100
SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH INTEGRACIJA Beograd, jun, 2008. godine Evropski pokret u Srbiji

SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

  • Upload
    dohanh

  • View
    225

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH INTEGRACIJA

SOC

IJAL

NA

PRED

UZEĆ

A I U

LOG

A AL

TER

NAT

IVN

E EK

ON

OM

IJE

U PR

OC

ESIM

A EV

ROPS

KIH

INT

EGRA

CIJ

A

Beograd, jun, 2008. godine

Realizaciju projekta Podrška evropskim integracijama kroz promociju alternativne ekonomije i socijalne kohezije u Republici Srbijii štampanje studije podržali su Međunarodni centar Olof Palme i Sida-Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju

Evropski pokret u Srbiji

Page 2: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

CIP - Kаталогизација у публикацији Народне библиотеке Србије, Београд

364-3

ПАРУН, Колин, МаријаSocijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija / [Маrija Parun Kolin, Nevena Petrušić ] . - Beograd : Evropski pokret u Srbiji, 2007(Beograd : Mladost grup) .- 92 str : tabele: 24 cm

Podatak o autorkama preuzet iz kolofona . – Tiraž 1.500. – Str. 5-7: Socijalno preduzetništvo – široko polje neiskorišćenih mogućnosti / Radmilo Pešić. – Str. 8-11 : Socijalna ekonomija – socijalni korektiv i dopuna tržišnoj ekonomiji / Zoran Stojiljković. – Napomene i bibliografske reference uz tekst. – Bibliografija: str. 88-90

ISBN 978-86-82391-34-01. Петрушић, Невена [аутор],а) Социјално предузетништвоCOBISS.SR-ID 149466380

Page 3: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

SOCIJALNA SOCIJALNA PREDUZEĆA PREDUZEĆA I ULOGA I ULOGA ALTERNATIVNE ALTERNATIVNE EKONOMIJE EKONOMIJE U PROCESIMA U PROCESIMA EVROPSKIH EVROPSKIH INTEGRACIJAINTEGRACIJA

Beograd, jun, 2008. godine

Evropski pokret u Srbiji

Page 4: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

4

Page 5: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 5

SADRŽAJ

RECENZIJE .............................................................................................................7

1. UVOD I SKRAĆENI PREGLED ......................................................................13

2. RAZVOJ KONCEPCIJE SOCIJALNIH PREDUZEĆA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE ...........................................................................................172.1. Poreklo koncepta .........................................................................................172.2. Evolucija novih socijalnih preduzeća .............................................................182.3. Pravni okvir - primer Italije ...........................................................................202.4. Defi nicije i tipovi socijalnih preduzeća .........................................................232.5. Socijalna preduzeća u spektru neprofi tnog sektora .......................................262.6. Područja aktivnosti i rasprostranjenost socijalnih preduzeća .........................29

3. SOCIJALNA PREDUZEĆA I TREĆI SEKTOR U CENTRALNOJ I ISTOČNOJ EVROPI ........................................................................................333.1. Razvoj novih programa radne integracije i socijalnih usluga .........................333.2. Istorijski osvrt ..............................................................................................363.3. Pravni okvir u komparativnoj perspektivi ......................................................363.4. Pravni okvir: primer Bugarske ......................................................................37

4. RAZVOJ SOCIJALNIH PREDUZEĆA I TREĆEG SEKTORA U SRBIJI .......434.1. Tipovi i karakteristike aktera koji odgovaraju socijalnim preduzećima ...........43

4.1.1. Grupe za samopomoć ..........................................................................444.1.2. Verske organizacije ..............................................................................454.1.3. Preduzetničke inicijative kooperativa ..................................................47

4.2. Pravni okvir .................................................................................................494.2.1. Pravni okvir delovanja nevladinih (neprofi tnih) organizacija ...............494.2.2. Pravni okvir delovanja zadužbina, fondacija i fondova .........................564.2.3. Pravni okvir delovanja verskih organizacija .........................................574.2.4. Pravni okvir delovanja zadruga (kooperativa).......................................58

4.3. Predlozi za promociju socijalnih preduzeća ...................................................62

5. IZVEŠTAJ ISTRAŽIVANJA ..............................................................................65

6. LITERATURA ...................................................................................................93

Page 6: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

6

Uvod

Page 7: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 7

RECENZIJE

Prof. dr Radmilo Pešić

Socijalno preduzetništvo – široko polje neiskorišćenih mogućnosti

Veoma smo zadovoljni što će se studija „Socijalna preduzeća i uloga alternativne eko-nomije u procesima evropskih integracija“, autorki dr Marije Parun Kolin i prof.

dr Nevene Petrušić pojaviti pred našom naučno-stručnom, poslovnom i političkom jav-nošću. Reč je o nevelikom, ali značajnom monografskom štivu, nastalom sublimacijom rezultata dugogodišnjih istraživanja, koja su u našoj sredini imala pionirski karakter. Studija je nastala sa višestrukim ciljem: da upozna javnost sa pojmom socijalnih pre-duzeća, da ukaže na genezu ovog danas u Evropi aktuelnog fenomena, odredi njegove dimenzije u zemljama Centralne i Istočne Evrope, te da prikaže dosadašnji razvoj soci-jalnih preduzeća i «trećeg sektora» u Srbiji, posebno potencirajući mogućnosti njegovog daljeg napretka i širenja.

Sam pojam socijalnog preduzetništva nije nov, javlja se krajem osamdesetih godina dva-desetog veka u Italiji, ali i u drugim evropskim državama, sa namerom da označi čitav niz proizvodno-poslovnih organizacija, nastalih ne sa profi tnom, već sa snažnom soci-jalnom motivacijom, u godinama izražene krize teorije i prakse «države blagostanja». Socijalna preduzeća možemo naći u spektru institucija «trećeg sektora», «neprofi tnih organizacija», «kooperativa», ili «nevladinih organizacija», nastalih sa ciljem da olakšaju težak položaj hendikepiranih pojedinaca i socijalno ranjivih društvenih grupa. Ono što im je zajedničko jeste otvorenost i dobrovoljnost udruživanja, formalna struktu-ra, autonomnost u sistemu odlučivanja, nedržavni i nepartijski karakter, demokratska unutrašnja organizacija i kontrola, te usmerenost na humanitarne i socijalne ciljeve, a ne na profi t. Što se tiče ekonomskog funkcionisanja, ova preduzeća profi t, čak i kada ga ostvaruju, ne raspodeljuju na osnovu vlasništva, ili uloženog kapitala, već ga, pre svega, investiraju da dalje jača, sa ciljem da što potpunije ispunjavaju društvenu misiju zbog koje su osnovana.

Autorke studije sasvim ispravno vezuju pra-početak ideja i prakse socijalnog predu-zetništva za period kraja 18. i početka 19. veka, vreme kada se u Evropi, usled naglog razvoja industrijskog kapitalizma, ruše tradicionalni okviri agrarno-zanatskih društava, te nastaju oštre ekonomske suprotnosti, praćene brojnim oblicima socijalne patologije.

Page 8: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

8

Recenzije - Prof. dr Radmilo Pešić

Prateći razvoj ovih preduzeća, one konstatuju da jačanjem kapitalizma, posebno prodo-rom ideja državne intervencije i politike «države blagostanja», socijalna preduzeća i slični tipovi socijalne ekonomije skoro potpuno odlaze u zaborav. Ipak, smanjenje poverenja u državu, kao ekonomskog aktera te kriza države blagostanja, sredinom sedamdesetih godina prošlog veka, stvaraju ambijent za reafi rmaciju socijalnog preduzetništva. Ono postaje značajan deo društveno-ekonomske strukture, naročito u zemljama Evropske unije. Dalje podsticaje njegovom širenju daju procesi tranzicije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, poslednje decenije dvadesetog veka.

Posle validno izvedene istorijske analize razvoja socijalnih preduzeća, autorke daju bo-gat prikaz savremene prakse socijalnog preduzetništva, njegove institucionalne osnove i pravne regulative i to, kako na primerima iz Italije, tako i na primerima iz Bugarske. Na čitaocu je da praćenjem ove paralele, u najširem krugu industrijskih i post-industrijskih društava, otkrije puni smisao i veliki potencijal socijalnog preduzetništva, danas.

Važan deo studije sadrži sliku razvitka socijalnih preduzeća i «trećeg sektora» u Srbi-ji. Iznesena tipologija, kao i analiza aktuelnog pravnog okvira, u kome deluju grupe za samopomoć, verske organizacije i kooperative, ukazuju na široko polje nedovoljno iskorišćenih mogućnosti. Potencijal socijalnog preduzetništva da reši neke od gorućih problema tranzicije u Srbiji, dobrim delom, je danas neiskorišćen, zbog nepostojanja adekvatnog normativnog ambijenta, povoljnog za razvoj socijalnih preduzeća. U stu-diji je učinjen značajan napor da se analizira niz pravnih akata kojima se reguliše rad udruženja građana, zadužbina, fondacija, verskih organizacija i zadruga, budući da se u praksi upravo ovi pravni subjekti javljaju kao nosioci aktivnosti za koje se može reći da imaju obeležja i karakteristike socijalnog preduzetništva. Na kraju nije izostao ni skup predloga za promociju i jačanje socijalnog preduzetništva u Srbiji, što smatramo bitnim kvalitetom studije.

Dodatnu vrednost studiji daje i bogat prikaz delovanja preko dvadeset organizacija i udruženja, koja se mogu smatrati oblicima socijalnih preduzeća u Srbiji. Detaljno su prikazani njihovi organizacioni profi li, ciljevi i projekti, društvene grupe kojima su na-menjeni, uočeni problemi i teškoće u delovanju, saradnji sa volonterima, medijima i državom, te sugestije za unapređenje aktivnosti.

Ono na šta posebno ukazujemo jeste veza socijalnog preduzetništva i održivog razvoja. Gotovo istovremeno, kada se u Evropi reafi rmišu ideje i praksa modernog socijalnog preduzetništva, javlja se globalna svest o neophodnosti održivog razvoja čovečanstva, zasnovanog na realizaciji tri grupe ciljeva: stabilnog privrednog razvoja, socijalne održi-vosti i održivog korišćenja prirodnih resursa, tj. održivog postupanja prema životnoj sre-dini. Ideje održivog razvoja, široko promovisane delovanjem Organizacije Ujedinjenih Nacija i potvrđene na više međunarodnih konferencija, počev od Rio de Žaneira, Nju Jorka i Johanesburga, čine danas jednu od globalno najprisutnijih političkih, naučnih i kulturnih tema. Socijalno preduzetništvo ima značajan potencijal upravo u realizaciji koncepta održivog razvoja, što autorke nedvosmisleno ističu, iznoseći brojne primere uspešnog delovanja socijalnih preduzeća u sferama socijalnih usluga, brige o životnoj

Page 9: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 9

sredini, postupanja sa otpadom, reciklaži, organskoj poljoprivredi itd. Mišljenja smo, da je u Srbiji, vezu socijalnog preduzetništva i održivog razvoja moguće iskoristiti, u kako cilju dalje afi rmacije tzv. «trećeg sektora», tako i u ostvarivanju strateških ciljeva održi-vog razvoja. Upravo ova studija, izborom teme, dobro strukturiranom sadržinom, dubi-nom analiza i ubedljivošću argumenata, može značajno doprineti da se pomenuta veza što bolje sagleda, a potencijal volonterskog, socijalno i humanitarno usmerenog, delo-vanja što potpunije iskoristi, u funkciji ostvarenja integralne održivosti razvoja privrede i društva Srbije, te njenog daljeg približavanja punom članstvu u Evropskoj uniji.

Na kraju studije dat je iscrpni spisak korišćene literature, što može biti dobar izvor in-formacija za dalja istraživanja u ovoj oblasti. Pomenimo još i da je studija pisana lepim, jasnim i razumljivim jezikom, što ni malo ne umanjuje njen naučno-stručni nivo. Na-protiv, čini je još boljom.

Na osnovu svega iznesenog, smatramo da studiju „Socijalna preduzeća i uloga alterna-tivne ekonomije u procesima evropskih integracija“, dr Marije Parun Kolin i prof. dr Nevene Petrušić, treba objaviti u vidu posebne monografi je.

Prof. dr Zoran Stojiljković

Socijalna ekonomija - socijalni korektiv i dopuna tržišnoj ekonomiji

Studija „Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih in-tegracija“ autorki dr Marije Parun Kolin i prof. dr Nevene Petrušić predstavlja vred-

no i višestruko značajno nastojanje da se, na teorijski i analitički pregnantan i empirijski utemeljen način, naša javnost upozna sa značenjima i značajom socijalne ekonomije i njenih ključnih oblika – socijalnih preduzeća i kooperativa.

Studija je nastala u okviru rada na realizaciji projekta „Podrška evropskim integraci-jama kroz promociju alternativne ekonomije i socijalne kohezije u Republici Srbiji”. Namera autorki, kao i organizatora i realizatora istraživanja Evropskog pokreta u Srbiji i Međunarodnog Centra Olof Palme je da, pored teorijsko-analitičke matrice i pregleda komparativne, pre svega evropske, prakse kritički propitaju i dosadašnja iskustva u Sr-biji, kao i da ponude set preporuka i operativnih modela za razvoj socijalne ekonomije i jačanja njenih potencijala usmerenih pre svega ka radnoj i široj socijalnoj integraciji društveno ranjivih grupa.

Page 10: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

10

Recenzije - Prof. dr Zoran Stojiljković

Saglasno postavljenim istraživačkim ciljevima i zadacima studija je logično struktuirana na uvod, poglavlja koja se bave razvojem i evolucijom koncepta socijalnih preduzeća i alternativne, socijalne ekonomije u zemljama EU, razvojem socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Centralnoj i Istočnoj Evropi i akterima u Srbiji, koji po svojim karak-teristikama najpribližnije odgovaraju socijalnim predzećima.

Predmet kritičke analize i vrednovanja su posebno praksa i efekti grupa za samopo-moć, verskih, karitativnih organizacija i preduzetničkih inicijativa i kooperativa. U fokusu analize je i (ne)zadovoljavajući pravni okvir za delovanje nevladinih (nepro-fi tnih) organizacija, zadužbina, fondacija i fondova, verskih organizacija i zadruga (kooperativa), u Srbiji.

Studija nevelikog obima (91 strana) sadrži i predloge za promociju socijalnih preduzeća, istraživački izveštaj i tabelarne preglede i nalaze o analiziranim organizacijama, kao i pregled relevantne korišćene literature.

Studiju pre svega odlikuju sažetost i preciznost iskaza i, imajući u vidu širinu zahvata i brojne i veoma raznorodne nivoe analize, kao i činjenicu da se radi o delu dve autorke, visok nivo ostvarene problemske uravnoteženosti i stilske ujednačenosti.

Studija istovremeno zadovoljava visoke standarde kako u pogledu svoje informativnosti i komunikativnosti, usmerenih pre svega ka potencijalno širokom krugu praktičara i korisnika nalaza tako i metodske i teorijske analitičnosti i preciznosti, namenjenih na žalost izrazito uskom krugu poznavalaca aktera i sadržaja socijalne ekonomije u nas.

Polazno, autorke sa pravom formulišu stav da su socijalna ekonomija, odnosno pro-mocija socijalnih preduzeća i radničkih i socijalnih kooperativa značajna mogućnost i alternativno rešenje za probleme visoke, dugoročne nezaposlenosti, pre svega, mladih žena i nekvalifi kovanih radnika, ali i onih pogođenih procesima privatizacije i restruk-tuiranja privrede, kao i velikih regionalnih razlika u nivou razvijenosti koje postoje u Srbiji i zemljama regiona.

Svoju ocenu autorke baziraju i na činjenici da su paralelni procesi globalizacije i krize i delimične, „demontaže“ države blagostanja i u razvijenim zemljama i tržišnim eko-nomijama doveli do svojevrsne renesanse i obnavljanja različitih formi i obrazaca i sadržaja socijalne ekonomije. U ovoj oblasti je u EU zaposleno preko 6% od ukupno zaposlenih, odnosno u njoj se stvara nezanemarljivih 4% nacionalnog dohotka. Tako je, 2005. godine u zemljama EU bilo registrovano preko 240 hiljada kooperativa koje zapošljavaju direktno 4,7 miliona ljudi i imaju svih 143 miliona članova. Istovreme-no, zdravstvene i usluge socijalne zaštite koje pruža socijalna ekonomija obuhvataju 120 miliona korisnika.

Socijalna ekonomija i njeni oblici nisu dakle takmac tržišnoj, profi tnoj ekonomiji ali svakako jesu njen značajan socijalni korektiv i dopuna, pre svega u pogledu mogućnosti socijalne integracije i zapošljavanja. Za razliku od kapitalističkih preduzeća, koncept

Page 11: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 11

socijalnih preduzeća podrazumeva ograničenu podelu profi ta, stvaranje razvojnih fi nan-sijskih fondova koji se koriste na principima solidarnosti i uzajamne pomoći, odnosno dominaciji socijalnih ciljeva i principa demokratskog udruživanja i odlučivanja.

U tom pogledu moderna socijalna ili alternativna ekonomija baštini dugu tradiciju pokreta kooperativa. Kada je o nama reč radi se o praksi zadružnih saveza i kreditnih društava, još iz vremena Kraljevine Srbije.

Danas, prema rezultatima evropske istraživačke mreže EMES u Evropi je registrovano preko 40 različitih oblika udruživanja unutar socijalne ekonomije, pri čemu su najzastu-pljenija socijalna preduzeća i kooperative u kojima svi članovi imaju pravo vlasništva.

Socijalna preduzeća mogu da zadovoljavaju ekonomske i socijalne potrebe svojih člano-va, ali i da budu okrenuta ka socijalnim programima i pomoći ugroženim grupama, po-put dece, invalida, starih, hendikepiranih ili bivšim zatvorenicima i uživaocima droga. Radničke kooperative i preduzeća mogu biti produktivne i tržišno usmerene u oblasti proizvodnje i usluga. Ipak, najviše zastupljeni novi oblik čine socijalne kooperative koje služe zadovoljenju socijalnih potreba članova (lokalne) zajednice i održive su samo uz stručnu i materijalnu pomoć i olakšice i partnersku saradnju sa državnim organima i socijalnim agencijama.

Radi se o delatnostima formiranim u oblastima poput pomoći u kući, dnevnih centara, jaslica i vrtića, održavanja javnih površina, ekologije, proizvodnje zdrave hrane ili pak socijalno-obrazovnih centara i terapeutskih zajednica usmerenih ka resocijalizaciji ljudi sa ozbiljnim problemima prilagođavanja.

Specifi čna misija socijalnih preduzeća je da svojim proizvodnim aktivnostima ili pak organizovanjem pružanja usluga doprinesu blagostanju svojih članova, ali i čitave za-jednice.

Drugi, bazičan i teorijsko-interpretativnom zasnivanju i opravdanju komplementaran cilj, čini nastojanje autorki da analiziraju i osnaže primere dobre prakse u Srbiji i do-prinesu stvaranju povoljnog društvenog i normativno-institucionalnog okvira za razvoj socijalne ekonomije.

Autorke sa pravom konstatuju da nedovoljno umreženi pokušaji grupa za samopomoć poput ženskih mreža, izbegličkih ili organizacija invalida, ili nedovoljno reformisane, tradicionalne zadruge i formirane kooperative u oblasti, poljoprivrede, ekologije, i tu-rizma, pa ni verske humanitarne organizacije nisu adekvatni oblici moderne socijalne ekonomije. Njima nedostaje razvijen regulatorni pravni okvir za delovanje, ali i pro-cedure i izričite i jasne odredbe koje omogućuju konkurisanje za budžetska namenska sredstva. Lišene, sa izuzetkom retkih mehanizama i institucija poput Fonda za soci-jalne inovacije, praktične podrške i uz prateći nerazvijen i nekoherentan mehanizam poreskih olakšica, one su „osuđene“ na pomoć stranih donatora i programe Evropske agencije za rekonstrukciju.

Page 12: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Retke su još uvek sredine u kojima su lokalne vlasti prepoznale interes za stvaranje socijalnog partnerstva sa civilnim, „trećim“ sektorom i napravile praktične korake ka stvaranju lokalnih razvojnih koalicija, koje uključuju i nosioce i korisnike socijalnih usluga. U praksi veoma malo je učinjeno i da se kroz socijalni dijalog realizuje koncept „otpremninom do posla“ koji uključuje i samozapošljavanje i stvaranje radničkih koo-perativa. Istovremeno, veoma su jake i raširene predrasude i rezerve prema zadrugarstvu koje se vidi kao nasleđe prevaziđene i kompromitovane real-socijalističke prakse.

Ostaje, međutim, utisak da su analize prakse organizacija koje imaju bar elemente soci-jalnih preduzeća, kao i postojećeg normativnog dizajna u Srbiji ostale pretežno na nivou polaznog, eksplorativnog istraživanja. Sugestija autorkama studije i organizacijama koje su inicirale i omogućile istraživanje je da nastave sa radom kako bi sinergijom energija i znanja Srbija došla do operativnog i celovitog modela razvoja funkcionišuće i održive socijalne ekonomije.

U tom kontekstu autorke opravdano smatraju da se politika razvoja socijalnih preduzeća mora integrisati u realizovanje strateških dokumenata, odnosno u realizovanje Strategije za smanjenje siromaštva, Nacionalne strategije zapošljavanja, Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća, kao i obuhvatne reforme sistema socijalne zaštite.

Recenzije - Prof. dr Zoran Stojiljković

12

Page 13: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 13

1. UVOD I SKRAĆENI PREGLED

Povećanjem socijalnih potreba i neophodnosti da se osmisle dodatne mogućnosti pre-vladavanja problema ranjivih grupa, pre svega nezaposlenih i siromašnih, moderna evo-lucija države blagostanja na Zapadu, ali i tekuća reforma socijalne politike u postkomu-nističkim zemljama, usmerava se na nove oblike ekonomskih inicijativa koje se mogu svrstati u treći sektor, a ulaze u široku defi niciju socijalnih preduzeća. Organizacije obu-hvaćene zajedničkom koncepcijom razlikuju se po nazivu, pravnoj osnovi po kojoj se osnivaju, unutrašnjoj organizaciji, statusu članova (zaposleni i volonteri), ciljnim gru-pama i drugim osobinama a njihova zajednička osobina je da podrazumevaju programe radne i socijalne integracije.

Poreklo i razvoj koncepcije socijalne ekonomije pratimo u prvom delu studije, počev od vremena razvoja kapitalizma u 18. i 19. veku kada se osnivaju grupe za samopomoć i druga udruženja koja se rukovode principima fi lantropije i milosrđa. Prethodnici mo-dernih socijalnih preduzeća nastaju kao spontana reakcija radničkih slojeva da prevazi-đu teškoće životnih uslova u vreme prvobitne akumulacije i podstaknu aktivnosti koje u tom periodu nisu bile pokrivene socijalnom politikom. Zadrugarstvo koje se razvijalo u uskoj vezi sa sindikalnim pokretom i emancipacijom radničke klase brzo se širilo konkretnim akcijama. U studiji pokazujemo evoluciju ideje i organizacione oblike koji prate moderni koncept socijalne ekonomije koji je inspirisan vrednostima demokrat-skog udruživanja, uzajamnosti i solidarnosti. Koncept alternativne ekonomije koja vodi savremenom značenju socijalnih preduzeća podrazumeva ograničenu podelu profi ta, stvaranje fi nansijskih fondova koji će biti korišćeni na principima uzajamne pomoći i demokratsku strukturu donošenja odluka, po čemu se ovi organizacioni oblici razlikuju od klasične forme kapitalističkih preduzeća.

U savremenom smislu prva socijalna preduzeća pojavljuju se u Italiji krajem 1980. godine, ali su se slične organizacije brzo širile u razvijenim zemljama Evrope tokom devedesetih godina. Studiju smo usmerili na nastanak, tipologiju i rasprostranjenost novih oblika socijalnih preduzeća, a pojedine osobine i generalizacije se u najvećoj meri zasnivaju na rezultatima komparativnih proučavanja socijalnih preduzeća u okviru EMES Evropske istra-živačke mreže1. Nastojali smo da osvetlimo glavne di-menzije ovih aktera koje su navode kod onih autora koji su se najviše bavili njihovim proučavanjem, kao što su Carlo Borzaga (Karlo Borcaga) (2004), Roger Spear (Rodžer Spir) (2004), Giulia Galera (Džulija Galera) (2004), Marta Nyssens (Marta Nisan) (2006) i drugi istraživači u okviru pomenutog komparativnog projek-ta koji podržava Evropska unija. Iako se radi o defi ni-

1 Radi se o projektima proučavanja i promocije socijalnih preduzeća koje podstiče i fi nansira Direktorat za istraživanje Evropske Komisije (European Commision Research Directo-rate-General) a istraživanje izvodi EMES («Emergence of social enterprises in Europe») istraživačka mreža za proučavanje socijalnih preduzeća. Prvu knjigu istraživanja objavili su Borzaga i Defournoy(2001). Istraživanje na početku obuhvata članice Evropske unije, ali su tokom vremena uključeni i istraživa-či Centralne i Istočne Evrope. Autorka ove studije, Marija Kolin, bila je u jednoj fazi istraživanja uključena u projekt EMES mre-že. Serija radnih dokumenata kao programa praćenja socijalnih preduzeća dostupni su na www.emes.net

Page 14: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

14

1. Uvod i skraćeni pregled

cijama koje odražavaju istorijske i kulturne razlike ovih zemalja kao i razlike u pravnim sistemima koji su se razvijali u pojedinim zemljama, prema svim autorima koje navodimo socijalna preduzeća se nalaze u spektru „trećeg sektora” i „neprofi tnih organizacija”, jer imaju zajedničke karakteristike ovih organizacija: dobrovoljnost udruživanja, formalnu organizacionu strukturu i autonomni sistem donošenja odluka. Specifi čne karakteristike ovih aktera su da preduzimaju ekonomske aktivnosti i popravljaju kvalitet života. To nam je poslužilo kao osnova da ukažemo na područja aktivnosti i rasprostranjenost socijalnih preduzeća kao i potencijal ovih organizacija da kreiraju alternativne vidove zapošljavanja. Prema svim autorima koje navodimo, jedan tip socijalnih preduzeća dominira, a bavi se radnom integracijom socijalno ugroženih društvenih grupa u uslovima kada različiti oblici socijalnih preduzeća podstižu zapošljavanje, odnosno radnu i socijalnu integraciju dugotrajno nezaposlenih: invalida, nekih manjinskih grupa, migranata i drugih margina-lizovanih slojeva (Defourny, Nyssens 2008).

Pravni okvir socijalnih preduzeća predstavljen je na primeru Italije koji pokazuje da kriza dr-žave blagostanja i narasle socijalne potrebe dovode do neophodnosti da se pronađu novi pu-tevi i alternativna rešenja u socijalnoj politici prema ugroženim grupama. Razvoj socijalnih kooperativa u toj zemlji posmatra se sa stanovišta pravnih reformi koje su omogućile nagli porast ovih organizacija. Ukazuje se i na delotvornost socijalnih kooperativa u odnosu na ciljne grupe koje su primaoci socijalnih usluga (stari i bolesni, korisnici psihijatrijskih usluga, zavisnici od droga, dugotrajno nezaposleni, emigranti i druge ugrožene i ranjive grupe).

