (16,6%) studenata vanjske migracije iz Hrvatske hrvatski migracijski valovi u 20 st.: 1) kraj 19 i poetak 20 st. migracije u prekomorske zemlje i najvie

SAD. To su jako intenzivne migracije (do I. svj. rata). Izmeu 1901. i 1913. u SAD je otilo 320 000 Hrvata. Uzroci: push/pull faktori - SAD je velika industrijska zemlja, privlana zemlja koja treba radnu snagu i prima ljude. Ljudi su se u SADu zapoljavali u poslovima u tvornici, 29

elianama (Pitsburg), a kasnije su naseljavali i zapadnu obalu (Kalifornija). Jo se ilo u Junu Ameriku, Argentinu, ile, Urugvaj. Argentina je bila privlana zbog neobraene zemlje i nai su se ljudi tamo uspjeli popeti na drutvenoj ljestvici vie nego u SADu. Odlaze tamo raditi nekome, a neki su se kasnije i obogatili. Iseljavali su se i na Novi Zeland gdje je bilo dosta rudnika kalove smole. Nai su ljudi na Novom Zelandu osnovali i uveli vinogradarstvo. 2) 3) Iza 1 svj rata znaajno manji emigracijski val. Radi migracijskih 30ih godina val migracija prema Zapadnoj Europi (Francuska, kvota ne sele se u SAD (neto se ljudi od tamo vraa radi krize 1929. g.). Belgija) gdje manjka stanovnitva, te su se masovno zapoljavali u rudnicima i eljezarijama. Dio ljudi ide u panjolski gra. rat (pod utjecajem tamonje komunistike partije). 4) 5) Njemaku) 6) inozemstvu. 7) bilanca. 8) Nove migracije nakon rata koje sada traju nisu masovne niti tako brojne, ali ih karakterizira to to odlazi mlada visokoobrazovana radna snaga, uglavnom tehnike i medicinske struke. Uzroci vanjskih migracija Krajem 19. i poetkom 20. stoljea, ljudi su masovno iseljavali iz primorskih krajeva (pogotovo iz june Dalmacije) Pull faktori: jer je kroz more i pomorce pristizalo znaajno vie informacija o prilikama za iseljavanje iz itavog svijeta. Push faktori: jer je krajem 19 st u dalmaciji bila kriza. Zamire brodogradnja jedrenjaka, velika je vinogradarska kriza (Vinska klauzula ograniava izvoz, bolest Filoksera 1894. unitila vinogradarstvo, nestaje im jedina grana privreivanja). Krhka ekonomija temeljila se je na vinu. 30 Ratne migracije 90ih godina za vrijeme Domovinskog rata 418 000 ljudi otilo je, a 233 000 se naselilo u RH (velikom veinom iz BiH). Znaajna negativna 70ih i 80ih godina se te (gasterbajterske) migracije zaustavljaju i dolazi do povratka u domovinu (Europa vie ne treba radnike), ali i spajanja obitelji u 50ih godina razvijena ilegalna emigracija iz Hrvatske u Zapadnu 60ih godina dolazi do legalizacije migracije i tada nastaju izrazite Europu i dalje, u prekomorske zemlje. Ove su migracije bile namjeravane kao trajne. gastarbajterske migracije u zapadnu Europu (iz Hrv. na rad iselilo je oko 250 tis ljudi, najvie i

Lanana migracija: Oni koji ve migrirali su "vukli" druge u migraciju. Rezultiralo depopulacijom pojedinih mjesta, pa i regija. Ekonomski migranti su uglavnom su imali plan povratka (zaraditi i vratiti se), ali ih se malo vraa (emu doprinosi i 1. svjetski rat). Migracije u 1960.-ima takoer vie zahvatile manje razvijene krajeve s visokim prirastom stanovnitva. ~ Razdoblje 1780. 1900. godine 1900. 1940. godine 1941. 1948. godine 1948. 1991. godine 1991.-2001. godine 20. stoljee MIGRACIJSKA BILANCA:

Migracijski saldo pozitivan 13 275 stanovnika minus 448 950 stanovnika minus 123 085 stanovnika minus 341 913 stanovnika minus 246 881 stanovnika Minus 1 160 829 stanovnika

Imigracije i emigracije kroz 20. stoljee

31

600 000

15%

400 000

10%

200 000

5%

0 1900.-1910. 1910.-1921. 1921.-1931 1931.-1948. 1948.-1953. 1953.-1961. 1961.-1971. 1971.-1981. 1981.-1991. 1991.-2001.

0%

-200 000

-5%

-400 000

-10%

-600 000 Roenih izvan Hrvatske Odseljeni tijekom razdoblja % osoba roenih u inozemstvu Doseljenih izmeu dva popisa Migracijski saldo tijekom razdoblja % osoba doseljenih izmeu popisa

-15%

Udjel osoba roenih izvan RH se podvostruio izmeu 1948. i 2001. Veinom se se je doseljavalo hrvatsko stanovnitvo koje je bilo autohtono u drugim zemljama (BiH, Srbija). Vrlo rijetko useljavanje osoba roenih u zemljama izvan okvira bive Jugoslavije. Oko 111 000 povratnika iz rada u inozemstvu, veinom iz Njemake (+ njihove obitelji, najee samo suprunice) To je donekle kompenziralo emigracije koje su bile prisutne kroz itavo razdoblje. U BiH se vidno (za skoro pola) smanjilo hrv. Stan (preselilo u Hrvatsku). Manjina hrv. je skoro nestala na Kosovu, a malo ih je ostalo u Vojvodini (Janjevci, Munjevci) Hrvatska je demografski dosta oslabila puno ljudi je iselilo, a veze sa njima su dosta slabe. Hrvati Srbi ( ) Bonjaci* Talijani ( ) Maari ( ) esi ( ) Stanovnitvo Hrvatske prema narodnosti: 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Broj 2001. 79,5% 80,3% 79,4% 75,0% 78,1% 89,6% 3977 171 15,0% 15,0% 14,2% 11,5% 12,2% 4,5% 201 631 1,0% 1,2% 0,7% 0,1% 0,5% 1,0% 0,6% 0,4% 0,4% 0,8% 0,4% 0,5% 0,3% 0,6% 0,3% 0,9% 0,4% 0,5% 0,3% 0,5% 0,4% 0,4% 0,2% 20 755 19 636 16 595 10 510

32

Slovenci () Albanci () Romi () Ostale manjine

1,1% 0,0% 0,0% 1,1%

0,9% 0,1% 0,0% 1,0%

0,7% 0,1% 0,0% 0,9%

0,5% 0,1% 0,1% 0,9%

0,5% 0,3% 0,1% 0,8%

0,3% 0,3% 0,2% 1,0%

13 173 15 082 9 463 46 269

Porast udjela Hrvatskog stanovnitva - po nacionalnom sastavu Hrvatska je Znaajan pad udjela Srba (posebno 1991.-2001., ali i prije) Prepolavaljanje udjela autohtonih manjina naseljenih u vrijeme Habsburga Porast jedino: Albanska i Romska manjina (nacionalna mimikrija u potonjih)

dosta homogena zemlja. Proces etnike homogenizacije do 2001.

