Socijalna ekologijaSocijalna ekologija

Bašić Azra IVBašić Azra IV33

Važnije svjetske konferencije vezane za zaštitu okoliša na Važnije svjetske konferencije vezane za zaštitu okoliša na globalnom nivou i put prema “Agendi 21”globalnom nivou i put prema “Agendi 21”

1972. Konferencija o čovjekovom okolišu u 1972. Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholmu, prvi globalni sastanak 113 država o Stockholmu, prvi globalni sastanak 113 država o okolišu.okolišu.

1983. UN osnivaju Svjetsku komisiju za okoliš i razvoj 1983. UN osnivaju Svjetsku komisiju za okoliš i razvoj (Komisija Brundtland, nazvana po svojoj (Komisija Brundtland, nazvana po svojoj predsjedateljici).predsjedateljici).

1987. "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije 1987. "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland u kojem se upozorava da je gospodarski Brundtland u kojem se upozorava da je gospodarski razvoj potrebno smjestiti u ekološke granice planeta razvoj potrebno smjestiti u ekološke granice planeta Zemlje, tako da bude održiv i zadovoljava sadašnje Zemlje, tako da bude održiv i zadovoljava sadašnje potrebe ne ugrožavajući pri tome buduće generacije.potrebe ne ugrožavajući pri tome buduće generacije.

1989. Započelo planiranje Konferencije o okolišu i 1989. Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. Proces pripreme trajao je dvije godine i razvoju. Proces pripreme trajao je dvije godine i uključio veliki broj stručnjaka, političara, poslovnih uključio veliki broj stručnjaka, političara, poslovnih ljudi, nevladinih udruga i predstavnika različitih ljudi, nevladinih udruga i predstavnika različitih društvenih grupa.društvenih grupa.

1992. "Skup o Zemlji"- održan u Rio de 1992. "Skup o Zemlji"- održan u Rio de Janeiru, sastanak koji je okupio čelnike i Janeiru, sastanak koji je okupio čelnike i visoke dužnosnike 179 vlada iz cijelog visoke dužnosnike 179 vlada iz cijelog svijeta.Na tom, dosad najvećem sastanku svijeta.Na tom, dosad najvećem sastanku svjetskih vođa, usvojen je plan djelovanja na svjetskih vođa, usvojen je plan djelovanja na rješavanju problema razvoja i okoliša. Ovaj rješavanju problema razvoja i okoliša. Ovaj "program za 21. stoljeće, popularno nazvan "program za 21. stoljeće, popularno nazvan Agenda 21, predlaže niz međusobno Agenda 21, predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvoj učiniti usklađenih akcija koje će razvoj učiniti gospodarsko, društveno i ekološki održivim. gospodarsko, društveno i ekološki održivim.

Agenda 21 predstavlja predložak za djelovanje u Agenda 21 predstavlja predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, održiva poljoprivreda i ruralni razvitak, zraka, održiva poljoprivreda i ruralni razvitak, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.), te navodi 9 osnovnih društvenih otpada, itd.), te navodi 9 osnovnih društvenih grupa (žene, djeca i mladež, autohtono grupa (žene, djeca i mladež, autohtono stanovništvo, nevladine organizacije, lokalne stanovništvo, nevladine organizacije, lokalne vlasti, radništvo i sindikati, poslovni svijet i vlasti, radništvo i sindikati, poslovni svijet i industrija, znanstvenici i poljoprivrednici), čije je industrija, znanstvenici i poljoprivrednici), čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi djelovanje od ključnog značenja za održivi razvitak Zemlje. Ideja održivog razvitka je u razvitak Zemlje. Ideja održivog razvitka je u usklađenosti gospodarskog rasta i prirodnih eko usklađenosti gospodarskog rasta i prirodnih eko sustava. Standarde ljudskog života potrebno je sustava. Standarde ljudskog života potrebno je temeljiti na mogućnostima prirodnog okoliša, bez temeljiti na mogućnostima prirodnog okoliša, bez iscrpljivanja resursa koji budućim generacijama iscrpljivanja resursa koji budućim generacijama moraju ostati neizmjenjene kakvoće i stupnja moraju ostati neizmjenjene kakvoće i stupnja iskoristivosti.  iskoristivosti. 