U sledećem poglavlju socijalna preduzeća se posmatraju u okviru spektra trećeg sektora u zemljama Centralne i Istočne Evrope. Govori se o razvoju ove oblasti i mogućnostima da se na alternativan način popune praznine u ponudi socijalnih programa u okviru reformi socijalne politike i procesa približavanja Evropskoj uniji. Posebno razmatramo komparativnu istraživačku evidenciju koja pokazuje razvoj i specifi čne probleme orga-nizacija koje odgovaraju socijalnim preduzećima u ovim zemljama (Les 1994; Huncova 2003; Les, Jeliazkova 2005) i načine po kojima zemlje u postkomunisitičkom regionu nastoje da prevladaju zakonska ograničenja i stereotipe koji su nasleđeni iz prethodnog perioda. Ukazujemo i na značaj stranih donatora u razvoju socijalnih preduzeća, a po-sebno podsticajne programe Evropske unije.

Istorijski osvrt neizostavno je deo razmatranja sadašnjeg razvoja trećeg sektora u regio-nu, a prevladavanje nasleđenih pravnih prepreka za razvoj novih oblika organizovanja razmatra se u komparativnoj perspektivi. Primer Bugarske poslužio je da se ukaže na značaj socijalnih preduzeća u regionu i na neophodnost izgradnje podsticajne pravne atmosfere koja će biti osnova za razvoj socijalnog preduzetništva i doprinos reformi so-cijalne zaštite. U okviru analize bugarske scene navode se organizacione forme, oblasti poslovanja, način fi nansiranja, poreski režim i podsticajne mere za razvoj organizacionih oblika koji odgovaraju socijalnim preduzećima.

Interesovanje za alternativne oblike proizvodnje i organizovanja usluga u Srbiji potiče od opšteg porasta broja i značaja organizacija trećeg sektora kao i realnih potreba da se prevazilaze problemi nezaposlenih. To je nekonvencionalan način da se dopuni mreža

Page 15: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 15

državnih i privatnih programa socijalne politike i tako jača socijalna kohezija i integra-cija posebno ugroženih grupa. U posebnom poglavlju razmatra se razvoj potencijalnih socijalnih preduzeća u Srbiji, a dimenzije i funkcije koje odgovaraju socijalnim predu-zećima nalaze se u sledećim tipovima organizacija:

• nevladinim, neprofi tnim organizacijama2, odno-sno organizacijama koje su osnovane po Zakonu o udruženjima građana, a bave se nekim oblicima proizvodnje i pružanja usluga;

• verskim organizacijama ukoliko te organizacije izvode programe koji odgovaraju defi niciji socijal-nih preduzeća, a to su najčešće programi socijalnih usluga starima i ugroženima;

• kooperativama3, odnosno zadrugama kao organi-zacionim oblicima koji su registrovani na Zakonu o zadrugama, a odgovaraju savremenoj defi niciji socijalnih preduzeća.

Pravni okvir delovanja ovih organizacija razmatra se detaljno, a analiza se fokusira na ključne subjekte socijalne ekonomije u Srbiji: nevladine, neprofi tne organizacije, zaduž-bine, fondacije i fondove, verske organizacije i zadruge. Posle sagledavanja potencijala za razvoj socijalnih preduzeća u Srbiji pažnju smo usmerili na sledeće zadatke koji bi podstakli realizaciju ove ideje:

• organizovanje centra koji bi podsticao i koordinirao organizacije koje odgovaraju socijalnim preduzećima, održavao odnose sa državnim institucijama i mežuna-rodnim organizacijama u ovoj oblasti i služio kao katalizator za novi kooperativni pokret;

• promociju odgovarajućeg pravnog okvira koji bi regulisao socijalna preduzeća u skladu sa postojećim evropskim primerima kao i pravnim rešenjima zemalja u regionu Istočne i Centralne Evrope;

• organizovanje raznih mogućnosti za sticanje obrazovanja i veština u cilju razume-vanja uloge i značaja socijalnih preduzeća (u okviru univerzitetskog obrazovanja, posebno organizovanih seminara i drugih oblika učenja);

• publikovanje biltena i drugih značajnih informacija korisnih za razumevanje i promociju novih iskustava u svetu.

Zaključujemo da promocija socijalnih preduzeća u Srbiji treba da prevazilazi postojeće pravne i organizacione probleme kako bi se afi rmisao novi potencijal za smanjivanje nezaposlenosti i socijalne izolacije. Prevazilaženje predrasuda prema zadrugarstvu kao kompromitovanoj praksi trebalo bi da ustupi mesto novom razumevanju mogućnosti socijalne ekonomije koja, u okviru alternativnih formi, otkriva potencijal za organi-zovanje socijalnih usluga, terapiju ili rehabilitaciju putem pomoći i samopomoći na lokalnom nivou.

2 Terminološka zbrka je jedan od pratilaca razvoja nevladinog, neprofi tnog sektora. U ovoj studiji koristimo naziv nevladine orga-nizacije i neprofi tne organizacije. U našoj pravnoj praksi se u upotrebi termin „udru-ženje građana”. Više o terminologiji u ovoj oblasti vidi Kolin, 2005b.

3 U ovom tekstu koristimo naziv „kooperati-va” iako je u našoj tradiciji i pravnoj praksi uobičajen termin – „zadruga”. Opredelili smo se za ovaj termin jer nam omogućava da na primereniji način promovišemo „so-cijalne kooperative” u narednom izlaganju.

Page 16: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

16

1. Uvod i skraćeni pregled

Istraživanje aktera koji odgovaraju socijalnim preduzećima u Srbiji bilo je preduzeto s ciljem da se doprinese bližem razumevanju i promociji ovih novih formi organizo-vanja. Centralni deo projektnih aktivnosti bio je usmeren na „analizu slučaja” tipič-nih organizacija koje odgovaraju defi niciji socijalnih preduzeća. S obzirom da se radi o početnom istraživanju ovog tipa i eksplorativnom karakteru projekta „analizu slučaja” smo usmerili na one organizacije i programe koji se mogu smatrati „dobrom praksom” jer uspevaju da ostvaruju svoju ulogu pomoći i podrške društveno ranjivim grupama i mogu da posluže za promociju socijalne ekonomije. Istraživanje predstavljamo u petom poglavlju u vidu pregleda glavnih osobina ovih organizacija, ciljnih grupa na koje se odnose programi, njihovog načina osnivanja, fi nansiranja i drugih osobenosti koje po-mažu razumevanju ovih tipova organizovanja.

Page 17: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 17

2. RAZVOJ KONCEPCIJE SOCIJALNIH PREDUZEĆA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE

2.1. Poreklo koncepta

Nastanak ideje i prakse socijalnih preduzeća vezuje se za vreme razvoja kapitalizma u 18. i 19. veku kada se osnivaju grupe za samopomoć i druga udruženja koja se ruko-vode principima fi lantropije i milosrđa. Različiti oblici udruživanja u cilju postizanja zajedničkih ciljeva ili radi solidarnosti sa ugroženim grupama bili su poznati i ranije. Nove inicijative bile su u podstaknute naglim osiromašenjem radničkih slojeva u vreme industrijske revolucije širom Evrope. Prethodnici modernih organizacija nastaju kao spontana reakcija novih radničkih slojeva da se prevaziđu teškoće životnih uslova u vreme prvobitne akumulacije kapitala i da se na osnovama solidarnosti pruži alternativa tržišnoj ekonomiji u vidu stvaranja fondova za pomoć siromašnima, osnivanja bolnica za siromašne i da se podstaknu druge aktivnosti koje tada nisu bile pokrivene socijal-nom politikom. Prve kooperative kao najrasprostranjenije forme socijalnih preduzeća nastaju u Velikoj Britaniji krajem 18. i početkom 19. veka dok su socijalističke ideje Roberta Owen-a, William King-a i drugih teoretičara imale značajan uticaj na nastanak i razvoj ovog pokreta.

Zadrugarstvo koje se razvijalo u uskoj vezi sa sindikalnim pokretom i emancipacijom radničke klase brzo se širilo svojim konkretnim akcijama, tako da se već krajem 18. veka osniva prva Međunarodna organizacija kooperativa u Londonu. Koncept socijal-nih preduzeća koji je tada postavljen podrazumeva ograničenu podelu profi ta, stvaranje fi nansijskih fondova koji bi bili korišćeni na principima uzajamne pomoći i demokrat-sku strukturu donošenja odluka, po čemu se ovi organizacioni oblici razlikuju od ka-pitalističkih preduzeća. Od tada zadrugarstvo privlači pažnju različitih pokreta i učenja prelazeći ideološke granice, tako da je aktuelno kako u utopijskim idejama, socijali-stičkom učenju, hrišćanstvu, učenju socijalnih liberala tako i marksista i neo-klasičnih ekonomista (Borzaga, Spear 2004).

Nastanak i razvoj socijalnih preduzeća ne vezuje se samo za Veliku Britaniju već i konti-nentalnu Evropu. U Nemačkoj na primer, ideje industrijske revolucije i prve kooperative javljaju se polovinom 19. veka kada se i zakonski regulišu principi solidarnosti i uzaja-mne pomoći. U Španiji i Italiji bujanje udruživanja u kooperative i njihove saveze razvija se polovinom 19. veka. Ipak ove ideje imaju najveću podršku u Francuskoj, gde različiti vidovi radničke solidarnosti nastaju pod uticajem učenja Sen-Simon-a, Charles-a Fouri-er-a i poznate francuske socijalističke škole. Tako je krajem 19. veka u Franscuskoj bilo više od 2 500 društava za uzajamnu pomoć kao najrasprostranjenijih oblika socijalnih preduzeća sa velikim brojem članova (Galera, Borland 2006).

Page 18: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

18

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

Termin „socijalna ekonomija” pojavio se prvi put u ekonomskoj literaturi najvero-vatnije 1830. kada je francuski liberalni ekonomist Charles Dunoyer (Šarl Dinoaje) publikovao knjigu Treatise on social economy. Poruke ove studije zagovaraju socijalno pomirenje putem konsolidacije kapitalizma i predlaganja izmena u tržišnoj ekono-miji koja se u to vreme stihijski razvijala i pogađala radničku većinu koja nije imala razvijene oblike organizovanja i zaštite. Dok su se prvi inspiratori ove ideje zalagali na obnovu moralnih principa, pojava John-a Stuart-a (Džon-a Stjuart-a) Mill-a (Mil-a) označava početak praktičnih nastojanja da se postave principi alternativne ekonomi-je. U svojoj knjizi „Principi političke ekonomije” Mill proučava prednosti i slabosti radničkih zadruga i nastoji da ohrabri zadrugarstvo ukazujući na ekonomske i moralne prednosti ovog tipa proizvodnje. Već krajem 19. veka defi nisani su temelji modernog koncepta socijalne ekonomije koji je inspirisan vrednostima demokratskog udruživanja, principima uzajamnosti i solidarnosti4.

U periodu opšteg progresa kapitalizma u Zapadnoj Evropi i harmonizacije socijalnih i ekonomskih ciljeva države blagostanja, socijalna preduzeća i slični tipovi socijalne eko-nomije su skoro potpuno zaboravljeni. Socijalni model koji se razvijao u okviru drža-ve blagostanja podrazumeva sveobuhvatnu intervenciju u nedostatke tržišne privrede i uvodi niz programa na osnovu preraspodele dohotka zasnovanim na Keynes-ovoj teori-ji. S druge strane u zemljama Centralne i Istočne Evrope, u skladu sa centralizovanom ekonomijom, država je imala ima glavnu ulogu u ekonomskim aktivnostima tako da iz ideoloških i praktičnih razloga, nije bilo mesta za promociju organizacija koje bi odgovarale pojmu socijalnih preduzeća. Zadruge su postojale u mnogim od zemalja tzv. „sovjetskog bloka” mada su bili narušeni neki od njihovih osnovnih principa (do-brovoljno uključivanje i demokratsko rukovođenje), što će ostaviti trajne posledice i na prihvatanje savremenih inicijativa.

2.2. Evolucija novih socijalnih preduzeća

Iako su termini kao što je „socijalno preduzetništvo”, „socijalna ekonomija” ili „soci-jalno preduzeće” sve do prošle decenije bili nepoznati, evolucija socijalne ekonomije vezuje se za Francusku u kojoj su se još 1970. godine osnivale organizacije predstav-ljene kao kooperative, društva za uzajamnu pomoć i udruženja koja su formirala nacionalni savez ovih organizacija - National Liaison Committee for Mutual, Coopera-tive and Associative Activities CNLAMCA5. Ovaj dokument navodi da se radi o orga-nizacijama u kojima „rad dominira nad kapitalom, koje se osnivaju da služe svojim članovima, a ne da proizvode profi t, a da u svom unutrašnjem uređenju imaju autonomiju u rukovođenju.”6 Isti dokument navodi da je 1990. godine formiran Valonski savet za socijalnu ekonomiju kada ovaj sektor počinje in-tenzivno da se razvija u Belgiji, a dokument koji

4 Šire o razvoju socijalne ekonomije u neo-bjavljenom izveštaju Evropskog ekonom-skog i socijalnog saveta: Th e Social Economy in the European Union 2007, Report of the European Economic and Social Committee Social (EESC).

5 CNLAMCA je osnovana 1970 godine od kada deluje kao Savet za preduzeća u soci-jalnoj ekonomiji, navedeno prema: Th e So-cial Economy in the European Union 2007, Report of the European Economic and Social Committee Social (EESC).

6 Navedeno prema istom izvoru.

Page 19: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 19

prati ovaj skup pokazuje da se radi o privatnim organizacijama koje imaju sledeće karakteristike:

• služe svojim članovima, a ne ostvarivanju profi ta; • imaju autonomiju u upravljanju; • demokratski proces odlučivanja;• dominaciju individualnih potreba i rada nad kapitalom u distribuciji dohotka.

Ipak, savremeno značenje socijalnih preduzeća vezuje se za Italiju, gde su se krajem 1980. godine formirali prvi akteri koji se danas promovišu dokumentima Evropske unije. Od tada se različiti oblici, slični socijalnim preduzećima u Italiji, osnivaju u dru-gim zemljama Zapadne Evrope. Prema rezultatima EMES - Evropske istraživačke mreže koja je svojim istraživačkim poduhvatima otvorila dijalog i razmenu informacija među istraživačima u ovoj oblasti, u Evropi je do sada registrovano preko 40 različitih oblika udruživanja koji bi se mogli svrstati u aktere socijalne ekonomije. Najzastupljeniji oblici alternativne ekonomije su socijalna preduzeća i kooperative.

Termin „socijalno preduzeće” vezuje se za pojedine zemlje Evrope, a najviše za način or-ganizovanja trećeg sektora u Francuskoj i severnoj Italiji, dok se u drugim zemljama, npr. u Nemačkoj, upotreba ovog termina povezuje sa prihvatanjem zakonodavstva Evropske unije (Borzaga, Defourny 2001). Porast socijalnih preduzeća bio je podstaknut političkim i pravnim sredstvima u okviru nacionalnih politika, ali i putem programa koje podržava Evropska unija. U Zapadnoj Evropi postoji velika raznovrsnost pravnih formi po kojima se osnivaju preduzeća sa socijalnim ciljevima tako da je teško je napraviti jedinstvenu defi niciju i klasifi kaciju pojedinih oblika organizovanja. Opšta odlika ovih oblika orga-nizovanja je da organizacije u okviru socijalne ekonomije moraju biti privatna preduzeća koja se od tradicionalnih razlikuju tako što svi članovi imaju pravo vlasništva. Pored toga, socijalna preduzeća mogu da zadovoljavaju socijalne i ekonomske ciljeve svojih članova ili da budu okrenuta socijalnim programima u zajednici i pomažu ugroženim grupama (deca, invalidi, uživaoci droga, stari, bivši zarobljenici, mentalno hendikepirani).

Nova socijalna preduzeća razlikuju se od tradicionalnih kooperativa po svojim ciljevi-ma, aktivnostima, korisnicima i unutrašnjoj organizaciji U poređenju sa tradicional-nim udruženjima socijalna preduzeća promovišu interes zajednice, imaju ograničenu distribuciju profi ta, preduzimaju socijalne programe i održavaju osobene vidove soli-darnosti. Uglavnom podrazumevaju visok stepen autonomije i socio-ekonomskih ak-tivnosti. Najveći broj socijalnih preduzeća u Evropi pravno se registruje kao udruženje građana ili na osnovu zakona o kooperativama. Socijalna preduzeća se osnivaju na osnovu zakona o udruženjima u onim zemljama gde je pravno dozvoljena proizvod-nja, prodaja roba ili usluga na tržištu u okviru udruženja građana, dok u drugim, u kojima su ekonomske delatnosti udruženja ograničene (nordijske zemlje npr.), socijal-na preduzeća se osnivaju na osnovu zakona o koope-rativama. Pored ovih tradicionalnih pravnih rešenja u mnogim zemljama se donose posebne zakonske olakšice na osnovu kojih se podstiče osnivanje soci-jalnih preduzeća.7

7 Šire razmatranje se iznosi u neobjavljenom dokumentu Univerziteta u Trentu: UNDP Study on Promoting of Social Enterprises in CEE and CIS, 2006.

Page 20: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

20

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

Razvoj socijalnih preduzeća koje se u posebnom nacionalnom kontekstu nazivaju „ko-operative” najviše se vezuje sa italijanskim iskustvima i promocijom novih oblika al-ternativnih programa u okviru socijalne politike u pojedinim regionima ove zemlje. Prema Borzagi (Borzaga, Defourny 2001) profesoru ekonomije na Univerzitetu u Trentu koji se najviše bavi analizom i istraživanjem inovativnih oblika zapošljavanja i socijalne integracije, kooperative mogu biti produktivne i tržišno usmerene, usklađene sa principima slobodnog tržišta i sticanjem profi ta. Ipak, najviše zastupljeni tip novih oblika organizovanja su socijalne kooperative koje služe socijalnim ciljevima svojih članova ili zajednice. Pored procvata novih kooperativa u Italiji o čemu će više biti reči u narednom izlaganju, evropski istraživači primećuju slične inicijative i u drugim zemljama, posebno u Španiji, Belgiji, Švedskoj i Finskoj kao i u Latinskoj Americi i drugim delovima sveta u kojima pod različitim pravnim formama nastaju organizacije slične socijalnim preduzećima u Evropi.

Uporedo sa procvatom kooperativa i drugih alternativnih oblika preduzeća raste i naučno interesovanje za ove društvene aktere, tako da prestižni univerziteti u Americi (Harward (Harvard), Columbia (Kolumbija), Yale (Jeil), Stanford (Stenford)) i Evropi organizuju obuku u oblasti alternativno orijentisane ekonomije koja služi socijalnim ciljevima (Nyssens 2006). S obzirom da programi u okviru socijalne ekonomije kre-iraju zapošljavanje, naročito onih socijalnih grupa koje se teško uključuju na tržište rada ili se, u okviru njih, pružaju socijalne usluge, podsticaj država Evropske unije je značajan činilac razvoja ovih novih oblika solidarnosti. Na primer, Međunarodni centar za istraživanje i informisanje o javnoj, socijalnoj i kooperativnoj ekonomiji8 koji podržava Evropska unija podstiče izgradnju pravne osnove socijalne ekonomi-je, doprinosi promociji ovih organizacija, podstiče međunarodnu razmenu iskustava između evropskih država, a Međunarodno udruženje kooperativa koje podržava Međunarodna organizacija rada takođe podstiče nacionalne napore ka unapređenju i afi r-maciji ovog modela kao značajnog aktera u okviru Evropske unije.

2.3. Pravni okvir - primer Italije

Pregled razvoja. Početak razvoja alternativne ekonomije u Italiji vezan je za period 1970-1980. god, koji je obeležen krizom velikih preduzeća, poremećenim odnosima privrednog razvoja i porastom socijalnih problema. Kao odgovor na ovu situaciju počela su se pojavljivati volonterska društva, koja su u okviru lokalne zajednice nastojala da ublaže problem siromaštva i doprinesu rešavanju raznovrsnih socijalnih problema (briga o maloletnicima sa problemima u ponašanju, o starim osobama, osobama sa invalidi-tetom i dr.). U to vreme, dobrovoljna društva su za svoj rad koristila skromnu državnu pomoć i nisu uživala poreske olakšice. Pošto važeći propisi nisu dopuštali da volonterska društva obavljaju ekonomsku delatnost, pretila je opasnost da ona obustave rad, što je posebno pogađalo društva sa velikim brojem stalno zaposlenog stručnog osoblja. Da

8 Radi se u udruženju CIRIES (International Centre for Research and Information on the Public, Social and Cooperative Econo-my) koje okuplja kooperative, neprofi tne organizacije i druge organizacije socijalne ekonomije kao i stručnjake zaineteresovane za ovu oblast.

Page 21: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 21

bi se prevladala nastala situacija, razvijena je ideja o korišćenju tradicionalnog modela kooperativa, čije je delovanje već bilo normativno uređeno. Pogodnost kooperative kao oblika udruživanja karakterišu četiri bitne komponente: imaju status preduzeća, nisu obveznici poreza na nepodeljenu dobit, obezbeđuju značajno demokratsko učešće čla-nova i demokratski način upravljanja, kao i mogu se formirati uz mali početni kapital.

U periodu koji je sledio, razvoj kooperativa bio je veoma intenzivan, pri čemu je poseb-no izražena njihova socijalna misija u pružanju usluga prema potrebama lokalne zajed-nice. Kooperative su vremenom preimenovane u „socijalno solidarne kooperative”, koje su postale model privatne inicijative u pružanju socijalnih usluga. Njihova uloga bila je posebno značajna u onim sektorima koji nisu bili pokriveni delovanjem javnih ustano-va. Međutim, razvoj ovog modela kočile su odredbe Zakona donetog davne 1890. go-dine, kojima je bilo predviđeno da socijalne usluge mogu pružati samo javne ustanove, uključujući i one privatne organizacije kojima je država ili lokalna vlast dodelila javni status. Budući da je ovaj zakon bio u suprotnosti sa Ustavom Italije iz 1948. godine, po kome je privatna inicijativa „slobodna”, Ustavni sud Italije je svojom odlukom od 1988. godine9 proglasio neustavnom odredbu Zakona od 1890. godine. Zahvaljujući odluci Ustavnog suda, stvoreni su uslovi da privatne, dobro-tvorne, neprofi tne organizacije, koje pružaju socijalne i zdravstvene usluge, mogu nastaviti svoje aktivnosti. Za kratko vreme osnovan je veliki broj neprofi tnih or-ganizacija, koje su ubrzo prevazišle marginalni položaj i počele da uspostavljaju partnerski odnos sa javnim ustanovama.10

Zakonski okvir socijalnih kooperativa. Normativ-ni okvir savremene socijalne ekonomije u Italiji čine odredbe italijanskog Građanskog zakonika iz 1942. godine, koje se odnose na kooperative i druge vrste kompanija sa zajedničkim ciljevima, kao i dva osnovna vrhovna zakona doneta 1991. godine: Zakon o volon-terskim organizacijama (266/91) i Zakon o socijalnim kooperativama (381/91).11 Ovi zakoni pružaju veoma dinamičnu i stimulativnu pravnu i fi skalnu podršku za ubrzanje procesa uspostavljanja novih i očuvanje postojećih socijalnih kooperativa i razvoj socijalnog preduzetništva.12

Zakonom o volonterskim organizacijama utvrđena su pravila organizovanog volonter-skog rada, dopuštena je mogućnost angažovanja manjeg broja plaćenih saradnika, a predviđena su i pravila o upisu volonterskih organizacija u posebne registre. Prema ovom Zakonu, volonteri rade bez naknade, pri tome imaju pravo na naknadu troš-kova, osigurani su zdravstveno i od povreda na radu, a može ih biti najviše 50% od ukupnog broja članova organizacije. Njihova aktivnost mora biti dopunska i imaju pravo na stručno osposobljavnje pod istim uslovima kao i članovi organizacije. Pravila

9 Odluka br. 396/1988 Ustavnog suda Italije.

10 Renato Galliano, Social economy, en-trepreneurship and local development, ASNM/EURADA, http://www.oecd.org/dataoecd/21/55/17017950.pdf

11 Za potrebe ovog rada korišćen je prevod zakona koji je pripremila Local Democracy Agency for Central and Southern Serbia, u okviru projekta „Instrumenti za uspostav-ljanje socijalnog preduzetništva u Central-noj i Južnoj Srbiji“. Projekat je realizovan tokom 2004-2005. godine, u partnerstvu sa kooperativnom Codess Sociale iz Italije.

12 Zakonski okvir zaokružen je usvajanjem Zakona 68/99 koji reguliše zapošljavanje osoba sa hendikepom u profi tnim, javnim i neprofi tnim organizacijama, Zakona 328/00 koji reguliše osnovna stručna zna-nja socijalnih kooperata koja su potrebna za delovanje na području zdravstvene nege, socialnih usluga i drugih javnih usluga i Zakon 327/00 koji uređuje evaluaciju pružanja usluga, zaštite na radu i uslova za zaštitu zdravlja na radnom mestu. (Luzar 2005:15).

Page 22: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

22

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

o radu volontera sadržana su i u Kodeksu etičkih načela u volonterskim organizacijama, kojim je regulisan način unapređenja kompetencija volontera za obavljanje određenih poslova u humanitarnoj organizaciji.

Zakon o socijalnim kooperativama uveden je kao vrhovni zakon, čijim je usvajanjem omogućeno da pojedine regije donose svoje propise i prilagođavaju nacionalnu politiku svojim regionalnim potrebama i karakteristikama. Zakonom su uređeni osnivanje i rad kooperativa u socijalnom sektoru tako što su predviđena dva tipa socijalnih kooperativa: socijalne kooperative tipa A, koje obavljaju socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu delatnosti i socijalne kooperative tipa B, koje proizvode robu i pružaju druge vrste usluga, različite od socijalnih, privatnim korisnicima ili javnim ustanovama. To se postiže davanjem posla osobama sa fi zičkim i/ili mentalnim hendikepom i drugim kategorijama stanov-ništva koje se teže zapošljava. Oni čine, najmanje 30% ukupne radne snage. Socijalna kooperativa oslobođena je plaćanja socijalnog doprinosa za zaposlene koji pripadaju ranjivim grupama i uživa niz poreskih i drugih olakšica, uključujući smanjeni porez na dodatu vrednost (svega 4%) i neoporezovanje investicija i dobiti.