(asimilacija)

33

STARENJE I DOBNA STRUKTURA STANOVNITVA

Starenje stanovnitva poveava se udio starih ljudi, a smanjuje udjel djece i radnog kontinge Na kraju 19. st i po 20. st oekivano trajanje ivota bilo je ispod 50 godina, a

u stanovnitvu to ima ozbiljne utjecaje na dananje drutvo danas se blii 80. I. a) 3 UZROKA STARENJA: Vitalni pokazatelji (na starenje utjeu oba vitalna pokazatelja): Opadanje Nataliteta to je natalitet vei, vie je mladoga stanovnitva, a prosjena dob nia. Smanjivanjem nataliteta mlae su generacije postale manje brojne, suzuje se baza dobne piramide. Tako dolazi do starenja odozdo, jer na mjesto brojnijih generacija dolaze one manje brojne, dok one brojnije generacije roene u doba visokog nataliteta postaju sve starije. b) Pad Mortaliteta stopa mortaliteta (rizik smrti) je znatno manja u svakoj dobnoj skupini nego nekada. Uslijed toga ljudi ive due. Nestale su neke bolesti (posebno epidemije i zarezne bolesti. tuberkuloza, dizanterija, malarija). Nesree su rjee a radna mjesta sigurnija. Bolja je prehrana i uvijeti stanovanja. Glavni uzrok smrti danas su degenerativne bolesti, posebno kardiovaskularne i novotvorine(tumori), koje su danas glavni uzrok smrti. Produljenjem ivotnog vijeka dolazi do starenja odozgo sijeenje stanovnitva. II. Migracije - migracije su uzrok starenja u krajevima iz kojih se odlazi. U sredini emigracije utjeu na strukturu stanovnitva zato jer odlazi najvie mladog stanovnitva (u dobi od 20 40 god). U zemljama dolaska migracije poboljavaju dobnu strukturu. III. Ratovi imaju utjecaj na dobnu strukturu jer uglavnom gine mlado muko stanovnitvo. Najvei utjecaj imali su 1 i 2 svj rat, odreeni demografski gubitci i u Domovinskom. Tijekom ratova i raa se manje djece. Sve se to odraava u dobnoj strukturi.

34

(dobna piramida) TIPOVI DOBNE STRUKTURE (dobne piramide):

PROGRESIVNO STANOVNITVO oblik piramide

STACIONARNO STANOVNITO - oblik stoca baza se vie ne iri

REGRESIVNO STANOVNITVO - oblik urne znatno suena baza -

stanovnitva koje se raa -

tradicionalna struktura (prije 100 god)

- stanovnitvo brojano stagnira

srednje dobne skupine su brojnije brojno mlad stanovnitvo (do 15 god) visok natalitet prisutna je u nerazvijenom dijelu svijeta (Afrika i J. Amerika) - raa se manje djece prijelazni tip od

RH 1900. e n eM u k a r c i 90+ 8 0 -8 4 7 0 -7 4 6 0 -6 4 5 0 -5 4 4 0 -4 4 3 0 -3 4 2 0 -2 4 1 0 -1 4 0 -4 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 6% 7% 8% 5% 4% 3% 2%

RH 2001. e n eM u k a r c i 90+ 8 0 -8 4 7 0 -7 4 6 0 -6 4 5 0 -5 4 4 0 -4 4 3 0 -3 4 2 0 -2 4 1 0 -1 4 0 -4 1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 5% 4% 3%

RH 2040. e n eM u k a r c i 90+ 8 0 -8 4 7 0 -7 4 6 0 -6 4 5 0 -5 4 4 0 -4 4 3 0 -3 4 2 0 -2 4 1 0 -1 4 0 -4 2% 1% 0% 1% 2% 3% 4% 5%

35

Muko st. raa ih se vie

Dobna struktura stan. Hrv. 2001. god.: ensko st. Osjetno vie ena Izjednaeni kao 40o godinjaci

GLAVNI

POKAZATELJI

(INDIKATORI)

STAROSTI

STANOVNITVA: 1) Oekivano trajanje ivota govori o tome koliko bi u prosjeku osoba

roena ove godine ivjela da je mortalitet za svaku dobnu skupinu ostao isti kao i danas. Moe se raunati i za osobe odreene dobi (npr. oekivano trajanje ivota sa 65 god). moemo oekivati da e trajati na ivot.Oekivano trajanje ivota mukaraca 84 82 80 78 76 74 72 70 68 66 64 62 60 58 56 54 1956. 1960. 1962. 1964. 1966. 1968. 1970. 1972. 1974. 1976. 1978. 1980. 1982. 1984. 1986. 1990. 2004. 1952. 1954. 1958. 1988. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000. 2002. 2006. 63,2 59,1 64,3 69,0 68,4 65,7 66,6 72,3 71,1 72,4 74,2 76,0 78,1 79,6 Oekivano trajanje ivota ena

Uslijed smanjivanja mortaliteta (rizika smrti) za svaku dobnu skupinu, dolazi do postojanog poveanja oekivanog trajanja ivota, koje e se po svemu sudei i nastaviti.

36

Oekivano trajanje zdravog ivota:

Oekivano trajanje ivota umanjeno za broj godina

provedenih u bolesti (veinom krajem ivota) RH 2001: mukarci 60,8 god; ene - 67,1 god. Prosjena dob: 2001. 38 godina (aritmetika sredina starosti svih ivih osoba ) Medijalna dob: 2001: 37 godina (pola stanovnitva je mlae, a pola starije od ove dobi) 2) Dobna piramida informativan grafiki prikaz dobne i spolne strukture stanovnitva. irina redaka prikazuje udjel pojedine dobne skupine u ukupnom stanovnitvu neke zemlje (ili regije). Za svaku generaciju na jednoj strani grafikona prikazan je udjel mukaraca, a na drugoj strani ena.ene 90+ 80-84 70-74 60-64 50-54 Mukarci

C

B

40-44 30-34 20-24

A5% 4% 3% 2% 1%

10-14 0-4 0% 1% 2% 3% 4% 5%

Tri kontingenta stanovnitva (oznaeni gore): A: Mladi kontingent (0-14) u 2008.: 680 467 ili 15,3 % B: Radni kontingent (15-64) (bez obzira rade li ili ne) u 2008: 2 971 935 ili 67,0% C: Stariji kontingent (65+) u 2008.: 762 907 ili 17,2% Indeksi stanovnitva: (C/A) Indeks starosti: stanovnitvo od 65 god i vie dijelimo sa stanovnitvom do 14

37

Ukazuje na demografsku vitalnost stanovnitva. Koeficijent optereenosti radnog kontingenta starijim kontingentom (C/B) Koliko osoba u radnom kontingentu u prosjeku uzdrava starijih Raste starenjem stanovnitva Koeficijent optereenosti radnog kontingenta mladim stanvnitvom (A/B) Smanjuje se padom nataliteta. Ukupni koeficijent ukupne optereenosti radnog kontingenta (koeficijent ovisnosti) (A+B)/C. I prema popisu 2001. i za 2008: 48,5%

Dugorono kretanje kontingenata i indeksa stanovnitva u Hrvatskoj100%0,94

80%0,74

Indeks starenja (2040. = 2,33)

60%0,51

0,60

Koeficijent optereenosti radnog kontingenta Koeficijent optereenosti radnog kontingenta starim stanovnitvom Udjel stanovnitva 0-14

40%

0,42 37,49% 26,13% 0,25

20%0,14 0,09

17,27% 16,29% 11,24%

Koeficijent starosti (65+)

0% 1900.

