1

1. Koja je razlika izmeu pojmova socijalna zatita i socijalna pomo?

Socijalna zatita irok pojam koji obuhvaa i socijalnu pomo, socijalno osiguranje, djelovanje organa civilnog drutva. Socijalna pomo u uem i irem znaenju te rijei! Dijeli se preko opinskih centara za socijalni rad (dohodovni cenzus) - u uem smislu...

Socijalna zatita (POJMOVNIK)U irem smislu rijei, ovaj pojam obuhvaa naknade socijalnog osiguranja i socijalne pomoi, univerzalne naknade (djeji doplatci, socijalne mirovine) te socijalne usluge. U uem znaenju, socijalna zatita obuhvaa sve mjere kojima je cilj zatita ranjivih skupina. esto se pojam socijalne zatite poistovjeuje s pojmom socijalne sigurnosti. Socijalna pomo (POJMOVNIK)Skup naknada kojima je cilj zajamiti minimalnu razinu opstanka ljudima koji su ostali bez ivotnih sredstava. Obino se financiraju iz poreznih prihoda i temelje na provjeri dohotka ili ukupne mirovine.Pojam socijalne sigurnosti koristi se u dva znaenja. (Puljiz)U irem znaenju, socijalna sigurnost podrazumijeva stanje u drutvu u kojem se graani osjeaju sigurnim pred rizicima s kojima se mogu suoiti. Takva socijalna sigurnost nije rezultat samo dravne akcije, nego i posljedica djelovanja drugih socijalnih imbenika. Drugim rijeima, za socijalnu sigurnost vani su zaposlenost, obitelj, socijalna mrea, kao i sama dravna akcija. U uem smislu, socijalna sigurnost podrazumijeva sustav odravanja dohotka i zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba graana. U europskim zemljama postoji suglasnost oko tri osnovna elementa socijalne sigurnosti. Prvi element je socijalno osiguranje, obvezno ili dobrovoljno, putem kojeg osigurani graani, u pravilu zaposlenici, dobivaju naknade u sluaju nastupanja definiranog socijalnog rizika. Drugi element je socijalna pomo, odnosno davanje koje od drave ostvaruju graani suoeni s ekonomskim tekoama, a koji nemaju druga davanja, ili su im ona nedostatna za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Socijalna pomo se u pravilu dodjeljuje nakon provjere prihoda, a financira se porezima. Trei element su univerzalna davanja koja pripadaju svim graanima temeljem statusa dravljanstva ili boravka u odreenoj zemlji ili se pak radi o pripadnicima posebnih, socijalno rizinih skupina (npr. djeji doplatci, nacionalne mirovine, davanja hendikepiranima i slino).Socijalna zatita pokriva iri sadraj od socijalne sigurnosti. Ona obuhvaa mjere koje poduzima drava s ciljem zatite od glavnih ivotnih rizika s kojima se suoavaju pojedinci i njihove obitelji (bolest, materinstvo, nesrea, smrt, starost, nezaposlenost itd.). Pored mjera koje podrazumijeva socijalna sigurnost, socijalna zatita obuhvaa i socijalne usluge koje se sve vie afirmiraju kao dimenzija moderne socijalne politike.

Socijalna zatita, socijalna sigurnost, socijalno osiguranje Pojam socijalne sigurnosti Pojam socijalne zatite Tri osnovna elementa socijalne sigurnosti (socijalne zatite): Socijalno osiguranje Socijalna pomo Univerzalna davanja 2. to podrazumijevamo pod socijalnim osiguranjem?

Socijalno osiguranje je sustav novanih naknada i usluga kojima upravlja drava putem obveznih doprinosa. Pravo na naknade socijalnog osiguranja proizlazi iz doprinosa to ih je pojedinac uplaivao u razdoblju dok je bio zaposlen. Najznaajnije su naknade socijalnog osiguranja mirovine (starosne, invalidske, obiteljske), naknade za nezaposlenost, porodne naknade, naknade u sluaju bolesti. Ove naknade, u pravilu, nisu utemeljene na provjeri prihoda i njihova visina je obino povezana s prijanjim zaradama ili doprinosima. (POJMOVNIK)Socijalno osiguranje je ui pojam od socijalne sigurnosti i socijalne zatite. Ono obuhvaa prava na naknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti, odnosno plaanjem doprinosa od strane osiguranika ili poslodavca u fondove osiguranja odreenih socijalnih rizika. (Puljiz)

3. Koje su odlike bismarckovskog sustava socijalnog osiguranja?Temeljen na radu i radnom odnosu. Znai predvia socijalno osiguranje za osobe u radnom odnosu.

Bismarckovski sustav je sustav socijalnog osiguranja utemeljen na naelima socijalnih zakona usvojenih u vrijeme vladavine njemakog kancelara Otta von Bismarcka. Prvi je zakon donesen 1883. godine a odnosio se na osiguranje za sluaj bolesti. Slijedio je zakon o osiguranju za sluaj nesree na radu 1884. godine i zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju 1889. godine. Osnovna ideja tih zakona je da se radnici trebaju osigurati od glavnih socijalnih rizika. Naknade iz osiguranja plaaju se na osnovi doprinosa radnika i poslodavaca u posebne blagajne ili fondove kojima u pravilu upravljaju socijalni partneri. (financira se doprinosima radnika i poslodavaca, a drava je nadlena za regulativnu i nadzornu funkciju tripartizam)Ovaj je sustav socijalnog osiguranja karakteristian za kontinentalnu Europu, iako su bismarckovski sustav prihvatile i druge zemlje u svijetu. (Puljiz)

4. Je li beveridgeovski sustav socijalne sigurnosti kompatibilan sa bismarckovskim sustavom?Beveridgeovski sustav drava financira zdravstveno osiguranje za sve, osigurane sve kategorije stanovnitva, no kasnije dolo do nekih modifikacija. Kod nas prisutan bismarckovski koji ostavlja jedan veliki dio neosiguranih. Problem se moe rijeiti uvoenjem sveobuhvatnog beveridgeovskog modela. Itekako je kompatibilan.

Beveridgeovski sustav je sustav socijalne sigurnosti zasnovan na naelima koja je W. Beveridge izloio, a britanski parlament usvojio 1942. godine u dokumentu pod nazivom Social Insurance and Allied Services. Bitno je polazite beveridgeovskog pristupa je da ovjeka treba osloboditi nude, tako da mu drava treba jamiti osnovne egzistencijalne uvjete bez obzira na socijalni status i druga obiljeja. Beverdige je predloio konherentan model socijalne sigurnosti koji poiva na 4 naela: univerzalnost, jednostavnost i jedinstvenost, uniformnost i centralizacija. Na toj osnovi oblikovan je britanski sustav socijalne sigurnosti nakon II. svjetskog rata, njegova naela su primijenjena i u mnogim drugim zemljama u cjelini ili u pojedinim sustavima.5. Koji su prvi vidovi socijalne zatite uvedeni na podruju sadanje Bosne i Hercegovine i kada?Rudarske zadruge, bolniko osiguranje.

Socijalnoj zatiti radnika u BiH pristupilo se najprije u rudarstvu. Prvi izvor koji govori o tome datira iz 1879. godine kada je Zemaljska vlada preko Zajednikog ministarstva financija traila pravila Bratinske blagajne iz Idrije (jer su se u BiH ve tada nalazila 22 rudara iz ovog rudnika). Uskoro se pristupilo zakonskom definiranju ovog problema pa je uslijedilo donoenje Rudarskog zakona BiH 1881. godine Glava XI. ovog zakona definira rad rudarskih bratinskih blagajni (po uzoru na austrijske) osigurani rizici: bolesti, invalidnosti, starosti, gubitak hranitelja (pomo udovicama i djeci). 1885. godine osnivana je zajednika Zemaljska bratinska blagajna Visina lanskih priloga nije bila ista i ovisila je od mjesnih prilika i financijskog stanja blagajne iznosila je 3 do 4% iste zarade rudara (poslodavac je plaao iznosa koji je plaao radnik) Svaka blagajna je imala statut i upravljaki odbor. U sluaju oboljenja na poslu blagajna je pruala pomo u trajanju 6 mjeseci. Svaki bolesni lan je imao besplatnu ljekarsku njegu, lijekove i terapeutska sredstva. Od 1899. ova prava su proirena i na ue obitelji osiguranika (ene i djecu do 14 godina). Predvieno je i plaanje pogrebnih trokova za lanove i njihovu uu obitelj (60 kruna za lanove, 30 za ene, 15 za djecu). Prava se nisu mogla ostvariti ako je do povrede dolo uslijed tue ili pijanstva, a u sluaju simuliranja bile su predviene kazne (do 20 kruna). 1898. godine nakon izrade novih statuta u kojima nije bilo predvieno vraanje 75% uloenog novca nakon prestanka lanstva u blagajni, u Vareu, Tuzli i Zenici dolazi do nemira. Propisi o mirovinskom osiguranju i osiguranju za sluaj nesree na poslu za radnike na dravnim eljeznicama, inovnike, slubenike, carinske i financijske slubenike i stalne radnike u erarnim duhanskim tvornicama. Bolesnike i potporne blagajne za radnike u duhanskoj industriji (Sarajevo i Mostar 1886.; Banja Luka 1891.; Travnik 1897.) imale su zadau osiguravanja najnunije zdravstvene zatite, pomo za starost i plaanje trokova sahrane.

1909. godine donesen je Zakon o obveznom bolesnikom osiguranju radnika Osiguranje se odnosilo na sve zaposlene ija godinja primanja nisu prelazila 3000 kruna. Osiguranja su bili osloboeni radnici koji se ne bave stalno odreenim poslom, osobe koje rade povremeno, i ije zaposlenje kod jednog poslodavca ne traje due od jednog tjedna. Zakonom su bili definirani platni razredi i prema njima iznos doprinosa. Obveza poslodavaca da prijavljuje i odjavljuje radnike i ubire 2/3 zakonom propisanog doprinosa i uplati jednu treinu. etiri vrste blagajni: sreske, poslovne, drutvene i rudarske.

Zakonom je garantirana besplatna ljekarska pomo, pomo pri porodu, lijekovi i terapeutska sredstva. U sluaju bolovanja osiguranik je primao 60% prosjene zarade odgovarajueg platnog razreda i trajala je najvie 20 tjedana. Prilikom poroda radnice su dobivale novanu potporu 4 tjedna, a u sluaju nesposobnosti imale su potporu zadnjih 14 dana trudnoe. Plaanje trokova pogreba.

Bolniko lijeenje u Zemaljskoj bolnici kotalo je 3 krune dnevno za najnii razred, dok je Zakonom najvia dnevna bolesnika potpora iznosila 3,6 kruna, a bolesnika potpora najnieg razreda 48 helera (0,48 kruna); Provoenje zakona je nailazilo na otpor jednog dijela poslodavaca kao i radnika; Zakonom nije bilo predvieno bolesniko osiguranje obitelji. Meutim do kraja 1914., sve sreske blagajne su uvele obiteljsko osiguranje (Sarajevo i Tuzla 1911., Banja Luka 1912., Biha i Mostar 1913. i Travnik 1914.). Obiteljsko osiguranje je povlailo poveanje uplate sa 3% na 4,5% iste zarade. Od 1910. do poetka I. Svjetskog rata obuhvat radnika dosegao je 80%.