Pošto su socijalne kooperative male ekonomske jedinice koje nisu u stanju da kon-kurišu velikim korporacijama, razvijena je ideja o osnivanju konzorcijuma socijalnih kooperativa prema geografskom kriterijumu. Godine 1991. usvojen je Zakon (381/91) kojim je omogućeno osnivanje konzorcijuma kooperativa, koje su klasifi kovane kao so-cijalne kooperative tipa C. Danas u Italiji postoji preko 40 regionalnih, provincijskih i nacionalnih konzorci-juma, koji svojim članovima nude podršku, pomoć i savete i prednosti korporacija.13

Prema Zakonu o socijalnim kooperativama, socijalne kooperative su preduzeća formi-rana poput društava sa ograničenom odgovornošću, koja svojim radom doprinose rad-noj i socijalnoj integraciji osoba koje se, zbog svojih teškoća, problema i ograničenja, teže uključuju u otvoreno tržište rada (npr. bivši osuđenici, zavisnici od droga, alkoho-la, osobe bez radnog iskustva, osobe sa zastarelim kvalifi kacijama i/ili bez kvalifi kacija, stare osobe, emigranti, osobe infi cirane AIDS-om i dr.). Ove kategorije stanovništva su ciljne grupe socijalnih kooperativa tipa A, koje pružaju socijalne usluge. S obzirom na vrstu socijalnih usluga, među kooperativama tipa A dominiraju kooperative za pomoć u kući, dnevni centri, socijalno-obrazovni centri, terapeutske zajednice, jaslice i vrtići. U kooperativama tipa B većina zaposlenih su osobe sa fi zičkim i psihičkim hendikepom, korisnici psihijatrijskih usluga, zavisnici od droga, dugotrajno nezapo-sleni i emigranti, a glavne delatnosti su poljoprivreda, ekologija, izdavaštvo i štampa, informatika, održavanje parkova i dr.

Aktuelno stanje i ključni problemi. Na prostoru Italije socijalne kooperative predstav-ljaju primarni oblik socijalne ekonomije, čiji je broj u stalnom porastu. Procenjuje se da je 1996. godine bilo 4.000 socijalnih kooperativa, sa preko 100.000 članova, 75.000 zaposlenih i 9.000 volontera.14 Godine 2005. bilo je ukupno 58.000 koope-rativa, među kojima 7568 socijalnih kooperativa.15 Najbrojnije su kooperative tipa A,

13 Association of Cooperatives, SEBOK study visit Milano 22-24 November 2006, Finanza IN, http://www.sebok.eu

Page 23: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 23

koje nude raznovrsne socijalne usluge, kao i usluge u oblasti zdravstva i obrazovanja (oko 70% svih soci-jalnih kooperativa).16

Socijalne kooperative su relativno male organizaci-je, sa oko 50-60 zaposlenih, a najveći broj ostvaruje programe u lokalnoj zajednici. Analiza savremenih socijalnih kooperativa u Italiji pokazuje da one imaju niz prednosti. One se ogledaju u tome da su društva sa ograničenom odgovornošću svojih članova locira-na su u lokalnoj zajednici, blizu ljudskih potreba, da mogu računati na volontere i humanitarni rad i svoju strategiju mogu oblikovati nezavisno od javne vlasti. Njihove razvojne mogućnosti su izuzetno velike, lo-kalne vlasti su naklonjene kooperativama koje nude socijalne usluge i razvijaju inovativne socijalne pro-grame prilagođene potrebama lokalnog stanovništva. Za razvoj socijalnih kooperativa od izuzetne je važno-sti adekvatna fi nansijska regulativa (poreske olakšice, oslobođenje od poreza za privatne donacije neprofi t-nim organizacijama i sl.).

Nedostaci i ograničenja socijalnih kooperativa doš-li su do izražaja poslednjih nekoliko godina, koje je obeležio njihov prebrzi razvoj. Mnoge socijalne koo-perative postale su zavisne od javnih preduzeća jer sve više služe potrebama javne administracije, povećana je njihova zavisnost od spoljnih donacija, mnoge nemaju dovoljan broj volontera, a na opštem planu nedostaje jasna sertifi kacija socijalnih usluga. Pored toga, zbog velikog oslanjanja na lokalnu vlast, rad kooperativa tipa A ugrožen je zbog promena aktuelne politike, dok su, s druge strane, socijalne kooperative tipa B sve više izložene pritisku tržišta. Uprkos problemima i nedostacima, one u Italiji nastavljaju jaku tradiciju koope-rativa i dobrotvornih društava. Njihov rad dokazuje da pružanje socijalnih usluga može biti organizovano na način koji zadovoljava potrebe ranjivih grupa u lokalnoj zajednici i da uspešno mogu biti prevladani problemi zapošljavanja ljudi koji zbog ličnih teškoća i ograničenja nisu u mogućnosti da se uključe u slobodno tržište rada.

2.4. Defi nicije i tipovi socijalnih preduzeća

Pregled literature o socijalnim preduzećima pokazuje da njihov konceptualni okvir zavisi od tradicije i nacionalnog konteksta u kojem se pravno određuje funkcionisanje organizacija trećeg sektora, tako da je usled različitih defi nicija i pravnih rešenja statističko praćenje i komparativno isztraživanje ovih organizacija otežano. Na primer, sistem evidencije Ujedinjenih nacija upućuje na nacionalnu

14 Najveći broj socijalnih kooperativa re-gistrovan je u severnoj Italijii, gde pred-stavljaju tradicionalni oblik zapošljavanja. 2002. godine u regionu Veneto u soci-jalnoj ekonomiji bilo je zaposleno preko 370.000 ljudi. (Th e system of Italian So-cial Economy, A brief introduction of Ita-lian Social Landscape, with a Description of Local and National System, Analysis of Legal Frame, Numbers and Activities of Co-operatives,their Fiscal& Non Fiscal Incentives, ADEST, http://www.teses.eu/upload/Italian_Social_Economy.pdf

15 Association of Cooperatives, op. cit.

16 Prema statističkim podacima, tokom 1996. godine kooperative tipa A obavljale su 81% svih socijalnih usluga, 13% svih zdravstvenih usluga i 6% svih obrazovnih usluga u Italiji. Znatno je manji broj ko-operativa tipa B, koje kreiraju zaposlenje za kategorije stanovništva koje se teže za-pošljava i organizuju njihovo radno ospo-sobljavanje, što je i razumljivo budući da su ove aktivnosti veoma zahtevne i složene. Uprkos tome, kooperative tipa B ostvaruju zavidne rezultate jer uspevaju da radno an-gažuju veliki broj osoba sa invaliditetom i osoba iz drugih marginalizovanih i ranjivih društvenih grupa. Od ukupnog broja za-poslenih osoba sa hendikepom blizu 50% zaposleno je u socijalnim kooperativama. Najčešće delatnosti su uređenje parkova, vrtova, zgrada, proizvodanja umetničkog zanatstva i sl. Procenjuje se da socijalne ko-operative tipa B ostvaruju preko 60% na-bavki za pružanje usluga u javnom sektoru (Association of Cooperatives, op. cit.).

Page 24: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

24

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

defi niciju i sistem praćenja ovih organizacija, a sistem praćenja Evropske unije navodi da se kod socijalnih preduzeća radi o privatnim, formalno organizovanim preduzećima koja imaju autonomiju u donošenju odluka i dobrovoljno udruže-ne članove. Takođe, navodi se, da su u pitanju organizacije koje su osnovane da bi zadovoljavale potrebe svojih članova ili pružale usluge drugima, a da donošenje odluka i distribu-cija profi ta, ukoliko postoji, nije defi nisana kapi-talom17. Prema defi niciji Evropske komisije radi se o organizacijama koje su:

• privatne - nisu deo državnog aparata;• formalno organizovane - imaju neki pravni osnov po kojem se osnivaju;• autonomne u odlučivanju - mogu birati i raspuštati svoja upravna tela, kontrolisati

i organizovati njihove aktivnosti;• slobodne - članstvo nije obavezno;• samo delimično profi tne, a distribucija profi ta nije proporcionalna kapitalu nego

odgovara njihovim aktivnostima;• okrenute zadovoljavanju potreba a ne stvaranju kapitala; • imaju demokratsko odlučivanje („jedan čovek, jedan glas”) koje je nezavisno od

kapitala jer kontrolu donošenja odluka imaju članovi.

U zemljama Evropske unije termin „socijalno preduzeće” odnosi se na preduzetničke organizacije koje imaju ograničene profi tne ali i neprofi tne, socijalne ciljeve. Oni u okviru ovih organizacionih formi pružaju socijalne servise i razne vrste treninga i obuka u okviru nove koncepcije socijalne politike. Za razliku od klasičnih preduzeća nove or-ganizacione forme postavljaju socijalne ciljeve ispred poslovne politike. Osnovni uslov za određene benefi cije i stimulans države je da organizacije ovog tipa imaju neprofi tnu distribuciju dobara, demokratsku unutrašnju organizaciju, da deluju u cilju unapređe-nja kvaliteta života u zajednici, doprinose socijalnoj integraciji i da ne pripadaju poli-tičkim partijama. Roger Spear, britanski istraživač (2004) koji sarađuje u pomenutim istraživanji-ma EMES mreže projekata koji se bave socijalnim preduzećima u Evropi, pred-stavio je dimenzije socijalnih preduzeća pojednostavljeno, kako bi se istraživači-ma omogućilo da se snalaze u obilju različitih varijacija organizacionih oblika. Zajedničke dimenzije za prepoznavanje socijalnih preduzeća, prema navedenom istraživaču su:

• dobrovoljno i otvoreno pristupanje članstva;• demokratska unutrašnja kontrola;• ekonomska participacija;• autonomija i nezavisnost;• edukacija, trening i informisanje;• međusobna saradnja; • briga za zajednicu.

17 Radi se o dva sistema koji se neznatno ra-zlikuju: sistem Ujedinjenih nacija System of National Accounts (1993 SNA) i Evropske unije European System of National and Re-gional Accounts (1995 ESA or ESA 95).

Page 25: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 25

Socijalna preduzeća koja se bave radnom integracijom mogla bi se svrstati u četiri glavna modela, prema klasifi kaciji koju predlažu istraživači (Borzaga, Defourny 2001):

a) Organizacije za reintegraciju radnika koji imaju problema u zapošljavanju na tržištu rada su najčešće zastupljeni oblici socijalnih preduzeća jer nude prelazno zapošlja-vanje radnicima kojima je potrebna dodatna podrška ili obuka. To su, ustvari, cen-tri za trening i sticanje veština koji nude razne vrste kvalifi kacija za poslove koji se traže na tržištu rada, prekvalifi kacije i druge vrste obuke za pronalaženje posla. Ovaj tip preduzeća može biti ekonomski održiv, odnosno ekonomski i socijalni ciljevi mogu biti usklađeni, a njihov glavni zadatak je podsticanje zapošljavanja putem sticanja veština. Organizacije ovog tipa mogu biti nezavisne od javne pomoći kao što su radne kooperative u Finskoj, preduzeća za radnu integraciju u Francuskoj i razna druga lokalna preduzeća za obuku trening nezaposlenih.

b) Za razliku od prve grupe socijalnih preduzeća, druga vrsta stvara uslove za samo-stalni rad nezaposlenih kada se kreiraju poslovi koji će vremenom biti ekonomski održivi. Radi se o preduzećima koja zapošljavaju socijalne grupe koje teško nalaze posao na tržištu rada, uglavnom marginalne pojedince koji su korisnici socijalnog staranja. Preduzeća ovog tipa mogu da imaju ekonomsku održivost, mada, uglav-nom, povremeno traže donacije ili pomoć državnih institucija kako bi se stabilizo-valo njihovo ekonomsko poslovanje. Primeri ove vrste su inicijative koje uključuju lokalni biznis kao što su socijalne organizacije u Velikoj Britaniji ili kooperative Nemačkoj.

c) U sledećoj grupi bi bila socijalna preduzeća koja pružaju radnu integraciju uz per-manentnu fi nansijsku podršku, najčešće državnih institucija, jer se radi o zapošlja-vanju hendikepiranih (mentalno ili fi zički obolelih lica) kojima je neophodna reha-bilitacija i zapošljavanje u skladu sa preostalim sposobnostima. To bi bila najstarija forma, odnosno tradicionalni oblik socijalnih preduzeća koja su poznata i kod nas kao zaštitne radionice za zapošljavanje invalida. Ovaj oblik socijalne zaštite invalida prisutan je u većini evropskih zemalja npr. zaštićeno zapošljavanje invalida u Irskoj i Portugaliji, zaštitne radionice u Belgiji i Danskoj kao i dnevni centri za zaštitu invalida u mnogim zemljama. Radi se o zapošljavanju rizičnih grupa koje ne mogu da se uključe na tržište rada i kojima socijalna preduzeća pružaju stalnu podršku, a posebno ako se radi o članovima preduzeća koji imaju teži hendikep i kojima je neophodno obezbediti tzv. zaštićeno zapošljavanje.

d) U poslednjoj kategoriji su ona preduzeća koja pružaju mogućnost resocijalizacije ljudima sa ozbiljnim problemima prilagođavanja, a uglavnom se radi o alkoholiča-rima, narkomanima ili osobama sa težim mentalnim i fi zičkim poremećajima Pri-mer su centri za prilagođavanje za rad u Franscuskoj koji obezbeđuju resocijaliza-ciju bivšim zatvorenicima. Slična su preduzeća za reciklažu u Belgiji koja okupljaju osobe sa ozbiljnim socijalnim problemima. Ove organizacione forme im pomažu u socijalnoj integraciji i prevazilaženju problema. To su centri za okupacionu terapiju prilagođeni socijalnim i zdravstvenim problemima korisnika sa posebnim teškoća-

Page 26: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

26

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

ma Ovde se radi o zaštićenom zapošljavanju što podrazumeva dobrovoljni rad, a sredstva države i drugih donatora su značajan podsticaj s obzirom na to da je tržišni princip ostvarivanja dohotka kod ove grupe korisnika vrlo ograničenog dometa.

2.5. Socijalna preduzeća u spektru neprofi tnog sektora

I pre nego što je započela rasprava o socijalnim preduzećima, terminološka zbrka bila je stalni pratilac socijalnih aktera koji nisu državne, a ni privatne, odnosno profi tne organizacije.

U nastojanju da se prevaziđu problemi defi nisanja i pronađe zajednička osnova koja bi omogućila istraživanje trećeg sektora, najviše napora je učinjeno u okviru kompa-rativnog projekta Salamona i Anheiera koji su u okviru Instituta za političke studije, John(Džon) Hopkins univerziteta u Baltimoru, Sjedinjene Američke Države objavlji-vali rezultate istraživanja od 1992. do 2003. (Salamon, Anheier 1992; 1994; Salamon 1999; 2003). Cilj istraživanja bio je da se analiziraju obim, struktura, fi nansiranje i uloga neprofi tnog sektora u različitim delovima sveta kako bi se objasnile zajedničke osobine i specifi čni obrasci neprofi tnog sektora. Noviji izveštaj ovog istraživanja pod na-zivom Globalno civilno društvo (2003) sumira empirijske rezultate poslednje faze ovog komparativnog istraživanja na osnovu rada u 35 zemalja sveta (16 visokorazvijenih, 5 tranzicionih zemalja Centralne i Istočne Evrope i 14 zemalja u razvoju). Salamon i An-heier u svojim komparativnim studijama koje se objavljivali tokom devedesetih godina navode da se organizacije koje ulaze u široki krug neprofi tnog sektora različito defi nišu u zavisnosti od političkog, kulturnog i privrednog razvoja. Ovaj sektor se u Americi najčešće naziva - nonprofi t sector, u Engleskoj - voluntary sector, u Francuskoj - economie sociale, u Nemačkoj - Verein, u zemljama u razvoju - nongovernmental organization. U upotrebi su i drugi termini npr. oni koji opisuju prirodu sektora: treći sektor (third sector), dobrotvorni sektor (charitable sector), civilno društvo (civil society), nezavisni sektor (independent sector), sektor udruživanja (associational sector) ili sektor izuzet od poreza (tax-exempt sector). Salamon i Anheier takođe pokazuju da svaki od ovih termina ističe osobenost sektora u zemlji iz koje potiče i osvetljava jedan aspekt realnosti ovih organizacija, a zanemaruje drugi. „Neprofi tni sektor”, termin koji se najčešće prihvata u Americi, naglašava da ove organizacije, za razliku od profi tnih, ne postoje primarno radi ostvarivanja profi ta. Međutim, ovaj termin ne određuje sektor u potpunosti, jer i neprofi tne organizacije mogu da ostvaruju profi t, ali to nije njihov primarni cilj; zarađe-ni profi t ne raspodeljuje se među članovima već upotrebljava za programe i aktivnosti. „Treći sektor” bliže ne identifi kuje način organizovanja i misiju sektora, ali podrazu-meva da pored države i privatnog preduzetništva postoji i treće područje koje deluje u društvu otvoreno, zavisno i povezano sa drugim sektorima. Termin je takođe nastao u Americi da bi se organizacije ovoga tipa izdvojile od prva dva sektora - države i tržišta., dok termin „dobrotvorni sektor” ističe podršku i pomoć koju ove organizacije dobijaju od privatnih dobrotvornih organizacija, donatora i sponzora. Još se koriste i termini kao što su „nezavisni sektor” koji naglašava da ove organizacije deluju nezavisno od države i tržišta, „dobrovoljni sektor” koji ističe značaj dobrovoljnih aktivnosti koje ne zahte-

Page 27: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 27

vaju plaćanje i uključenost volontera u upravljanje i izvođenje aktivnosti i programa u ovom sektoru kao njihovu glavnu osobinu. U opticaju su i termini kao što su „sektor oslobođen od takse” koji ističe samo jednu osobinu sektora, odnosno činjenicu da je u mnogim zemljama ovaj sektor neoporezovan, „nevladine organizacije” (NVO) kao termin koji naglašava odvojenost ovih organizacija od vlade i državnog uticaja a sve više i „civilno društvo” koje spada u noviju terminologiju koja se odnosi na širi krug organi-zacija i građanskih inicijativa koje postoje van državnih organizacija kao što se navodi i u domaćoj literaturi koja se bavi ovim sektorom (Kolin 2007; 2005a).

Prema pomenutoj literaturi i istraživanjima, da bi se organizacije smatrale neprofi tnim, dobrovoljnim organizacijama, one moraju da ispunjavaju sledeće uslove:

• da imaju bar donekle formalnu tj. institucionalizovanu strukturu, što znači da ne-formalne i privremeno sakupljene grupe nisu deo neprofi tnog sektora, jer bi inače, koncept neprofi tnog sektora bio previše amorfan i efemeran;

• moraju biti institucionalno odvojene od države, odnosno ne mogu biti deo držav-nog aparata, mada mogu imati značajnu pomoć od države;

• moraju da ostvaruju neprofi tnu distribuciju sredstava, odnosno da njihova najzna-čajnija funkcija ne bude stvaranje profi ta, već ako akumuliraju dobit, sredstva se ne distribuiraju kao profi t, već se vraćaju u osnovnu misiju organizacije;

• moraju biti samosvojne u svom unutrašnjem ustrojstvu - kontroli i upravljanju;• ne mogu biti komercijalne;• ne mogu biti primarno politički angažovane, odnosno nemaju funkciju promocije

političkih partija i kandidata, nisu primarno angažovane za podršku kandidatima u izborima, iako mogu biti angažovane u političkim aktivnostima, podrazumevaju dobrovoljnu participaciju građana i prisustvo dobrovoljnog ulaganja, što ne znači da su u organizaciji svi volonteri ni da ukupan dohodak proizilazi iz dobrovoljnih prihoda.

Zaključujemo da, da bi organizacije pripadale sektoru između države i profi tnog sektora one treba da budu pravno registrovane po posebnoj formalnoj i institucionalizovanoj pro-ceduri, da deluju relativno nezavisno od državnog aparata, ostvaruju neprofi tnu distribu-ciju sredstava i da budu samosvojne u svom unutrašnjem ustrojstvu. One takođe podrazu-mevaju dobrovoljnost udruživanja i koriste dobrovoljne doprinose i entuzijazam građana.

U odnosu sa „treći sektor” ili „neprofi tne organizacije”, socijalna preduzeća se nalaze u jednom od spektara ovih organizacija, jer imaju potrbne karakteristike - dobrovoljnost udruživanja, formalnu organizacionu strukturu i autonomni sistem donošenja odluka, o čemu smo već raspravljali u okviru studija koje prate razvoj neprofi tnog sektora (Ko-lin 2007, Kolin, Paunović 2007). Specifi čne karakteristike ovih aktera su da preduzi-maju ekonomske aktivnosti koje, ne samo da razvijaju preduzetništvo, već su im ciljevi poboljšanje kvaliteta života. Relativno poklapanje i izdvojenost socijalnih preduzeća iz kooperativa s jedne strane i neprofi tnog sektora s druge strane predstavljeno je u gra-fi čkom prilogu u kojem se vidi koegzistencija kooperativa i asocijacija kao i uzajamna zavisnost ovih aktera:

Page 28: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

28

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

Izvor: Borzaga, Defourny 2001.

Socijalna preduzeća kao oblik socijalne ekonomije koji se podstiče Evropskim zako-nodavstvom imaju dodirnih tačaka sa profi tnim organizacijama, a s druge strane obu-hvataju jedan deo neprofi tnog spektra i odnose se na organizacije kao što su kooperati-ve, udruženja i fondacije. Za razliku od tradicionalnih kooperativa socijalna preduzeća mogu biti orijentisana na zajednicu ili neki opšti interes, za razliku od neprofi tnog sektora koji obuhvata ceo spektar organizacija od kojih se mnoge bave zastupanjem i lobiranjem, socijalna preduzeća imaju specifi čnu misiju da svojim proizvodnim aktiv-nostima ili organizacijom pružanja usluga deluju u ciju blagostanja svojih članova ili zajednice u celini.

Grafi ka 1. Socijalna preduzeća

između kooperativa i neprofi tnog sektora

Socijalna preduzeća

Asocijacije

Fondacije

Radne kooperative

Socijalne kooperative

Proizvodne neprofi tne

organizacije

Profi tne organizacije

Neprofi tni sektor

Koopertive

Page 29: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 29

2.6. Područja aktivnosti i rasprostranjenost socijalnih preduzeća

Glavni razlozi osnivanja socijalnih preduzeća nisu samo u slabim izgledima držav-nih programa da se prevladaju povećani problemi nezaposlenosti i siromaštva već i u institucionalnom vakuumu u sistemu blagostanja. Socijalna preduzeća daju brza i inovativna rešenja, a često i adekvatne odgovore na zadovoljavanje individualnih potreba. Ona imaju veliki potencijal da smanjuju nezaposlenost, odnosno da pod-staknu zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i ugroženih grupa što pokazuju podaci po kojima je u ovoj oblasti zaposleno preko 6 % od ukupno zaposlenih u zemljama Evropske unije (tabela 1):

Tabela 1. Plaćeni rad u socijalnoj ekonomiji u odnosu na zaposlene u profi tnimpreduzećima u zemljama Evropske unije (2002-2003)

ZEMLJA ZAPOSLENI U SOCIJALNOJ EKONOMIJI

BROJ UKUPNO ZAPOSLENI* %

Belgija 279.611 4.048.499 6,9

Francuska 1.985.150 23.859.402 8,3

Irska 155.306 1.730.381 9,0

Italija 1.336.413 21.477.906 6,2

Portugalija 210.950 4.783.988 4,4

Španija 872.214 16.155.305 5,4

Švedska 205.697 4.252.211 4,8

Austrija 260.145 3.786.969 6,9

Danska 160.764 2.684.311 6,0

Finska 175.397 2.354.265 7,5

Nemačka 2.031.837 35.850.878 5,7

Grčka 69.834 3.832.994 1,8

Luksemburg 7.248 187.809 3,9

Holandija 772.110 8.089.071 9,5

Velika Britanija 1.711.276 27.960.649 6,1

Kipar 4.491 307.305 1,5

Češka Republika 165.221 4.707.477 3,5

Estonija 23.250 565.567 4,1

Mađarska 75.669 3.831.391 2,0

Letonija 300 960.304 0,0

Litvanija 7.700 1.378.900 0,6

Page 30: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

30

2. Razvoj koncepcije socijalnih preduzeća u zemljama Evropske unije

ZEMLJA ZAPOSLENI U SOCIJALNOJ EKONOMIJI

BROJ UKUPNO ZAPOSLENI* %

Malta 238 146.500 0,2

Poljska 529.179 13.470.375 3,9

Slovačka 98.212 2.118.029 4,6

Slovenija 4.671 888.949 0,5

UKUPNO 11.142.883 189.429.435 5,9

Evropa-15 10.233.952 161.054.638 6,4

Nove članice-10 908.931 28.374.797 3,2

* Radna populacija između 16 i 65 godina, Eurostat, 2002.

Izvor: The Social Economy in the European Union 2007,Report of European Economic and Social Committee (EESC)

Na osnovu podataka Evropske unije može se primetiti stalni porast broja i organizacio-nih oblika u okviru socijalne ekonomije. U 2005. godini je u zemljama Evropske unije bilo registrovano preko 240,000 kooperativa koje funkcionišu u raznim oblastima eko-nomskih aktivnosti, posebno u poljoprivredi, fi nansijama, stanovanju, a dobro su orga-nizovane i proizvodne kooperative u industriji, građevinarstvu i uslugama. One direk-tno zapošljavaju 4.7 miliona ljudi, imaju 143 miliona članova i donose preko 4 % nacionalnog dohotka18. Poslednje dve dekade ovi organizacioni oblici dopri-nose ne samo zapošljavanju već i rešavanju brojnih so-cijalnih problema, jer treba imati u vidu da zdravstvo i socijalna zaštita koja se pruža na osnovu socijalne ekonomije obuhvata 120 miliona korisnika19.

Kao što prvobitne kooperative (poljoprivredne kooperative, kreditne unije, stambene ili potrošačke kooperative) nastaju kao odgovor na teške uslove industrijske revolucije, tako se i nova socijalna preduzeća osnivaju da bi se popravili uslovi života ugroženih grupa u situaciji kada država blagostanja, u uslovima povećanih potreba, ne može da odgovori na izazove savremenog sveta kao što se navodi u istraživačkoj literaturi (Kolin 2007; 2004). Uglavnom se radi o zadovoljavanju onih socijalnih potreba koje nisu u dovoljnoj meri ili na zadovoljavajući način ispunjene u programima klasičnih privatnih preduzeća ili u državnom sektoru, ili kada nema odgovarajućih rešenja u mehanizmima tradicionalne makroekonomske politike.

Sumirajući komparativne rezultate istraživanja Giulia Galera (2004) navodi da je za-pošljavanje u ovim organizacionim formama veoma popularno u mnogim zemljama Evropske unije čak i u skandinavskim koje na osnovama socijalne ekonomije rešavaju krizu državnih programa. Tako je, na primer u Švedskoj 66% privatnih dnevnih centara za pomoć i negu ugroženih grupa osnovano na principu kooperativa, dok u Finskoj

18 Cooperatives Europe (2006), navedeno prema: Th e Social Economy in the Eu-ropean Union 2007, Report of European Economic and Social Committee (EESC).