5,07%

1910.

1920.

1930.

1940.

1950.

1960.

1970.

1980.

1990.

2000.

2010.

2020.

2030.

Posljedice starenja stanovnitva

ivotni vijek se produljuje kao nikada ranije u povijesti fantastino dobar fenomen. Ali vodi izazovima u: -ekonomskoj strukturi nia ukupna radna aktivnost odraslih osoba. Indirektno poveanje usluga skrbi i njege starijih osoba.

2040.

38

-mirovinskom sustavu - ivotni vijek se poveava, dob odlaska u mirovinu ne, sustav se optereuje, a stanovnitvo posljednjih 20-30 godina svojeg ivota provodi u neaktivnosti -zdravstvenom sustavu tretman degenerativnih i kroninih bolesti su najskuplje zdravstvene usluge (starija osoba od 75 god troi 10 puta vie od prosjeka) ali su starije osobe i puno zdravije nego nekada. -obiteljskim odnosima manji broj djece na raspolaganju za pomaganje ostarjelim roditeljima (izvan kuanstva) -drutvenim odnosima duljim ivotom sve je tee ii u korak sa suvremenim informacijskim drutvom. Vie se ne smatraju mudrijima. Ageism.

Aktivno starenje etiri modaliteta kroz koje se prethodni problemi mogu prevladati: a) produljenje radnog vijeka rad dri ljude integriranima u drutvo, aktivnima. Ne samo prisila kasnijeg odlaska u mirovinu, ve i djelomino umirovljenje, prilagodba radnog mjest i zadataka mogunostima. Osobe vieg obrazovanja mogu i ele raditi dulje (jer rade na boljim poslovima). Danas u Europi izjednaavaju dob umirovljenja mukaraca i ena, ali danas se kasnije ulazi i u svijet rada. b) preuzimanje kuanskih obveza samostalna aktivnost odrava osobe vitalnima. Vei angaman mukaraca. c) d) participacija u drutvenom ivotu - angaman starijih osoba u ivotu lokalne zajednice bavljenje sportom i rekreacijom ukljuujui hobije, uenje i sl. Kroz ova etiri modaliteta sama granica starosti se podie, a drutvena percepcija o starijim osobama se mijenja. Bit je u tome da se starije osobe odri aktivnima u drutvu, a ne da ih se gura na marginu da ne smetaju. Tradicionalne funkcije starijih osoba (npr baka-servis ili autoritet velikog ivotnog iskustva) postaju manje relevantne u suvremenom drutvu. (npr. humanitarni rad), odravanje socijalnih veza i aktivnosti.

39

EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNITVA Razlozi razmatranja: Na individualnoj razini: Zaposlene osobe su samostalne, mogu voditi aktivan, autonoman i produktivan ivot. Oni koji nisu zaposleni moraju raunati na druge bilo institucije (npr. mirovina, Na drutvenoj razini: Iz ekonomske strukture moe se dosta saznati o karakteru, razvijenosti i sposobnostima drutva. To je glavni pokazatelj razvijenosti drutva. Ekonomska struktura kazuje i o organizaciji rada i ivota o nekom drutvu. I socijalnim (ne)jednakostima i problemima koji iz toga mogu proizai (npr. usporedi ivot u neolitiku, tradicionalne poljoprivredne zadruge, industrijskog radnika ili strunjaka u financijskom sektoru. I njihove obitelji). Osnova podjela:

Oni i njihove obitelji ive od svog rada. naknada za nezaposlene, socijalna pomo), bilo lanove obitelji i sl. Ovisni su.

1. ekonomski aktivno imaju posao ili ga trae Aktivno stanovni tvo ine svi zaposleni i nezaposleni Zaposleno stanovnitvo dvije definicije: Administrativno odreenje sve osobe koje imaju ugovor o radu ili registriranu ekonomsku djelatnost (obrt, imanje, poduzee). Odreenje Meunarodne organizacije rada (ILO) (substantivno) - sve osobe koje su radile za plau ili drugu naknadu (barem jedan sat u tjednu). Ukljuuje i radnike na crno neregistrirani rad. Nezaposleno stanovnitvo dvije definicije: Slubena (registrirana) nezaposlenost obuhvaa osobe koje su prijavljene u zavodu za zapoljavanje. Meunarodna definicija nezaposlenosti prema MORu sve osobe koje aktivno trae posao, raspoloive su za posao i trenutno ne rade ni jedan sat u tjednu. Koristi se u meunarodnim statistikama. Razmjere recentnog kretanja zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti te pridruenih stopa pogledati u prezentacijama.

40

Osnovne mjere aktivnosti na tritu rada (stope, omoguuju usporedbu): Stopa aktivnosti (15-64) =broj radno aktivnih* / veliina radnog kontingenta Stopa zaposlenosti (15-64) =broj zaposlenih / veliina radnog kontingenta Stopa nezaposlenosti =broj nezaposlenih / broj radno aktivnih* (broj radno aktivnih = broj zaposlenih + broj nezaposlenih) Radni kontingent demografska, ne ekonomska kategorija. Svi u dobi 15-64 god. 2. Neaktivno stanovnitvo Osobe koje ne rade niti trae posao. Velika veina stanovnitva izvan radnog kontingenta (djeca i starije osobe) su radno neaktivni. Ali je neaktivan znaajan dio stanovnitva u radnom kontingentu (uenici srednjih kola i studenti, kuanice, umirovljenici mlai od 65, osobe s invaliditetom) Uzdravaju ih drugi lanovi obitelji (poglavito djecu) ili instrumenti socijalne sigurnosti (prvenstveno mirovine). Struktura stanovnitva prema aktivnosti. Zasebni prikaz za mukarce i ene, 2006.-2008.Mu karci90 70 50 30 10 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51 53 55 57 59 61 63 65 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64

ene90 70 50 30 10 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51 53 55 57 59 61 63 65 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64

Zaposleni Neaktivni - u obrazovanju

Nezaposleni Neaktivni - u mirovini

41

stopa aktivnosti radnog kontingenta (15-64) govori koliko je neko drutvo iskoristilo resurse svog stanovnitva (najbolje iskoriteno stanovnitvo ima SAD stopa gotovo 80%, EU 68%, a HRV oko 58%. Lisabonski cilj 70%.