1910. godine uraen je Nacrt zakonske osnove Zakona o obvezatnom osiguranju za sluaj nesree na poslu (Austrijski zakon donesen 1887.), ali zakon nikada nije usvojen. Osiguranje radnika za sluaj nesree na poslu vreno je kod privatnih osiguravajuih drutava iz Bea i Budimpete i obuhvaalo je oko 2/5 radnika.

6. Koje su glavne odlike socijalne zatite izmeu dva Svjetska rata u tadanjoj dravi?Zakon o socijalnom osiguranju

1922. godine donesen je Zakon o socijalnom osiguranju radnika. Zakon je predviao tri vrste osiguranja: bolesniko osiguranje, invalidsko osiguranje za sluaj nesree na poslu i mirovinsko osiguranje za sluaj starosti, iznemoglosti i smrti. Zakonom nije bilo predvieno osiguranje za sluaj nezaposlenosti, ali je bilo predvieno osnivanje burzi rada; Zakon je ograniio radno vrijeme na 8 sati dnevno, regulirao higijenske uvjete rada, djeji rad te porodni dopust, uvode se radniki povjerenici te otvara mogunost kolektivnog pregovaranja; Zakon se temeljio na bizmarkovskim naelima doprinosima radnika i poslodavaca, samostalnim fondovima i tripartitnom upravljanju. Osiguranje za sluaj nesree na poslu su trebali financirati poslodavci; mirovinsko osiguranje doprinosima radnika i poslodavaca (3% na osiguranu osnovicu / zaradu) a primjenjivalo se naelo kapitalizacije. Zakon je trebao obuhvatiti sve radnike u radnome odnosu izuzev poljoprivrednih radnika i kunih pomonica. Dobna granica za starosnu mirovinu je bila postavljena na 70 godina; Meutim, uvjeti za ostvarivanje prava su bili povoljni i iroko postavljeni.

Socijalna politika BiH izmeu dva Svjetska rata Sredinji ured za osiguranje radnika u Zagrebu Loa provedba zakona Provedba mirovinskog osiguranja tek 1. rujna 1937. godine. I dalje su postojali zasebni i nepovezani fondovi ili potporna drutva za mirovinsko i zdravstveno osiguranje dravnih slubenika i namjetenika, radnika na eljeznici od kojih su neki provodili potpuno osiguranje i za sluaj nesree na poslu, neke bolesniko i invalidsko osiguranje, drugi samo mirovinsko itd. Rudarske blagajne su poslovale prema tradiciji utemeljenoj za vrijeme Austrougarske monarhije. Rudarski zakon donesen 1933. godine.

7. Na koji nain se mogu financirati sustavi socijalnog osiguranja?

Porezi (proraun), doprinosi i kombinacijom ova dva izvora.Porezom na dodanu vrijednost, administrativnim taksama, porezom na dohodak, doprinosima za socijalno osiguranje, tarifama i troarinama (akcizama), zaduivanjem, plaanjem iz depa graana, te ako su u pitanju zemlje u razvoju i iz sredstava strane pomoi.

Najee vrste prihoda iz kojih se financira javna potronja i sustavi socijalne zatite Porez na dodatnu vrijednost Administrativne takse Porez na dohodak Doprinosi za socijalno osiguranje Tarife i troarine (akcize) Kada su u pitanju zemlje u razvoju prihodi mogu doi iz sredstava strane pomoi Zaduivanje Plaanja iz depa graana

Porez na dodanu vrijednost (PDV) Vrsta neizravnog poreza primjenjuje se u preko 120 drava svijeta. To je neto svefazni porez jer se obraunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga, a neto, jer se ne obraunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, ve samo na dodanu vrijednost nastalu u konkretnoj fazi. Krajnji teret PDV-a snose potroai. Onemoguava razliite oblike prevara, ali je na meti kritika zbog regresivnosti. Iz tog razloga se esto uvode razliite stope PDV-a U BiH se primjenjuje od 1.1.2006. (zamjenjuje porez na promet) i danas predstavlja jedan od najvanijih javih prihoda.

Carine Predstavljaju jedan od najstarijih poreza, a plaa se na robu koja se uvozi. Prevashodna namjena carina je zatita domae proizvodnje, na nain da uvezenu robu ini skupljom i time potie domau proizvodnju i potronju domaih proizvoda. Druga zadaa carina je fiskalna, tj. one ine jedan od proraunskih prihoda. U BiH carinska politika je u nadlenosti drave i ubire se preko Uprave za neizravno oporezivanje, prema Carinskoj tarifi koju izrauje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Akcize ili troarine Predstavljaju poseban porez kojim se oporezuje promet odreenih proizvoda. Obveznih plaanja su uvoznici ili proizvoai, i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogram, litra, komad i sl.). Spadaju u grupu neizravnih poreza jer se troak troarine ili akcize prevaljuje na krajnjeg potroaa / kupca. Razlozi njihovog uvoenja mogu biti brojni: fiskalni, socijalni, zdravstveni, ekoloki, itd. Prednost troarina je u njihovoj jednostavnosti kod ubiranja, malom broju poreznih obveznika i izdanosti. U BiH se ubiru na razini drave preko Uprave za neizravno oporezivanje.

Porez na dohodak Spada u izravne poreze Obveznik poreza je fizika osoba koja ostvaruje dohodak (plau, autorski honorar, itd.) U BiH mirovine se ne oporezuju. Poreznim obveznicima se smatraju rezidenti i nerezidenti (koji u jednom od entiteta ostvaruju dohodak). Ubire se od strane entitetskih poreznih uprava i iznosi 10% u oba entiteta.

Doprinosi za socijalno osiguranje Spadaju u vrstu izravnih poreza, kojim se financiraju izdatci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za nezaposlenost, itd. Doprinosi se obraunavaju na bruto ili neto plau zaposlenika. Doprinose mogu plaati i osobe izvan radnoga odnosa na dragovoljnoj osnovi. U BiH sustav obveznog socijalnog osiguranja je u nadlenosti entiteta. Prikupljanje doprinosa za socijalno osiguranje je u nadlenosti poreznih uprava entiteta. Sredstva od uplate doprinosa porezne uprave entiteta transferiraju nadlenim fondovima socijalnog osiguranja.

Koja je razlika izmeu poreza i doprinosa? Temeljna razlika izmeu doprinosa i poreza je u tome to za poreze nema unaprijed odreene namjene njihova troenja, dok za doprinose ona postoji. Kod plaanja doprinosa bi trebala postojati veza izmeu visine plaenih doprinosa i protuusluge koja se zauzvrat dobije. U razvijenim zemljama, iznos plaenih doprinosa se rauna kao sastavni dio plae zaposlenika (bruto plaa).

8. Koje vrste doprinosa imamo u Bosni i Hercegovini?

Mirovinsko, zdravstveno, osiguranje od nezaposlenosti RS ima sve ovo i jo doprinos za fondove djeje zatiteDoprinose za MIO, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti i doprinos za djeju zatituKad je rije o doprinosima za djeju zatitu ona ima samo na razini RS, Federacija nema te doprinose, a ovi ostali su im zajedniki...

Doprinosi za socijalno osiguranje Spadaju u vrstu izravnih poreza, kojim se financiraju izdatci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za nezaposlenost, itd. Doprinosi se obraunavaju na bruto ili neto plau zaposlenika. Doprinose mogu plaati i osobe izvan radnoga odnosa na dragovoljnoj osnovi. U BiH sustav obveznog socijalnog osiguranja je u nadlenosti entiteta. Prikupljanje doprinosa za socijalno osiguranje je u nadlenosti poreznih uprava entiteta. Sredstva od uplate doprinosa porezne uprave entiteta transferiraju nadlenim fondovima socijalnog osiguranja.

Doprinosi za socijalno osiguranje u BiH entitetima

9. Preciziraj ustavne nadlenosti svake razine vlasti u Bosni i Hercegovini glede socijalne politike?

RS (centraliziran i ima svu nadlenost) Prema Ustavu FBiH u zajednikoj nadlenosti entiteta i upanija. Propisi i izmjene se ne bi smjeli donositi bez nadlenosti upanija.Postoje propisi na entitetskoj razini, razini federacije i upanije.

Daytonski mirovni sporazum je potpisan u studenom 1995. godine, ime je okonan rat u Bosni i Hercegovini i formirano dvoentitetsko ureenje zemlje.

Aneks IV. Daytonskog mirovinskog sporazuma (predstavlja Ustav BiH) definira nadlenosti drave - socijalna politika nije navedena kao jedna od nadlenosti to znai da je u nadlenosti entiteta.

Uloga Ministarstva civilnih poslovaMinistarstvo civilnih poslova je nadleno za: poslove dravljanstva, upis i evidenciju graana, zatitu linih podataka, prijavljivanje prebivalita i boravita, line isprave, putne isprave, postupak evidencije registracije vozila, deminiranje.Takoer je nadleno za obavljanje poslova i izvravanje zadataka koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, usklaivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranja strategije na meunarodnom planu u podrujima: zdravstva i socijalne zatite, penzija, znanosti i obrazovanja, rada i zapoljavanja, kulture i sporta, geodetskim, geolokim i meteorolokim poslovima.

Prema Ustavu Federacije BiH, socijalna politika je u podijeljenoj nadlenosti Federacije BiH i 10 upanija, to znai da je za donoenje propisa iz oblasti socijalne politike na razini entiteta neophodna suglasnost upanija.U RS se radi o unutranjem organiziranju vlasti na unitarnom principu centraliziran i ima sve nadlenosti

Daytonske ustavne nadlenosti u socijalnoj politici (Disertacija)Potpisivanjem Daytonskoga mirovnog sporazuma iz studenoga 1995. godine, uspostavljen je mir u Bosni i Hercegovini. Prema Aneksu IV. Daytonskog mirovnog sporazuma, koji predstavlja Ustav BiH, socijalna politika stavljena je u nadlenost entiteta, dok je u FBiH socijalna politika u zajednikoj nadlenosti 10 upanija i entiteta. To znai da je za donoenje zakonodavnih izmjena iz oblasti socijalne politike u FBiH potrebna suglasnost upanijskih vlada prije utvrivanja prijedloga zakona od strane entitetske vlade. Na dravnoj razini Ministarstvo za civilne poslove ima odreene nadlenosti u oblasti koordinacije socijalne politike i rjeavanju pitanja iz oblasti meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. U praksi to znai da dravna razina vlasti, odnosno nadleno ministarstvo, moe iznositi i zastupati samo stavove unaprijed definirane od strane entiteta. Stavovi entitetskih vlada po odreenim pitanjima esto su bili u koliziji, tako da je funkcija dravnoga ministarstva u takvim situacijama bila paralizirana. Ovakvom podjelom ustavnih nadlenosti dravna razina vlasti liena je socijalne funkcije, to esto oteava odgovarajuu provedbu ugovora o socijalnom osiguranju izmeu Bosne i Hercegovine i drugih drava, meunarodnih presuda, itd.

10. Prema emu razlikujemo modele mirovinskog osiguranja?

Prema nainu definiranja: definirano davanje i sustave definiranih doprinosa.Prava i financiranje: sustav tekue raspodjele i kapitalizirane tednje.*Sve pojanjeno ima u disertaciji koju nam je profesorica poslala.