19 ACME, Association des coopératives et mutuelles d’assurance, http://www.acme-eu.org

Page 31: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 31

brojne seoske kooperative pružaju socijalne i zdravstvene usluge u lokalnim zajednica-ma. U Španiji su kooperative najviše orijentisane na socijalne i zdravstvene usluge kao i radnu integraciju, dok socijalna preduzeća u Engleskoj podstiču lokalno preduzetništvo da ostvarenim profi tom fi nansira socijalne potrebe u zajednici. Najnovija istraživanja su identifi kovala preko 40 različitih tipova delatnosti u okviru socijalnih preduzeća kao što pokazuje tabela.

Tabela 2. Tipovi proizvodnje u socijalnim preduzećima

TIPOVI PROIZVODNJEI USLUGA

VRSTE SOCIJALNIH PREDUZEĆA

BROJORGANIZACIJA %

Socijalne usluge 29 19

Recikliranje 28 18

Usluge za preduzeća 19 12

Personalni socijalni servisi 14 9

Održavanje parkova i urbana regeneracija 12 8

Prerađivačka industrija 10 6

Građevinska industrija 9 6

Restorani i hoteli 8 5

Prevoz i telekomunikacije 7 5

Kultura i rekreacija 7 5

Edukacija 5 3

Trgovina 3 2

Usluge 3 2

Poljoprivreda 1 1

Ukupno 155 100

Izvor: Nyssens 2006.

Kao što se vidi, organizovanje socijalnih usluga koje zamenjuju javne programe, naro-čito kada su u pitanju programi za hendikepirane, najzastupljenija su oblast delatnosti socijalnih preduzeća. Razlozi se nalaze u restrikcijama javnog sektora da svojim progra-mima obuhvati različite ciljne grupe jer se za neke specifi čne potrebe ne nude dovoljno prilagođena i prihvatljiva rešenja u okviru klasičnih, državnih programa socijalne zašti-te. Socijalna preduzeća i kooperative preuzimaju socijalnu odgovornost za jedan deo po-pulacije gde su potrebni posebni napori, empatija, jednostavnija procedura i podsticaj za jačanje socijalne kohezije. Studije koje prate razvoj ove oblasti navode da su pored socijalnih usluga delatnosti socijalnih preduzeća usmerene na brojne lokalne probleme kao što su: reciklaža, organizovanje transporta, turizam, lokalne rukotvorine ili organi-zovanje slobodnog vremena, socijalno stanovanje i zaštita životne sredine (Kolin 2007, Kolin, Paunović 2007).

Page 32: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

32

Page 33: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 33

3. SOCIJALNA PREDUZEĆA I TREĆI SEKTOR U CENTRALNOJ I ISTOČNOJ EVROPI

3.1. Razvoj novih programa radne integracije i socijalnih usluga

Slično kao u Zapadnoj Evropi u kojoj se novija evolucija socijalnih preduzeća vezuje za popunjavanje praznina u ponudi socijalnih programa u okviru države blagostanja i u zemljama Centralne i Istočne Evrope o socijalnim preduzećima započinje rasprava kada treba da se pronalaze nove mogućnosti za rešavanje problema nezaposlenosti, suzbijanje siromaštva, ili uopšte, kada se govori o reformi u okviru socijalne politike. Visok stepen dugoročne nezaposlenosti, visoko učešće omladine, žena kao i nekvalifi kovanih radnika u strukturi nezaposlenih, velike regionalne razlike u ekonomskom razvoju, gotovo da su zajednička karakteristika ovog regiona, a kreiranje zapošljavanja posebno za ranjive grupe postaje značajan problem za koji treba pronalaziti nova i alternativna rešenja.

Istraživačka evidencija iz većine zemalja u ovim regionu (Les, 1994; Huncova, 2003; Les, Jeliazkova, 2005) pokazuje da ove zemlje traže način da poprave socijalnu situa-ciju tako što uvode inovativne i komplementarne programe radne integracije za ne-zaposlene i ranjive grupe ili što organizuju nove oblike socijalnih usluga. Na osnovu sumarnih komparativnih istraživačkih izveštaja (Les, Jeliazkova, 2005) može se za-ključiti da su preduzetničke mogućnosti u okviru trećeg sektora u prvoj fazi tranzicije prilično zapostavljene, a u mnogim zemljama i onemogućene zakonskim ograniče-njima. Ipak, poslednjih godina se pojavljuju novi programi zapošljavanja i socijal-nih usluga u okviru alternativne ekonomije slični onima koji se nazivaju socijalnim preduzećima na Zapadu. Mnoge od ovih organizacija nastaju u okviru programa međunarodne pomoći ili kao deo strategije u reformi socijalne politike. U skladu sa pristupanjem ili približavanjem Evropskoj uniji programi socijalne ekonomije pod-sticani su fondovima Evropske unije i izvode se u bliskoj saradnji državnih partnera sa organizacijama civilnog društva u ovim zemljama.

Istraživanja u pojedinim zemljama pokazuju da ne postoji zajednička defi nicija socijalne ekonomije u ovim zemljama kao i da postoje brojni problemi u vezi sa razumevanjem značaja i uloge ovih organizacija. U Poljskoj se socijalna preduzeća konstituišu na osno-vu zajedničkog interesa ili opšteg interesa organizacije, a glavne forme socijalne ekono-mije su fondacije, udruženja, dobrovoljne organizacije kao i kooperative i prihvatilišta (Les, 2006). Promocija alternativnih načina zapošljavanja pre svega se vezuje za rešava-nje problema otpuštenih radnika, invalida i drugih ugroženih grupa. Pored toga ima još nekih entiteta koja nemaju pravnu osnovu (radionice za hendikepirane, socijalno inter-grativni centri, klubovi za traženje posla ili radionice za izbor zanimanja), a odgovaraju funkcijama socijalnih preduzeća.

Page 34: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

34

3. Socijalna preduzeća i treći sektor u Centralnoj i Istočnoj Evropi

Socijalna preduzeća kao model radne integracije putem produkivnih aktivnosti počela su da se organizuju najviše na području zapošljavanja invalida. Zaštitne radionice koje za-pošljavaju invalide različitih kategorija bile su osnivane i za vreme komunizma, a njihovo funkcionisanje štitila je država, kada su različite grupe invalida imale monopol u proi-zvodnji određenih roba i druge pogodnosti koje je pratila odgovarajuća fi skalna politika Kao nasleđe komunističke tradicije i danas deluje 150 preduzeća koja zapošljavaju inva-lide i imaju fi skalne podsticaje i poreske olakšice u Poljskoj. U ovoj zemlji takođe postoje dve vrste pravno-institucionalnih mogućnosti za zapošljavanje invalida u vidu zaštićenog zapošljavanja u preduzećima za obuku invalida ili kao stalno zapošljavanje invalida u preduzećima koje sami osnivaju. Uglavnom su to kooperative osnovane uz fi nansijsku pomoć države, donacije i posebne olakšice u pogledu oporezivanja (Les, 2004).

Istraživački izveštaji takođe svedoče da kooperative novog tipa nastaju često kao kreditne unije, kooperative u stanovanju, poljoprivredne kooperative, kooperative potrošača ili kooperative za zapošljavanje ugroženih grupa kako bi se ublažili problemi nezaposleno-sti. (Huncova, 2003). Za razliku od tradicionalnih kooperativa u kojima su članovi istih osobina (farmeri, potrošači, radnici), članovi socijalnih kooperativa mogu biti volonteri, članovi zajednice, predstavnici lokalnih vlasti, roditelji invalidnih osoba ili sami kori-snici. Nove kooperative posluju slično kao tradicionalne kooperative, a prepoznatljivost ostvaruju tako što imaju neprofi tnu distribuciju dobara, rade na unapređenju života u zajednici i ne pripadaju političkim partijama. Primeri su lokalne kompanije koje pod-stiču ekonomske potencijale, ekološke farme koje podrazumevaju organsku proizvodnju i promociju zdrave hrane kakve su ruralne socijalne kooperative u Češkoj Republici. Često se u novim kooperativama razvijaju i druge aktivnosti netipične za tradicionalno zadrugarstvo kao što su turizam, obrazovanje, naučna istraživanja ili se pak u njima orga-nizuju neki oblici proizvodnje. Primeri pokazuju da treći sektor može da ima i proizvod-nu ulogu, a posebno kada njihovi projekti deluju kao inovativni akteri u lokalnoj ekono-miji, kada pomažu ranjivim grupama da se uključe na tržište rada, organizuju dodatno obrazovanje, trening i uopšte kada doprinose medicinskoj i socijalnoj rehabilitaciji.

U nekim zemljama, recimo u Sloveniji i Poljskoj, podstiču se programi obuke koji obu-čavaju lidere za socijalnu ekonomiju. U Poljskoj se sprovodi pilot program obuke za me-nadžere u socijalnoj ekonomiji na Univerzitetu u Varšavi i Institutu za socijalnu politiku kao i novi postdiplomski program za socijalno preduzetništvo, prema izveštajima Ewe Les koja je predavač na ovom Univerzitetu (2004). Ista autorka navodi da se u poljskom obrazovnom sistemu izvode predmeti socijalna ekonomija i kooperativni pokret na op-štim studijama (uglavnom u okviru studija ekonomije, menadžmenta, prava, socijalne politike) ili se organizuju treninzi za lidere ovih organizacija. Uglavnom se radi o obuci voditelja programa koji rade na socijalnoj rehabilitaciji invalida, savetovalištima, trenin-zima za sticanje kvalifi kacija za posao. Ove programe fi nansiraju ministarstva, lokalne vlasti, fondacije, međunarodne agencije kao i fondovi Evropske unije.

Pomenute komparativne studije o stanju socijalne ekonomije u ovom regionu pokazuju da mreža novih preduzeća sa socijalnim ciljevima nema adekvatan institucionalni okvir koji bi podstakao alternativnu ekonomiju i da programi aktera koji odgovaraju socijal-

Page 35: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 35

noj ekonomiji rezultiraju uglavnom samo u pilot projektima. Za razliku od zapadnih u ovim zemljama nema većeg interesovanja političkih aktera za novo organizovanje u okviru trećeg sektora, a početne oblike alternativnog zapošljavanja i pružanja usluga uglavnom prati nerazumevanje i nepoznavanje prakse sličnih organizacija u drugim delovima sveta. U mnogim postkomunisitičkim zemljama, kao i kod nas, ekonomske aktivnosti neprofi tnih organizacija su zakonski onemogućene, jer je predviđeno da se takvim aktivnostima bave samo profi tna preduzeća.

Tabela 3: Analiza prednosti i nedostataka socijalnih preduzeća u zemljama Centralne i Istočne Evrope

PREDNOSTI SLABOSTI

• Jaka predkomunistička tradicija fi lantropije i zadružnog pokreta u svim zemljama

• Visok stepen edukacije lidera trećeg sektora u svim zemljama

• Visok interes istraživača za socijalna preduzeća u svim zemljama

• Dobri izgledi za lokalne inicijative naročito kod grupa za samopomoć i verskih grupa da preduzimaju programe prema ugroženima u svim zemljama

• Jak socijalni kapital u ruralnim područjima (u nekim zemljama)

• Slaba institucionalna prepoznatljivost organizacija trećeg sektora u pogledu njihove sposobnosti da pružaju usluge

• Uloga zastupanja i promocija ljudskih prava smatra se glavnom funkcijom organizacije trećeg sektora, posebno u balkanskim zemljama

• Slabo umrežavanje kapaciteta među različitim akterima u okviru trećeg sektora (udruženja, kooperative, fondacije) u svim zemljama

• Slabi kapaciteti organizacija trećeg sektora da garantuju kontinuirano pružanje usluga

• Slab pravni okvir koji bi podržao organizacije trećeg sektora

• Nekonzistentan pravni i poreski sistem u svim zemljama • Nedostatak fi skalnih olakšica za socijalna preduzeća u

svim zemljama i oslobođenje od poreza za donatorska sredstva

MOGUĆNOSTI TESKOĆE

• Visok potencijal za proizvodnju u okviru neprofi tnog sekotra

• Procesi evropskih integracija• Oživljavanje fi lantropije• Visok potencijal zapošljavanja

u okviru organizacija trećeg sektora

• Kooperative i preduzeća za zapošljavanje invalida kao nasleđe komunizma u svim zemljama

• Ponovno osnivanje kooperativa u različitim oblastima uključujući stanbene i kreditne kooperative

• Visok stepen zavisnosti od međunarodnih donatora• Nepoverenje prema ekonomskim aktivnostima koje

izvode organizacije trećeg sektora• Nepoverenje prema kooperativama• Preterano komplikovana regulacija i strogi uslovi kori-

šćenja socijalnih fondova Evropske unije• Mali socijalni kapital• Visoka administrativna centralizacija posebno u bal-

kanskim zemljama• Korupcija, a posebno u nekim zemljama• Nesposobnost stranih donatora da razumeju lokalne

potrebe • Autoritarni režimi u nekim zemljama• Sumnje i nepoverenje prema stranim donatorima u

nekim zemljama

Izvor: UNDP Study on Promoting of Social Enterprises in CEE and CIS, Initial Overwiev 2006(unpublished paper document)

Page 36: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

36

3. Socijalna preduzeća i treći sektor u Centralnoj i Istočnoj Evropi

3.2. Istorijski osvrt

U svim istraživačkim izveštajima može se zapaziti da dobrovoljni sektor u zemlja-ma Centralne i Istočne Evrope nije samo proizvod društvenih promena posle 1989. godine, već da se radi o „ponovnom pojavljivanju” ili „oživljavanju” ovog sektora, odnosno može se zaključiti da je kulturno-istorijski razvoj sektora nezaobilazna etapa proučavanja savremenog razvoja. Istorijski diskontinuitet u delovanju dobrovoljnog sektora posle Drugog svetskog rata zajednička je karakteristika, sa manjim odstupa-njima, u svim zemljama postkomunističkog regiona. Komunistička vlast je presekla razvoj sektora, a kao i svi društveni pokreti, aktivnost dobrovoljnih organizacija bila je pod strogom političkom i administrativnom kontrolom, posebno u područjima u kojima je država sebe proglasila kreatorom celokupne realnosti. Uprkos tome što do-brovoljne organizacije nisu bile izjednačene sa državnim i partijskim, uticaj države na funkcionisanje dobrovoljnih organizacija imao je različite oblike, počev od zakonskih ograničenja pa do direktnih restrikcija i zabrana, kontrole u distribuciji fi nansijskih sredstava i kadrovskim uplitanjem.

Istorijski osvrt na socijalna preduzeća pokazuje da su organizacije ovog tipa, npr. zadru-ge, u prošlosti bile instrument socijalizacije sistema socijalne politike i kolektivizacije poljoprivrede, odnosno integralna komponenta planske ekonomije i političkog sistema. Podsećanje na zadruge kao kvazi državne organizacije zajednička je prepreka za novu ulogu ovih aktera, o čemu svedoče svi izveštaji koji su uključeni u istraživanja podsta-knutih organizacijom mreže Univerziteta u Trentu (Borzaga, Spear 2004).

Ewa Les navodi da je režim u državnom socijalizmu bio tolerantniji prema sivoj ekono-miji nego prema nezavisnom organizovanju građana u oblasti obrazovanja ili zdravstva. Autoritarni karakter režima, u državnom socijalizmu, zasnovan na ideologiji partijske avangarde, stvarao je klimu u kojoj su interesi i zahtevi nekih delova društva bili osu-đeni kao „ostaci prošlosti” koji ometaju „progres” u realizaciji „nacionalnih interesa”. Etatizam i paternalizam režima kao okvir u kojem su se zadovoljavale socijalne potrebe rezultirao je niskom tolerancijom prema pluralizmu. Fondacije, udruženja i građan-ske inicijative bile su „sumnjive”, a preostale dobrovoljne organizacije nacionalizovane, uključene u državnu infrastrukturu, državno fi nansirane i pod administrativnom kon-trolom. Preostale dobrovoljne organizacije funkcionisale su, uglavnom, kao kvazinevla-dine, hibridne forme i bile su politizovane, a glavne funkcije - pružanje usluga građani-ma svedene su na sekundarne. Ovaj paradoks omogućio je komunističkim ideologijama da proklamuju uključenost građana u rešavanje javnih problema, a da se ipak zaštite od samoorganizovanih građanskih inicijativa.

3.3. Pravni okvir u komparativnoj perspektivi

I pored intenzivnog razvoja organizacija trećeg sektora posle političkih promena 1989. godine, pravna osnova koja bi podsticala ekonomske aktivnosti ovih organizacija u ze-mljama Centralne i Istočne Evrope nije defi nisana Organizacije imaju legalnu auto-

Page 37: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 37

nomiju, ali još uvek većina zemalja u regionu ne predviđa ekonomske aktivnosti ovog sektora ili se aktivnosti znatno ograničavaju. U većini zemalja regiona socijalna predu-zeća još uvek funkcionišu u okviru zakonskih regulativa koja se odnose na udruženja, fondacije ili kooperative koje zapošljavaju invalide i imaju podršku države. U celini, pravna osnova za razvoj neprofi tnih organizacija, kooperativa i drugih oblika alternativ-ne ekonomije u zemljama regiona nije podsticajna za uspešno funkcionisanje, sticanje sredstava i održivost programa u okviru trećeg sektora. Pored toga, na osnovu upored-nih istraživanja (Les, Jeliazkova, 2005) može se oceniti da sve ove zemlje imaju u celini nestabilni i nekompletni pravni i fi skalni okvir za funckionisanje socijalnih preduzeća.

Pravni položaj organizacija ovog tipa i poreska politika umnogome variraju, a so-cijalna preduzeća u ovim zemljama uglavnom zavise od pravnu regulative koja se odnosi na ekonomske aktivnosti nevladinih organizacija ili se oslanjaju na postojeće zakone o kooperativama. Tako u Poljskoj udruženja i fondacije mogu da se bave ekonomskim aktivnostima ukoliko su te aktivnosti u skladu sa misijom organizacija i ukoliko se ostvareni profi t ne deli osnivačima. Profi tne aktivnosti ne mogu biti cilj za sebe, već cilj komplementaran glavnim aktivnostima, kada ove organizacije ostva-ruju profi t koji se usmerava na misiju i aktivnosti koje su, uglavnom, u oblasti soci-jalnih ciljeva. S druge strane u Češkoj je zabranjeno da se fondacije i udruženja bave ekonomskim aktivnostima, a ove organizacije ne mogu da prozvode robu ili usluge za tržište. Ukoliko organizuju ekonomske aktivnosti, onda ove organizacije služe za ostvarivanje ciljeva u socijalnoj politici (organizuju rad prihvatilišta za beskućnike ili zaštitne radionice koja uglavnom fi nansira država, Huncova, 2003). Slovenačko zakonodavstvo dozvoljava organizacijama trećeg sektora da organizuju ekonomske aktivnosti kao i profi tne organizacije kada one pro-izvode robu ili pružaju usluge za tržite, ukoliko im nedostaju sredstva za ostvarivanje glavne delatnosti. Za razliku od ekonomskih, dobit neprofi tnih orga-nizacija služi za ostvarivanje glavnih ciljeva organi-zacije. Neke zemlje kao što su Rumunija, Slovačka, Srbija i Makedonija određuju prag na osnovu kojeg se utvrđuje deo prihoda organizacija koji se opore-zuje, dok su u drugim zemljama sve ekonomske ak-tivnosti ovih orgnizacija oporezovane – u Albaniji, Bugarskoj i Sloveniji. U drugim zemljama su eko-nomske aktivnosti trećeg sektora potpuno ograniče-ne, tako da su članarine, pored državnih sredstava, glavni izvor prihoda ovih organizacija.20

3.4. Pravni okvir: primer Bugarske

Uvodne napomene. Bugarska ulazi u red država koje poslednjih nekoliko godina ubr-zano grade povoljan normativni ambijent za razvoj socijalne ekonomije. U njenom zakonodavstvu ne postoji defi nicija socijalnog preduzeća, već se ovaj izraz koristi za

20 Više podataka o pravnom okviru socijalne ekonomije u zemljama Centralne i Istoč-ne Evrope sadržalo je izlaganje Dragana Golubovića i Nilde Bullain, u Perspective on Regulatory Issues for Social Enterpri-se Development in CEE. Izlaganje je bilo na programu Međunarodnog seminara o pojavi socijalnog preduzetništva - mogući putevi razvoja socijalnih preduzeća u Cen-tralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (In-ternational Seminar Emerging Models of Social Entreprenership: Possible Paths for Social Enterprise Development in Central East and South East Europe), koji su orga-nizovali OECD- Leed Programme, USA-ID, ISSAN, u Zagrebu 28-29. septembra 2006. koji je održan u cilju promocije soci-jalne ekonomije u ovom regionu.

Page 38: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

38

3. Socijalna preduzeća i treći sektor u Centralnoj i Istočnoj Evropi

označavanje svakog pravnog lica koje ekonomsku de-latnost obavlja radi ostvarivanja svoje socijalne misije u odnosu na ugrožene kategorije stanovništva, radi unapređenja njihovog životnog standarda i socijalnog statusa, obezbeđivanja zapošljavanja, socijalne inklu-zije i sl.21

Opšti pravni okvir socijalne ekonomije defi nisan je Ustavom Republike Bugarske,22 kojim je zajemčena sloboda udruživanja (čl. 44. st. 1. Ustava) i predviđeno je da se za-konom stvaraju uslovi za kooperaciju i druge forme udruživanja građana i pravnih lica sa ciljem ostvarivanja privrednog i socijalnog napretka (čl. 19. st. 4. Ustava). Za razvoj socijalnog preduzetništva od ključnog značaja bili su novi zakonski propisi kojima je omogućeno da neprivredne organizacije (NPO) mogu obavljati privrednu (ekonom-sku) delatnost radi ostvarivanja svojih socijalnih ciljeva i misija. Pored toga, razvoju socijalnog preduzetništva u Bugarskoj snažno je doprinela i reforma u oblasti socijalne zaštite, kojom je izvršena decentralizacija sistema socijalne zaštite, čime su stvoreni uslo-vi za ravijanje alternativnih vidova socijalnih usluga.

Organizacione forme. Ciljevi socijalnog preduzetništva u Bugarskoj ostvaruju se kroz dva oblika udruživanja: neprivredne organizacije i trgovačka društva, čiji su osnivači i većinski vlasnici NPO. Osnivanje, organizacija i rad NPO regulisani su Zakonom o pravnim licima sa neprivrednim ciljem,23 s tim što su predviđena dva oblika NPO - udruženja i fondacije. Zakonom je predviđeno da se NPO može osnivati radi ostvarivanja opštekorisne delatnosti ili potreba članstva, pri čemu NPO osnovana radi ostvarivanja opštekorisne delatnosti nema pravo da posle upisa u Registar NPO menja svoj cilj. Sve NPO koje su osno-vane radi ostvarivanja opštekorisne delatnosti upisuju se u poseban Centralni registar pri Ministarstvu pra-vosuđa. Izričitim zakonskim propisima predviđeno je da se NPO mogu dopunski baviti privrednom (eko-nomskom) delatnošću, tj. delatnošću koja se usmerena na ostvarivanje dobiti. Da bi obavljanje privredne delatnosti od strane NPO bilo legalno, neophodno je da ona bude povezana sa njihovom osnovnom delatnošću i da ostvarenu dobit koriste isključivo za ciljeva i socijalne misije utvrđene osnivačkim aktom.24 Zakonom je izričito zabranjeno je NPO dele dobit ostvarenu obavljanjem dopunske privredne delatnosti. Za obavljanje ovih delatnosti, obično se formira posebna organizaciona jedinica, koja je sastavni deo ukupne organizacione strukture NPO.

Drugi oblik kroz koju se ostvaruje socijalno preduzetništvo jeste privatna fi rma čiji je osnivač NPO. Naime, zakon dopušta mogućnost da NPO bude osnivač privatne fi rme, kao posebnog pravnog subjekta, najčešće trgovačkog društva, koji će obavljati određenu privrednu delatnost radi ostvarivanja socijalnih ciljeva. Opredeljenje za ovakvu formu socijalnog preduzeća nametnuto je potrebom da se obezbedi efi kasnije upravljanje i

21 Šta je socijalno predzeće, Bugarski cen-tar za neprivredno pravo, Sofi ja, 2005, http://www.bcnl.org

22 Ustav Republike Bugarske od 3, jula.1991, poslednje izmene od 6. februara 2007.

23 Zakon je donet 2002. godine u međuvre-menu je više puta menjan i dopunjavan. Poslednje izmene izvršene su decembra 2006. godine i nastale su kao rezultat široko sprovedene kampanje u kojoj je učestvovalo preko 400 bugarskih NPO, u okviru projekta „Optimistički pogled na NPO i lokalne resurse“. Organizator kam-panje bio je Bugarski centar za neprivredno pravo.

24 Čl. 3. st. 3. ZPLNC.

Page 39: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 39

povoljni krediti, kao i da se prevaziđu poreski proble-mi. Bez obzira na to kakav je pravni status socijalnog preduzeća (NPO ili privatna fi rma koju je osnovala NPO), obavljanje pojedinih delatnosti podleže speci-jalnim propisima u pogledu uslova za obavljanje de-latnosti, dobijanja licenci i sl.25

Oblasti poslovanja. Iako je socijalno preduzetništvo nov koncept u bugarskom zakonodavstvu, istraživa-nja pokazuju da mnoge neprofi tne organizacije dugi niz godina obavljaju delatnost koja, po svojim karak-teristikama, spada u socijalnu ekonomiju. Prema cilje-vima i vrsti poslova koje obavljaju, razlikuju se četiri grupe socijalnih preduzeća:

• socijalna preduzeća za pružanje socijalnih i zdrav-stvenih usluga;

• socijalna preduzeća za pružanje usluga obuke i obrazovanja;

• socijalna preduzeća kao poslodavci osoba u ne-ravnopravnom položaju;

• socijalna preduzeća koja se bave proizvodnjom i trgovinom.26

Najveći broj ovih preduzeća pruža socijalne usluge i zapošljava osobe iz rizičnih katego-rija stanovništva, doprinoseći njihovoj inkluziji.27

U bugarskoj praksi neprivredne organizacije su tradicionalno prisutne u sektoru soci-jalnih usluga i uspešni su partneri države u ostvarivanju efektivne socijalne politike i inkluzije marginalizovanih društvenih grupa. Socijalni efekti postižu se radnim angažo-vanjem socijalno ugroženih osoba u neprivrednim organizacijama, distribucijom robe i usluga besplatno ili po privilegovanim cenama, davanjem novčane pomoći i sl. Rad ove kategorije NPO odvija se u skladu sa Zakonom o socijalnoj pomoći, koji predviđa da pružaoci socijalnih usluga mogu biti država, opštine, fi zička lica registrovana u skladu sa Trgovačkim zakonom, i pravna lica, među kojima su i pravna lica sa neprivrednim cilje-vima. Jedan broj socijalnih preduzeća bavi se pružanjem zdravstvenih usluga, uglavnom elementarnog karaktera (merenje krvnog pritiska, šećera u krvi, pomoć medicinskih sestara, ginekološki pregledi, psihološki saveti i sl.). Manji broj preduzeća obavlja delat-nost u oblasti obrazovanja, pružajući specifi čne vidove profesionalne obuke i obrazova-nja osobama sa posebnim potrebama iz socijalno ugroženih kategorija stanovništva.28

Finansiranje. Socijalna preduzeća fi nansiraju se iz različitih izvora: državnog i op-štinskog budžeta, prihoda ostvarenih privrednom delatnošću, donacija i sl. Ukoliko pružaju socijalne usluge učestvuju na konkursima koje objavljuju država i opštine, dok socijalna preduzeća koja se bave pružanjem zdravstvenih usluga sklapaju ugovo-

25 Ukoliko se socijalno preduzeće bavi pru-žanjem socijalnih usluga, dužno je da se registruje kod Agencije za socijalnu po-moć, a ako se ove usluge pružaju deci do 18. godine života, neophodno je da dobi-ju licencu od Državne agencije za zaštitu deteta. Za slučaj da socijalno preduzeće pruža zdravstvene usluge, neophodno je da ima status posebne fi rme i da ispunjava sve uslove koji su predviđeni Zakonom o zdravstvenim ustanovama. Upravo to je i razlog zbog koga neprivredne organizacije koje žele da razvijaju zdravstvenu delatnost obično osnivaju tragovačka društva ćerke.