Utjecaj čovjeka na okolišUtjecaj čovjeka na okoliš

Ljudske aktivnosti su dovele do velikih Ljudske aktivnosti su dovele do velikih promjena u okolišu. promjena u okolišu. ČČovjek je uvelike ovjek je uvelike mijenjao okoliš kako bi osigurao mijenjao okoliš kako bi osigurao zadovoljavanje rastućih potreba za zadovoljavanje rastućih potreba za resursima, primarno hranom i vodom. resursima, primarno hranom i vodom. DDaljnji ekonomski razvoj i rast aljnji ekonomski razvoj i rast populacije dodatno opterećuju populacije dodatno opterećuju ekosustav i trošekosustav i trošee prirodne resurse prirodne resurse planete. planete.

Zagađivanjem okoliša čovjek Zagađivanjem okoliša čovjek istovremeno ugrožava i vlastito istovremeno ugrožava i vlastito zdravlje. zdravlje. Danas su najveći izazovi za Danas su najveći izazovi za zdravlje ljudi zagađen zrak, voda i zdravlje ljudi zagađen zrak, voda i tlo, nepravilno odlaganje tlo, nepravilno odlaganje komunalnog i opasnog otpada, komunalnog i opasnog otpada, pesticidi, radiološka kontaminacija, pesticidi, radiološka kontaminacija, UV zračenje, buka, globalna UV zračenje, buka, globalna promjena klime, itdpromjena klime, itd..

Primjeri zagađenjaPrimjeri zagađenja

-onečišćena voda i njen utjecaj na organizam-onečišćena voda i njen utjecaj na organizam

Od onečišćene vode umire 6,3% bolesnika 0,5% u razvijenim zemljama te do 8% u zemljama u razvoju. Njome se prenose bolesti poput malarije, hemoragijske denga groznice i proljeva. Istraživanjem je utvrđeno da bi se u 35 zemalja koje su najteže pogođene 15% bolesti moglo trajno spriječiti poboljšavanjem kvalitete vode. 

Bolest savremenog dobaBolest savremenog doba

Najnovija britanska studija govori kako je rak Najnovija britanska studija govori kako je rak bolest koja se razvila isključivo uticajem bolest koja se razvila isključivo uticajem čovjeka. Faktori hemijskog zagađenja okoliša i čovjeka. Faktori hemijskog zagađenja okoliša i dijeta, samo su dio razloga koje navodi studija dijeta, samo su dio razloga koje navodi studija koju je provelo sveučilište Manchester. U koju je provelo sveučilište Manchester. U antičko doba, rak je bio iznimno rijetka bolest, antičko doba, rak je bio iznimno rijetka bolest, pokazala je studija, u kojoj su se proučavali pokazala je studija, u kojoj su se proučavali ostaci i pisani dokumenti iz doba starog ostaci i pisani dokumenti iz doba starog Egipta i Grčke, objavilo je spomenuto Egipta i Grčke, objavilo je spomenuto sveučilište na svojim stranicama. sveučilište na svojim stranicama.

U industrijaliziranim društvima, rak je drugi iza U industrijaliziranim društvima, rak je drugi iza kardiovaskularnih bolesti kao uzročnik smrti. U antičkim kardiovaskularnih bolesti kao uzročnik smrti. U antičkim vremenima, ta je bolest bila izuzetno rijetka. Ne postoji vremenima, ta je bolest bila izuzetno rijetka. Ne postoji ništa u prirodnom okolišu što može uzrokovati rak. Stoga, ništa u prirodnom okolišu što može uzrokovati rak. Stoga, to je bolest koju je stvorio čovjek,zagađenjem okoliša i to je bolest koju je stvorio čovjek,zagađenjem okoliša i promjenom načina života i prehrane.promjenom načina života i prehrane.