Modeli mirovinskog osiguranja definiraju se temeljem 5 osnovnih dihotomiziranih kriterija:1. mirovine osiguranja univerzalne mirovinea) model osiguranja ili mirovine osiguranjaMirovine su vezane uz plae, odnosno doprinose koje osiguranici plaaju tijekom radnog vijeka. Za visinu mirovina vana je duina vremena u kojem su doprinosi plaani kao i visina plaa. Radnici i poslodavci izdvajaju doprinose proporcionalno plaama, pa se od prikupljenih sredstava osiguranim radnicima isplauju mirovine. Obvezno je za sve zaposlene. (Bismarck).b) model univerzalnih mirovinaMirovinska davanja starim ljudima iznad odreene dobi ili invalidima bez obzira jesu li oni ili nisu bili formalno zaposleni i jesu li plaali doprinose. Financiraju se iz poreza. Uvjet za dobivanje je graanski status (citizenship), a ne zaposlenost i uplata doprinosa od strane korisnika. (Beveridge)2. tekua raspodjela - kapitalizacijaDva temeljna naina prikupljanja i raspodjele sredstava za mirovinu:a) kapitalizirani mirovinski fondovi Podrazumijevaju kapitalizaciju mirovina. Osiguranici izdvajaju doprinose za svoje mirovine, doprinosi se prikupljaju u fondove i ulau radi ostvarivanja dobiti. Osiguranici iz fondova dobivaju mirovine kada prestanu raditi a u mirovine se uraunava ostvarena dobit na uloena sredstva. Za svakog osiguranika oploena suma doprinosa se vodi na posebnom raunu. Osiguranik snosi rizik poslovanja kapitaliziranih fondova. Pojedinana mirovina ovisi o akumuliranom iznosu doprinosa, ostvarenoj dobiti i aktuarskom izraunu oekivanog trajanja ivota u trenutku umirovljenja. b) tekua raspodjelaTemeljem meugeneracijske solidarnosti PAYG-plati kako stigne.Radi se o dravnoj shemi koja podrazumijeva da generacije zaposlenih svojim doprinosima plaaju generacijama umirovljenika.Osnovna naela PAYG-sustava su:Dugorono se ne akumuliraju sredstva u fondove kako bi se iz njih plaale budue mirovine.Umjesto toga se oporezuje zaposlena generacija, odnosno od njenih zarada se , kroz doprinose, uzima dio kojim se financiraju mirovine sadanjim umirovljenicima. Zaposlenici, kao protuuslugu za doprinose koje plaaju, od drave dobivaju pravo da e, kada prestanu raditi, dobiti zakonom propisanu mirovinsku naknadu od buduih generacija zaposlenika. PAYG mirovinski sustavi pred fondovskim imaju 3 osnovne prednosti:- prikladnija su zatita protiv inflacije i trinih oscilacija- omoguuju da se mirovine realno poveavaju ovisno o gospodarskom rastu- takvi se sustavi mogu vrlo brzo izgraditi, dok za uspostavu fondovskih sustava treba mnogo vremena odnosno duga akumulacija sredstava.Nedostaci sustava tekue raspodjele:- ugroava ih smanjivanje nataliteta i starenje stanovnitva, odnosno sve vea generacijska neravnotea- prikladniji su za drutvo pune i stabilne uposlenosti- unutar njih se gubi jasna veza izmeu doprinosa i mirovina- ne stimuliraju graane na racionalno ekonomsko ponaanje.

3. definirana davanja definirani doprinosia) definirana davanja Mirovine su unaprijed odreene i tome se prilagoavaju formule prikupljanja doprinosa ili poreza za njihovo financiranje. Doprinosi za mirovine iz plaa mogu se odreivati na dva osnovna naina:- proporcionalno plaama- za sve u jednakom iznosu- kombinacija.b) definirani doprinosiIzraun mirovina na temelju raspoloive sume prikupljenih doprinosa.Visina mirovina prilagoava se prikupljenoj sumi doprinosa iz plaa, pa se unutar te sume odreuje mirovina svakoj osiguranika prema njegovom udjelu u akumuliranim doprinosima.Ovakvo postupanje je uobiajeno u kapitaliziranim mirovinskim fondovima, ali se moe primijeniti i u sustavu tekue raspodjele.

11. Koje su osnovne karakteristike mirovinskog modela Svjetske banke (Argentinski model mirovinskog osiguranja)?Svjetska banka je glavni zagovornik privatizacije i kapitalizacije mirovina novi model mirovinskog sustava s vie stupova. To znai postupno reduciranje mirovina tekue raspodjele i obveznu kapitalizaciju unutar drugog mirovinskog stupa koji se formira iz dijela doprinosa osiguranika. Tome se dodaje trei stup dobrovoljne mirovinske tednje za koju se graani slobodno opredjeljuju. Strunjaci Svjetske banke istiu da se tako poveava nacionalna tednja, jaa trite kapitala i otvaraju mogunosti veeg investiranja, to je posebno vano u postsocijalistikim zemljama. Istovremeno se pretpostavlja da e to osiguranicima donijeti vee mirovine u odnosu na one koje sada ostvaruju te da e se pojaati njihova individualna odgovornost za ekonomsku sigurnost u starosti. 1994. godine uveden u Argentini. Hrvatska je 1999. godine usvojila, a 2002. godine poela primjenjivati drugu fazu mirovinske reforme. Svjetska banka se pri koncipiranju svoje mirovinske strategije u poetku inspirirala ileanskim modelom radikalne mirovinske reforme, kojeg je kasnije korigirala i usvojila sustav s vie (u pravilu 3) mirovinskih stupova. Ovaj model je usvojen i u Hrvatskoj. Prvi mirovinski stup tekua raspodjela financira se doprinosima ili porezima, ima redistributivnu funkciju i funkciju zatite siromanih umirovljenika.Drugi mirovinski stup obvezna tednja na temelju kapitalizacije obvezan, individualiziran i predstavlja mirovinsku tednju osiguranika koji plaaju doprinose.Trei mirovinski stup dobrovoljna tednja na temelju individualne tednje - dobrovoljan i privatan, a ovu vrstu mirovinske tednje stimulira drava raznim fiskalnim mjerama. 12. Koje su osnovne karakteristike sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini?U oba entiteta jeste prisutan sustav tekue raspodjele i definiranih davanja

Sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini Dva podsustava organizirana na entitetskoj razini Federalni zavod MIO/PIO i Fond PIO RS. Oba podsustava imaju dosta zajednikih znaajki naslijeenih iz biveg sustava. To su sustavi tekue raspodjele i definiranih davanja (od 2000. i elemente definiranih doprinosa). Parametarska reforma oba sustava je nametnuta od strane Visokog predstavnika 2000. godine).

Zakonodavni okvir mirovinskog i invalidskog osiguranja u entitetima Zakon MIO FBIH iz 1998. godine. Zakon o organizaciji MIO FBIH iz 2000. godine. Zakon o matinoj evidenciji FBIH. Zakon PIO RS iz 2000. godine (obuhvaa prava i obveze po osnovu mirovinskog i invalidskog osiguranja, matinu evidenciju, organizaciju itd.). Zakon o mirovinskom rezervnom fondu RS iz 2008. godine. Zakon o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju i drutvima za upravljanje RS iz 2008. godine. Vrste prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja Pravo na starosnu mirovinu Pravo na obiteljsku mirovinu Pravo na invalidsku mirovinu Prava po osnovi invalidnosti:- prava invalida II. kategorije- naknada za tjelesno oteenje.

Postupak odreivanja mirovinske osnovice za starosnu mirovinu:Postupak je isti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj:1. godinja plaa mnoi se s koeficijentom valorizacije za danu godinu,2. zbroj svih valoriziranih plaa podijeli se zbrojem, odnosno ukupnim radnim vremenom kako bi se dobila prosjena satnica,3. mirovinska osnovica dobije se kada se prosjena satnica pomnoi s prosjenim punim radnim vremenom osiguranika.

Ovaj postupak je u svome krajnjem ishodu slian bodovnom sustavu jer se ovom metodom plae valoriziraju u odnosu na prosjenu plau entiteta za svaku godinu. U Federaciji BiH koeficijenti valorizacije od 2000. godine iznose 1, to uzrokuje nerazmjer u visini primanja starih i novih umirovljenika. Parametarska reforma iz 2000. godine: Starosna dob umirovljenja podignuta na 65 godina. U Federaciji su ostale da vae odredbe o prijevremenome umirovljenju. Smanjen je postotak od mirovinske osnovice za punu starosnu mirovinu sa 80% na maksimalnih 75%. Odreen je iznos akuralne stope za prvih 20 godina osiguranja od 2,25%, a za svaku dodatnu godinu osiguranja 1,5%. Cijeli sta osiguranja ulazi u izraun mirovinske osnovice (ostavljene prijelazne odredbe u FBIH do 2015. godine).

Parametarska reforma iz 2000. godine:Najznaajnije izmjene se tiu stalnog usklaivanja mirovina u isplati sa iznosom prikupljenih sredstava (izmjene lanka 51. Zakona MIO u federaciji BIH i lanka 162. Zakona PIO RS).U Federaciji BIH usklaivanje mirovina se vri samo prema odredbama lanka 51. i to na mjesenoj osnovi.U Republici Srpskoj usklaivanje mirovina se vri u skladu s rastom prosjene plae i prema odredbama lanka 162., i to po potrebi (jednom ili dva puta godinje, kada se za to steknu uvjeti).

Najnia i zajamena mirovina FBIH najnia mirovina ne moe biti nia od 60% prosjene mirovine isplaene u prosincu 2007. godine, dok zajamena mirovina ne moe biti nia od 80% prosjene mirovine isplaene u 2007. godini. RS najnia mirovina ne moe biti nia od 50% prosjene mirovine isplaene u mjesecu prosincu prethodne godine, dok zajamena mirovina ne moe biti nia od prosjene mirovine isplaene u prosincu prethodne godine. Velika razlika u iznosu najnie mirovine u entitetima. Problem nerazmjernog rasta minimalnih i zajamenih mirovina u FBIH.

Osnovni indikatori mirovinskog i invalidskog osiguranja u BiH Ukupni prihodi i rashodi nositelja osiguranja Struktura prihoda nositelja osiguranja Broj i struktura umirovljenika Broj osiguranika Stopa ovisnosti sustava (dependency rate) Relativna visina mirovina (relative penion level) Zamjenska stopa (replacement rate) Stope obuhvata mirovinskog osiguranja.

Reformske opcije mirovinskog i invalidskog osiguranja u BiH Strategija reforme mirovinskog i invalidskog osiguranja u federaciji BiH Strategija reforme mirovinskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske13. Koji su osnovni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu u Bosni i Hercegovini?

Pravo na starosnu mirovinu Osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staza. Osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu kada navri 40 godina mirovinskog staza, bez obzira na godine ivota.

Pravo na invalidsku imovinuOsiguranik kod koga je utvrena I. kategorija invalidnosti stjee pravo na invalidsku mirovinu: - ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu mirovinskog staa. - ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti raunajui radni vijek na pune godine.Osiguranik kod koga je utvrena I. kategorija invalidnosti do navrene 30. godine ivota stjee pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja. Pravo na obiteljsku mirovinu lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta:1. ispunio uvjete za starosnu mirovinu2. po osnovi ostvarenog staza stekao uvjete za invalidsku mirovinu3. bio korisnik starosne ili invalidske mirovine. Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duljinu mirovinskog staza osiguranika.Prava invalida II kategorije invalidnosti Osiguranik kod koga je utvrena II. kategorija invalidnosti ima pravo da bude rasporeen na drugo odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue uposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajue novane naknade u svezi koritenja tih prava.