26 Prema istraživanjima Bugarskog centra za neprivredno pravo, od 200 anketira-nih neprivrednih organizacija, čak 20% njih deklarišu se kao socijalna preduzeća u sektorima u kojima obavljaju delatnost. http://www.bcnl.org

27 Zičeva, Kolojančev, Todorov: Delat-nost neprivrednih organizacija u Bu-garskoj u periodu, 1991-2001, Bugar-ski centar za neprivredno pravo, 2002., http://www.bcnl.org

28 Za obavljanje ove vrste delatnosti socijalna preduzeća moraju bti akreditivana i sertifi -kovana, kako bi stekla pravo na izdavanje odgovarajućih diploma o stečenim kvalifi -kacijama i završenoj obuci.

Page 40: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

40

3. Socijalna preduzeća i treći sektor u Centralnoj i Istočnoj Evropi

re sa odgovarajućim ustanovama zdravstvenog osiguranja. Socijalno preduzeće koje zapošljava lice koje pripada specifi čnoj kategoriji stanovništva, za koju su predviđene posebne mere za zapošljavanje, može koristiti fi nansijske povlastice i državne sub-vencije u skladu sa zakonskim propisima. Konačno, socijalna preduzeća, posebno ona koja su osnovana u područjima sa visokom stopom nezaposlenosti, korisnici su državne pomoći.

U Bugarskoj ne postoji poseban fond za fi nansiranje socijalnog preduzetništva, pa ne-privredne organizacije koriste sredstva iz mnogobrojnih fondova i programa, čiji je broj posle 2000. godine naglo porastao. Među njima poseban značaj ima Socijalno-investi-cioni fond, osnovan 2001. godine sa ciljem da fi nansiranjem projekata pospeši razvoj sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou, kao i da podrži napore civilnog sektora u rešavanju problema nezaposlenosti i siromaštva. Slični su ciljevi i Programa „Lepa Bugarska”, Ministarstva rada i socijalne politike, koji je počeo da radi 2004. godine. U okviru ovog projekta fi nansirano je izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji socijalnih domova, objekata „zaštićenog stanovanja”, dečijih vrtića, sportskih objekata, škola i bolnica. U obavljanju ovih radova učestvovala su i socijalna preduzeća, čime je obezbeđen posao za veliki broj socijalno ugroženih stanovnika. Tokom 2005. godine, na osnovu Zakona o integraciji osoba sa invaliditetom,29 osnovana je Agencija za osobe sa invaliditetom, koja putem javnog konkursa fi nansira projekte namenjene osobama sa invaliditetom. Socijalna preduzeća čija su ciljna grupa osobe iz ove kategorije stanovništva mogu konkurisati svojim projektima i obezbediti fi nansijska sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti. Socijalna preduzeća mogu konkurisati i za sredstava i kod Fonda za soci-jalnu pomoć i kod drugih državnih fondova iz kojih se fi nansira pružanje socijalnih usluga.

Poreski režim. Socijalna preduzeća podležu različi-tim poreskim režimima, u zavisnosti od organiza-cione forme delovanja. Ukoliko preduzeće ima status posebnog pravnog subjekta, primenjuju se opšti poreski propisi koji važe za trgovačka društva. Ukoliko je, među-tim, socijalno preduzeće deo neprivrednih organizacija onda važe specijalni propisi za oporezivanje ove kategorije organizacija, pri čemu poreske obaveze zavise od toga da li organizacija ostvaruje delatnost radi zadovoljenja potreba svojih članova ili ostvaruje opštedruštvenu korist. Za obe kategorije socijalnih preduzeća predviđeno je niz pore-skih olakšica, posebno za ona koja imaju status specijalizovanih preduzeća za zapošlja-vanje osoba sa invaliditetom.30 Bugarskim propisima predviđene su poreske olakšice i za pravna i za fi zička lica koja daju donacije socijalnim i zdravstvenim ustanovama i socijalnim preduzećima. Podsticajne mere i perspektiva razvoja. Razvoj socijalnih preduzeća u Bugarskoj po-sebno je podstaknut realizacijom programa za razvoj društvenih fondova i socijalnih preduzeća, koji je započeo 2002. godine u organizaciji Counterpart International Bulga-ria, a uz fi nansijsku podršku USAID-a.31 U okviru ovog programa podržan je rad osam

29 Zakon je donet 2005. godine i njegovi efekti su za kratko vreme postali vidljivi.

30 Poreske obaveze pravnih lica sa neprivred-nim ciljem, pitanja i odgovori, Bugarski centar za neprivredno pravo, Sofi ja, 2004, http://www.bcnl.org

31 Tania Kapoor, Promoting social-enterpri-se development in Bulgaria, 19, January 2005, WDI, http://www.wdi.umich.edu

Page 41: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 41

socijalnih preduzeća, koji danas služe kao primeri do-bre prakse. Poslednjih nekoliko godina razvijeni su modeli uspešnog partnerstva države i neprivrednih organizacija u oblasti socijalnog rada, kao i mehaniz-mi državnog fi nansiranja privrednih delatnosti ovih organizacija.32

Od 2006. godine u Bugarskoj deluje Asocijacija soci-jalnih preduzeća, koja okuplja 26 pravnih lica sa ne-privrednim ciljem, iz 20 različitih opština, koje pru-žaju socijalne usluge ljudima sa invaliditetom, deci i porodicama u riziku, starim osobama, pripadnicima manjina, osobama u sukobu sa zakonom i drugim kategorijama socijalno ugroženog stanovništva.33

Asocijacija je usvojila Etički kodeks socijalnih preduzeća u Bugarskoj, kojim su defi nisane osnovne vrednosti i principi kojima se socijalna preduzeća rukovode u svom radu. U trećem delu Etičkog kodeksa predviđene su sledeće vrednosti socijalnog preduzeća:

• rade u društvenom interesu, u cilju obezbeđivanja socijalne i ekonomske koristi; • predstavljaju jedinstvenu kombinacija jake socijalne misije i preduzetničkog duha,

balans socijalnih i ekonomskih ciljeva; • dobit ne dele, već prihode privredne delatnosti koriste radi ostvarivanja socijalnih

ciljeva organizacije; • imaju kolektivno upravljanje, uz široko učešće svojih članova i društva; • koriste tržišne mehanizme i resurse za stvaranje socijalnog kapitala; • socijalni preduzetnici su inovatori koji mobiliziraju dopunske resurse u socijalnoj sferi

kako bi pomogli osobama u neravnopravnom položaju.

Transparentnost, pravičnost i odgovornost su tri osnovna principa na kojima se zasniva rad socijalnih preduzeća. Ona garantuju visoki kvalitet svojih usluga i proizvoda, uz maksimalnu ekološku i socijalnu odgovornost i svoju delatnost obavljaju isključivo radi ostvarivanja socijalne misije i ciljeva organizacije.

Jedna od osnovnih prepreka za dalji uspešan razvoj socijalnog preduzetništva u Bugar-skoj jeste nepostojanje adekvatnih propisa o volonterima i volonterskom radu. Bugarske neprivredne organizacije, svesne značaja volonterskog rada, već nekoliko godina ukazu-ju na ovu nepovoljnu okolnost i nude konstruktivne predloge za njegovo regulisanje.34

32 Država i neprivredne organizacije kao partneri, mart 2002, Međunarodni cen-tar za neprivredno pravo, Međunarodni centar za neprivredno pravo, Sofi ja, 2002, http://www.bcnl.org

33 Poreske obaveze pravnih lica sa neprivred-nim ciljem, pitanja i odgovori, Bugarski centar za neprivredno pravo, Sofi ja, 2004, http://www.bcnl.org

34 Pravni okvir za volonterski rad i volontere, Bugarski centar za neprivredno pravo, So-fi ja, 2002., http://www.bcnl.org

Page 42: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

42

Page 43: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 43

4. RAZVOJ SOCIJALNIH PREDUZEĆA I TREĆEG SEKTORA U SRBIJI

4.1. Tipovi i karakteristike aktera koji odgovaraju socijalnim pre-duzećima

Kao i u drugim postkomunističkim zemljama regiona, početkom devedesetih go-dina u Srbiji dolazi do osnivanja novih i renesanse starih oblika organizovanja koji bi se mogli svrstati u aktere civilnog društva i organizacije trećeg sektora. Ne-posredni pokretači novih oblika građanskog okupljanja bili su aktuelni društveni događaji devedesetih: izbeglička kriza, ugrožavanje političkih i socijalnih prava, degradacija kvaliteta života u lokalnim zajednicama i socijalni problemi koji su pogađali svakodnevni život građana. Na društvenoj sceni početkom devedesetih pojavljuju se, pored manjeg broja zatečenih alternativnih udruženja i organizacija, veći broj novih udruženja i grupa, uglavnom: mirovnih, feminističkih, humani-tarnih, grupa za zaštitu ljudskih prava i drugih građanskih inicijativa. Najveći broj alternativnih organizacija nastaje kao izraz građanskog nezadovoljstva i potrebe da se pokaže neslaganje i distanca od aktuelnih događaja ili da se samoorganizovanjem rešavaju problemi i interesi pojedinih društvenih grupa. U kasnijem razvoju ovog sektora programi se usmeravaju na ugrožene društvene grupe, a tranzicioni procesi i rastuća nezaposlenost upućuju potencijale nevladinih, neprofi tnih organizacija na socijalne programe, implementaciju dugoročnih reformskih projekata, pružanje usluga i saradnju sa državom.

Teško je govoriti o brojnosti, tipovima i misiji organizacija u okviru nevladinog, ne-profi tnog sektora u Srbiji s obzirom na nepouzdanu statističku evidenciju. Pored toga, od velikog broja registrovanih organizacija, samo jedan manji deo ovog sektora postaje aktivan društveni činilac koji je u mogućnosti da kontinuirano izvodi programe, dok se mnoge od registrovanih organizacija gase i nestaju, te je teško utvrditi stvarne podatke o njihovoj brojnosti i vrstama. Prema istraživanjima nevladinog, neprofi tnog sektora (Ko-lin, 2005b) može se zapaziti da su aktivnosti koji pripadaju nekom obliku socijalne za-štite, odnosno organizaciji socijalnih usluga najzastupljeniji programi sektora. Deo njih su udruženja invalida koja su se formirala kao organizacije za samopomoć i okupljaju hendikepirane građane. Ove organizacije razvijaju alternativne i dopunske programe u odnosu na institucionalizovanu mrežu državnih oblika zaštite, jer nude socijalne usluge, podstiču aktivizam rizičnih grupa, programe osposobljavanja ugroženih za samostalno sticanje sredstava i akcije koje doprinose integraciji i smanjivanju socijalne izolacije. Razvoj i izgradnja zajednice takođe je značajna aktivnost za jednu komponentu trećeg sektora u Srbiji. Asocijacije građana koje predstavljaju ove organizacije uglavnom se usme-ravaju na razvojne i infrastrukturne probleme svojih lokalnih zajednica, ali i na posebne probleme nekih društvenih grupa u zajednici pa se bave konkretnim programima socija-

Page 44: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

44

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

lizacije, integracije izbeglica, psihološke pomoći i rešavanja socijalnih, kulturnih i komu-nalnih problema lokalne zajednice. Ovde su svrstane i različite demokratske inicijative koje se ostvaruju u okviru mreža različitih organizacija, pa promovišu multikulturalnost, toleranciju, mirno rešavanje sukoba i izgradnje zajednice u etnički mešovitim regionima.

U odsustvu pouzdane statistike o socijalnim akterima koji bi mogli odgovarati socijal-nim preduzećima u Srbiji, bliže određenje brojnosti i tipova socijalnih institucija koje podrazumevaju novi način radne integracije ili organizovanja usluga, polazi od orga-nizacija trećeg sektora, odnosno od udruženja građana, verskih organizacija i mreže kooperativa, odnosno zadruga. Radi se o organizacionim oblicima koji implementiraju ekonomske i socijalne programe, a nastaju na osnovama Zakona o udruženjima građana (1989), Zakona o zadrugama (1996) i Zakona o verskim zajednicama. Prema prelimi-narnim istraživanjima koja su realizovana u okviru komparativnog projekta Univerzi-teta u Trentu (Kolin, 2004 Kolin, 2005a) tri su najznačajnije grupe organizacija trećeg sektora u Srbiji koje odgovaraju socijalnim preduzećima: grupe za samopomoć nastale u okviru udruženja građana, verske organizacije i kooperative, odnosno nove zadruge nastale na osnovama Zakona o zadrugama.

4.1.1. Grupe za samopomoć

Prema procenama dobijenim na osnovu relevantnih analiza programa nevladinih organizacija, 300-400 aktera trećeg sektora ima karakter grupa za samopo-moć čiji programi i aktivnosti odgovaraju socijalnim preduzećima35. Ovaj tip organizovanja može se pode-liti prema korisnicima programa, pa su najprisutnije izbegličke i invalidske organizacije, udruženja žena i manjinskih grupa.

Izbegličke organizacije su se formirane posle masovnog priliva izbeglica devedesetih godina, tako što su pružale direktnu pomoć i različite vrste usluga za ovu ugroženu grupu. Vremenom su dopunjavale i širile programe i na druge ugrožene grupe. Njiho-vi korisnici su deca, stari, izolovani, marginalizovane socijalne grupe (neka udruženja izbleglica imaju programe za specifi čnu grupu, dok su druga više opšteg karaktera). Ova udruženja su među prvima sticala iskustva sa programima socijalne zaštite, bilo da su organizovala trening i konsultacije za zapošljavanje ili konkretne vidove pomoći, uglavnom uz podršku međunarodnih organizacija. Na primer, „Grupa 484“ počinje aktivnosti time što osnažuje „prisilne migrante” (izbeglice, interno raseljena lica, azilan-te) da aktivno učestvuju u ostvarivanju svojih prava, a u svojim programima se kasnije obraćaju lokalnom stanovništvu, posebno omladini i podstiče ih da prihvate i poštuju različitosti i da se usmere ka preduzetništvu.

Udruženja invalida predstavljaju tradicionalni segment grupa za samopomoć, a uglav-nom su fokusirane na različite kategorije invalida kao što su gluvi, slepi, mentalno re-

35 Polazeći od istraživanja Građanskih inicija-tiva 900 aktivnih nevladinih organizacija i udruženja građana u Srbiji, procenili smo, na osnovu analize programa ovih organiza-cija, da je 300-400 aktivnih u socijalnim programa. Imamo u vidu više ili manje us-pešne organizacije kao i one kojima je za-pošljavanje i organizacija usluga jedini pro-gram ili jedna od više različitih aktivnosti. Opširnije u tekstu: Građanske inicijative (2005), NVO sektor u Srbiji, Beograd.

Page 45: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 45

tardirani, paraplegičari ili ratni invalidi. Najveći broj ovih organizacija osnovan je posle 1970. godine kada su, za vreme socijalizma, pružale dodatne usluge, uglavnom u oblasti rekreacije, za ove grupe invalida i bile fi nansirane iz državnog budžeta. Tokom tranzicije, udruženja ulažu napore da izgrade kapacitete kako bi ove organizacije bile osposobljene da samostalno traže sredstva od donatora za svoje aktivnosti. Najzastupljeniji programi odnose se na razvoj preduzetništva i programe zapošljavanja kako bi se ove rizične grupe integrisale u aktivan život.

Neki od ovih aktera objedinjuju grupe pojedinačnih udruženja. Na primer Savez gluvih i nagluvih - audiološki centar Novi Sad, predstavlja mrežu opštinskih i međuopštinskih udruženja i pored zastupanja, pruža i dodatne usluge ovoj kategoriji invalida.

Udruženja žena uglavnom su proizišla iz razvijenog feminističkog pokreta 70-ih godina, a tzv. „ženske” mreže koje su posebno aktivne tokom devedesetih među prvima zastupaju ideje socijalne ekonomije. U okviru ženskog pokreta koje promoviše preduzetniš-tvo kao metod za ekonomsko osnaživanje i socijalnu inkluziju žena koje su posebno pogođene zbog neza-poslenosti u vreme tranzicije,36 prepoznaju se socijalna preduzeća kao važan kanal za zapošljavanje. posebno rizičnih grupa žena.37 Ženski centar Užice, na primer, koji je osnovan 1998. godine bavi se značajnim pi-tanjima rodne jednakosti i ravnopravnosti, počev od osnaživanja nezaposlenih žena, pružanjem podrške, zdravstvenom zaštitom i drugim pitanjima koja se odnose na povezivanje, učenje i prenošenje iskustava.

Udruženja manjinskih grupa takođe pokušavaju da jačaju inkluziju svojih članova po-moću nekog oblika radnog angažovanja koji odgovaraju socijalnim preduzećima. Pro-grami udruženja Roma koja su aktivna u podsticanju zapošljavanja ove marginalizovane grupe, vidljivi su primeri. „Ženski prostor - Niš“, koji je prikazan u rezultatima istraži-vanja predstavlja mrežu udruženja koja se bave osnaživanjem marginalizovanih grupa žena, pre svega Romkinja. Polje delatnosti mreže je vrlo široko i obuhvata unapređenje položaja Romkinja, podstiče njihovo učešće u javnom i političkom životu, utiče na obrazovanje, ekonomsko osnaživanje, zdravlje i daje tehničku pomoć.

4.1.2. Verske organizacije

Renesansa verskih organizacija u Srbiji događa se početkom devedesetih godina, kada su mnoge od ovih organizacija obnovile svoje aktivnosti posle više decenija pružajući pomoć žrtvama rata, podelom humanitarne pomoći koju su organizovale brojne me-đunarodne organizacije. Posle demokratskih promena 2000. godine, verske organiza-cije se okreću socijalnim uslugama, posebno prema ranjivim, marginalizovanim gru-

36 Istraživanja pokazuju da su žene izložene i raznovrsnim oblicima ekonomskog nasi-lja u samoj porodici, što dodatno otežava njihov socijalni status. (O tome: Konstan-tinović Vilić, S., Petrušić, N. (1998) Pre-vention of Male Economic Violence Against Women and Children, Temida, Vol. 2).

37 O nepovoljnom položaju žena na otvore-nom tržištu rada i nepovoljnim zakonskim rešenjima u domenu zapošljavanja, detaljno u tekstu: Konstantinović Vilić, S., Petrušić, N., (2003) Nova rešenja u Zakonu o zapo-šljavanju i osiguranju za slučaj nezaposleno-sti i u tekstu grupe autora: Kontantinović Vilić, S. Petrušić, N., Lukić M., Jovanović, S., Vodič kroz Zakon o zapošljavanju i osi-guranju za slučaj nezaposlenosti, između neravnopravnosti i jednakih mogućnosti, Glas razlike, Beograd.

Page 46: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

46

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

pama. S obzirom na veliki broj ugroženih staračkih domaćinstava kao i ograničenih sredstava države da organizuje zaštitu starih ljudi, organizacije se najviše bave ovom rizičnom grupom, a posebno najstarijima koji žive u udaljenim seoskim područjima bez rodbinskih i porodičnih veza. Kako su stara lica najčešće korisnici u programima ovih grupa, usluge koje se pružaju su nega i medicinska zaštita, obezbeđenje hrane i pomoć u kući. Hronično bolesni i invalidi sa slabom porodičnom podrškom takođe su korisnici ovih programa, posebno kada se pomoć organizuje uz saradnju sa lokal-nom zajednicom. (Kolin, 2005a).

Najveća mreža organizacija je pod okriljem Caritas-a, pomaže je međunarodna mreža ove organizacije, zatim Milosrđe humanitarna organizacija Srpske pravoslavne crkve. Postoje i programi ekumenske zajednice, islamske i drugih religija čiji programi najviše zavise od fi nansijskih izvora međunarod-nih organizacija. Kada se govori o broju, može se reći da je osnovano 30-50 ovih organizacija u Sr-biji, uglavnom u Beogradu i regionalnim centrima (Niš, Užice, Novi Sad). Neke od ovih humanitar-nih organizacija čiji su osnivači crkve i verske zajed-nice, imaju status društvene organizacije (npr. Eku-menska humanitarna organizacija)38, dok su druge zvanično registrovane kao dobrotvorni fondovi. Tako je i organizacija Čovekoljublje39 registrovana u Srbiji kao lokalni neprofi tni fond, čija je osnovna svrha sprovođenje humanitarnih aktivnosti. Poje-dine organizacije su deo šire međunarodne mreže, kao recimo Caritas koji organizuje socijalne servise (dnevni boravci za stare osobe i osobe sa invalidi-tetom,40 programi kućnih poseta i pomoći u kući). Pored toga, ostvaruju se zdravstveno-socijalni pro-grami namenjeni deci, osobama koje žive sa HIV-om, obolelima od SIDE i dr. Posebno su značajni programi pomoći i podrške započinjanju poljopri-vrednih, zanatskih i drugih privrednih aktivnosti koje doprinose ekonomskom osnaživanju margina-lizovanih društvenih grupa.41

Verske organizacije se u svom radu, u velikoj meri, oslanjaju na volontere iako volonterski rad u Srbi-ji još uvek nije zakonom regulisan. Podrška države, članarine, komercijalizacija i podrška lokalnih do-natora kao i korporativne fi lantropije ostaje kao po-željna mogućnost u budućem fi nansiranju verskih organizacija.

38 Ekumenska humanitarna organizacija je Ekumenska humanitarna organizacija (EHO) nastavlja rad Ekumenske humani-tarne službe, koja je osnovana 19. febru-ara 1993. godine na inicijativu Svetskog saveta crkava (WCC). Osnivači EHO su: Slovačka Evangelička A.V. Crkva u Srbiji, Hrišćanska Reformatska Crkva u Srbiji, Evangelička Metodistička Crkva u Srbiji, Grkokatolička Crkva u Vojvodini, Evan-gelička Hrišćanska A.V. Crkva u Vojvodini - Srbiji. http://ehons.org

39 Fond Čovekoljublje osnovan je 1991. go-dine. Sve do 2000. godine, Fond je pre-vashodno pružao humanitarnu pomoć najugroženijim grupama stanovništva, a od 2000. godine razvija raznovrsne pro-grame socijalne i ekonomske pomoći i podrške. Čini ga devet eparhijskih odbora, koji imaju relativno čvrstu organizacionu strukturu. (http://www.covekoljublje.org/ocove_ofondu.html)

40 Caritas realizuje projekat „Kućna nega”, namenjen starim, bolesnim i fi zički hen-dikepiranim osobama. U okviru projekta, oformljeni su timovi koji posećuju domove onih kojima je potrebna pomoć. Timovi su sastavljeni od medicinskih sestara i geron-to-domaćica. U okviru programa, u sarad-nji sa volonterima, pruža se i psihosocijalna pomoć. U okviru rada dnevnog centra re-alizuju se rekreativne, književne radionice, kulturne manifestacije, odnosno druženje i razgovor. Članovima kluba obezbeđeno je merenje krvnog pritiska, kontrolisanje visine šećera u krvi, davanje saveta i pru-žanje drugih usluga http://www.caritas.org.yu. Čovekoljiublje je razvilo „Mobilnu medicinsku kućnu službu - MoMeKS” za unapređenje zdravstvenog i psihosocijal-nog stanja najugroženijih lica koja su stara, napuštena, trajno bolesna, mentalno ili fi -zički hendikepirana i podložna bolestima.

41 Tokom 2006. godine Fond Čovekoljublje organizovao je u Nišu Zimsku agro-školu za 270 korisnika iz 30 poljoprivrednih gaz-dinstava iz sela u okolini Niša. Iste godine Fond je u zlatiborskom kraju pomogao osnivanje dva ogledna poljoprivredna do-bra za mlade porodice povratnike iz grada u selo.

Page 47: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 47

4.1.3. Preduzetničke inicijative kooperativa

U trećoj grupi organizacija koje bi u Srbiji odgovarale defi niciji socijalne ekonomije su stare i nove kooperative, odnosno organizacioni oblici nastali prema Zakonu o zadrugama. Prema evidenciji zvanične statistike Zadružnog saveza Srbije do sada je evidentirano 1200 zadruga sa 120.000 članova. Brojevi potiču iz neažurne statistike koja nije beležila podatke o registrovanim organizacijama koje su potpuno iščezle ili promenile svoje aktivnosti. Glavni razlozi zbog kojih tradicionalne zadruge u Srbiji iščezavaju nalaze se u neodgovarajućoj agrarnoj politici nerešenim pitanjima vlasniš-tva, uzurpaciji moći u okviru zadruga i gubitku glavnih zadružnih principa. Ipak, prema procenama predstavnika Zadružnog saveza Srbije oko 600 zadruga još uvek se mogu smatrati aktivnim. Međutim, od ukupnog broja aktivnih zadruga samo 50–60 može da funkcioniše na moderan način. To su one koje susu osnovane poslednjih go-dina sa zadatkom da razviju preduzetničke aktivnosti koje su fokusirane na socijalne ciljeve i solidarnost (Kolin, 2005a).