Struktura zaposlenosti Kazuje detaljnije to, gdje i kako ljudi rade u nekom drutvu (ili lokalnoj zajednici): Osnovne podjele: Poloaj u zaposlenosti o Koji prodaju svoj rad za plau (zaposlenici) oko 80% od svih zaposlenih. o Koji prodaju proizvode svog rada i zapoljavaju druge (poslodavci) o Koji ne zapoljavaju druge, niti ih itko zapoljava (samozaposleni) o Koji pomau u ekonomskoj aktivnosti svog kuanstva (pomaui lanovi) Sektor vlasnitva privatni i javni (trend privatizacije) Sektor djelatnosti o Primarni uzgoji i prikupljanje resursa (poljoprivreda) o Sekundarni prerad resursa (industrija i graevniarstvo) o Tercijarni - usluge (distributivne, javne, poslovne, osobne) o Trend tercijarizacije Zanimanja - Poslovi srodni organizacijskim i tehnolokim sadrajem te svojom sloenou. Vana odrednica osobnog identiteta i socijalnog statusa (prestinija i manje prestina zanimanja).

-

-

Prikazi kretanja strukture zaposlenosti po navedenim kriterijima nalaze se u prezentaciji s predavanja

-

Fleksibilizacija porast zastupljenosti atipinih oblika rada (u nepunom radnom vremenu, samozapslenost, rad od kue, sezonski rad ili ugovor na s odreenim trajanjem). Nova (trolana) struktura rada: A) Stabilna zaposlenost obrazovani zaposlenici (jezgra poduzea) B) Nesigurna zaposlenost (prekarna) radna snaga koja fluktuira, koju je lako zamijeniti C) Nezaposlenost

42

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA: ~ Mnogo se govori o drutvu znanja u kojem je znanje najvaniji proizvodni faktor Drutvene funkcije obrazovanja: Prijenos drutvenih vrijednosti tako se razvija i jaa kolektivna svijest i stvara privrenost zajednici u kojoj ljudi ive (npr. melting pot u SADu) kola ui suradnji u sekundarnim grupama 1 . kola je svojevrsno drutvo u malom, ona je most izmeu obitelji i drutva. Institucija na putu izmeu obitelji i drutva, pripremajui mladu osobu za ulogu odrasle osobe u sekundarnim grupama. kola ui vjetine vane za drutvenu podjelu rada to je naroito vano za industrijsko drutvo koje je vrlo kompleksno, pa obrazovanje pomae u integraciji sloene drutvene strukture. Ui ope (pismenost, raunanje, zakljuivanje), ali i specifine, strukovne vjetine koje pripremaju za odreena znanja). kola nije jedino mjesto gdje se usvajaju vjetine. Prema gore navedenom, tri funkcije obrazovanja su vrijednosti, kooperacija, vjetine. kola tako postaje i kanal drutvene pokretljivosti prema iskazanim sposobnostima tijekom kolovanja kola je i signal za posodavca (i ire drutvo) - o sposobnostima neke osobe.

Kritike funkcija obrazovanja: ~ Neke kritike suvremenog koncepta obrazovanja postavlja se pitanje:

a) tko stvara i tko je nosilac vrijednosti koje prenosi kola!? Prema lijevo orijentiranim kritiarima, stvaraju ih elite koje ih onda nameu drugima u drutvu. kole nagrauju poslunost i slijeenje pravila slue discipliniranju masa i iskljuivanju nepokornih. b) Drugo pitanje jest ne razvija li suvremena kola individualistiki duh, nasuprot solidarnosti!? (u SADu se djecu ui konkurenciji). Isto tako, neki tvrde da je kola autoritarna i represivna

1

Radi se o grupama u kojima ne vladaju topli odnosi kao u obitelji i prijateljskom krugu

43

c) itav sadraj je prilagoen standardima srednje i vie klase mladi iz niih slojeva nemaju jednake materijalne mogunosti i jednaku obiteljsku potporu da bi ostvarili jednak uspjeh. I cijena i vrijednost obrazovanja mogu biti razliite za razliite drutvene skupine socijalna reprodukcija. GLOBALIZACIJA potencira znaenje obrazovanja. Ona nas dovodi u konkurenciju sa drugim zemljama i kontinentima. Obrazovanje je potrebnoza razvoj kompetitivnosti u svjetskim razmjerima. Rutinski i proizvodni se poslovi preseljavaju u nerazvijene zelje, dok razvijene zemlje moraju kokurirati visokookvalificiranim i kvalitetnim poslovima (ali raste i broj jednostavnih uslunih zanimanja koja ne mogu preseliti). Takoer, globalizacija potie migraciju visokookvalificirane radne snage (brain drain/gain). ~ Fleksibilizacija potie prednosti ireg obrazovanja ire obrazovanje (npr.

humanistiko) prua mogunost lake adaptacije na tehnoloke i druge promjene (kvalitetna opa naobrazba primjerenija je tehnolokim promjenama nego li su to specijalizirana znanja). Znanje: bre lake se steknu nova znanja i vjetine na temelju ireg obrazovanja. Uiti kako uiti. Cjeloivotno obrazovanje. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA HRVATSKE

(prikazuje se za stanovnitvo starije od 15 godina, ili za pojedine dobne skupine) Nepismenost je gotovo nestala. Danas rijetka i meu najstarijima. Ali funkcionalna odnosno informatika pismenost? Ne postoje javni teajevi takvog opismenjavanja. Velike generacijske razlike u obrazovanju stanovnitvo se koluje u rednovnom obrazovanju kroz prva dva desetljea ivota (i neki malo kasnije). Kasnije s tim obrazovanjem ulaze u svijet rada i ono veini ostaje konstantno kroz ivot. Osnovno obrazovanje trajalo je 4 godine sve do 1945. Osmogodinje osnovno obrazovanje postalo je obavezno tek u 1950ima. Do omasovljavanja srednjeg i visokog obrazovanja dolo je tek u 1960-im i 1970-im (potom je broj stagnirao ali se obuhvat poveavao radi smanjivanja veliine generacija).

44

U 1980ima, do sredine 1990ih je ak dolo do smanjivanja obuhvata visokim obrazovanjem. Mlade osobe iz prolih generacija imale su ogranienije opcije za kolovanje (broj upisnih mjesta, stipendija, materijalni status). Prikazi obrazovne strukture pojedinih generacija i zavravanja pojedinih stupnjeva obrazovanja od sreidne 20. stoljea nalaze se u prezentaciji s predavanja U proteklim desetljeima bilo je prihvatljivo imati niu razinu obrazovanja. Npr 1950ih, samo je etvrtina generacije zavravala redovnu srednju kolu. 2000ih ak je pet estina generacije zavravalo redovno srednje obrazovanje. Danas osobe bez srednje kole ine malu i stigmatiziranu manjinu, dok nekad to nije bio sluaj. Isto tako, 1950ih je oko 3% generacije zavravalo visoko obrazovanje i oni su bili drutvena elita. Danas zavrava oko treine generacije (polovica generacije meu djevojkama djevojaka) i ta diploma vie ne predstavlja toliku prednost. Inflacija diploma. Ove se promjene tek postupno vide u obrazovnoj strukturi cjelokupnog stanovnitva. Danas je jo iv vei dio generacije roene 1940ih, koji su se kolovali u 1950ima. Osobe roene 1950ih (a kolovane 1960ih i 1970ih) jo se nalaze u radnom kontingenti i premlade su za mirovinu. Predkolsko obraz Osnovne kole Srednje kole Visoka uilita POHAANJE KOLA U HRVATSKOJ I OBRAZOVNI