14. Nabroj i objasni osnovne modele zdravstvene zatite?

Model nacionalnog zdravstva ili beveridgeovski model Nastao u UK nakon II. svjetskog rata, na osnovi Izvjetaja lorda Beveridgea (Beveridge Report) u britanskom parlamentu 1942. godine Sredinji pojam u beveridgeanskom konceptu jeste pojam socijalne sigurnosti, a osnovna naela sadrana u konceptu su: - naelo univerzalizma (sustavom socijalne sigurnosti obuhvaena je cijela populacija), - - naelo jednostavnosti i jedinstvenosti (jednim doprinosom se pokrivaju svi socijalni rizici), - naelo uniformnosti (bez obzira na socijalni status i zarade korisnika socijalna davanja su svima jednaka) te - naelo centralizacije cijelog sustava ime se utemeljuje stvaranje jedinstvene javne slube. Inspiriran liberalno-kolektivistikom ideologijom (liberalna ideologija je dominantna, ali se doputa kolektivna uloga drave). NHS (National Health Service) osnovan 1948. godine. Zdravstvene ustanove su u dravnom vlasnitvu i financira ih drava iz prikupljenih poreza. Privatni lijenici ope prakse (GPs) su u ugovornom odnosu sa NHS-om. Elementi zdravstvene skrbi na lokalnoj razini (kolska medicina, cijepljenje, zdravstveno obrazovanje i sl.). Beveridgeovski model jami ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama, imaju relativno nie trokove, ali uz esto upitnu kvalitetu i duge liste ekanja na specijalistike usluge

Model zdravstvenog osiguranja ili bismarckovski model Zasnovan je na obveznom, univerzalnom socijalnom osiguranju za zaposlene. Karakteristian je za zemlje kontinentalne Europe (Njemaka, Austrija, Belgija, Nizozemska). Nastao je u Njemakoj u Bismarckovo vrijeme kao dio socijalnog osiguranja i njime su se pokrivali rizici bolesti i invalidnosti za slabo plaene radnike Doprinosi za zdravstveno osiguranje uplauju se u poseban fond, a upravljanje fondom i zdravstvenim sustavom, iako pod kontrolom drave, preputeno je onima koji uplauju u fondove (interesnim udrugama radnika i poslodavaca). Decentralizirana i autonomna struktura zdravstvenog financiranja i zdravstvene skrbi. Sustavi osiguranja jame da pacijenti mogu birati usluge uz relativno visoku cijenu te esto nejednak pristup uslugama.

Liberalno-trini model ili ameriki model Ovdje je naglasak na tritu, privatnom osiguranju i osiguranim rizicima. Model karakteristian za SAD, Irsku i zemlje Latinske Amerike. Uloga drave je rezidualna i ona regulira pristup zdravstvenom sustavu samo za odreene kategorije stanovnitva (starije i siromane osobe). Jedna od karakteristika ovog modela je veliki dio neosiguranog stanovnitva Ove zemlje imaju loije javno-zdravstvene pokazatelje. Liberalno-trini model karakterizira nejednak pristup uslugama i visoki trokovi usluga.

15. Koje su osnovne karakteristike sustava zdravstvene zatite u BiH, s aspekta financiranja, pristupa uslugama i obuhvata?Financiranje iskljuivo iz doprinosa koji se uplauju u fondovePristup uslugama univerzalna (ali se plaa participacija-markica)Obuhvat nizak, malo ljudi osigurano.Ne postoji prenosivost zdravstvenog osiguranja.Osigurani su oni kojima se uplauju doprinosi

Financiranje i rashodi u javnom zdravstvu Zdravstveni sustav se financira iz doprinosa radnika i poslodavaca, doprinosa drugih fondova, dobrovoljnog osiguranja, javnih prorauna i izravnog plaanja graana. Doprinosi se plaaju prema mjestu stalnog prebivalita osiguranika izravno u zdravstveni fond upanije ili entiteta. U Federaciji BiH 8% od doprinosa se uplauje u Fond solidarnosti. Isti iznos proraunskih sredstava bi se trebao uplatiti iz Federalnog prorauna. U FBIH stopa doprinosa za umirovljenike je 1,2%, dok je u RS stopa doprinosa 3,75%.

Financiranje zdravstvenog sustava Osiguranici nemaju izbor zdravstvenog fonda kod kojeg ele biti osigurani. Zdravstveno osiguranje u jednoj upaniji ili entitetu nije automatski prenosivo u druge upanije ili entitet. Od osiguranih graana se trai plaanje participacije prilikom primanja zdravstvenih usluga. Visina participacija je razliita izmeu upanija i entiteta. Vie od 40% prihoda zdravstvenih fondova ide na financiranje plaa zaposlenika. Pristup zdravstvenim uslugama i pitanje ravnopravnosti Neprenosivost osiguranja izmeu upanijskih i entitetskih zdravstvenih sustava stvara probleme u pristupu zdravstvenim uslugama. Ovaj problem je posebno izraen kod umirovljenika koji ive u jednom entitetu a primaju mirovinu iz drugog. Geografska distribucija bolnica, domova zdravlja i ambulanti nije optimalna i ne omoguava ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama (urbana podruja su favorizirana nautrb ruralnih podruja). Zdravstvene usluge se uglavnom koriste od strane urbanog stanovnitva. Prema nekim procjenama svega 28% ruralnog stanovnitva ima pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, a 13% istih farmacijama. Prema zakonima oba entiteta hitna zdravstvena pomo je besplatna i mora se pruiti svakom u potrebi. Prema zakonima entiteta i upanija odreene kategorije graana su izuzete od plaanja zdravstvene zatite ili se njihovo osiguranje plaa iz prorauna. Postojanje neslubenog plaanja u zdravstvu predstavlja problem u pristupu zdravstvenih usluga i predstavlja prijetnju integritetu sustava.Obuhvat zdravstvenog sustava Prema zakonima oba entiteta zdravstveno osiguranje je obvezno i univerzalno. Obuhvat zdravstvenog osiguranja je razliit izmeu upanija i entiteta. Npr. u 2006. godini u upaniji 10 je iznosio 63%, dok je u Sarajevskoj upaniji 93%. UNDP (2007) navodi da u FBiH imamo 54,95% nositelja osiguranja i 45,05% osiguranih lanova obitelji, dok je ovaj odnos u RS povoljniji sa 62,5% nositelja osiguranja i 37,5% lanova obitelji osigura.

16. Koji imbenici utjeu na rast trokova zdravstvene zatite?imbenici poveanja zdravstvenih trokova:- Porast standarda stanovnitva i zdravstvenih aspiracija- Starenje stanovnitva i poveana potranja za zdravstvenim uslugama (koncentracija zdravstvenih izdataka pred kraj ivota).- Napredak medicine, medicinske tehnologije i poskupljenje zdravstvenih usluga- Problem tzv. inducirane zdravstvene potranje od strane lijenika- Poveanje cijene lijekova farmaceutskih kompanija- Poveanje broja kroninih bolesti, pojava novih bolesti itd.

Trokovi zdravstvenih sustava (zemlje OECD-a) kontinuirano i znaajno rastu od 1960. godine. Najvea se ekspanzija trokova dogodila u 70-im i 80-im godinama. U 90-im godinama neke zemlje uspijevaju kontrolirati daljnji rast trokova, dok u drugima oni nastavljaju znaajno rasti. Porast zdravstvenih trokova u 70-im godinama najvie se pripisuje porastu obuhvata stanovnitva zdravstvenim sustavom, bilo da je rije o tome da su mnoge zemlje tada uvodile nacionalne zdravstvene sustave otvorene svom stanovnitvu, bilo da se poveavao broj graana koji su imali pravo koristiti zdravstvene usluge putem zdravstvenog osiguranja. U 90-ima taj se trokovni pritisak smanjio, ali uzroci su drukiji i potencijalno opasniji. Rije je prvenstveno o starenju stanovnitva. S poveanjem oekivanog trajanja ivota dramatino se poveava zdravstvena potronja. Smatra se da osoba starija od 75 godina prosjeno ima 9 puta vee zdravstvene trokove od osobe u radnoj dobi. Drugi je uzrok opi napredak medicine, posebice sve sofisticiranija i skuplja tehnologija, te poveanje farmaceutskih trokova.

17. Koji su pozitivni a koji negativni aspekti takozvanog rada na crno ili neregistrirane zaposlenosti?Pozitivni: smanjenje siromatva, smanjenje stope kriminalitetaNegativni: porezi, gubitak za socijalne fondove, osoba nema zdravstveno osiguranje, niti mirovinsko te joj je ivot u starosti upitan

18. Kako definiramo nezaposlenost i kako se ona mjeri?

Nezaposlenost: nije u radnom odnosu, trai posao i spreman poeti raditi u roku 2 tjedna (definicija meunarodne organizacije rada). Kod nas zvanino nezaposleni oni prijavljeni na zavod za zapoljavanje.

Pojam nezaposlenosti: Pojavljuje se tek krajem 19. i poetkom 20. stoljea paralelno s razvojem najamnog rada (masovnog plaenog rada salariat podrazumijeva plaeni rad, podreenost poslodavcu, potivanje radnih normi, ali i socijalnu zatitu radnika putem socijalnog osiguranja. Javlja se kao posljedica disfunkcije trita rada i neovisna je o ponaanju same individue. Nezaposlenost predstavlja svojevrsni sinonim za siromatvo. Definicija nezaposlenosti: to je osoba bez plaenog rada, koja je spremna raditi i koja se nastoji zaposliti unutar odreenog referentnog vremenskog razdoblja. Uzrok nezaposlenosti moe biti opa ekonomska kriza, propast poduzea ili odreene industrije, kao i individualno ponaanje pojedinca. Nezaposlenost predstavlja najvei rizik za one koji imaju slabiji poloaj na tritu rada: mladi, stari, ene i imigranti. Nezaposlenost se izmeu ostaloga tretira i kao problem socijalnog osiguranja, te se izjednaava sa klasinim socijalnim rizicima (bolest, starost, invalidnost). U veini zapadnih zemalja je uvedeno kao posljednji od etiri sustava socijalne sigurnosti (osiguranje od nesree na poslu, osiguranje bolesti, osiguranje starosti i osiguranje od nezaposlenosti).

Osnovne definicije zaposlenosti i nezaposlenosti Zaposleni su oni koji ustupaju svoj rad u zamjenu za plau ili kao samozaposlene osobe na tritu izravno prodaju svoje usluge ili proizvode svoga rada. Prema definiciji MOR-a zaposlena je svaka osoba koja u tekuem tjednu obavi bilo kakav posao za novac ili plaanje u naturi. Nezaposlena osoba je osoba aktivna na tritu rada i u potrazi za poslom. Prema definiciji MOR-a to je nezaposlena osoba koja aktivno trai posao i raspoloiva je poeti sa novim poslom u roku dva tjedna.

Prema Zakonu o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba FBiH, nezaposlenom osobom smatra se osoba koja;a) nije zaposlena,b) je sposoban za rad;c) se moe zaposliti prema propisima o radu:d) aktivno trai zaposlenje;e) je evidentirana u slubi za zapoljavanje kao traitelj zaposlenja;f) ne obavlja samostalnu profesionalnu i gospodarsku djelatnost;g) nije redovit uenik, redovit student ili umirovljenik. Mjerenje nezaposlenosti se provodi na temelju triju izvora: - ankete radne snage na uzorku kuanstava, - statistike slubi socijalnog osiguranja i - evidencija slubi za zapoljavanje. Slubene procjene nezaposlenosti se, obino, temelje na kombiniranim podacima iz jednog ili vie spomenutih izvora. No, ipak se anketom radne snage na uzorku kuanstava dobiva najpouzdanija statistika nezaposlenosti, koja je meunarodno usporediva, jer se temelji na meunarodno prihvaenim definicijama i postupcima. ali, na alost, bez detaljnih obiljeja na lokalnoj razini.