Iako renesansa kooperativa uglavnom prolazi nezapaženo, može se proceniti da ima izvesnih uspešnih inicijativa u kojima one postaju značajne sa stanovišta zapošljavanja i socijalne integracije ugroženih grupa. Nove kooperative u Srbiji osnivaju se najviše u oblasti poljoprivrede, ekoloških inicijativa povezanih sa razvojem lokalne zajednice i preduzetničkih inicijativa u okviru ženskog pokreta. Kako zakonski propisi nisu sti-mulativni niti su građani upoznati sa modernim evropskim pokretom i doprinosom socijalnih kooperativa u novoj konceptualizaciji socijalne politike u zemljama Evropske unije, nova faza zadrugarstva je skromnog dometa. U ukupnom broju novih koopera-tiva mali je broj onih koji se odnose na kreditne, omladinske i trgovinske kooprative. Najzastupljeniji oblici kooperativa su:

Poljoprivredne kooperative. Novi kooperativni pokret se najviše razvija u poljopri-vredi. Usled velikih problema u ovoj oblasti pokret podstiče preduzetničke inicijative u skladu sa modernim pristupom poljoprivredi. Uglavnom se radi o asocijacijama koje okupljaju stručnjake i poljoprivedne proizvođače, a programi su usmereni na edukaciju i trening za sticanje veština neophodnih za ovu oblast i razmenu iskustava. Mreže agro-kooperativa koje udružuju nevladine organizacije, akademske institucije i kooperative, organizovale su veliki broj seminara za sticanje veština. Zastupanje i pre-govaranje sa državom u vezi izgradnje podsticajnog pravnog okvira je u toku.42

Ekološke kooperative. Kao poseban vid poljopri-vrednih kooperativa nastaju različiti oblici nezavisnih organizacija koje, kao male kompanije, preduzimaju aktivnosti koje bi se mogle svrstati u ekološke koo-perative. Ovde se, uglavnom, radi o programima koji pod zaštitom prirodne sredine podrazumevaju pro-izvodnju zdrave hrane što postaje vrlo popularno u savremenim uslovima.43 Proizvodnja organske hrane,

42 O istoriji kooperativa u Srbiji i savreme-nim programima Agromreže vidi na web site: www.agromreza.org.yu

43 Ekološke kooperative su potencijalno zna-čajan faktor u zaštite životne sredine jer prate stanje eko-medijuma i ukazuju na pojeve zagađenja životne sredine. Videti: Petrušić, N., (2003) Građanskopravni in-strumenti ekološke zaštite u domaćem pravu, u: Građanska kodifi kacija, Sv. 2, R. Kova-čević Kuštrimović (ur.), Centar za publika-cije Pravnog fakulteta u Nišu, Niš.

Page 48: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

48

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

postupak kojim se postižu željeni rezultati, nove tehnologije, standardi i njihova zaštita kao i drugi sadržaji postaju aktuelni tokom edukativnih programa i glavne aktivnosti ovih kooperativa. U jednu podgrupu bi se mogle svrstati nove inicijative koje se odnose na skupljanje sekundarnih sirovina. Prema saznanjima iz našeg istraživanja u Srbiji po-stoje dve kooperative sakupljača sekundarnih sirovina: Eko servis – zadruga sakupljača sekundarnih sirovina, koja u Beogradu deluje od 2004. godine i Zadruga sakupljača sekundarnih sirovina, koja je formirana u Valjevu krajem 2007. godine.

U ovu klasifi kaciju bi se mogle svrstati i kooperative koje se povezuju sa turizmom, lokalnim stvaralaštvom, podsticanjem tradicionalnog stvaralaštva (štrikanje, tkanje) i drugim aktivnostima povezanim sa lokalnom turističkom ponudom.44

Socijalne kooperative. I u Srbiji su osnovane socijalne kooperative slične Italijanskim. One se bave socijal-nim uslugama i uglavnom se odnose na osobe sa in-validitetom. Socijalna kooperativa Vivere, Kragujevac, na primer, bavi se zbrinjavanjem invalida, njihovim zapošljavanjem, javnim zastupanjem i dnevnim sme-štajem. Kooperativa ima pet zaposlenih, a podrška lo-kalne zajednice je značajan činilac održivosti progra-ma. Postoji saradnja sa Centrom za socijalni rad, a i sa međunarodnim donatorima. Unutrašnja organizacija odgovara opisanom, italijanskom modelu i zadružnom tipu upravljanja.

Kooperative žena. Razvoj preduzetničkih inicijativa i ekonomsko osnaživanje žena pokazuje da kooperative mogu biti pogodan ekonomski model za unapređenje eko-nomskog i socijalnog položaja žena. Polazeći od podataka da su žene najveći gubitnici u tranziciji,45 moderni feministički pokret usmerava se na socijalnu ekonomiju i al-ternativne oblike proizvodnje i pružanja usluga putem afi rmacije novog zadrugarstva. Asocijacija za žensku inicijativu na primer, promoviše kooperative (“Women coopera-tives – A Challenge and Chance”) kao poslovne ili uslužne organizacije u kojima čla-nice zajednički poseduju i kontrolišu aktivnosti, promovišu solidarnost, samopomoć i brigu o zajednici.46

Nedostatak podsticaja države, razlog je što najveći broj novih kooperativa nastaje u okviru međunarodnih projekata i donatora kao što su USAID, programi Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svetske banke. Programi ekonomske i socijalne rekon-strukcije u lokalnim zajednicama, smanjivanje siromaštva, podsticanje zapošljavanja i druge aktivnosti u cilju nacionalnog oporavka, uglavnom podrazumevaju i alterna-tivne oblike zapošljavanja u okviru socijalne ekonomije. Najviše se fi nansiraju mikro kreditima kojima se iniciraju različite preduzetničke inicijative u okviru revitalizacije zajednice. Na primer program ADF/CRDA, američke nevladine organizaije koju fi -nansira USAID, realizuje se u 12 opština u Vojvodini i podstiče osnivanje poljopri-vrednih kooperativa u okviru ekonomskog jačanja lokalnih zajednica. Slični programi

44 O programima ekoloških kooperativa vidi web site: http://www. pkj.co.yu

45 O položaju žena na tržištu rada, detalj-no: Petrušić, N., Konstantinović Vilić, S., (2004), Rezultati primene mera aktivne po-litike zapošljavanja na teritoriji Niša, Glas razlike, Beograd.

46 Vidi web site Asocijacije za žensku inicija-tivu o programima koje se odnose na koo-perative kao i monografi ju Ženske zadruge - izazov i šansa koji je sačinila Dr. Zorka Vujatović-Zakić - komentar Žakline Stoja-nović: www. awin.org.yu

Page 49: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 49

se ostvaruju u centralnoj Srbiji kroz mikropreduzeća, a mnoge inicijative nastaju na osnovu projekata koji donose prihode (income generating projects u okviru) programa za ugrožene socijalne grupe.

U poslednje vreme programi Evropske unije podstiču ekonomski rast i smanjiva-nje siromaštva pomoću partnerskih projekata koji nude alternativne mogućnosti zapošljavanja. Evropska agencija za rekonstrukciju kao najveći program Evropske unije u Srbiji podržava projekte kao što su seoska ekonomija, razvoj srednjih i malih preduzeća u kojima su kooperative jedna od opcija za podsticanje socijalnog razvoja i sinergije na lokalnom nivou. Otvaraju se i nove mogućnosti za neprofi tne organi-zacije da u okviru partnerskih projekata vrše socijalne usluge, zastupanja, promovišu principe socijalne ekonomije za podsticanje socijalne kohezije na način sličan soci-jalnim kooperativama u razvijenim zapadnim zemljama. Smanjivanje siromaštva, a posebno uključivanje ugroženih grupa u preduzetničke aktivnosti, u skladu sa pre-ostalim sposobnostima, da bi se popravilo samopoštovanje i socijalni položaj ovih grupa. Ovo predstavlja jednu od značajnih mogućnosti i za veću afi rmaciju socijalne ekonomije u Srbiji (Kolin, 2005a).

4.2. Pravni okvir

Srbija je jedna od zemalja u regionu koje još uvek nisu izgradile povoljan normativni ambijent za razvoj socijalnih preduzeća. S obzirom da ne postoje posebni propisi o so-cijalnom preduzetništvu, prilikom kritičkog sagledavanja pravnog okvira, neophodno je imati u vidu propise kojima je regulisan rad udruženja građana, zadužbina, fondacija, verskih organizacija i zadruga, budući da se u praksi upravo ovi pravni subjekti javljaju kao nosioci aktivnosti za koje se može reći da imaju obeležja i karakteristike socijalnog preduzetništva. U daljem tekstu analizirani su pravni okviri delovanja ključnih subjeka-ta socijalne ekonomije u Srbiji.

4.2.1. Pravni okvir delovanja nevladinih (neprofi tnih) organizacija

Uprkos tome da Srbiju karakteriše razvijen nevladin, neprofi tni sektor kao i da su orga-nizacije ovog tipa doživele afi rmaciju posle 2000. godine, a naročito svojim učestvova-njem u izradi ključnih strateških dokumenata i reformskih projekata, njihovo delovanje još uvek nije na adekvatan način regulisano, niti su stvoreni zakonski i institucionalni osnovi za razvoj ovog sektora.

Opšti pravni okvir delovanja nevladinih organizacija pruža Ustav Republike Srbije, ko-jim je u čl. 55. garantovana sloboda političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživa-nja, pri čemu je propisano da se udruženja osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi državni organ, u skladu sa zakonom. U pogledu osnivanja, pravnog statusa i načina funkcionisanja i delovanja ovog sektora, još uvek su relevantni Zakon o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koji

Page 50: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

50

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

se osnivaju za teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1990. godine, kao i Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima građana od 1982. godine, koji je poslednji put izmenjen 1989. godine. Oba zakona datiraju iz perioda u kome je dominirao prevaziđeni politički koncept tzv. socijalističkog samoupravljanja, tako da zakonske odredbe ne prate savremene društvene tokove, potrebe i uslove funkcionisanja nevladinog sektora. Opšta je ocena da su ovi zakoni arhaični i da predstavljaju veliku prepreku razvoju civilnog društva.

Ključni nedostatak postojećeg normativnog okvira za delovanje nevladinog sektora u domenu socijalne ekonomije ogleda se u tome da ne postoji pravni osnov da organiza-cije ovog tipa obavljaju privrednu delatnost. Nije takođe postavljen ni pravni osnov za uspostavljanje institucionalne saradnje nevladinih, neprofi tnih organizacija sa državom, lokalnom samoupravom i njihovim organima i ustanovama. Odredbom čl. 13. st. 5. novog Zakona o lokalnoj samoupravi 47 predviđeno je da organi jedinica lokalne samo-uprave mogu sarađivati sa nevladinim organizacijama, humanitarnim i drugim organi-zacijama u interesu jedinice lokalne samouprave i stanovnika sa svog područja, ali ova odredba podrazumeva samo mogućnost, ali ne i dužnost organa lokalne samouprave da uspostavi saradnju sa nevladinim, neprofi tnim orga-nizacijama.

Poseban nedostatak postojećeg normativnog okvi-ra za funkcionisanje neprofi tnog, nevladinog sekto-ra jeste nepostojanje izričitih odredbi kojima bi bilo predviđeno pravo da za realizaciju svojih projekata u opštedruštvenom ili javnom interesu konkurišu za budžetska sredstva.48 Svi oblici saradnje između nevladinog sektora i države, autonomne pokrajine i lokalne vlasti odvijaju se ad hoc, što stvara uslove za arbitrarnost i samovolju nadležnih organa, doprinosi pravnoj nesigurnosti i umanjuje šanse za održivi razvoj ne-vladinog sektora. Na ovaj problem jasno su ukazali predstavnici nevladinih, neprofi tnih organizacija koje smo ispitivali.

„Problem je status nevladinih, neprofi tnih organizacija, jer su nepriznate od lokalne samouprave - nemaju prava da konkurišu u lokalnoj samoupravi jer ne postoji otvoreni, javni konkurs. Lokalne samouprave raspoređuju sredstva

„po pozivu” i to uglavnom organizacijama koje prepoznaju kao svoje partnere (a to su one osnovane pre 1990)“.

Novosadski humanitarni centar, Novi Sad.

Pored problema u pravnom položaju nevladinih, neprofi tnih organizacija, ima i pri-mera u kojima državne institucije stvaraju pozitivnu atmosferu za njihovo funkcio-nisanje. Tako je, krajem 2003. godine Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine,

47 Zakon o lokalnoj samoupravi, „Službeni glasnik RS“, 129/07

48 Tatijana Pavlović-Križanić, Pravni okvir delovanja organizacija civilnog društva u Srbiji, http://www.proconcept.org.yu/pro-jekti/analiza_pravnog_okvira.pdf

Page 51: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 51

osnovala Fond za razvoj neprofi tnog sektora sa ciljem da pruži podršku inicijativama u Vojvodini ukoliko organizacije ovog tipa imaju za cilj izgradnju građanskog društva zasnovanog na vladavini prava, društvenoj solidarnosti, poštovanju različitosti i mir-nom rešavanju konfl ikata u društvu. Pored toga, nevladine organizacije koje se bave pružanjem socijalnih usluga u mogućnosti su da u partnerstvu sa lokalnim ustano-vama konkurišu za sredstva kod Fonda za socijalne inovacije, koji je osnovan pri Mi-nistarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike,49 u cilju razvoja lokalnih usluga iz sfere socijalne zaštite. Činjenica je, takođe, da su mnoge lokalne zajednice u svojim budžetima predvidele sredstva namenje-na nevladinim, neprofi tnim, verskim i drugim or-ganizacijama i propisale jasne kriterijume i proce-dure za raspodelu ovih sredstava.50 Međutim, dok neke opštine snažno podržavaju razvoj nevladinog, neprofi tnog sektora i građanskih inicijativa, druge nisu predvidele ni minimalne podsticajne mere, već izražavaju svojevrsni bojkot. U opštinama u čijim su budžetima predviđena sredstva namenjena nevladi-nom sektoru, ova sredstva se, ne retko, koriste po inerciji, bez javnog konkursa i bez jasnih i transpa-rentnih procedura. S druge strane, novi zakoni koji-ma je regulisana privredna delatnost praktično izjednačavaju pravne režime poslova-nja organizacija u oblasti proizvodnje i prometa (profi tnog sektora) sa poslovanjem institucija civilnog društva, koje su osnovane radi ostvarivanja društveno korisnih, neprofi tabilnih ciljeva.

*

Rezultati istraživanja pokazuju da su iskustva nevladinih, neprofi tnih organizacija u saradnji sa lokalnom samoupravom i javnim institucijama veoma različita; dok poje-dine organizacije ocenjuju da je ova saradnja na zadovoljavajućem nivou, druge sma-traju da je saradnja nedovoljno razvijena, uglavnom zbog predrasuda koje vladaju prema nevladinom, neprofi tnom sektoru. Navodimo nekoliko karakterističnih ocena prikupljenih tokom istraživanja:

Imamo dobru saradnju sa državnim institucijama.Opština Užice izdvaja prilično novca za rad, i uvek izlazi u susret.

Ženski centar, Užice.

Problem je pravna regulativa, a imamo dobru saradnju sa državnim institucijama.

Resurs centar, Leskovac.

49 Fond za socijalne inovacije je program Ministarstva rada i socijalne politike koji se realizuje u saradnji sa Programom Uje-dinjenih nacija za razvoj (UNDP) uz po-dršku Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR), Vlade Kraljevine Norveške i Vlade Velike Britanije. Do sada je realizovano 232 projekta u lokalnim sredinama u Srbi-ji i u svakom od projekata bila je uključe-na najmanje jedna NVO. http://www.sif.minrzs.sr.gov.yu

50 Tako je, npr. Skupština opštine Paraćin donela 2005. godine Odluku o postupku i načinu raspodele sredstava namenjenih udruženjima građana, tradicionalnim verskim i drugim organizacijama, razvoju amaterizma, programima i projektima u oblasti kulture i sporta.

Page 52: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

52

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

Problem je lokalna samouprava. Udruženje distrofi čara, Niš.

Postoji tolerancija, ali ne i podrška od strane državnih institucija.

Ekumenska humanitarna organizacija, Novi Sad.

Postoji samo deklarativna podrška lokalnih vlasti, bez stvarne pomoći. Lokalne vlasti ne poznaju rad i značaj nevladinog, neprofi tnog sektora.

Centar za razvoj agrobiznisa, Horgoš.

Nedostaje veća saradnja sa državnim institucijama.Autonomni ženski centar, Beograd.

Kada je potrebna podrška lokalne samouprave, nema je.Novosadski humanitarni centar, Novi Sad.

Delovanje i razvoj nevladinog, neprofi tnog sektora ugrožava i nestimulativna po-reska politika. Pored obaveznog PDV-a, koji plaćaju za svaku robu ili uslugu, or-ganizacije plaćaju i sve vrste doprinosa na zarade zaposlenih i druga primanja. Ne postoje poreske olakšice za nabavku opreme i materijala za rad, niti su striktno defi nisana carinska oslobađanja, tako da se carin-ski propisi primenjuju od slučaja do slučaja. Jedi-ni zakon koji pruža poreske olakšice nevladinim, neprofi tnim organizacijama je Zakon o porezu na dobit preduzeća.51 Prema čl. 1 ovog Zakona, ob-veznik poreza na dobit je svako pravno lice koje ostvaruje prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu, iz čega proizlazi da organizacije koje ne ostvaruju profi t nisu obveznici ove vrste poreza. Za nevladine, neprofi tne organizacije koje spadaju u red tzv. nedobitnih organizacija, relevante su i odredbe čl. 44. Zakona o porezu na dobit preduzeća, kojima je predviđeno da je nedobitna organizacija oslobođena plaćanja poreza na dobit do iznosa do 300.000 dinara, ukoliko ostvareni višak ne raspodeljuju svojim osnivačima, članovima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima. Nedobitne organizacije olobađaju se poreza i ukoliko lična primanja koja isplaćuju zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim licima ne prelaze iznos dvostrukog proseka za delatnost u koju je nedobitna organizacija razvrstana i ako ne raspode-ljuje imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zaposlenih ili sa njima povezanih lica.

51 Zakon je donet 2001. godine i više puta je menjan i dopunjavan („Službeni glasnik Republike Srbije, 25/2001, 80/2002, 43/2003 i 84/2004).

Page 53: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 53

Istraživanje je pokazalo da su visoke poreske obaveze jedan od ključnih problema sa ko-jima se suočavaju nevladine, neprofi tne organizacije pri čemu je ovaj problem posebno izražen nakon odlaska stranih donatora iz zemlje.

Problem je što se nevladin, neprofi tni sektor tretira kao poslovno preduzeće i nema poseban tretman po pitanju davanja države.

Snaga prijateljstva – AMITY.

Glavni problemi u svakodnevnom radu su nedostatak ljudskih resursa, pravna i fi skalna regulativa.

Društvo za zaštitu mentalnog zdravlja ratnih veterana i žrtava ratova 1991 – 1999, Novi Sad

Poseban problem za uspešno ostvarivanje ciljeva nevladinih, neprofi tnih organizacija predstavljaju propisi poreskog zakonodavstva kojima se reguliše oporezivanje dona-cija. Za oporezivanje stranih donacija, važe bilateralni međunarodni sporazumi, koje svaki donator individualno zaključuje sa nadležnim državnim organom. Neki dona-tori kao recimo UNICEF, imaju ugovore sklopljene posle Drugog svetskog rata sa FNRJ, na osnovu kojih su njihova imovina, dobra, prihodi, poslovi i transakcije bilo koje vrste oslobođeni svih poreza, takse, carina ili dažbina razrezanih od strane Vlade i njenih organa.52 Domaći poreski propisi predviđaju izvesne povlastice za profi t-ne organizacije koje deo svog profi ta usmeravaju u neprofi tnu delatnost, pri čemu su fi nansijski stimulisane prevashodno za otvaranje novih radnih mesta, a na i za istinsku fi lantropiju. Tako, prema čl. 15. Zakona o porezu na dobit pre-duzeća,53 preduzećima se kao rashod do 3,5% od ukupnog prihoda, priznaju izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne, humanitarne, verske i sportske namene i zaštitu čovekove sredine, i to samo ako se ostvaruju preko humanitarnih organizacija registro-vanih za te namene. Ove olakšice ne odnose se na preduzetnike, već samo na preduzeća.54

Nevladine, neprofi tne organizacije nisu oslobođene plaćanja poreza na poklon za nepokretna i pokretna sredstva koja stiču na osnovu do-nacija. Prema Zakonu o porezima na imovinu55 sva na poklon primljena stvarna prava na nepokretnosti, gotov novac, štedne uloge, depozite u bankama, novčana potraži-vanja, prava intelektualne svojine, udele u pravnom licu, hartije od vrednosti, pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, odnosno upotrebljavanom plovnom objektu i druge pokretne stvari, plaća se porez na poklon po stopi od 5%. Obveznici ove vrste poreza su i nevladine organizacije kao poklonoprimci.

52 Videti: Tatijana Pavlović-Križanić, op. cit.

53 „Službeni glasnik RS”, 25/2001, 80/2002, 43/2003, 84/2004.

54 Jelena Jerinić, Neven Marinović, Višnja Milošević, Studija o mogućnostima za međusektorska partnerstva u Srbiji, Smart Kolektiv, Beograd, 2007.

55 Petrušić, N. (2002) Analiza odredbi Za-kona o radu, Zbornik radova „Ekonomski ravnopravne“, AWIN, Beograd.

Page 54: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

54

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

Prepreku održivom razvoju i delovanju udruženja građana čine i zakoni kojima su re-gulisani radni odnosi i penzijsko i invalidsko osiguranje jer nijedan od ovih zakona ne uvažava specifi čnosti neprofi tnih udruženja i njihovu suštinsku potrebu da stvore uslove za svoj kontinuirani rad. Na primer, Zakon o radu donet 2005. godine56 ni na koji način ne uvažava specifi čnosti nevladinih organizacija kao poslodavaca. Posebno je značajna okolnost da, prema ovom zakonu o radu, radni odnos na određeno vreme kod istog po-slodavca može trajati najduže godinu dana, bez obzira na to da li je poslodavac profi tna ili neprofi tna organizacija. Imajući u vidu činjenicu da nevladine organizacije uglavnom angažuju profesionalce radi realizacije projekata od kojih mnogi traju duže od godinu dana, one su prinuđene da krše zakonske propise ili da koriste druge pravne osnove za angažovanje profesionalaca (ugovor o delu ili ugovor o autorskom delu), koji ne omo-gućavaju da angažovani profesionalci ostvare radni staž. S druge strane, iako nevladine organizacije mogu kroz zapošljavanje profesionalaca značajno da utiču na smanjenje nezaposlenosti, zakonskim propisima nije predviđe-no, kao u drugim zemljama u regionu, oslobađanje od plaćanja doprinosa za socijalno i zdravstveno osi-guranje za zaposlene u ovom sektoru.57

Konačno, u srpskom pravu nije na opšti način reguli-san ni volonterski rad. Volontiranje u smislu sticanja određene prakse ili stručnog usavršavanja van radnog odnosa predviđeno je nekim posebnim propisima, uključujući i one koji se odnose na zapošljavanje, ali pravi volonterski rad koji se ogleda u dobrovoljnom i organizovanom pružanju usluga drugim licima ili u radu za opšte dobro bez naknade nije regulisan na opšti način. Zato se predlaže da se u ovom pravnom vakuumu dok se odgovarajuća regulativa ne usposta-vi, na volonterski rad primenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima.58

*

Prema rezultatima istraživanja, delovanje nevladinih, neprofi tnih organizacija je ne-zamisliv bez volonterskog rada. Zbog toga je neregulisan status volontera ozbiljna prepreka u radu. Pojedini predstavnici ovih organizacija izjavili su sledeće:

Značaj dobrovoljnog rada je višestruk jer obezbeđuje direktnu korist i volon-teru i korisniku usluge, dodatno obogaćuje socijalni kapital lokalne zajednice,

doprinosi kvalitetnijem zbrinjavanju rizičnih grupa u društvu.Društvo za zaštitu mentalnog zdravlja ratnih veterana i žrtava rata 1991-1999, Novi Sad.

Dobrovoljni rad je imperativ.Udruženje paraplegičara, Leskovac

56 Petrušić, N. (2002) Analiza odredbi Za-kona o radu, Zbornik radova „Ekonomski ravnopravne“, AWIN, Beograd.

57 Videti: Tatijana Pavlović-Križanić, op. cit.

58 Živka Vasilevska, Pravni vodič za nevladi-ne organizacije, CRNPS, Beograd, 2004. http://www.crnps.org.yu/projekti/publi-kacije.html

Page 55: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 55

Dobrovoljni rada je od vitalnog značaja kako za klijente, tako i za društvo.

Savez gluvih i nagluvih Vojvodine, Novi Sad.

Zakon o volonterskom radu treba da bude donet što pre.Snaga prijateljstva- AMITY, Beograd.

I pored očiglednih razloga za donošenje novog zakona o nevladinim organizacijama, kojim bi se obezbedilo ostvarivanje jedne od bitnih sloboda i prava građana u skladu sa najvišim evropskim standardima, već nekoliko godina pripremaju se nacrti zakona i povlače iz procedure. I poslednji Nacrt zakona o udruženjima građana, koji je 2. juna 2006. godine, usvajanjem na sednici Vlade, dobio formu predloga, nije bio predmet razmatranja u Skupštini. Predlog Zakona o udruženjima građana donosi niz novina, među kojima je i zakonska mogućnost da nevladine organizacije obavljaju privrednu delatnost radi ostvarivanja svojih socijalnih ciljeva, što će ako zakon bude usvojen, biti podsticaj za razvoj socijalne ekonomije.

*

Rezultati istraživanja pokazuju da nevladine, neprofi tne organizacije koje smo istraživa-li s nestrpljenjem očekuju donošenje novog zakona, izražavajući nadu da će ovaj zakon pružiti povoljniji pravni okvir i biti podsticaj za dalji razvoj civilnog društva. Po mišljenju većine ispitanika, primarni zadatak države je da donese adekvatan zakon o udruženjima građana, da proaktivnom poreskom politikom i većim fi nansijskim sredstvima, ustupa-njem prostora i sl. pomogne rad ovih organizacija koje svoju delatnost ostvaruju u oblasti socijalne ekonomije. Navodimo nekoliko karakterističnih odgovora na pitanje(sasdržano u anketnom upitniku): „Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih vašoj?”

Država bi nam pomogla donošenjem Zakona o nevladinim, neprofi tnim organizacijama, odnosno udruženjima građana i izdvajanjem sredstava za

fi nansiranje istih.Centar za razvoj agrobiznisa, Horgoš.

Država bi trebalo da uvidi značaj ovakvih organizacija za društvo i da ih

zbog toga fi nansijski pomogne.Protekta, Niš.

Država bi trebalo da ima fondove na koje mogu konkurisati udruženja građana.

Ženski centar, Užice.

Page 56: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

56

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

4.2.2. Pravni okvir delovanja zadužbina, fondacija i fondova

Ciljevi socijalne ekonomije mogu se ostvariti i kroz formu zadužbina, fondacija i fon-dova, čije su osnivanje, upravljanje i prestanak rada regulisani Zakonom o zadužbinama, fondacijama i fondovima 59. Prema važećim propisima, zadužbina, fondacija i fond mogu biti osnovani radi ostvarivanja svakog društveno korisnog cilja.60 Ove organizacije, su neprofi tni, nevladini pravni subjekti, koji se osnivaju radi ostvarivanja dugoročnog, striktno i nedvosmisleno defi nisanog cilja od opšteg ili zajedničkog interesa, najčešće u oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, kulture, religije i dr. Saglasno tome, između cilja i aktivnosti zadužbine, fondacije i fondova postoji direktna veza.