STANDARDI (2008.) 104 637 (bez predkole) 367 724 180 397 165 561 (od toga 31 463 apsolvenata)

kole za djecu s tekoama u razvoju: 1 974 O + 1 481 S Obrazovanje odraslih: 304 O + 4 683 S Ukupno: 826 761 u programima predkolskog, osnovnog, srednjeg ili visokog obrazovanja. koluje se 18,6% populacije RH ...ili 67,0% od broja stanovnika mlaeg od 25 godina. Broj zaposlenih u sustavu: 79 442 odgajatelja, uenika, nastavnika i profesora! 45

Znaajno popravljen obrazovni/pedagoki standard (broj uenika po nastavniku) kroz protekla desetljea, na svim razinama obrazovanja osim visokog. Demografska kretanja i participacija u obrazovanju. U obrazovnom sustavu demografski podaci mogu posluiti dobrom predvianju potreba na dravnoj i lokalnim razinama. 7 godina nakon roenja, djeca ulaze u O, nakon 15 u S, nakon 19 upisuju studij. Mogue je predvidjeti veliinu kohorte koja e upisivati studij 2030. (vidi projekcije u prezentaciji kada e doi do smanjenja na kojoj razini) Recentni trendovi i pokazatelji za pojedine razine obrazovanja: Predkolsko obrazovanje Najslabije razvijen sustav s najmanjim obuhvatom (tek nedavno preao 50% za vrtiku dob). Osim kratkih programa predkole nije obavezno. Lokalno financiran pa postoje vrlo velike razlike izmeu upanija. Srednje obrazovanje: Od 2000. godine cjelokupna popisno evidentirana kohorta zavrava osnovno obrazovanje (izuzetak: Romi) i gotovo bez iznimke upisuju srednje (vie upisnih mjesta no kandidata). Smanjivanje kohorte (veliine generacije) srednjokolaca smanjenje broja upisanih u trogodinje kole. 90-92% upisane generacije zavrava srednju kolu (95-96% gimnazijalaca, ali tek 83-88% uenika trogodinjih strukovnih kola) Visoko obrazovanje: Udjel generacije koji izravno prelazi iz srednje kole na studij od 1994./95. do 2007/08. porastao je sa 29,4% na 50,8% (no ovo predstavlja donju procjenu koja pretpostavlja da nitko ne upisuje studij nakon jedne ili vie godina pauze nakon mature). Ovisno o procjeni, trenutno studij upisuje najmanje 50,8% a najvie 76,9% generacije. Broj upisnih mjestana studije vei je od broja srednjokolaca koji zavravaju eterogodinje srednje obrazovanje! Od sredine 1990ih raste broj studenata koji plaaju kolarinu sa 10% na oko 75% u 2007. godini. Prosjeno trajanje uspjenog sveuilinog studija (prije Bolonje): 6 god. 9 mj. 46

20-27% ponavlja prvu godinu Zavrnost: 55-60% upisanih (blag trend rasta) Poveanje obuhvata: 2007. godine diplomu je steklo oko 36% generacije

RODNA STRUKTURA STANOVNITVA Postoje 2 vrste teorija o uvjetovanosti razlika u poloaju mukaraca i ena:

bioloka (polazi od biol. razlika) i kulturoloka (razlike objanjava kao da su proizvod kulture)

neznanstveno biblijsko objanjenje (enu stavlja u podreeni poloaj) 1) Bioloko objanjenje polazi od biolokih razlika izmeu mukaraca i ena. Prema ovom objanjenju, mukarci i ene zauzimaju razliite uloge genetski razliita ljudska biogramatika koja odreuje ljudsko ponaanje (Tiger i Fox) tako su mukarci "genetski programirani" kao agresivniji i dominantni, da budu lovci, hranitelji i sl., a ene orijentirane na reprodukciju i skrb. Biogramatika je stalna, stabilna i sporo se mijenja (evolucijom). P. Murdock razliitost mukaraca i ena proizala je iz toga to bioloke razlike u snazi i mobilnosti (ene nose/doje djecu) ine odreene poslove praktinijim za jedan odnosno drugi spol (mukarci lov, gradnja, sjea; ene - noenje rude, priprema hrane, izrada odjee i potreptina). T. Parsons (biologija i ekspresivnost ena) prema njemu obitelj je izolirana u industrijskom drutvu i ima 2 funkcije reprodukcija-socijalizacija pomlatka i stabilizacija i podrka odraslih. Mukarac ima instrumentalnu funkciju (on je izvan obitelji, zarauje i hrani obitelj), dok ena ima ekspresivnu, emotivnu ulogu (okrenuta je domu i odravanju odnosa u obitelji) - mit o jednom hranitelju. Kasnije se takva struktura bitno promijenila danas su 2 hranitelja, ali jo uvijek postoje razlike u ulogama mukaraca i ena 2) Kulturoloko objanjenje prema ovim teorijama, biologija nije ta

koja je presudna u odnosu mukarca i ene, ve je to kultura (drutveno porjeklo, nasljee, uenje). Ann Oakley (kultura kao uzrok rodne podjele rada) na Murdockovim primjerima pokazala da ima drutava gdje se mnogi "muki" poslovi obavljaju zajedno ili ih rade ene, to dokazuje da to nije bioloki odreeno ve stvar kulture koja definira uloge.

47

E. Friedl (muka dominacija i podjela rada) mukarci su uvijek kroz povijest kontrolirali rijetka dobra (ona koja su teko dostupna) kao npr. meso i aktivnostima visokog statusa. Upravo zbog te kontrole dolazi do situacije u kojoj dominira mukarac (nadmo). B. Ortner uvijek je postojalo nie vrednovanje uloge ena - mukarci su se vie vrednovali i imali su vii status i to zato to su obavljali poslove vezane uz kulturu (u najirem smislu), dok je reprodukcija ene kao prirodna aktivnost manje vrednovana. Poloaj ena kroz povijest:

U agrarnom drutvu najvanije je bilo vlasnitvo. Mukarac je bio vlasnik ene i postojala je podjela rada unutar kuanstva u kojem svi rade. Obitelj je bila vrsta, partijarhalna i snana primarna grupa. Sa pojavom industrijskog drutva dolazi do izdvajanja mukog rada iz obitelji. Tako dolazi do statusa mukog hranitelja i modernog statusa ene kao domaice (inferiorna uloga). Ekonomska ovisnost ene kojoj preostaje kuni rad. Obitelj se smanjila, nije jedinstvena (nema konzistenciju), pa postaje u veoj mjeri krhka i podlona rizicima i nesigurnostima. U poslijeindustrijskom drutvu dolazi do toga da ene masovno izlaze iz obitelji i zapoljavaju se (od 60te i 70te god na zapadu, ranije u socijalizmu). Najtea je prijelazna faza u kojoj ena zadrava kune poslove i istodobno radi izvan kue, odnosno preuzima dvije uloge. Ekspanzija uslunih grana otvara mnoga mjesta gdje su ene barem jednako poeljni i kompetentni radnici kao i mukarci. Prisutan je trend masovnog kolovanja i socijalni uspon ena. God. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Koef. 1115 1094 1069 1066 1063 1077 KOEFICIJENT FEMINITETA u HR 1953-2001. Govori o tome koliko ena na 1000 mukaraca ima u drutvu Hrvatska 1953 2001. '53 godine na 1000 mukaraca dolo je 1115 ena i to je najvei broj do tada, a razlog tom visokom koeficijentu jest injenica da se radilo o