19. Koje su glavne odlike zaposlenosti prema definiciji Meunarodne organizacije rada?

Osnovne definicije zaposlenosti i nezaposlenosti Zaposleni su oni koji ustupaju svoj rad u zamjenu za plau ili kao samozaposlene osobe na tritu izravno prodaju svoje usluge ili proizvode svoga rada. Prema definiciji MOR-a zaposlena je svaka osoba koja u tekuem tjednu obavi bilo kakav posao za novac ili plaanje u naturi. Nezaposlena osoba je osoba aktivna na tritu rada i u potrazi za poslom. Prema definiciji MOR-a to je nezaposlena osoba koja aktivno trai posao i raspoloiva je poeti sa novim poslom u roku dva tjedna.

Meunarodna standardnadefinicijanezaposlenosti se temelji na trima kriterijima koji moraju biti zadovoljeni istovremeno, a to je da je osoba: bez posla, trenutno raspoloiva za radida traiposao. Prema tome, nezaposlene su sve osobe iznad dobi odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, koje su u razdoblju promatranja:a) bile bez posla, tj. koje nisu radile za plau ili bile samozaposlene, kako je to odreeno meunarodnom definicijom zaposlenosti.(Zaposlene osobe obuhvaaju sve osobe iznad dobi odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva koje su u odreenom kratkom razdoblju promatranja (od jednog tjedna ili jednog dana) najmanje jedan sat pripadale sljedeim kategorijama: plaenoj zaposlenosti ili samozaposlenosti (Hussmanns, 1990.).b) bile trenutno raspoloive za rad, tj. raspoloive za plaeni rad ili samozaposlenost tijekom razdoblja promatranja.c) traile posao, tj. poduzimale odreene korake u tono odreenom proteklom vremenu da nau plaeni posao ili da se samozaposle (Hussmanns, 1990).

20. Definiraj stopu aktivnosti radne snage?

Stopa aktivnosti radne snage: oni koji rade i oni koji ne rade i trae posao. Dakle i zaposleni i nezaposleni.

Zaposleni i nezaposleni ine radno aktivno stanovnitvo ili radnu snagu. Radno neaktivne osobe ne obavljaju nikakav posao za naknadu niti ga aktivno trae. (To su osobe mlae od 15 godina, te osobe radne ivotne dobi koje nisu zaposlene niti nezaposlene). Stanovnitvo u radnoj dobi, prema definiciji MOR-a, ine sve osobe stare 15 godina i vie. Stopa aktivnosti je udio aktivnog stanovnitva (zaposlenih i nezaposlenih) u stanovnitvu radne dobi. Stopa zaposlenosti je udio zaposlenih u stanovnitvu radne dobi. Stopa nezaposlenosti je udio nezaposlenih u aktivnom stanovnitvu.

21. Objasni organizaciju sustava osiguranja za nezaposlenost u Bosni i Hercegovini?

Slube za zapoljavanje u BiH Agencija za rad i zapoljavanje BiH (osnovana 2003. godine) osnovne nadlenosti: meunarodno predstavljanje i koordinacija rada sa entitetskim zavodima, prikupljanje podataka o tritu rada; Zavod za zapoljavanje FBIH:- upanijske slube za zapoljavanje- 78 opinskih biroa za zapoljavanje Zavod za zapoljavanje RS:- 6 regionalnih slubi - 63 opinska biroa za zapoljavanje Sluba za zapoljavanje Brko Distrikta

Financiranje slubi za zapoljavanje Zavodi za zapoljavanje FBiH i RS se financiraju iz doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti. Zavod za zapoljavanje BD BiH se financira iz iroke lepeze izvora koja ukljuuje i budet BD BiH. U FBiH se oko 30 % sredstava usmjerava Federalnom zavodu, a 70 % upanijskim slubama. Sredstva slubi za zapoljavanje se troe za sljedee namjene:a) administrativne trokove zavoda/slubi prema godinjem financijskom planu, b) osiguranje za sluaj nezaposlenosti, c) aktivne programe trita rada ukoliko ostane sredstava nakon odbitka trokova pod a) i b)

Slube za zapoljavanje u BiH Pristup slubama za zapoljavanje je univerzalan i omoguava pristup zdravstvenom osiguranju i naknadama za nezaposlenost pod odreenim uvjetima. Primarna funkcija slubi za zapoljavanje je da evidentira nezaposlene i provjerava da li imaju pravo na naknade tokom nezaposlenosti i zdravstveno osiguranje. Posredovanje u zapoljavanju, profesionalna orijentacija i savjetovanje, izvoenje aktivnih programa zapoljavanje i pruanje informacija na tritu rada su funkcije koje slube za zapoljavanje u BiH ne obavljaju u cijelosti. Naglasak je stavljen na subvencije plaa prilikom zapoljavanja i samozapoljavanja

Posebni programi za upoljavanje: Invalidnih osoba Mladih bez radnog iskustva ena ene rtve nasilja Raseljene osobe

Beneficije za nezaposlene: Naknade za nezaposlenost Zdravstveno osiguranja nezaposlenih Mirovinsko osiguranja za osobe kojim nedostaje do tri godine mirovinskog staa za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu

Naknada za nezaposlene demobilizirane branitelje u Federaciji BiH u iznosu 150KM (2007 2010)

Naknade za nezaposlenost Obuhvat naknadom za vrijeme nezaposlenosti je nii nego u drugim zemljama jugoistone Evrope. U BiH prema podacima 2006/2007, obuhvaeno je manje od 1,9% prijavljenih nezaposlenih lica (2,2 % u RS i 1,5 % u FBiH). Sistem naknada na ime nezaposlenosti se smatra neefikasnim i ne prua minimum socijalne sigurnosti nezaposlenim licima. U FBiH naknada iznosi 40 % prosjene neto plae u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Duina isplaivanja naknade ovisi od duine ukupnog staa osiguranja osiguranika. U RS iznos naknade se kree izmeu 30 % i 40 % prosjene plae lica u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa za lica sa deset ili vie godina staa.

22. Je li registrirana nezaposlenost u Bosni i Hercegovini dobar pokazatelj nezaposlenosti, i zato?*to se tie nezaposlenosti prof. je predloila web stranicu Ministarstva civilnih poslova

mnogo ljudi koji nisu prijavljeni na biro, koji rade na crno i sami ih poslodavci ne prijavljuju i koji jednostavno ne ele biti na birou jer ne vide njegovu funkciju

23. to podrazumijevamo pod aktivnim mjerama zapoljavanja?

Aktivna politika podrazumijeva tri vrste intervencija na tritu rada (Puljiz, 2005.):1. posredovanje u zapoljavanju (job broking) cilj mu je usklaivanje ponude i potranje radnih mjesta na tritu rada;2. obrazovanje za trite rada (labour market training) cilj mu je unapreenje i prilagodba znanja i vjetina traitelja zaposlenja na tritu rada.3. neposredno stvaranje radnih mjesta (direct job creation) bilo u javnom sektoru, bilo sufinanciranjem zapoljavanja u privatnom sektoru.

Osnovni ciljevi pojedinih mjera aktivne politike su (Obadi, 2003):1. smanjivanje neusklaenosti nastoji se smanjiti mogunost otputanja zaposlenih radnika i poveati zapoljavanje traitelja zaposlenja;2. poveanje postojeih vjetina i znanja dodatnim treninzima nastoje se izbjei nedostaci u strunosti (specijalizirano obuavanje i dodatno obrazovanje - dokvalifikacija, prekvalifikacija i specijalizacija);3. stimuliranje potranje rada putem pojedinih mjera u regijama s vikom radne snage;4. stimuliranje mobilnosti - podupiranje ponude rada u regijama u kojima se javlja manjak radne snage; 5. uspostavljanje jednakih mogunosti zapoljavanja za sve sudionike na tritu.

Jedna od glavnih funkcija aktivne politike na tritu rada jest smanjivanje nezaposlenosti poboljanjem efikasnosti funkcioniranja samog trita. Mjere aktivne politike zapoljavanja su namijenjene u prvom redu tzv. tvrdoj jezgri nezaposlenih odnosno onoj kategoriji nezaposlenih unutar populacije nezaposlenih koja se iznimno teko zapoljava (Babi, 2003).

Vana prednost aktivne politike je da posebnu panju usmjerava na tzv. obeshrabrene radnike odnosno osobe koje ele posao i trenutno su raspoloive za rad, ali su odustale od aktivnog traenja posla jer vjeruju da ga ne mogu nai (Kerovec, 1999.). Spreavanjem tzv. efekta obeshrabrenog radnika aktivna politika nastoji poboljati njihov poloaj na tritu rada i poveati vjerojatnost njihovog ponovnog zapoljavanja.

Primjena dodatnog obuavanja ili prekvalifikacije za pojedino radno mjesto za koje postoji poveana potranja utjee na bre popunjavanje slobodnih radnih mjesta odnosno na istodobno smanjenje broja nezaposlenih i broja slobodnih radnih mjesta. Osim toga, aktivnim politikama na tritu rada moe se sprijeiti budui prijelaz iz zaposlenih natrag u nezaposlene. Ako je, na primjer, nezaposlena osoba dodatno obuena, to osim to poveava njezine anse da se zaposli, poveava i njezine anse da ostane zaposlena kada se jednom zaposli. Zbog toga se, u aktivne mjere na tritu rada, sve ee ukljuuju i osobe koje smatraju da bi mogle izgubiti posao, pa se na taj nain smanjuje broj otkaza (Obadi, 2003).

Iako aktivna politika nije posebno uspjena u potpomaganju ponovnog zapoljavanja i otvaranju novih radnih mjesta, njena vanost se ogleda u njenoj osnovnoj svrsi a to je poboljanje poloaja nezaposlenih osoba s najmanjim ansama za zaposlenje, odnosno specifinih skupina koje nezaposlenost najvie pogaa. Sudionici tih mjera, posebno mladi, stjeu bazne vjetine, uvode se u rad i stjeu osnovno radno iskustvo, to sigurno utjee na poboljanje njihove situacije na tritu rada (Kerovec, 1994).Sudjelovanje u aktivnim politikama na tritu rada takoer esto slui kao dohodovna pomo radnicima koji su izgubili pravo na naknadu za nezaposlene (Obadi, 2003)..

24. Koja socijalna davanja u Federaciji BiH se financiraju iz prorauna entiteta?

Financiranje socijalnih davanja: Svjetska banka (2009) procjenjuje da 4% BDP u BiH odlazi na socijalna davanja (prosjek zemalja OECD-a je 2,5% BDP-a). Borake naknade apsorbiraju ukupno ove potronje. ovih sredstava se troi na naknade socijalne pomoi (temeljene na imovinskom cenzusu), naknade tzv. neratnih invalida i ostale naknade. Radi se o naknadama koje se iskljuivo financiraju iz proraunskih sredstava.