Prema važećim propisima, zadužbinu mogu osnovati samo fi zička lica sopstvenim sred-stvima, fondaciju mogu osnovati samo pravna lica društvenim sredstvima, a fond mogu osnovati fi zička i pravna lica samo privatnim ili samo društvenim sredstvima, ili i privatnim i društvenim istovremeno. Ovo razlikovanje u pogledu osnivanja fondacija i fondova rezultat je sistema vrednosti koji je postojao u vreme donošanja Zakona o zadužbina-ma, fondacijama i fondovima, kada je postojala oštra razlika izmedu društvene i privatne svojine.61

Fizička lica osnivaju zadužbinu, odnosno fond izja-vom volje u formi isprave overene u sudu ili zavešta-njem (testamentom), dok pravna lica osnivaju fonda-ciju, odnosno fond usvajanjem odgovarajućeg opšteg akta. Ukoliko zadužbinu, fondaciju ili fond osniva više osnivača, oni sklapaju ugovor o osnivanju, od-nosno usvajaju drugi zajednički akt (čl. 20. s.t. 1-4). Zakonom je izričito priznato pravo stranim državlja-nima na osnivanje zadužbina i fondova, po istim uslo-vima pod kojima je ovo pravo priznato domaćim dr-žavljanima (čl. 20. st. 5). Strani državljani mogu biti i suosnivači fondacije.62

Za osnivanje zadužbine, fondacije i fonda, izuzev onih koji osniva država, pokrajina ili jedinica lokalne samo-uprave, neophodna je prethodna saglasnost Ministar-stva za kulturu Republike Srbije, odnosno Sekretarija-ta za kulturu Autonomne pokrajine Vojvodine (čl. 3. st. 3).63 Po dobijanju saglasnosti za osnivanje, zaduž-bina, fondacija ili fond upisuje se u Registar zadužbi-na, fondacija i fondova i nakon toga mogu započeti sa sprovođenjem planiranih aktivnosti. Način upisa u Registar regulisan je Pravilnikom o podacima i načinu vođenja registra zadužbina, fondacija i fondova.64

59 Zakon o zadužbinama, fondacijama i fon-dovima, „Sl. glasnik SRS”, br. 59/89. O razvoju zadužbinarstva u Srbiji, detaljno u tekstu: Snežana Miladinović Zadužbine, ”Službeni glasnik”, Beograd, 2002.

60 U čl. 2. Zakona navedeno je da se zadužbi-na, fondacija i fond osnivaju radi ”poma-ganja stvaralaštva i ostvarivanja humanitar-nih i drugih društveno korisnih ciljeva”.

61 U uslovima svojinskog pluralizma i izjed-načenih svojinskih oblika, razlikovanje fonda i fondacije sasvim je prevaziđeno, tako da se zakonske odredbe moraju ciljno tumačiti kako bi se omogućilo da fondove i fondacije osnivaju i pravna i fi zička lica.

62 Akt o osnivanju zadužbine, odnosno fon-dacije treba da sadrži nekoliko obaveznih elemenata: naziv, odnosno ime osnivača, cilj osnivanja, podatke o sredstvima i njiho-vom karakteru, nazivu zadužbine, odnosno fondacije, načinu upravljanja i načinu ko-rišćenja sredstava (čl. 21). Ako osnivač nije aktom o osnivanju odredio organe i način upravljanja, skupština opštine na čijoj te-ritoriji osnivač ima prebivalište, odnosno sedište, određuje organ i način upravljanja zadužbinom, odnosno fondacijom.

63 Saglasno čl. 8. Zakona o utvrđivanju odre-đenih nadležnosti autonomne pokrajine, “Sl. glasnik RS”, 6/202., autonomna po-krajina, preko svojih organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju zadužbine, fondacije i fondovi, odobrava osnivanje zadužbina, fondacija i fondova na teritoriji autonomne pokrajine i sve promene koje se javljaju u toku njihovog rada i vodi re-gistar zadužbina, fondacija i fondova koji se osnivaju na teritoriji autonomne pokra-jine, pri čemu ovi poslovi imaju karakter poverenih poslova.

64 Pravilnikom o podacima i načinu vođenja registra zadužbina, fondacija i fondova, „Sl. glasnik SRS”, br. 19/73 i 59/89.

Page 57: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 57

Zadužbine, fondacije i fondovi mogu sticati prihode i ubirati plodove u vidu zakupa, ka-mate, dividende, plodova s poljoprivrednog zemljišta, prihoda po osnovu autorskih prava i patenata, i dr. Ovi pravni subjekti mogu organizovati akcije utvrđene aktom o osnivanju i primati poklone i legate za ostvarivanje ciljeva radi kojih su osnovani (čl. 15). Način upravljanja, sastav organa upravljanja, način ostvarivanja ciljeva i raspolaganja prihodima i sredstvima, mere za obezbeđivanje namenskog korišćenja sredstava i način očuvanja us-pomene na osnivača, odnosno na lica čije ime nosi zadužbina, odnosno fondacija i druga pitanja od značaja za rad zadužbine, fonda, odnosno fondacije regulišu se statutom.

Da bi se podstakao rad zadužbina, fondacija i fondova, zakonom je propisano da se na sredstva koja su im data ne plaćaju porezi i doprinosi (čl. 16).65

Praksa pokazuje da su postojeće zadužbine, fondacije i fondovi osnovani prevashodno radi podsticanja stvaralaš-tva u oblasti kulture i umetnosti, razvoja sporta, za una-pređenje zaštite životne sredine, za pružanje određenih vidova pomoći i podrške pojedinim kategorijama stanov-ništva, i za ostvarivanja drugih humanitarnih ciljeva.

Iako su propisi o zadužbinama, fondacijama i fondo-vima zastareli i očekuje se donošenje novog zakona,66 u poslednjih nekoliko godina broj novoosnovanih fondacija i fondova u stalnom je porastu. Tako je u periodu od 2002. do 2007. na teritoriji Vojvodine osnovano 28 fondacija i 91 fond iz raznih oblasti druš-tvenog života i stvaralaštva, među kojima su i fondovi namenjeni prognanim i raseljenim licima, fondovi za pružanje raznih vidova humanitarne pomoći i sl.

4.2.3. Pravni okvir delovanja verskih organizacija

Svojevrsni vid socijalne ekonomije, posmatrane u najši-rem smislu reči, predstavljaju i aktivnosti crkava, verskih zajednica i njihovih organizacija, usmerenih ka zadovo-ljavanju potreba marginalizovanih i ranjivih društvenih grupa. Pored crkava, verskih i konfesionalnih zajednica i drugih verskih organizacija, na teritoriji Srbije deluje i veliki broj humanitarnih udruženja i fondova čiji su osnivači crkve i druge verske zajednice. Neki od ovih pravnih subjekata, kao što su Caritas, Čovekoljublje, Ekumenska humanitarna organizacija, uspešno deluju već dugi niz godina.

Novi Zakon o crkvama i verskim zajednicama67 predviđa, pored ostalog, da svi verski subjekti koji su registrovani u skladu sa zakonom, imaju svojstvo pravnog lica (čl.

65 Prema čl. 20. i 21. Zakona o porezu na imovinu „Sl. glasnik RS”,26/2001, fondo-vi i fondacije su oslobođeni plaćanja poreza na nasleđenu ili na poklon primljenu imo-vinu koja služi isključivo za namene za koje su osnovani.

66 Model Zakona o zadužbinama i fondovi-ma pripremio je Centar za unapređenje pravnih studija, ali on nije bio predmet pažnje državnih organa.

67 Zakon o crkvama i verskim zajednicama, „Sl. glasnik RS”, 36/06. Iako je u vreme javne rasprave o predlogu ovog zakona izrečeno niz negativnih ocena i kritika, Predlog Zakona je usvojen bez ikakvih iz-mena. Pored ostalog, ukazano je da Zakon ozbiljno narušava domaći pravni sistem jer se njime prenosi na crkvu čitav niz ovlašće-nja tako da crkva postaje paradržavna orga-nizacija, da se njime promoviše teokratija, a ne demokratija da sveštena lica dobijaju status privilegovane oligarhije jer država ne može da ograniči njihova politička prava u vršenju službe i dr. Savet Evrope je u prvoj analizi predloženog zakona Vladi kao pred-lagaču zamerio na nepoštovanju standarda te organizacije. Venecijanska komisija, kao telo SE, između ostalog je preporučila da diskreciona ovlašćenja ministra vera budu ograničena, da slobode neregistrovanih verskih grupa budu veće i da pravni status kanonskih zakona bude preciziran. (Videti izveštaj sa tribine koju je organizovao Soci-jaldemokratski klub i Fridrih Ebert fonda-cija, http://www.b92.net/info/vesti

Page 58: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

58

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

9. st. 1).68 Od posebnog značaja je odredba kojom je predviđeno da crkve i verske zajednice mogu da obavljaju privrednu ili drugu delatnost na način i u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih delatnosti (čl. 26). Pored bogoslužbe-ne i graditeljske delatnosti, crkve i verske zajednice mogu se baviti i socijalnom i dobrotvornom delatnošću, u okviru koje mogu osnivati odgovarajuće ustanove i organizacije, ali tako da je njihova socijalna i dobro-tvorna delatnost odvojena od bogoslužbene. Crkve i verske zajednice, kao i ustanove i organizacije koje one osnivaju, dužne su da u vršenju socijalne i do-brotvorne delatnosti vidno istaknu svoj puni naziv pod kojim su registrovane. U slučaju ustanova i or-ganizacija mora se istaći puni naziv crkve ili verske zajednice koja je njihov osnivač.

Zakonom je predviđen čitav niz poreskih olakšica za crkve i verske zajednice i oslobo-đenje plaćanja poreskih obaveza za priloge i poklone. Prema čl. 30. Zakona, prilikom obavljanja delatnosti i obezbeđivanja prihoda, crkve i verske zajednice mogu biti potpuno ili delimično oslobođene poreskih i drugih obaveza, u skladu sa zakonima kojima se uvodi odgovarajući javni prihod. Pored toga, fi zička i pravna lica koja daju priloge i poklone crkvama i verskim zajednicama mogu biti oslobođena odgovarajućih poreskih obaveza, u skladu sa zakonima kojima se uvodi odgovarajući javni prihod.

Kad je u pitanju pravni status humanitarnih organizacija čiji su osnivači crkve i verske zajednice, neke od njih imaju status društvene organizacije (npr. Ekumenska humanitar-na organizacija), dok su druge zvanično registrovane kao dobrotvorni fondovi (Čoveko-ljublje), ili su deo deo šire međunarodne mreže (Caritas).

4.2.4. Pravni okvir delovanja zadruga (kooperativa)

Istorijski pogled na razvoj zadrugarstva

Zadruga kao oblik organizovanja fi zičkih lica u kojoj oni poslovanjem na zadružnim principima dobrovoljnosti i solidarnosti, demokratičnosti, ekonomskog učešća, jednakog prava upravljanja, samostalnosti, zadružnog obrazovanja i međuzadruž-ne saradnje, ostvaruju svoje ekonomske, socijalne i kulturne interese imaju dugu tradiciju u Srbiji. Pošto je, uglavnom, bila ruralna zemlja, istorija zadrugarstva u Srbiji počinje sa poljoprivrednim zadrugama kao prvim modelima zadruga koje pomažu poljoprivrednicima u unapređenju proizvodnje. Prva zadruga je osnovana još 1868. godine u Titelu, u Vojvodini koja je od 1918. godine deo Srbije. Proi-zvođačke i zanatske zadruge javljaju se takođe u drugoj polovini 19. veka, dok je prva potrošačka zadruga osnovana 1970. godine u Beogradu pod nazivom „Prva družina za potrošnju“, kako se navodi u studijama koje se bave istorijom zadrugar-stva u Srbiji (Ranđelović, 1999). U to vreme donose se novi zakoni koji stimulišu zadrugarstvo, osnivaju se mreže, odnosno udruženja poljoprivrednih zadruga, a

68 Svaka crkva, odnosno verska zajednica obezbeđuje sredstva za obavljanje svoje de-latnosti od prihoda iz sopstvene imovine, zadužbina, legata i fondova, nasleđivanja, poklona i priloga, drugih pravnih poslo-va i delatnosti na neprofi tnim osnovama i samostalno upravlja svojom imovinom i novčanim sredstvima, u skladu sa sopstve-nim autonomnim propisima.

Page 59: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 59

krajem veka nastaju i prva kreditna društva. Udru-ženje poljoprivrednih kooperativa Srbije osnova-no 1895. sa ciljem da unapredi poljoprivrednu proizvodnju i pomaže prodaju proizvoda. Sve do Drugog svetskog rada zadrugarstvo u Srbiji bilo je jedan od najrazvijenijih sektora privređivanja, o čemu svedoči činjenica da je Srpski zadružni savez bio jedan od osnivača Međunarodnog zadružnog saveza (ICA) u Londonu 1895. godine. Trend ra-zvoja nastavljen je i posle stvaranja jugoslovenske države kada je 1937. godine donet Zakon o zadru-gama69 (Vujatović Zakić, 2000, Ranđelović, 1999, Petrušić, 1994).

Posle Drugog svetskog rada, u izmenjenom druš-tveno-ekonomskom sistemu, zadrugarstvo je podvrgnuto preispitivanju, a zadruge su postale integralni deo političkog sistema i planske ekono-mije70. Time su zadruge prestale da zadovoljavaju autentične interese svojih članova, a njihov rad bio je u potpunom neskladu sa izvornim zadružnim idejama i načelima. Kolektivizacija privatnog vla-sništva i nasilno oduzimanje imovine privatnim vlasnicima degradiralo je ovaj pokret što i danas ima negativnu konotaciju i otežava razvoj moder-nih kooperativa.

Krajem osamdesetih godina donet je Zakon o za-drugama71 i učinjen je pokušaj da se reafi rmiše za-družni pokret. Zadružna svojina ponovo je postala ravnopravni oblik svojine (Amandmani na Ustav SFRJ od 1988. godine) i uvedena je mogućnost formiranja zadruga kao samostalnih pravnih lica. Jedan od osnovnih problema sa kojim su se zadruge suočile bili su neraščišćeni imo-vinski odnosi i nejasan status zadružne svojine i udela zadrugara, budući da je zna-čajan deo zadružne imovine bio u društvenoj svojini.72 Krajem devedesetih godina donet je novi Zakon o zadrugama,73 kao i nova Opšta pravila Zadružnog saveza Jugoslavije,74 ali njihova primena nije dovela do bitnog unapređenja zadrugarstva, niti je rešeno ključno pitanje zadružne imovine.

Posle promena 2000. godine bilo je pokušaja da se stvori povoljan pravni ambi-jent za razvoj zadrugarstva i reafi rmišu tradicionalne zadružne vrednosti. Iako u javnosti zadruge imaju lošu reputaciju jer je sama ideja zadrugarstva posle Drugog svetskog rata iskompromitovana sprovođenjem prinudne kolektivizacije u agraru i na selu, po uzoru na sovjetski model, (Veselinov, 1987), u periodu tranzicije

69 O razvoju zadrugarstva u Srbiji i drugim južnoslovenskim zemljama, videti: Vučko-vić, M., Zadrugarstvo, Zadružna štampa, Zagreb 1957; Vujatović-Zakić, Z., Koop menadžment, Osnovni zadružni princi-pi i savremena Praksa, Beograd, 12004; Šljukić, S., Zemljoradničko zadrugarstvo u Srbiji i Crnoj Gori u periodu post-socijali-stičke transformacije, u „Zbornik radova sa naučnog skupa Selo u Crnoj Gori, CANU, Podgorica, 2004; Vek i po zadrugarstva, ZSJ, Beograd, 1995.

70 Tokom agrarne reforme i kolektivizaci-je, osnovan je veliki broj seljačkih radnih zadruga, koje su, s obzirom na organiza-ciju rada i podelu dohotka, odstupale od izvornih zadružnih principa. Pored poljo-privrednih zadruga, osnivane su zanatske, potrošačke i radničko-službeničke zadruge, koje su sa jačanjem državne svojine poste-peno podržavljene. Ipak, zadružna svojina, kao ustavnopravna kategorija, uživala je zaštitu i bila jedan od stubova agrarne poli-tike. U periodu koji je usledio zadrugarstvo je utopljeno u državna preduzeća – kom-binate, a zadruga je postala osnovna orga-nizacija kooperanata unutar kombinata, a njena svojina izjednačena sa društvenom svojinom.

71 „Sl. glasnik SRS”, br. 57/89. Zakon je u nekoliko navrata menjan i dopunjavan.

72 Zakonom o zadrugama utvrđena je obave-za da se imovina ranijih zadruga prenetih u preduzeća i kombinate vrati zadrugama. Jedan broj zadruga odvojio se od kombi-nata i izvršena je njihova preregistracija, ali nerešeni imovinski odnosi i sada otežavaju njihovo funkcionisanje.

73 Zakon o zadrugama, „Službeni list SRJ“, br. 41/96 i 12/98.

74 Opšta pravila Zadružnog saveza Jugoslavi-je, „Službeni list SRJ”, br. 25/98.

Page 60: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

60

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

zadruga je prepoznata kao jedan od mogućnosti za rešavanje problema nezaposlenosti i ublažavanja negativnih posledica tranzicije. Tokom 2005. go-dine pripremljeno je nekoliko zakonskih modela (Nacrt Zakona o zadrugama Ministarstva privre-de RS, Zakon o zadružnim društvima i Zakon o zadružnom fondu Sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu AP Vojvodine), u koji-ma su došli do izražaja različiti koncepti i pristu-pi u pravnom regulisanju zadrugarstva.75 Tokom 2006. godine javnosti je predstavljen novi Nacrt zakona o zadrugama, koji je zamišljen po ugledu na Zakon o privrednim društvima, a organizovana je i javna rasprava76 kada su na Zakonu upućene brojne primedbe, posebno na one delove kojima se regulišu pitanja svojine. U međuvremenu je dopunjen Zakon o zadrugama77 tako što je predviđeno da za-druga koja koristi imovinu koja je evidentirana kao društvena svojina, odnosno kao društveni kapital, ne može bez prethodne saglasnosti agencije nadležne za poslove privatizacije da donosi odluke o raspolaganju tom imovinom. (čl. 49 a Zakona o zadrugama).

Aktuelni zakonski okvir

Novi Ustav Republike Srbije od 2006. godine78 (čl. 86) garantuje jednaku pravnu zaštitu svih oblika svojine: privatne, zadružne i javne svojine. S obzirom da novi Zakon o zadrugama još uvek nije donet, u daljem tekstu prezentovane su ključne zakonske odredbe o osnivanju, organizaciji, upravljanju i radu zadruga prema tre-nutno važećim propisima. Zadruga je, prema zakonskoj defi niciji, oblik organizo-vanja fi zičkih lica, zadrugara, u kojoj oni, poslovanjem na zadružnim principima: dobrovoljnosti i solidarnosti, demokratičnosti, ekonomskog učešća, jednakog pra-va upravljanja, samostalnosti, ekonomskih, socijalnih i kulturnih interesa (čl. 1). Zadruga se može osnovati radi obavljanja različitih delatnosti, tako da je moguć-no osnivanje zemljoradničkih, stambenih, potrošačkih, zanatskih, zdravstvenih, omladinskih, studentskih i drugih vrsta zadruga za obavanje proizvodnje, prometa robe i vršenje usluga. Zakon dopušta i mogućnost osnivanja štedno-kreditnih za-druga (čl. 2).

Zakonom je predviđen minimalni broj fi zičkih lica koja mogu osnovati pojedine vrste zadruga. Tako, potrošačku zadrugu može osnovati najmanje 10 fi zičkih lica, dok je za osnivanje stambene zadruge potrebno udruživanje najmanje 30 fi zičkih lica (čl. 9).

Zadruga se osniva sklapanjem ugovora o osnivanju, čiji su elementi zakonom preci-zno utvrđeni (čl. 11). Osnivači su dužni da na osnivačkoj skupštini usvoje zadružna pravila kojima detaljno regulišu pravni status zadrugara, međusobna prava i obave-

75 Svoj Model zakona o zadrugama pripremila je i Asocijalcija za žensku incijativu. Model je rađen po ugledu na na rešenja u savre-menom uporednom pravu. (Videti: Petru-šić, N., Konstantinović Vilić, S., (2004) Model zakona o zadrugama, AWIN).

76 Završnica javne rasprave bio je Okrugli sto o Nacrtu zakona o zadrugama, odr-žan 12.06.2006. godine u Novom Sadu, u organizaciji Ministarstva privrede Vlade Republike Srbije i Radne grupa za izradu Nacrta Zakona o zadrugama.

77 Zakon o dopunama Zakona o zadrugama „Sl. glasnik RS“, 34/06.

78 Ustav RS, „Sl. glasnik RS“, 98/2006.

Page 61: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 61

ze, sticanje u raspodelu dobiti, način odlučivanja i druga pitanja od značaja za rad zadruge. Zakonom je detaljno regulisano sticanje i prestanak statusa za-drugara, kako onih koji su osnovali zadrugu, tako i onih koji joj kasnije pristupaju, na lični zahtev, a po odluci organa zadruge.79 Zadrugom upravljaju za-drugari, koji imaju jednako pravo glasa po principu jedan zadrugar - jedan glas (čl. 29). Organi zadruge su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i di-rektor. (čl. 30).

Zakonom je regulisano osnivanje i rad zadružnih saveza, kao samostalnih interesnih i stručnih poslov-nih organizacije, koje se osnivaju radi unapređenja delatnosti zadruga i zaštite njihovih zajedničkih in-teresa (čl. 68).80

Zadružnu svojinu čine pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčanim sredstvima i har-tijama od vrednosti i druga imovinska prava. Za-družna svojina obrazuje se iz udela zadrugara koji su preneseni u svojinu zadruge ili članarine zadrugara, sredstava ostvarenih radom i poslovanjem zadruge i sredstava koja je zadruga stekla na drugi način. U obavljanju delatnosti, zadruga koristi zadružnu svojinu, a na osnovu drugih imovin-skih prava može koristiti i sredstva u svojini zadrugara, kao i sredstva drugih domaćih i stranih pravnih i fi zičkih lica. Zadruga može raspolagati svojom imovinom, s tim što je raspolaganje uslovljeno prethodnom saglasnošću Agencije za privatizaciju, ako zadruga koristi imovinu koja je evidentirana kao društvena svojina (čl. 49 i 49a). Svaki zadrugar upisuje jednak udeo, u novčanim ili nenovčanim sredstvima koji je izražen u novcu (čl. 50).81 Deo dobiti, odnosno višak prihoda nad rashodima zadruga raspoređuje u obavezni rezervni fond, u procentu utvrđenom zadružnim pravilima. Zadružnim pravilima mogu se predvideti i drugi fondovi i izdvajanje sredstava za druge namene. Deo dobiti koji nije unet u fondove ili je u upotrebi za druge namene raspodeljuje se zadrugarima u skladu sa zadružnim pravilima (čl. 57). Zadruga po-kriva gubitak, odnosno manjak na teret obaveznog rezervnog fonda. Ako se gubitak, odnosno manjak ne može pokriti iz obaveznog rezervnog fonda, pokriva se iz drugih fondova i sredstava za druge namene, a ako se ne može pokriti ni iz tih sredstava ide na teret udela (čl. 58).

Zakonom je detaljno regulisana tzv. zadružna revizija (čl. 75), koja predstavlja proces ispitivanja primene zadružnih principa u zadruzi, poslovanja zadruge sa zadru-garima i trećim licima, imovinsko-pravnih odnosa i međusobnih odnosa zadruge i za-poslenih, kao i primene opštih i zadružnih pravila u pogledu osnivanja, organizovanja i celokupnog poslovanja zadruge.82

79 Zadruga je dužna da uredno vodi i trajno čuva knjigu zadrugara, u koju se upisuju: ime, adresa i zanimanje zadrugara, datum sticanja statusa zadrugara, oblik i iznos upisanih udela, datum i iznos uplate, od-nosno unošenja udela ili članarine, datum i način prestanka statusa zadrugara, datum povraćaja udela i drugi podaci od interesa za zadrugu, određeni zadružnim pravili-ma. Knjiga zadrugara ima karakter javne isprave, a poverioci i druga lica koja imaju pravni interes mogu tražiti uvid u knjigu zadrugara (čl. 26).

80 Zadružni savezi imaju status pravnog lica, osnivaju ih zadruge ugovorom o osnivanju, kojim se utvrđuju zadaci i poslovi saveza, fi rma, sedište i organi saveza, sticanje član-stva u savezu i druga pitanja od interesa za osnivanje saveza.

81 Udeli se ne mogu vraćati, zalagati niti biti predmet izvršenja za obaveze zadrugara za vreme trajanja statusa zadrugara.

82 Zadružna revizija sprovodi se kao redovna i vanredna revizija. Zadružna revizija oba-vezna je za sve zadruge i može biti redovna revizija, svake dve godine, i kao i vanredna, koja se sprovodi po odluci organa zadruge, odnosno na zahtev zadružnog saveza, nad-ležnih državnih organa, određenog broja zadrugara utvrđenog zadružnim pravilima ili poverilaca zadruge (čl. 76).

Page 62: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

62

4.3. Predlozi za promociju socijalnih preduzeća

Organizacije koje odgovaraju socijalnim preduzećima u Srbiji tek od nedavno počinju da privlače pažnju kao potencijal koji može da ublaži posledice tranzicije i pruže mogućnosti zapošljavanja. Najveći broj programa koji imaju ekonomske i socijalne ciljeve, jer organizuju neki oblik proizvodnje ili se bave socijalnim uslugama, nalazimo u okviru udruženja građana, religijskih grupa i kooperativa, a sadržaj programa uglavnom se odnosi na pomoć i socijalnu integraciju ranjivih grupa. U poslednjih nekoliko godina zadruge su identifi kovane kao katalizator socijalnih reformi i u okviru programa sindikalnih organizacija kao i Nacionalne službe za zapošljavanje, a posebno kada se traže rešenja za smanjivanje siromaštva, marginalizacije i nezaposlenosti. Koncept radničke kooperative, npr. prihvaćen je kao nova komponenta u sprovođenju projekta „Otpremninom do posla” Nacio-nalne službe za zapošljavanje,83 koji se realizuje pod pokroviteljstvom Ujedinje-nih nacija i Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja. Zadruge su prepoznate i kao model eko-nomskog osnaživanja žena, koji posebno promo-više i afi rmiše Asocijacija za žensku inicijativu, u okviru projekta „Žensko zadrugarstvo - izazov i šansa” o čemu je bilo reči.