48

poslijeratnom razdoblju. 2001. godine na 1000 mukaraca dolazi 1077 ena. u najmlaoj dobnoj grupi (0 14 god) ima vie djeaka (njih se raa 5-6% vie). Koef. po velikim dobnim skupinama: zemlja/ dob.sk. Austrija Francuska Njemaka vedska Hrv. (1991) Hrv. (2001.) 0-14 944 957 949 949 952 954 15-39 960 988 947 952 956 986

Izjednaavanje se deava izmeu 30te i 40te godine, dok u starijoj dobi (iznad 60 god) dolazi do velike prevlasti ena (koje ive 6-7 godina due od mukaraca)

40-64 1032 1019 993 987 1049 1062

65 i vie 1780 1509 1937 1359 1791 1631

Na ukupan feminitet utjeu: ratovi (umiru mukarci), zaposlenost (mukarci rade na rizinijim poslovima) medicinska skrb ena (arapske zemlje) migracije (npr. muka djeca ostaju "na zemlji") dobna struktura vie starijih (a meu njima je vie ena) raa se vie mukaraca raa se 5% vie muke od enske djece

RODNE RAZLIKE U POSTIGNUTOM OBRAZOVANJU: Meu osobama roenim prije 2. svjestkog rata, izuzetna je razlika u stupnju Kako se ide prema kasnije roenim dobnim skupinama, razlika izmeu mukaraca i U generacijama roenim nakon 1965. broj ena bez srednje kole manji je od broja Od 1990ih 55-60% diploma visokog obrazovanja stjeu ene (trend porasta). U 2007. godini po prvi puta je vie ena nego mukaraca steklo doktorat znanosti. Djevojke ine manjinu u trogodinjim srednjokolskim obrazovnim programima, a I dalje postoji razlika u smjerovima obrazovanja koje pohode mukarci i ene, posebno

obrazovanja mukaraca i ena. Vrlo ograniene prilike za obrazovanje ena. ena prvo se smanjuje, a potom ene "prestiu" mukarce. mukaraca, a vie je visokoobrazovanih ena nego mukaraca.

veina u gimnaztjama. na razini srednje kole. Mukarci dominiraju proizvodnim i inenjerskim zanimanjima, a

49

djevojke u obrazovanju, zdravstvu i socijalnim djelatnostima te drutvenim i humanistikim smjerovima. ZAPOSLENOST I PLAE

U poljoprivredi su ene uvijek bile aktivne skoro kao i mukarci i danas. Ali u plaenom radu, zaposlenosti, dolo je do velikog porasta u drugoj polovici 20 stoljea sa 25% na oko 45% od svih zaposlenih. Stopa aktivnosti ena (u dobi 15-64 godina) za 10-15 postotnih bodova je nia od mukaraca. Ali je stopa nezaposlenosti neto via razlike se neto pogoravaju u 2000-ima. Postoji horizontalna i vertikalna rodna segregacija u svijetu rada. Horizontalna segregacija ene i mukarci rade u razliitim zanimanjima i podrujima djelatnosti. ene: zdravstvo, obrazovanje, veina usluga i par proizvodnih grana (prehrambena, tekstilna). Mukarci: proizvodnja, graevinastvo, transport. Proizlazi iz razlike u smjerovima pohaanog kolovanja. Vertikalna segregacija mukarci ee rade na poslovima koji se nalaze vie u hijerarhiji (menaderi, efovi, direktori, inenjeri). ene se nekad susreu sa "staklenim plafonom" u karijeri nemogunosti napredovanja na vie poloaje. Kroz vrijeme evidetna je sve vea zastupljenost ena u najprestinijim zanimanjima lijenika i sudaca (ve natpolovina) na svim razinama te znanosti (postignut paritet). Postoji odreen pomak i u politikoj sferi, iako su tamo ene znaajno manje zastupljene (posebno na lokalnoj razini i konzervativnim strankama). Plae i siromatvo. nie. Ova razlika vodi i znaajno niim mirovinama (bilo starosnim bilo obiteljskim). ene su izloene neto viem riziku siromatva, ali samo u dobi starijoj od 65 god. Plae ena neto su nie nego plae mukaraca (pojava prisutna u svim zemljama) Meutim, u usporedbi s mukarcima iste razine obrazovanja, plae ena su i po 20% u prosjeku iznose oko 90% od plae mukaraca.

(siromatvo se mjeri na razini kuanstva, tako da pogaa i mukarce i ene u kuanstvima ali ene ine veinu starakih samakih kuanstava). Malo vie od polovice odraslih korisnika socijalne skrbi su ene (ee su na elu jednoroditeljskih obitelji)

50

51

OBITELJ I KUANSTVO 1) 2 definicije obitelji:SOCIOLOKA DEF.

obitelj ine roditelji (moe i 1 roditelj) i

djeca (maloljetna djeca koja ive s roditeljima). Kada ta djeca odrastu i odsele se nije obitelj ne ive zajedno oni su porodica. Rije obitelj dolazi od obitavati, ivjeti zajedno i razlikuje se od pojma porodice (tj. obitelj i porodica nisu sinonimi, porodica se odnosi na rod) 2)STATISTIKA DEF. UN-a

obitelj ine brani par bez djece ili s

djecom koja ive u istom kuanstvu; zatim jedan roditelj s djecom (jednoroditeljska obitelj), ili izvanbrana zajednica sa ili bez djece (ne mora se raditi o branom paru, moe biti konkubinat). Definicija kuanstva (od rijei kua i zajedniki ivot) kuanstvo

ine osobe koje zajedno ive i troe (zajednika ekonomija). One mogu, ali ne moraju srodstveno biti povezane. Kuanstvo moe initi 1 osoba (za razliku od obitelji koju ne moe) samako kuanstvo. Dio kuanstva moe biti sluga ili daljnji rod s kojim ivimo. Postoje i neobiteljska kuanstva, npr. cimeri (ine 1,7% kuanstava). Postoje i institucionalna neobiteljska kuanstva (samostani, djeji i staraki domovi, zatvori, komune). U njima je 2001. ivjelo oko 0,6% stanovnitva RH. ~6 5,5 5 5,5 5,1 5,0

Prosjena veliina kuanstava trend smanjivanja:

4

3,9

3,8 3,6 3,4 3,2 3,1

3

3,0

2

1

0 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

52

obitelji!!! ~ ~ ~

Prisutan je trend opadanja prosjenog broja lanova kuanstava i

2001. godine: 21% jednolanih kuanstava (7% stanovnitva) i 1948. godine: 14% jednolanih kuanstava (3% stanovnitva) i