Kategorije stanovnitva kojim se isplauju naknade sa razine Federacije BiH: Neratni invalidi Naknada za tuu njegu i pomo neratnih invalida Naknada za ortopedski dodatak Ratni vojni invalidi Naknade za tuu njegu i pomo ratnih vojnih invalida Naknada za ortopedski dodatak ratnih vojnih invalida Obiteljska invalidnina civilnih rtava rata

Vrste dohodovnih naknada koje se isplauju sa razine upanija i opina: Naknade za civilne rtve rata (70% naknade se financira iz Prorauna FBiH i uplauje upaniji). Naknada za tuu njegu i pomo osoba starijih od 65 godina (naknada nije planirana u upanijskim proraunima). Naknade za boraku populaciju i socijalne kategorije utvrene upanijskim propisima. Klasina socijalna pomo se isplauje iz opinskih prorauna preko opinskih centara za socijalni rad.

Dohodovne naknade koje se isplauju sa razine RS: Borake beneficije: Naknade za vojne invalide i preivjele lanove Posebni dodatak; Naknade za dobitnike priznanja Civilne naknade: Socijalna pomo (opinski prorauni) Invalidnine (opinski prorauni)

Obuhvat stanovnitva socijalnim davanjima: Regresivna priroda socijalnih naknada, to rezultira dosta niskim obuhvatom siromanih Svjetska banka (2009.) procjenjuje da samo 18% od ukupnog iznosa naknada odlazi najsiromanijoj petini stanovnitva, dok veina naknada odlazi bogatoj petini stanovnitva. Beneficije koje se odnose na bive borce su najregresivnije: 27% naknada vezanih za borce odlazi osobama koje se nalaze u najbogatijem segmentu (petini) populacije, dok oni u najsiromanijoj petini primaju manje od 15% naknada.

Uinak socijalnih transfera na siromatvo:-Prema izvjeu Ankete o potronji kuanstava u BiH (2007) siromatvo se procjenjuje na 18% stanovnitva, raunajui i naknade koje ova domainstva primaju. Kada bi ove naknade bile ukinute, stopa siromatva bi se samo neznatno poveala na 19.2%.

Prijedlog reformi sustava socijalnih davanja: Depolitiziranje sustava socijalnih davanja; Uvoenje imovinskog ili / i dohodovnog cenzusa za sve vrste naknada s ciljem boljeg ciljanja i sprjeavanja siromatva. Evidencija isplate svih vrsta naknada na jednome mjestu (Federacija BiH), kako bi se izbjeglo koritenje istih ili slinih naknada iz vie izvora; Unaprjeenje efikasnosti institucija (Institut za medicinsko vjetaenje, Centri za socijalni rad, nadlena ministarstva):

Ujednaavanje naknada kako bi se izbjegla diskriminacija korisnika prema mjestu prebivalita; Utvrivanje minimalnih standarda u skladu s preuzetim meunarodnim pravnim instrumentima u oblasti socijalnih davanja i izbor ciljnih grupa; Usklaivanje politike socijalnih davanja s politikom trita rada, kako bi se sprijeilo dosadanje stimuliranje rada na crno.

25. to je osnovna karakteristika sustava socijalnih davanja u Bosni i Hercegovini? ???

Socijalna pomo i socijalna davanja u Bosni i Hercegovini Ustavne nadlenosti glede socijalne politike u BiH i entitetima; Proces centralizacije sustav socijalne pomoi i socijalnih davanja u FBiH; - Uloga upanijskih centara za socijalni rad i centara za socijalni rad u opinama Centralizirani sustav socijalne pomoi u RS - Uloga opinskih centara za socijalni rad

Najznaajniji zakoni iz oblasti socijalnih davanja u Federaciji BiH: Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rada i zatite obitelji s djecom Federacije BiH (Slubene novine FBiH: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09); Zakon o razvojaenim braniteljima i lanovima njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, br. 61/06, 27/08, 32/08 i 9/10); Zakon o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04, 56/05 i 70/07); upanijski zakoni iz oblasti socijalne i braniteljske zatite

Zakoni iz oblasti socijalnih davanja u RS: Zakon o socijalnoj zatiti RS (Slubeni glasnik RS, br. 5/93, 15/96,110/03 i 33/08); Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, PPB obrambeno-oslobodilakog rata RS (Slubeni glasnik RS br. 46/04, 53/04, 20/07,59/08 i 118/09); Uredba o dopunskom materijalnom obezbjeenju vojnih invalida s pravom na dodatak za tuu njegu i pomo RS (Slubeni glasnik RS br. 14/05); Uredba o borakom dodatku RS (Slubeni glasnik RS, br. 54/07, 73/08 i 117/09)

Financiranje socijalnih davanja: Svjetska banka (2009) procjenjuje da 4% BDP u BiH odlazi na socijalna davanja (prosjek zemalja OECD-a je 2,5% BDP-a). Borake naknade apsorbiraju ukupno ove potronje. ovih sredstava se troi na naknade socijalne pomoi (temeljene na imovinskom cenzusu), naknade tzv. neratnih invalida i ostale naknade. Radi se o naknadama koje se iskljuivo financiraju iz proraunskih sredstava.

Kategorije stanovnitva kojim se isplauju naknade sa razine Federacije BiH: Neratni invalidi Naknada za tuu njegu i pomo neratnih invalida Naknada za ortopedski dodatak Ratni vojni invalidi Naknade za tuu njegu i pomo ratnih vojnih invalida Naknada za ortopedski dodatak ratnih vojnih invalida Obiteljska invalidnina civilnih rtava rata

Vrste dohodovnih naknada koje se isplauju sa razine upanija i opina: Naknade za civilne rtve rata (70% naknade se financira iz Prorauna FBiH i uplauje upaniji). Naknada za tuu njegu i pomo osoba starijih od 65 godina (naknada nije planirana u upanijskim proraunima). Naknade za boraku populaciju i socijalne kategorije utvrene upanijskim propisima. Klasina socijalna pomo se isplauje iz opinskih prorauna preko opinskih centara za socijalni rad.

Dohodovne naknade koje se isplauju sa razine RS: Borake beneficije: Naknade za vojne invalide i preivjele lanove Posebni dodatak; Naknade za dobitnike priznanja Civilne naknade: Socijalna pomo (opinski prorauni) Invalidnine (opinski prorauni)

Obuhvat stanovnitva socijalnim davanjima: Regresivna priroda socijalnih naknada, to rezultira dosta niskim obuhvatom siromanih Svjetska banka (2009.) procjenjuje da samo 18% od ukupnog iznosa naknada odlazi najsiromanijoj petini stanovnitva, dok veina naknada odlazi bogatoj petini stanovnitva. Beneficije koje se odnose na bive borce su najregresivnije: 27% naknada vezanih za borce odlazi osobama koje se nalaze u najbogatijem segmentu (petini) populacije, dok oni u najsiromanijoj petini primaju manje od 15% naknada.

Uinak socijalnih transfera na siromatvo:-Prema izvjeu Ankete o potronji kuanstava u BiH (2007) siromatvo se procjenjuje na 18% stanovnitva, raunajui i naknade koje ova domainstva primaju. Kada bi ove naknade bile ukinute, stopa siromatva bi se samo neznatno poveala na 19.2%.

Prijedlog reformi sustava socijalnih davanja: Depolitiziranje sustava socijalnih davanja; Uvoenje imovinskog ili / i dohodovnog cenzusa za sve vrste naknada s ciljem boljeg ciljanja i sprjeavanja siromatva. Evidencija isplate svih vrsta naknada na jednome mjestu (Federacija BiH), kako bi se izbjeglo koritenje istih ili slinih naknada iz vie izvora; Unaprjeenje efikasnosti institucija (Institut za medicinsko vjetaenje, Centri za socijalni rad, nadlena ministarstva):

Ujednaavanje naknada kako bi se izbjegla diskriminacija korisnika prema mjestu prebivalita; Utvrivanje minimalnih standarda u skladu s preuzetim meunarodnim pravnim instrumentima u oblasti socijalnih davanja i izbor ciljnih grupa; Usklaivanje politike socijalnih davanja s politikom trita rada, kako bi se sprijeilo dosadanje stimuliranje rada na crno.

26. to je socijalna pomo?

Socijalna davanja / socijalna pomo Porast siromatva (i tzv. novo siromatvo) predstavlja izazov za sustave socijalne pomoi; Siromatvo je u porastu posebno u tranzicijskim zemljama; Porast siromatva je uzrokovan prvenstveno poveanjem dugotrajne nezaposlenosti, promjenama u prirodi rada, promjenama u struktuuri obitelji, te financijskim tekoama u nekim dijelovima socijalnog osiguranja (npr. mirovinsko osiguranje).

Socijalna pomo je skup naknada i usluga koje trebaju jamiti egzistencijalni minimum ljudima u potrebi, a polazei od provjere dohotka i / ili imovine (Eardley i sur.1996.; Duffy, 1998.). Glavne odrednice ove definicije su problematine (ne mogu se primijeniti u svim sluajevima): provjera dohotka i / ili imovine naknade koje jame egzistencijalni minimum

Funkcije i oblici socijalne pomoi: Socijalna pomo ima dvije osnovne funkcije: Izbjei stanje krajnje materijalne oskudice Sprijeiti marginalizaciju i socijalnu iskljuenost Koja razina dohotka odraava egzistencijalni minimum ovisi o utvrenoj slubenoj liniji siromatva. U nekim sluajevima koritenje socijalne pomoi ne mora biti vezano s niskim prihodima, nego s visokim trokovima

Gough i sur. (1997) sve su programe socijalne pomoi (means tested programe) razvrstali u tri kategorije:1. Opa socijalna pomo,2. Kategorijalna socijalna pomo,3. Vezana socijalna pomo.Milanovi (1998.) istie da u tranzicijskim zemljama kategorijalna pomo igra puno vaniju ulogu nego opa pomo ili zajameni minimalni dohodak.

Kriteriji ostvarivanja socijalne pomoi:Kriteriji za ostvarivanje socijalne pomoi se razlikuju od zemlje do zemlje i od programa do programa. No, oni mogu ukljuivati: Provjeru resursa (imovinski i / ili dohodovni cenzus). Naelo supsidijarnosti, Provjera radne motivacije- Problem stigmatizacije i socijalne kontrole moe biti uzrok za ne koritenje naknada i kada pojedinac na njih ima pravoStruktura korisnika socijalne pomoi Struktura korisnika socijalne pomoi e ovisiti prvenstveno o ulozi socijalnog osiguranja unutar sustava socijalne zatite / socijalne sigurnosti. Korisnici: hendikepirani, ene, nezaposleni, roditelji samci / samaka kuanstva. Meu korisnicima koji due vremena primaju socijalnu pomo prevladavaju pojedinci bez diploma, kvalifikacija i strunog obrazovanja. Vjerojatnost dueg koritenja pomoi raste s dobi korisnika.

Upravljanje socijalnom pomoi Stupnjevi (de)centralizacije Osnovna jedinica na koju je usmjerena pomo moe biti: pojedinac, nuklearna obitelj, kuanstvo. Karakter means testa ili provjere prihoda Provjera radne motivacije Stupanj diskrecije prilikom dodjele naknade Izdanost naknada

Modeli (reimi) socijalne pomoi Lodemel i Schulte (1992) razlikuju etiri reima:1. Institucionalni reim (Velika Britanija);2. Diferencirani reim (Njemaka, Austrija, Belgija,...)3. Rezidualni reim (Skandinavske zemlje);4. Nepotpuno diferencirani reim (Francuska i juno europske zemlje);

Gough i sur. (1997) na temelju istraivanja zemalja OECD-a diferenciraju osam modela socijalne pomoi.