7% kuanstava sa 6 ili vie lanova. 21% kuanstava sa 6 ili vie lanova (u kojima je ivjelo 40% stanovnitva). ~ Znaenje obitelji suvremenom drutvu: Obitelj je najvanija ljudska zajednica (primarna

zajednica), ona je vrsta, topla, intenzivna i ima jak utjecaj na formiranje linosti. Ipak, u posljednjih stotinjak godina obitelj je znatno oslabila u smislu svojeg utjecaja i funkcija. Sredinom 90ih istraivanje Europljani i obitelj pokazalo je da je obitelj dominantna vrijednost (95,7% ljudi stavilo je obitelj na prvo mjesto, dok je '98 god u Hrvatskoj 99% graana stavilo obitelj na prvo mjesto, daje joj najveu vrijednost). Pitanje je zato se onda obitelj ini nestabilna!? injenica je da je sve vie razvoda brakova, konkubinata, izvanbrane djece i sl. no, obitelj je i dalje vrsta, a ono to je nestabilno danas jest brak! Danas su oekivanja od braka puno vea nego to su to nekada bila, i ako nema vie ljubavi u braku ili se ta prevelika oekivanja ne ispune brak se razvodi. ene rade i emancipirane su - ne postoji egzistencijalna nunost ostajanja u braku. ~ nuklearna obitelj (1 par i njihova djeca)) ~ raskida braka 1) Sklapanje braka (nupcijalitet) (nupcio lat. brak) Indikatori ulaska u brak i Evolucija obitelji: (povijesno kako se razvila) Obitelj je ila od ire grupe prema uim

(pleme kuna zadruga (20-30 lanova raspad u 19. st.) proirena jezgrena /

53

Stopa nupcijaliteta broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika

60ih godina ta je stopa iznosila 8-9, a u posljednjih desetak godina oko 5, to ukazuje na to da je prisutan trend opadanja stope nupcijaliteta

Sklopljenih ili rastavljenih brakova na 1000 stanovnika

stopa divorcijaliteta (lijeva os) konjukturna stopa divorcijaliteta (desna os) 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1955. 1,4 9,0

stopa nupcijaliteta (lijeva os) 25%

20% 6,6 5,5 4,8 5,3 15%

10%

5% 1,1 0,8 0%

1960.

1965.

1970.

1975.

1980.

1985.

1990.

1995.

2000.

2005.

Od 1991.-2009. godinje bi bilo sklapano 21 500- 24 500 brakova (do 1975. svake godine bi bilo sklopljeno vie od 35 000 jer su tada u dob sklapanja braka ulazile generacije posljeratnog baby-booma). 3) Razvod braka (divorcijalitet) Apsolutni broj razvoda relativno je stabilan unazad pola stoljea (oko 5 000 godinje). U tranzicijskom razdoblju nii je nego prije. 1) Bruto stopa divorcijaliteta broj razvoda na 1000 stanovnika

Hrvatska 2003 ~ 1,1 (1 brak se razvodi na 1000 stan.) Rusija ~ 5,5 . Zapadne zemlje ~ 2,2 2,6 2) Konjukurna stopa divorcijaliteta omjer broja razvedenih i broja sklopljenih brakova u nekoj godini (koliko se brakova okona na jedan sklopljeni brak u nekoj godini):

54

Konjukturna stopa divorcijaliteta ima trend rasta od 11% u 1960ima na 20-22% nakon 2000. (na pet sklopljenih brakova, jedan se rastavi). Najvea stopa divorcijaliteta poetkom 2000ih je bila u vedskoj (54%), zatim Rusija Najnie stope divorcijaliteta su na Jugu Europe, gdje prevladava familijarizam (Italija

(50%), VB (43%), Maarska (42%), Slovenija (35%) (8%), Grka (16%), panjolska(15%)), no one imaju i najmanji fertilitet ~ Stopa sklapanja braka do 50te godine (stopa prve branosti)

koliko ena do 50te godine ue u brak Hrvatska 60ih godina 90% ena stupalo je u brak do 50te godine, a 2000 godine ta se stopa smanjila na 65%. ~ Prosjena dob stupanja u brak

Polako se poveavala od sredine 20. stoljea, ubrzano od 1980ih. Porast u proteklih 20 godina: za mukarce od 26 na 30, za ene sa 23 na 27 najviu dob stupanja ena u brak imaju Danska (30,6 god) i vedska (30,5 god). Danska 30 ; Rusija 22 ; Njem. 27 ; Ital. 27 ; VB 27 ; Slovenija 26 god. Prosjena dob majke prilikom raanja prvog djeteta u Hrvatskoj je 2008. bila 27,1 god, dok je jo 1990. bila 24 godine! Kasna dob stupanja u brak podie i dob raanja djeteta osim u zemljama gdje postoji obiaj stupanja u brak nakon roenja djeteta (vedska, ali i neki krajevi Hrvatske, npr. Kordun). godine). brak: 1) Obrazovanje UZROCI kasnijeg raanja djece i kasnijeg stupanja u U prolih 20 godina nije se znaajno smanjio fertilitet, ali je veinom "pomaknut" u dob 25-34 godina (jo 1980. najvii je fertilitet bio u dobi 20-24

55

2) stabilnog posla) 3)

Kasnije stupanje u svijet rada (nalaenje Teko rjeavanje stambenog pitanja

PLURALIZACIJA obiteljskih oblika

vie ne postoji jedan dominantni oblik obitelji, sve je vie tipova obitelji. Proirenih (viegeneracijskih) kuanstava je sve manje, ali su na sceni razliiti oblici obitelji: 1)JEDNORODITELJSKE

OBITELJI obitelji u kojima djeca (do 18 god) ive s jednim roditeljem. (u Hrvatskoj je u

2001. godini je 10% maloljetne djece ivjelo u jednoroditeljskim obiteljima) 2)REKONSTITUIRANE OBITELJI (ponovno konstruirane obitelji) obitelji u kojima partneri ulaze u novu obitelj

nakon raspada prethodne (zajedno sa svojom djecom). U Hrvatskoj izmeu treine i polovice razvedenih osoba ponovno ulazi u brak (a oko osmine zasniva izvanbrane zajednice s novim partnerima). i nesigurnost. deinstitucionalizacije braka: 1) Drutvene promjene vode ka ekonomskoj i drugoj emancipaciji ena ime se smanjuje ovisnost o jednom hranitelju 2) Uzrok pravne naravi sastoji se u tome da se danas sve lake razvesti, odnosno nema vie velikih pravnih prepreka za razvod braka (blai propisi za brakorazvod). Ali i prednosti bivanja u braku nisu vie izraene (npr. prava djece roene izvan braka). 2 su osnovna uzroka

FENOMEN

DEINSTITUCIONALIZACIJE BRAKA slabljenje braka kao institucije, njegova krhkost

56

zajednice 1)