27. Koje su razlike i slinosti izmeu populacijske i obiteljske politike?

Obiteljska politika je cjelovit i sustavan skup mjera koje djeluju u korist obitelji, prije svega u korist obitelji s djecom.Populacijska (demografska) politika je skup mjera usmjerenih na postizanje odreenih demografskih ciljeva. Taj cilj moe biti poveanje broja stanovnika i poboljanje demografske strukture, a njega nastoje postii razvijenije, u prvom redu europske zemlje, koje su suoene s niskim stopama fertiliteta i padom broja stanovnika. Na drugoj strani, smanjenje nataliteta ele ostvariti nerazvijene zemlje s visokim stopama demografskog rasta. Drugim rijeima, populacijska politika utjee na kvantitativne i kvalitativne promjene u stanovnitvu, a obiteljska politika je usmjerena na poboljanje kvalitete ivota obitelji, odnosno njenih lanova. Ipak, populacijska i obiteljska politika meusobno su tijesno povezane i u velikoj se mjeri preklapaju. Najznaajnije mjere obiteljske politike, kao to su djeji doplatci, potpore majkama, usluge za djecu i obitelj, mogu se smatrati i mjerama populacijske politike. Iako je obiteljska politika u svom poetnom stadiju bila obiljeena populacijskim ciljevima, danas su takvi ciljevi eksplicitno proklamirani samo u nekim zemljama. Pojedine zemlje izbjegavaju otvoreno definirati populacijsku politiku iz vie razloga. Jedan od njih je da se dravne mjere kojima se nastoji utjecati na fertilitet mogu percipirati kao ugroavanje ljudskih prava. Drugi je motiviran povijesnim razlozima (nacizam i faizam su se populacijskom politikom sluili radi ostvarenja ekspanzionistikih i rasistikih dravnih ciljeva). Danas prevladava stav da je svim europskim zemljama potrebna i obiteljska i populacijska politika.

28. Navedi osnovne karakteristike obiteljske politike u BiH entitetima?

Velika razlika RS(djeja zatita) i FBiH* web stranica fond za djeju zatitu

Regulatorni okvir obiteljske politike u BiH Obiteljski zakon FBiH Porodini zakon RS (Slubeni glasnik RS, br. 54/02 i 41/08); Zakon o djejoj zatiti RS (Slubeni glasnik RS, br. 4/02,17/08 i 1/09); Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rada i zatiti obitelji s djecom Federacije BiH (Slubene novine FBiH: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09);

Trokovi za djecu, djeji doplatci i porezne olakice u Federaciji BiH: Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji s djecom su utvrena osnovna prava, dok su za implementaciju Zakona odgovorne upanije; Mnoga prava se ne financiraju (vidi tablicu); Porezne olakice za djecu definirane su Zakonom o porezu na dohodak FBiH;

Javni fond za djeju zatitu RS Naknada plae za vrijeme koritenja porodnog odsustva (u visini prosjene neto plae ili plae na koju su plaeni doprinosi posljednja 3 mjeseca); Rad sa jednom polovinom radnog vremena radi pojaane njege djeteta sa psihofizikim smetnjama u razvoju; Materinski dodatak (30% prosjene neto plae); Pomo za opremu novoroeneta (jednokratna pomo u iznosu 50% prosjene plae u prethodnoj godini);

Radno zakonodavstvo u BiH Zabrana diskriminacije ene na radnom mjestu zbog trudnoe; Pravo na skraeno radno vrijeme ( pravo na rad s polovinom radnog vremena); Pravo na pauzu za dojenje; Pravo na mirovanje radnog odnosa; Pravo na poroajno odsustvo; Pravo koje moe koristiti otac djeteta, odnosno usvojilac djeteta; Pravo na zatitu u pogledu prekovremenog rada; Pravo majke u sluaju djetetove smrti

Porodni i roditeljski dopusti: Porodni dopust je pravo koje pripada zaposlenoj majci i namijenjen je njenom fizikom oporavku nakon poroda. Roditeljski dopust slijedi nakon porodnog dopusta Kod porodnog i roditeljskog dopusta osim duine trajanja vana je i visina naknade. U europskim zemljama roditeljski i porodni dopust se smatraju mjerama stimuliranja nataliteta i snaenja obiteljske politike. U SAD i Kanada koje nemaju problem sa natalitetom, ove mjere su namijenjene smanjenju diskriminacije ena na radnom mjestu.

Porodni i roditeljski dopusti u Bosni i Hercegovini: Prema zakonima o radu oba entiteta, ena ima pravo na porodni dopust u trajanju godinu dana; Naknada plae za vrijeme porodnog dopusta u FBiH nije obveza poslodavca; U nekim sluajevima naknada plae za vrijeme porodnog dopusta je garantirana kolektivnim ugovorima; Naknada plae za vrijeme porodnog dopusta u RS se isplauje iz Fonda za zatitu djeteta;

Usluge djeci i obitelji: U uem smislu to su usluge namijenjene djeci, odnosno obiteljima s malom djecom: jaslice (za djecu od 1 do 3 godine) i vrtii (za djecu od 3 do 6 godina starosti); Udio sredstava roditelja u plaanju predkolskih institucija. Njihova uloga je odgojna, obrazovna, socijalizacijska, pored toga to su od pomoi zaposlenoj majci radi zbrinjavanja djeteta. U veini zemalja osjea se manjak institucija za cjelodnevno zbrinjavanje djece. Slaba razvijenost usluga proizlazi iz dva osnovna imbenika: financijskoga i vrijednosnoga.

Usluge djeci i obitelji u Bosni i Hercegovini: Djeji vrtii i jaslice subvencionirani od drave; Privatni vrtii i jaslice;

Javni fond za djeju zatitu RS: Zadovoljavanje razvojnih potreba djeteta; Predkolsko obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja, djecu sa smetnjama u razvoju i djecu na duem bolnikom lijeenju; Odgojno obrazovni programi pripremanja djece za kolu;

29. to podrazumijevamo pod europskim trendom rekoncilijacije vanjskog rada i obitelji?

Europski trend: rekoncilijacija vanjskog rada i obitelji Rekoncilijacija rada i obitelji podrazumijeva meusobnu prilagodbu i ravnotee izmeu razliitih sfera obiteljskih i vanjskih aktivnosti, a prije svega plaenog i neplaenog rada. Dva naina rekoncilijacije: tradicionalni i suvremeni- Tradicionalni se sastoji u tome da se obitelj prilagoava tritu rada (odgoda formiranju obitelji i raanja djece, itd.)- Moderni nain se sastoji u prilagodbi vanjskog rada obiteljskim obvezama.

Do 70.-ih godina smatralo se da je visok fertilitet u uskoj korelaciji sa zadravanjem ene u kui. Posljednjih desetljea zaposlenost ena postaje osnovna pretpostavka poveanog nataliteta. Zapoljavanje majke je najefikasnije sredstvo borbe protiv siromatva (ovo posebno vai za jednoroditeljske obitelji). Paralelno sa zapoljavanjem potrebno je razviti mreu usluga koje e bit na usluzi i dostupne svima.

30. Kako definiramo stambenu politiku?

Stambena politika podrazumijeva intervenciju drave u sferu stambenog sektora s ciljem zatite i osiguranja stambenih uvjeta za najugroenije kategorije stanovnitva.Stanovanje je jedna od osnovnih ovjekovih potreba.Stan je najvea materijalna i simbolina vrijednost svakog kuanstva.Intervencija drave u stambenoj politici zapravo znai poetak razvoja stambene politike uope. Stambena politika je najmlaa politika u okviru programa modernih socijalnih politika. Pravo na stan predstavlja jedno od osnovnih ljudskih i socijalnih prava.Socijalno stanovanje je irok pojam i odnosi se na intervenciju drave u stambenu potronju. Socijalno stanovanje je sredinji program svakog sustava stambene politike. Socijalno stanovanje ima tri aspekta:- stambena opskrba gradnja socijalnih stanova za odreene ciljane skupine stanovnika.Socijalni stanovi se dijele na osnovi provjere prihoda i imovine pojedine obitelji. To su uglavnom jeftiniji stanovi i sagraeni po skromnijim standardima u odnosu na stanove na tritu. Kuanstva koja ne mogu kupiti stan ili ga iznajmiti na tritu, podnose molbu za socijalni stan, uglavnom lokalnim vlastima. Poredak na listi ostvaruje se na osnovi primanja kuanstva, broja lanova, broja djece, bolesnih lanova, duine boravka u datom gradu i imovinskog stanja. - subvencije drava odreenim ciljanim skupinama, redovito na osnovi provjere primanja i imovinskog stanja, subvencionira trokove stanovanja. Najvie se subvencionira najamnina, a mogu se subvencionirati i trokovi komunalija (pomo u koritenju stana). - propisi kojima se ureuje trite stanova i stambena politika openito.Na primjer, drava odreuje visinu stanarine u privatnim stanovima za iznajmljivanje, drava zakonima ureuje subvencioniranje kamata na stambene kredite ili davanje premija na stambenu tednju, drava daje porezne povlastice prilikom plaanja poreza na dohodak obiteljima koje kupuju stan ili kuu.

Obzirom na razliitu ulogu drave u stambenoj potronji , stambene politike u razvijenim zemljama se dijele na dva tipa:1. Opsena stambena politika preuzima odgovornost za podmirivanje stambenih potreba cjelokupnog stanovnitva (vedska, Francuska, Njemaka, Nizozemska). 2. Dodatna stambena politika bavi se potrebama specifinih drutvenih skupina koje na osnovi svojih zarada ne mogu doi do pristojnog stana na stambenom tritu (V.Britanija, SAD).

31. Koji su kljuni ciljevi u stambenoj politici?

Kljuni ciljevi u stambenoj politici su:1. Priutivost stana je mjera trokova stanovanja u odnosu na visinu dohotka. Kuanstvo moe sebi priutiti dostojan stan ako drava kontrolira najamnine na stambenom tritu, subvencionira najamnine, gradi socijalne i javne stanove, subvencionira stambenu tednju, daje porezne poticaje za kupnju stana te preuzima aktivnu ulogu u zemljinoj politici. 2. Pristupanost stana znai pristup adekvatnom stanu kojim se na odgovarajui nain upravlja i kojeg se odrava u skladu s potrebama kuanstva. Oekuje se da na stambenom tritu postoji ponuda razliitih stanova za kojima postoji potranja. U nekom gradu moe biti problem s pristupanou socijalnim stanovima, jer se oni ne grade. Isto tako, premda moe postojati potranja za obiteljskim kuama, one su nepristupane ako u gradskim planovima nema lokacija za njihovu gradnju. 3. Stambeni standardi, kvaliteta stambenog fonda, podrazumijevaju rast standarda u novosagraenim stanovima te bolje odravanje postojeeg stambenog fonda. Kod standarda stanovanja redovito se rauna s ovim indikatorima: prosjena veliina stana, stambena povrina po glavi stanovnika, broj osoba po stanu, udio stanova sagraenih prije 1918. godine, udio stanova bez kupaonice, udio stanova s centralnim grijanjem.4. Integrativnost je nova odrednica kojom se stanovanju i odgovarajuoj stambenoj politici pripisuje ira uloga, radi se o podmirenju osnovne ivotne potrebe, u smislu doprinosa socijalnoj koheziji i iroj socijalnoj stabilnosti.