Kao posljedica deinstitucionalizacije braka javljaju se razne izvanbrane 2 vrste izvanbranih zajednica: Kohabitacije zajedniki ivot bez sklapanja braka. Najvie ih

je u nordijskim zemljama, npr. u vedskoj je udio ena u dobi od 25-39 godina, a koje ive u kohabitaciji porastao na vie od 50%. Najmanje ih ima u junoj i istonoj Europi. U Hrvatskoj oko 3% obitelji ine izvanbrane zajednice (popis 2001.) 2) Polukohabitacije nema zajednikog stanovanja (LAT

living apart together ivjeti odvojeno, ali zajedno). Mnogo su razvijenije na jugu Europe. U Italiji je u takvoj zajednici ivjelo 20,5% u dobi od 20-39 godina. Razlozi nastanka (polu)kohabitacija jesu ti to se one smatraju manje radikalnim raskidom s tradicijom obiteljskog ivota. Drugi je razlog ekonomske prirode na jugu Europe djeca due ostaju roditeljskom domu i tee im se osamostaliti i doi do vlastitog stana, obiteljska politika je manje razvijena i manje ambiciozna i ne pomae mladima da se osamostale. Izvanbrana djeca. Prisutan je fenomen djece roene izvan braka. U najveem djelu Europe vie od treine djece raa se izvan braka (Francuska, Island, vedska, Norveka i Slovenija imaju iznad 50%). To ne znai da djeca imaju samo jednog roditelja ili da odrastaju u jednoroditeljskim obiteljima. Najee su u pitanju djeca roena u izvenbranim zajednicama - kohabitacijama. Nerijetko se (posebno u skandinavskim zemljama) djeca raaju prije sklapanja braka, nakon ega se sklapa brak. Susjedne zemlje imaju znaajno vie.Citati: NATALITET BRAK, RAZVOD I

U Hrvatskoj je udjel izvanbrane djece

porastao sa 5% sredinom 1970ih na 12% 2008, ali komparativno to je vrlo mali postotak.

Tako se ljudi danas manje i kasnije ene; razvode se ee i ranije, imaju manje djece i raaju ih u kasnijoj dobi; rjee se ponovno ene nakon razvoda (L. Roussel) 57

VEZA

BRAK I SLOBODNA

Brak nije atraktivan utoliko to se doivljava kao mogue zatvaranje u unaprijed odreene uloge. Nasuprot tome su konkubinat slobodna veza, kohabitacija, cijenjeni jer se doivljavaju kao manje rigidni (F. Singly)SLOBODNA VEZA I

OBLIK OBITELJI

Struktura domainstava postala je u svim zemljama sve raznovrsnija i u velikoj mjeri odraava stupanj slobode i izbora ivotnog stila: ivjeti sam, s jednim partnerom ili prekinuti vezu, odnosno razvesti se i ponovno se oeniti ili kohabitirati, odrei se ili odgoditi raanje djeteta ili imati djecu u braku ili izvan braka ili u nekoj sporazumnoj zajednici (E. Drew, R. Emerek, E. MAhon) TREND je opadanja raanja djece i pada fertiliteta, porast samakih kuanstava, poveanje udjela kuanstava bez djece i kuanstava s manje djece (1 dijete), te porast jednoroditeljskih i rekonstruiranih obitelji tj. pluralizacija obiteljskih oblika!!!

58

OBITELJSKA I DEMOGRAFSKA POLITIKA2 termina: 1) Demografska politika je ona politika koja je usmjerena na postizanje odreenih drutvenih demografskih ciljeva kao to su poveanje/smanjenje broja stanovnika i poboljanje strukture stanovnitva (vie mladih u odnosu na stare). Za postizanje tih ciljeva demografska se politika koristi odreenim mjerama 2) Obiteljska politika je ona politika koja je usmjerena na poboljanje standarda i dobrobiti obitelji, posebno obitelji s djecom. Veina mjera obiteljske politike koje su istodobno i mjere demografske politike (istovremeno poboljavaju kvalitetu ivota i poveavaju sklonost raanju djece), nisu sve obiteljske politike ujedno i demografske (npr. pomo jednoroditeljskim obiteljima nije mjera demografske politike). Demografska politika se bavi i migracijama to nije podruje obiteljske politike! Kod demografske politike uvijek postoje 2 dimenzije: 1) Reprodukcija reproduktivna politika: pronatalitetna (poveanje nataliteta dominantna u Europi) ili antinatalitetna politika (smanjenje populacijskog pritiska u Aziji i Africi). 2) Migracije migracijska politika (seljenje) - koliko e se stanovnitva primiti (i kako). Moe biti liberalna (otvorena) ili restriktivna i razlikovati se s obzirom na to odakle migracije dolaze (npr. EU liberalna za migracije unutar Europe, ali restriktivna za imigrante iz treih zemalja)- oko 2,5 mil ljudi godinje naseljava Europu i tako ona odrava svoj demografski razvoj. Takoer, zemlja moe stimulirati ili onemoguavati odlazak stanovnitva sa svojeg teritorija. Imigranti iz zemalja u razvoju imaju pozitivan utjecaj na natalitez zemlje u koju dolaze (ali samo u prvoj generaciji)

59

POVIJEST OBITELJSKE POLITIKE:

Pruska: U 18 stoljeu dolazi do prvih intervencija u obitelj (koja je privatna sfera) i to u Pruskoj uvoenjem obveznog obrazovanja u doba Friedricha Velikog i zabranom djejeg rada u 19 st. Francuska: Od svih Europskih zemalja prva poela demogr. slabiti. Od sredine 19. st. ima velikog neprijatelja (Njem.) Do najvanijih intervencija s ciljem poveanja broja stanovnika (iz stratekih razloga nunog poveanja broja stanovnika zbog 1 svj rata) dolazi tako da se uvodi obiteljski dodatak kao dodatak na plau radnicima koji su imali obitelj (tzv. sursalaire). Utjecaj soc. katolicizma javlja se pomo obit. s djecom. God. 1932. Francuska uvodi djeji doplatak, a 1939. donosi Obiteljski Zakonik. Prevladava ruralistika politika do poslije II svj. rata Francuska danas ima najsofisticiraniju obiteljsku politiku na svijetu (imaju zbog toga relativno visok natalitet). Nakon II svj. rata uvode i tehniku (modernizacija). vedska: Druga linija razvoja obiteljske politike je vedska koja nije imala problem ratovanja kao Francuska (vedska nije ratovala do 18 st), ve drugi problem ogromni prostor koji je trebalo naseliti. U vedskoj je prisutan utjecaj liberalne tradicije, a u sreditu panje je obitelj srednje veliine i djeca (ne velike obitelji). Veliku ulogu u vedskoj obiteljskoj politici imao je brani par Myrdal i Ellen Key. vedska je rano liberalizirala obit. pol. (izvanbrana djeca, razvodi), a daju veliki naglasak na to da obit. moe pristojno ivjeti. Nakon II svj. rata snaan razvoj obit. pol. U Europi je razvoj obiteljske politike zapoeo nakon II svj rata i za europsku obiteljsku politiku najvaniji su dokumenti Vijea Europe i UNa. MJERE OBITELJSKE POLITIKE: (naknade i olakice; dopusti; usl