32. Koje su etiri prakse financiranja podmirenja stambenih potreba?

Globalno gledajui, u politikama razvijenih zemalja mogu se razlikovati etiripraksefinanciranjapodmirivanjastambenihpotreba(Boleat,1986.).1. Direktni sustav Najjednostavniji sustav stambenogfinanciranja,sredstva za kupnju stana osigurava kupac bez posredovanja neke financijske institucije. (roditelji kupuju stanove za djecu ili poduzetnik sam financira gradnju stanova koje poslije prodaje). 2. Stambene tedionice Ova praksa se zasniva na ugovornom sustavufinanciranjau kojemu se potencijalni kupac stana obvezuje na izvjesno razdoblje tednje po kamatnoj stopi nioj od trine, na osnovi ega stjee pravo na podizanje kredita po kamatnoj stopi takoer nioj od trine (Njemaka, Austrija, Francuska). 3. Dobivanje stambenog kredita na temelju pologa Najuobiajeniji sustavfinanciranjane temelji se na uzimanju pologa, to je osnovni kapital za dijeljenjestambenihkredita. Na taj nain svoje poslovanje razvijaju razliite tedionice i zadrune banke. (u Velikoj Britaniji, Australiji i Novom Zelandu, razvile su se specijalizirane ustanove koje se nazivaju graevinskim drutvima (building society).4. Hipotekarni bankarni sustav Financiranje stambene gradnje je osobito razvijeno s pomou hipotekarnih banaka. Institucije koje se koriste hipotekarnim bankovnim sustavom ne trebaju posebnu mreu, pa su trokovi njihova poslovanja znatno nii od trokova institucija koje financiraju stambenu gradnju na osnovi depozita. Hipotekarni sustavfinanciranjaje razvijen u europskim kontinentalnim zemljama, posebno u Italiji, vedskoj i Danskoj.

33. Navedi osnovne karakteristike stambene politike u BiH entitetima?

Proces privatizacije drutvenih stanova u entitetima BiH:- FBiH otkup za certifikate- RS otkup za gotovinu (Fond stanovanja RS) Stanove su mogli otkupiti nositelji stanarskog prava u drutvenim stanovima. Odreivanje cijene drutvenih stanova i disparitet sa trinim cijenama.

Stambeno zbrinjavanje izbjeglica i raseljenih lica. Stambeno zbrinjavanje posebnih kategorija (obitelji poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida). Subvencioniranje kamata na otplatu stambenih kredita za odreene kategorije u nekim upanijama (mladi brani parovi, demobilizirani branitelji). Nepostojanje koherentne i koordinirane stambene politike.

Rezultati Ankete ivjeti u BiH (2005): U 2004. godini, 84,4% kuanstava su vlasnici stambenog prostora (u 2001. godini procent vlasnika je iznosio 70,1%). 2004. godine 4,6% stanovnitva je iznajmljivalo stambeni prostor, 2,8% je ivjelo u privremenom smjetaju, 1,1% u izbjeglikim centrima, a 0,3% u ilegalnom smjetaju. Prosjena obitelj u 2004. godini brojala 3.05 osoba. Prosjena mjesena stanarina u 2004. godini je iznosila 73 Eura.

Zakljuci: Nakon 1995. godine drava se povlai iz podruja stambene politike. Prioriteti nadlenih razina vlasti glede stambenog zbrinjavanja postaju samo odreene kategorije stanovnitva (RVI, itd.). U BiH ne postoje programi poticanja stambene tednje, drutveno poticane stanogradnje itd. Trite i pekulantski interesi investitora produbljuju stambenu krizu, to ima negativne demografske uinke.

34. Navedi osnovne karakteristike neprofitnog sektora prema Salamonu i Anheieru (1994)?

Prema Salamonu i Anheieru (1994.) osnovne karakteristike neprofitnog sektora su:1. Organiziranost i institucionaliziranost (udruge i zaklade)One su na neki nain organizirane i institucionalizirane. To znai da se pretpostavlja njihova unutarnja organizacijska struktura i da pripadaju odreenom tipu pravnih osoba. U razvijenom svijetu to su najee udruge i zaklade. 2. Privatne i odvojene od vladeOne su privatne, institucionalno su odvojene od vlade i njenih organizacija. To ne znai da ne mogu primati novac iz vladinih izvora ili da predstavnik vladinih tijela ne moe sjediti u njihovom odboru. Privatni status ovih organizacija, izmeu ostaloga, upuuje na njihovu poduzetnost i mogunost koritenja sredstava iz vie izvora. 3. Postojanje uprave i interne kontroleOve organizacije imaju vlastitu upravu te mogunost da kontroliraju svoje aktivnosti kroz internu proceduru upravljanja.4. Ne raspodjeljivanje dobiti lanovima One ne raspodjeljuju dobit svojim lanovima ili direktorima. Ako se u poslovanju javi dobit, treba je vratiti kako bi se ispunila osnovna misija organizacije. 5. Ukljuivanje volonteraKarakteristino je za ove organizacije da ne neki nain u svoj rad ukljuuju volontere.

Ovdje ne spadaju religijske i politike organizacije.Prema novijim raspravama, uske religijske organizacije kao to su sekte ne bi ulazile, dok crkve i crkvene organizacije, kao na primjer Caritas, ulaze u ovaj krug organizacija.

35. Navedi osnovne karakteristike udruga i zaklada?Osnovne karakteristike neprofitnog sektora:UdrugeKada se graani udruuju radi rjeavanja socijalnih problema u zajednici, oni se koriste slobodom udruivanja. Oni osnivaju udrugu kao posebnu pravnu osobu za obavljanje predvienih djelatnosti. Udruga je lanska organizacija i njom upravljaju njezini lanovi. ZakladeKada graani namjenjuju dio svoje imovine opem dobru (na primjer, pomau nadarenoj djeci), oni se koriste temeljnim pravom raspolaganja svojom imovinom kako to oni ele. Tada osnivaju zakladu kao posebnu pravnu osobu i na taj nain imovina postaje pravnom osobom ije postojanje nije ovisno o duljini ivota osnivaa. Zaklada nema lanova ni vlasnika. Zaklada ima korisnike ije se potrebe podmiruju programima zaklade. Zaklada nema skuptinu i njom upravlja tijelo koje je izabrao zakladnik odnosno osoba koja je dala imovinu za opekorisnu i dobrotvornu svrhu. Razlika izmeu udruge (ljudi) i zaklade (imovina) je relativna a ne apsolutna. Za djelovanje udruge potreban je novac, a za voenje zaklade potrebni su ljudi. Novi trend razvoja zakladnitva u zapadnim zemljama vezan je uz razvoj zaklada lokalnih zajednica. Zaklada lokalne zajednice je neovisna, dobrotvorna organizacija, osnovana da podmiri kritine potrebe i pobolja kvalitetu ivota na odreenom podruju, kao to su grad ili regija. Kao zakladnici javljaju se graani i lokalni gospodarski subjekti. Ove zaklade kontinuirano prikupljaju sredstva za svoje aktivnosti. U novije vrijeme sve znaajniju ulogu u razvoju zakladnitva imaju velike korporacije. U tom smislu se rabi i pojam drutvena odgovornost gospodarstva. Ovim se istie da su gospodarski subjekti, poduzea, kao dobri graani, obvezni doprinositi kvaliteti ivljenja mjesta ili regije u kojima djeluju.

36. ime je potaknut razvoj neprofitnog sektora u Bosni i Hercegovini?Prema istraivanjima Lestera Salamona (1993.), razvoj neprofitnog sektora na globalnoj osnovi u posljednja dva tri desetljea potaknut je krizama i promjenama (revolucijama) koje imaju povijesno znaenje. to se tie kriza navodi se:a) Kriza koncepta socijalne drave, nastala je u razvijenim zemljama poslije II.sv. rata. Kriza socijalne drave povezana je s naftnim okom 70-ih godina koji je znaajno usporio ekonomski rast i dravi nametnuo ogranienja u izdacima za javne potrebe. Drava je razvila sustav javnih usluga iznad mogunosti i volje graana da snose njihove trokove. Drava je preko svog birokratskog aparata razvijala parazitizam i oslobaala graane odgovornosti za vlastitu dobrobit. Dravne organizacije koje pruaju javne usluge su postale birokratizirane, nepoduzetne i neuinkovite. Kao alternativa i dopuna reduciranim javnim dravnim uslugama javljaju se privatne neprofitne organizacije. Koncept welfare-mix-kombinirani model socijalne politike, ve je znatno razvijen. To znai da u programima socijalne politike, u kojima je ranije dominirala drava, sada ravnopravno s dravnim programima postoje i programi neprofitnih i privatnih profitnih organizacija. b) Kriza razvoja je paralelan proces s krizom socijalne drave. Drava i trite ne mogu odgovoriti na sve potrebe i reprezentirati sve interese. Ovdje su naroito vana iskustva iz zemalja u razvoju. Novonastale neprofitne organizacije, na nacionalnoj ili meunarodnoj razini, pokazale su se u svojim programima kao fleksibilnije i efikasnije. One u programe razvoja ukljuuju graane i zajednicu. c) Kriza okolia je ve u 70-im godinama 20.stoljea poprimila zabrinjavajue razmjere. Drava sa svojim aparatom i tradicionalnim problemima njihove birokratizacije nije mogla odgovoriti na ove probleme. Inicijative graana kroz privatne, neprofitne organizacije, pokrenule s stvar s mjesta i prinudile dravu na nove okvire ponaanja. Nametnuta ogranienja u iskoritavanju nekih prirodnih resursa znaila su i izvjesnu krizu gospodarskog razvoja. d) Kriza socijalizma - Obeanja o socijalnoj pravdi i ekonomskom izobilju definitivno su postala neuvjerljiva poputanjem politikog pritiska u drugoj polovini 80-ih godina. Ve tada se javljaju brojne inicijative i organizacije koje organiziraju alternativne programe, pomaui graanima u podmirivanju potreba. To su znaajna iskustva iz kojih se vidi da je mogue, pored dravnih institucija, organizirati institucije koje uinkovito podmiruju potrebe graana. Promjene koje su uvelike utjecale na razvoj sektora jesu komunikacijske promjene i jaanje srednjih slojeva. - Komunikacijska revolucija osnaila je privatne inicijative i doprinijela globalizaciji procesa razvoja neprofitnog sektora. Internet-tehnologija svakodnevno doprinosi uenju iz iskustva drugih. Ovdje valja istaknuti ulogu nekolicine meunarodnih razvojnih organizacija i profesionalnih udruga koje distribuiraju najnovije informacije o zbivanjima u sektoru. - Srednji urbani slojevi promotori su inicijativa u neprofitnom sektoru. Njihova materijalna neovisnost i relativno veliki neformalni utjecaji u drutvu daju im posebnu vanost. Individualna odgovornost i oslanjanje na vlastite snage promoviraju se na slobodnom tritu kroz privatnu inicijativu koja doprinosi ekonomskom rastu. Transformacija drutva i porast ivotnog standarda za sve graane ne moe biti iskljuivo pravo i odgovornost drave koja sredstva za to namie iz poreza. Predstavnici srednjih slojeva trae od drave porezna oslobaanja za davanja u opekorisne svrhe u odreenim iznosima i tako ova sredstva, s dodatnim vlastitim udjelima, postaju materijalnom osnovom za inicijative u neprofitnom sektoru.

1