U skladu sa dokazanom ulogom socijalnih preduzeća da pospešuju procese socijalne integracije kao i težnji Srbije da u skladu sa procesom pristupanja Evropskoj uniji izradi prioritete u rešavanju siromaštva i nezaposlenosti kao ključnih pitanja socijalne isklju-čenosti, predlažu se sledeće aktivnosti:

• integrisanje politike razvoja socijalnih preduzeća u planove za realizaciju svih strateških dokumenata: Strategije za smanjivanje siromaštva, Strategije una-pređenja položaja osoba sa invaliditetom u Srbiji, Nacionalne strategije za-pošljavanja, Strategije za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, Strategije razvoja poljoprivrede, Strategije reforme sistema socijalne zaštite i drugo;

• izgradnja povoljnog normativnog okvira za paralelni razvoj svih organizacio-nih formi socijalnog preduzetništva, uključujući zadruge/kooperative, udru-ženja građana, fondacije i druge organizacione forme, po ugledu na rešenja u državama Evropske unije i zemljama u regionu Istočne i Centralne Evrope;

• usvajanje sveobuhvatnih i koordinisanih ekonomskih, fi skalnih i drugih mera za podsticanje razvoja socijalne ekonomije i permanentno praćenje i evaluacija njihovih efekata;

• organizovanje centra koji bi podsticao i koordinirao organizacije iz oblasti socijal-ne ekonomije, održavao odnose sa državnim institucijama i međunarodnim orga-nizacijama u ovoj oblasti i služio kao katalizator za novi kooperativni pokret;

4. Razvoj socijalnih preduzeća i trećeg sektora u Srbiji

83 Projekat je realizovan u Nišu, Leskovcu i Vranju. Zadrugari su pomognuti sredstvi-ma u iznosu od 80.000 dinara, ukoliko zasnuju radni odnos, ili sa 210.000 dinara ako su u kooperativu ušli kao individualni preduzetnici.

Page 63: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 63

• priprema i realizacija informativnih i edukativnih programa namenjenih građan-stvu u cilju promocije koncepta socijalne ekonomije i sticanja znanja i veština ne-ophodnih za razumevanje uloge, značaja i potencijala socijalne ekonomije za una-pređenje socijalne kohezije i održivi razvoj društva;

• programi za unapređenje socijalnog kapitala (znanje i međusobna povezanost su-bjekata u socijalnoj ekonomiji) u cilju razvoja kreativnosti i oblikovanja novih pro-izvoda i usluga;

• organizovanje raznih mogućnosti za sticanje obrazovanja i veština u cilju razumeva-nja uloge i značaja socijalne ekonomije, različitih organizacionih formi i njihovog doprinosa za socijalnu koheziju.

Ukratko, reafi rmacija socijalne ekonomije treba da prevaziđe postojeće pravne i or-ganizacione probleme kako bi se u Srbiji afi rmisao novi potencijal za smanjivanje nezaposlenosti i socijalne izolacije. Prevazilaženje predrasuda prema zadrugarstvu kao prevaziđenoj i kompromitovanoj praksi trebalo bi da ustupi mesto novom razu-mevanju ovih organizacionih formi kada se u njima vidi novi potencijal za organizo-vanje socijalnih usluga, terapiju, rehabilitaciju na osnovama pomoći i samopomoći na lokalnom nivou.

Page 64: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

64

Page 65: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 65

5. IZVEŠTAJ ISTRAŽIVANJA

Istraživački deo projekta odnosi se na pregled odabranih organizacionih oblika koji odgovaraju savremenoj defi niciji socijalnih preduzeća u Srbiji sa ciljem da se doprine-se boljem razumevanju i promociji ovih formi društvenog organizovanja. Podsticajni zakon o alternativnim oblicima ekonomije ne postoji, pa se organizacione forme koje bi odgovarale defi niciji socijalnih preduzeća u Srbiji osnivaju u skladu sa Zakonom o udruženjima građana, Zakonom o verskim organizacijama kao i Zakonom o zadrugama u slučajevima kada novi akteri imaju u svojim programima neke oblike proizvodnje ili usluga. Oblici organizovanja koji bi odgovarali modernom pojmu socijalnih preduzeća u Srbiji uglavnom se razvijaju u okviru inicijativa nevladinih, neprofi tnih organizacija, a organizacioni oblici koji odgovaraju socijalnoj ekonomiji najviše se ispoljavaju u oblasti socijalnih usluga, ekoloških pokreta i preduzetničkih inicijativa ženskog pokreta.

U situaciji kada izostaje zainteresovanost zvanične politike, adekvatna promocija alter-nativne ekonomije, njenih postignuća i široke primene u zemljama Evropske unije i regiona, prve aktivnosti ovih organizacija, njihov domet i problemi uglavnom ostaju ne-zapaženi i bez odgovarajućih analiza i ocena. Stoga istraživanje novih oblika proizvodnje i pružanja usluga koje se odvija u organizacionim oblicima koji odgovaraju socijalnim preduzećima prethodi promociji ovih aktera i preporukama koje treba doneti u cilju podsticanja njihovog razvoja.

Rezultati istraživanja biće značajni za rekonstrukciju socijalne politike, a posebno kada je u pitanju kreiranje programa socijalnih usluga kao i programa zapošljavanja ranjivih grupa nezaposlenih (žene, invalidi, stariji radnici i sl). Istraživanje treba da bude značaj-no i za nevladine, odnosno neprofi tne organizacije i kooperative jer ukazuje na domet novih programa u kojima ovi organizacioni oblici pružaju podršku ugroženim grupama i podstiču inovacije u socijalnoj politici.

Page 66: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

66

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE UDRUŽENJE DISTROFIČARA BEOGRADA

Profi l organizacije

Udruženje je osnovano 2. 8. 1973. na inicijativu grupe građa-na. Registrovano je kao udruženje građana. Ima 470 članova (od 700 registrovanih distrofi čara u Beogradu). U udruženju je osmoro zaposlenih, od toga su 4-oro članovi udruženja, a 4-oro članovi porodice članova udruženja.Udruženje se fi nansira iz sopstvenih izvora, kao i od donacija Grada Beograda, Ministarstva za rad i socijalnu politiku, perio-dično sponzorstva od privrednika i fi rmi. Članica su Saveza di-storfi čara, Gradskog koordinacionog odbora, i FENS-a. Udru-ženje ima skupštinu (koja bira predsednika i potpredsednika), upravni odbor, nadzorni odbor, i generalnog sekretara.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Osnovni cilj organizacije je uključivanje distrofi čara u sve sfe-re života, i pomoć u korelaciji sa svim institucijama (ministar-stva, lokalna samouprava, policija…)Takođe, organizacija se trudi da obezbedi prevoz, edukaciju, sportsko-rehabilitacione aktivnosti, zapošljavanje njihovim korisnicima.

Grupe kojima su okrenuti programi

Osobe sa invaliditetom (nervno-mišićna distorzija i druga mi-šićna oboljenja)

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problemi fi nansijske prirode postoje. Grad Beograd izdvaja veoma mala sredstva za pomoć, za razliku od AP Vojvodine npr. Ministarstvo, takođe, daje lutrijska sredstva koja su jako umanjena u poslednjih nekoliko godina. Mnogo je novih or-ganizacija koje imaju povlašćen položaj zbog političkog an-gažmana.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Kombi prevoz koji udruženje organizuje je samoodrživ, sam isplaćuje gorivo i plate vozača.Problem korisnika je postojanje zakonskog vakuma (od 2001. godine ne radi komisija za procenu radne sposobnosti inva-lida), a distrofi čari zbog osetljivog zdravlja imaju problema i pri prijemu u zdravstvene ustanove, ne retko bolnice odbijaju da ih prime (zbog nedovoljno stručnog kadra).

Saradnja sa volonterima i medijima

U poslednje 3 godine udruženje prima regrutie koje su na ci-vilnom služenju vojnog roka. Potpredsednik ima ulogu PR-a, a i nema razvijene mreže novinara koji prate rad udruženja.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Država mora da prepozna reprezentativne organizacije po-jedinih grupa (primer Slovenije), što bi olakšalo i poboljšalo položaj korisnika.

Dodatni predlozi / komentari

Mora se poboljšati zakonodavni okvir kako bi se poboljšao položaj korisnika. Npr. samo lica starija od 16 god. imaju pravo na električna kolica i to po tumačenju Zakona o saobraćaju jer se po tom zakonu kolica tretiraju kao učesnici u saobraćaju.Jedina specijalizovana zdravstvena ustanova za distrofi čare nalazi se u ul. dr Subotića. Česta je i uzurpacija imovine udruženja od strane novonastalih organizacija (primer CILS).

Page 67: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 67

NAZIV ORGANIZACIJE GRUPA 484

Profi l organizacije

Organizacija je osnovana 1995, na inicijativu Jelene Šantić i 484 porodice prognanih iz bivše Krajine (Republika Hrvatska). Oni su registrovani kao udruženje građana. U organizaciji je 14-oro stalno zaposlenih. Organizacija ima upravni odbor, izvršnog direktora, skupštinu (koje čine zaposleni), i koordi-natore projekta. Članice su i sarađuju sa FENS-om, Evropskim savetom za izbeglice( ECRE), i Srpskim savetom za izbeglice. Donatori su im: DEC (EAR, EIDHR), FOD Srbija, BTD, ISC, CIDA, CARITAS, CMF, CEFD, itd.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Cilj organizacije je da osnažuje „prisilne migrante” (izbeglice, interno raseljena lica, azilante) da aktivno učestvuju u ostva-rivanju svojih prava, a lokalno stanovništvo, posebno mlade, podstiče da prihvate i poštuju različitosti kroz tri strateška programa: omladinska politika, smanjenje siromaštva, i regi-onalna saradnja.

Grupe kojima su okrenuti programi

Izbeglice, interno raseljena lica, azilanti, povratnici iz EU ze-malja, po Sporazumu o readmisiji, ekonomske migracije.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Konstantno apliciranje za projekte zbog fi nansijske održivo-sti, neizvesnost u odnosima sa državnim organima, stare za-konske regulative, ali bez fi nansijske regulative, nedovoljno javnih rasprava o novim predlozima zakona, nedovoljna sa-radnja sa organizacijama civilnog društva, otvorene pretnje organizacijama civilnog društva u govoru visokih političara.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Država je inertna za reintegraciju, strategija je na nivou na-crta, nema sredstava u budžetu, jedino se Ministarstvo rada i socijalne politike bavi tim pitanjem, povratnici nemaju be-nefi cije. Što se tiče izbeglica, Komesarijat za izbeglice je tre-balo da unapredi strategiju u 2006. Zakonom o zdravstve-nom osiguranju izbeglice su svojim statusom izgubile pravo na zdravstveno osiguranje, zapravo plaćaju participaciju. Raseljena lica se takođe susreću sa problemima, lokalne sa-mouprave im različito pristupaju, npr. Zakon o izbeglicama garantuje pravo na rad, ali problem je nemogućnost vađenja radne knjižice zato što nemaju prebivalište i pribavljanje do-kumenata uopšte. Uvedena je „pribavnica,“ ali nije zaživela zbog neregulisanog načina plaćanja taksi. To je problem koji traje više od 10 godina.

Saradnja sa volonterima i medijima

Organizacija ima preko 30-oro ljudi na raspolaganju (sred-njoškolaca i studenata početne godine fakulteta) i svojim vo-lonterima omogućavaju obuke, seminare, i sl. Imaju dobre odnose sa medijima, funkciju PR-a obavljaju ko-ordinatori projekata.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Država može da pomogne formiranjem državnih fondova u cilju efi kasnijih i jeftinijih usluga, i vidljivijih rezultata. Pošto je Ustavom Srbije defi nisana uloga civilnog društva, neopho-dan i pravni i fi nansijski okvir, kako bi se ta uloga ostvarila.

Page 68: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

68

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE GRUPA 484

Dodatni predlozi / komentari

Trude se da se njihovi ciljevi nađu u fokusu nadležnih dr-žavnih institucija, da se uspostavi unutar i međuresorni rad ministarstava. Ne postoji svest o radu u javnom interesu. Ne-ophodan je programski budžet Vlade RS, ali i lokalnih samo-uprava zbog brojnih korisničkih grupa. Mora se brže raditi na pripremi zakonskih propisa jer je nedopustivo da dinamika događaja „pretrčava“ zakonska rešenja.

NAZIV ORGANIZACIJE UG „SNAGA PRIJATELJSTVA” - AMITY

Profi l organizacije

Organizacija je osnovana 1999, na inicijativu grupa profesio-nalaca iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite (socijalni rad-nici, psiholozi, lekari). Pravni status je udruženje građana, or-ganizacija ima 6-oro zaposlenih (5-oro sa punim, a 1 sa pola radnog vremena). U prošloj godini angažovano 70 saradnika po ugovorima o delu. Organizacija ima upravni odbor ( 5 članova), skupštinu (13 članova, sastaje se jednom godišnje i usvaja izveštaj o radu kao i plan za narednu godinu) i nad-zorni odbor (3 člana). Članice su HUMANAS mreže za stare, AMITY klaster za stare (osnivači, okuplja 71 NVO koje rade sa starima ili za stare). Projektno se fi nansiraju.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Osnovni ciljevi su poboljšanje kvaliteta života ugroženih, marginalizovanih i diskriminisanih pojedinaca, porodica i grupa kroz realizaciju programa informativne, psiho-socijal-ne, edukativne i pravne podrške u skladu sa humanitarnim principima i principima zaštite ljudskih prava. Ostvareni pro-jekti: 1) mreža mobilnih timova za pomoć najugroženijim pojedincima iz izbegličke i interno raseljene populacije (traje već 9 godina); 2) otvaranje klubova za telesno invalidna lica (Obrenovac, Beograd); 3) mobilni timovi za sveobuhvatnu dečiju zaštitu; 4) program pomoći u kući starima. Sada uče-stvuju u izradi nacionalne strategije za smanjenje siromaštva. U procesu implementacije Strategije su kontakt organizacija civilnog društva za ciljnu grupu - stari. Takodje su jedinica za podršku lokalnim NVO da organizuju konsultativni proces pri izradi Strategije za mlade.

Grupe kojima su okrenuti programi

Siromašni, deca, stari, izbeglice, interno raseljena lica.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Veliki problem predstavlja nedovoljno veliki poslovni prostor u kom se organizacija nalazi od osnivanja. Takođe, problem je što se NVO tretira kao poslovno preduzeće i nema poseban tretman po pitanju fi nansijskih obaveza prema državi.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Održivost programskih aktivnosti nakon završetka projekta.

Page 69: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 69

NAZIV ORGANIZACIJE UG „SNAGA PRIJATELJSTVA” - AMITY

Saradnja sa volonterima i medijima

Dobrovoljni rad ima izuzetno veliki značaj, posebno u sferi pružanja usluga siromašnima. Mediji prate rad, ali onda kada njima odgovara i na način koji njima odgovara.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Da omogući jasnu poziciju trećem sektoru u društvu - zakon-ski. Prihvatiti primer pojedinih institucija koje u trećem sekto-ru vide partnere, ukidanjem višestrukog oporezivanja novca koji dolazi u treći sektor kao donacija.

Dodatni predlozi / komentari

NAZIV ORGANIZACIJE EHOPRINT DOO ZA ŠTAMPU I TRGOVINU NS

Profi l organizacije

Preduzeće je 2006. osnovano, na inicijativu Ekumenske huma-nitarne organizacije. Registrovani su kao D.O.O. U preduzeću su zaposlene dve osobe sa invaliditetom, i honorarno anga-žovan knjigovođa (takođe osoba sa invaliditetom). Pomagao im je Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnoprav-nost polova, Američka fondacija za razvoj), Diakonija Austrije, Erste fondacija, ADA, i Austrijski koordinacioni biro. Preko Re-sursnog centra za osobe sa invaliditetom povezani su sa svim invalidskim organizacijama i institucijama na nivou Pokrajine. Direktor preduzeća donosi najvažnije odluke.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj je zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Projekat: Obezbeđivanje plata za osobe sa invaliditetom u trajanju od godinu dana. Preduzeće pruža usluge dizajna i štampe.

Grupe kojima su okrenuti programi

Osobe sa invaliditetom (koje nisu uspele same da se izbore za svoj položaj, nego su izolovane).

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Glavni problem je mali kapacitet opreme za štampanje, zbog čega nema mogućnosti za ostvarivanje većeg profi ta i većim brojem zaposlenih.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Navedeno u prethodnom.

Saradnja sa volonterima i medijima

Bez volontera EHOPRINT ne bi funkcionisao. Korektan odnos sa medijima.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Najpre usvajanjem zakona o zapošljavanju osoba sa invalidi-tetom.

Page 70: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

70

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE EHOPRINT DOO ZA ŠTAMPU I TRGOVINU NS

Dodatni predlozi / komentari Da se nastavi saradnja između gradskih i pokrajinskih vlasti i unapredi saradnja sa republičkim vlastima.

NAZIV ORGANIZACIJE EKUMENSKA HUMANITARNA ORGANIZACIJA

Profi l organizacije

Osnovani su 19. 02. 1992. na inicijativu Ekumenskog saveta crkava iz Ženeve ( World Council of Churches); registrovani su kao udruženje građana, delatnost registrovana za teritoriju Vojvodine. Organizacija ima 20 zaposlenih i honorarne saradnike na pro-jektima, multietnička i multireligijska struktura zaposlenih. U organizaciji postoji Upravni odbor (10 članova), čelnici crkava koji su istovremeno najviši organ odlučivanja. Svakodnevno – timski rad i odlučivanje na nivou organizacije. 80% fi nan-siranja su strani evropski donatori (najčešće crkveni), oko 2% lokalna državna donacija, (pokrajinski sekretarijati i Fond za socijalne inovacije); ostalo su strani civilni donatori (oko 18%). Sarađuju sa državnim i nevladinim organizacijama na nivou Memoranduma o saradnji, članovi su Mreže za zaštitu starih lica na nivou Beograda ( inicijator Lastavica).

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni ciljevi organizacije su: razvoj i unapređenje civilnog društva (sa akcentom na unapređenju ljudskih prava), pobolj-šanje saradnje među crkvama i verskim zajednicama, rad na smanjenju siromaštva. Ovi ciljevi se ostvaruju kroz projekte društvenog razvoja i socijalne podrške, ekumenske projekte i zdravstveno edukativne projekte.

Grupe kojima su okrenuti programi

Romi, stari, osobe sa posebnim potrebama, HIV oboleli i osta-le marginalizovane grupe ( oboleli od raka, invalidi).

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Neprepoznavanje i nepodržavanje rada organizacije. Postoji tolerancija, ali ne i podrška od strane državnih institucija. Ta-kođe, odlazak stranih donatora iz našeg regiona što organiza-ciji stvara materijalne probleme.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Teškoće u nalaženju donatora za hrišćanske ekumenske pro-jekte, neprepoznavanje potrebe za volonterizmom u našoj kulturi, nezainteresovanost i volontera i institucija koji bi ih angažovale.

Saradnja sa volonterima i medijima

Volonterski rad je veoma poželjan, i doprinosi oplemenjiva-nju čovekove ličnosti, ali to u našoj kulturi nije prepoznato. Doprinosi i etičkom stanju građana i daje pozitivan primer smislenog korišćenja slobodnog vremena. Odnos sa mediji-ma je korektan. Ranije su postojali problemi neobjektivnosti i informisanja, u smislu negativne kampanje, danas se najče-šće komunicira preko konferencija za štampu.

Page 71: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 71

NAZIV ORGANIZACIJE EKUMENSKA HUMANITARNA ORGANIZACIJA

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Usvajanjem Zakona o NVO-ima, i otvaranje mogućnosti za fi nansiranje od strane države, promovisanje volonterskog rada. Takođe, podsticanjem zdravog odnosa prema NVO sektoru.

Dodatni predlozi / komentari Neophodno je doneti čitav niz sistemskih zakona (npr. vraća-nje imovine crkvama).

NAZIV ORGANIZACIJE CENTAR ZA RAZVOJ AGROBIZNISA, HORGOŠ

Profi l organizacije

Osnovani su 2002. godine, na inicijativu Petra Mojzeša. Prav-ni status organizacije je udruženje građana. Nemaju stalno zaposlenih, angažman samo po projektu. Finansiraju se od donacija i članarina. Članice su FENS- a, a u partnerstvu su sa mađarskim NVO-ima: Agrarna komora južne Mađarske, i čla-nice su Federacije NVO-a Mađarske. Organizacija ima upravni odbor i skupštinu, koji donose odluke.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni ciljevi su: stvaranje novih zemljoradničkih zadruga radi zajedničkog nastupa na tržištu, razvijanje svesti o neop-hodnosti udruživanja, podrška lokalnom stanovništvu koje se bavi poljoprivredom u tehničkom smislu. Projekat: Agro-kooperativa, osnovana zemljoradnička zadruga, sa težnjom da se dobra praksa osnivanja zadruga promoviše.

Grupe kojima su okrenuti programi

Stanovništvo Horgoša koje se bavi poljoprivredom.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Samo deklerativna podrška lokalnih vlasti, bez stvarne po-moći. Takođe, neusvajanje novog Zakona o udruženjima gra-đana, nepoznavanje rada i značaja NVO-a od strane lokalnih vlasti, nedostatak sredstava za stalno zaposlenje, kao budže-ta za kontribuciju organizacije pri konkurisanju za projekte, nedostatak kvalifi kovanih ljudskih resursa (pravno i knjigo-vodstvene struke).

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Nedostatak budžeta za kontribuciju pri konkurisanju za projekte, nedostatak saradnje sa lokalnim vlastima u spro-vođenju projekata. Takođe, nedovolja informisanost o NVO-ima, kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod lo-kalnih vlasti.

Saradnja sa volonterima i medijima

Dobrovoljni rad je perspektiva Srbije. Potrebno je da se pro-moviše, i unapređuje ova vrste angažmana. CRA ne bi funkci-onisala bez volonterskog rada. Odnos sa medijima je zadovo-ljavajući, iako je generalna ocena da se ne posvećuje dovoljna pažnja radu NVO-a.

Page 72: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

72

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE CENTAR ZA RAZVOJ AGROBIZNISA, HORGOŠ

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Donošenjem Zakona o NVO, i izdvajanjem sredstava za stalno fi nansiranje NVO.

Dodatni predlozi / komentari Promovisati rad NVO-a među omladinom, i animirati ih radi veće angažovanosti na lokalno nivou.

NAZIV ORGANIZACIJE AUTONOMNI ŽENSKI CENTAR

Profi l organizacije

1993. godine osnovani na inicijativu grupe volonterki SOS te-lefona koje su radile sa ženama koje su pretrpele nasilje za vreme ratova. Registrovane su kao udruženje građana. Okvir-no je angažovano oko 40-oro ljudi, specifi čno je to to što su samo žene angažovane i zaposlene. Finansiraju ih pretežno strani donatori: Caritas Beč, BCIF, CARE, OXFA… AŽC je čla-nica mreže Žene protiv nasilja (Srbija), WAVE Evropska mreža protiv nasilja. Imaju Skupštinu i bord (koji čine predstavnice svih projekata i programa organizacije). Svaki program dono-si sopstvene odluke o programima, dok odluke o donatorima i sl. donosi odbor.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Organizacija ima tri glavna programa: konsultativni program: servis ženama žrtava nasilja, SOS telefon, indivudalne konsul-tacije, i pravni SOS telefon, edukacija aktivista za otvaranje novih SOS telefona.Program dobre prakse: edukacija institucija (centara za socijal-ni rad, domova zdravlja, policije) o nasilju, i prublikacija pri-ručnika. Zravstveni program: posledice nasilja na zdravlje žena, istraživanja, edukacija, prevencija, edukacija primarne zdrav-stvene zaštite, grupe samopomoći za žene žrtve nasilja.

Grupe kojima su okrenuti programi

Žene žrtve nasilja u porodici i partnerskim vezama, žene žrtve seksualnog nasilja, kao i diskriminisane grupe: žene sa psihijatriskim dijagnozama, beskućnice, itd.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Finansijski problemi. Posebno je teško naći podršku za servise npr. SOS telefon, više grantova je potrebno za isti program. Takođe, nedostatak kvalitetnog zakona o NVO-ima, koji bi olakšao i podsticao rad NVO-a. Neophodno je uvođenje standardizacije za pružaoce socijalnih usluga, i njihovo licenciranje. Nedostatak veće saradnja sa državnim institucijama.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Navedeno u prethodnom: fi nansijski, nedostatak prostora za rad, predrasude prema NVO sektoru.

Page 73: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 73

NAZIV ORGANIZACIJE AUTONOMNI ŽENSKI CENTAR

Saradnja sa volonterima i medijima

Volonteri sa entuzijazmom dolaze i rade, u organizaciji imaju priliku da steknu dodatna znanja, praksu, edukaciju…Mediji su sada otvoreniji za saradnju, ali i dalje su više zain-teresovani za ekcesne situacije, dok se slabo odazivaju se na edukativne konferencije. Najviše zavisi od uređivačke politike medija. Najčešća saradnja kroz „razmenu”: npr. pišu kolumne zauz-vrat besplatog objavljivanja oglasa i sl.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Potrebno je prepoznati značaj i podržati rad organizacija, kao i prepoznati nove profesije: konsultanktinje za rad sa ženama žrtvama nasilja.

Dodatni predlozi / komentari

Potrebno je omogućiti više prilika za studijska putovanja, razmenu iskustava i sl. Takođe, država se mora usmeriti na širenje preventivnih programa. Potreban je i ozbiljan rad na umrežavanju svih institucija koje rade na pitanjima nasilja u porodici.

NAZIV ORGANIZACIJE INICIJATIVE PROKUPLJE

Profi l organizacije

Osnivači organizacije su nekadašnji aktivisti Otpora, 2000. godine, registrovani su kao udruženje građana. Deo orga-nizacije je sada registrovan i funkcioniše kao preduzeće. U okviru organizacije je petoro zaposlenih koji se bave organi-zacijskim poslovima. Postoje i spoljni saradnici, koji rade po ugovoru o delu, i volonteri. Finansiraju ih strani donatori (EU, Agencija za međunarodni razvoj), kao i Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo omladi-ne i sporta, delom lokalna samouprava. Takođe, deo prihoda dolazi od delatnosti preduzeća za konsalting, putem naplate stanarine preduzećima. Umreženi su sa kontakt organizacija-ma civilnog društva, sa fokusom na mladima, i usmereni pre svega na jug Srbije. Sarađuju sa CHF-om, SKGO-om. Takođe, postoji i saradnja sa lokalnim samoupravama i NVO-ima, kao i Nacionalnom službom za zapošljavanje. Organizacija ima izvršni odbor koji donosi godišnji plan. Glavne odluke do-nosi direktor, a svako ko programski vodi svoj sektor donosi odluke u okviru njega u saglasnosti sa direktorom i izvršnim odborom.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj im je uspostavljanje saradnje ljudi i institucija na zapadnom Balkanu. Imaju tri sektora: omladina, podrška ra-zličitim institucijama, i podrška preduzetništvu. Svi njihovi projekti su usmereni na ove tri oblasti.

Grupe kojima su okrenuti programi

Okrenuti su pre svega nezaposlenim mladim osobama i ja-čanju biznis inkubatora; raseljeni, osobe sa hendikepom, i uopšte nezaposleni.

Page 74: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

74

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE INICIJATIVE PROKUPLJE

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problemi su materijalne prirode i to onemogućava da se an-gažuje veći broj ljudi i da bude veći broj aktivnvosti.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Problem je što se započeti projekti ponekad ne završavaju jer nema dovoljno kapaciteta kako fi nansijskih tako i ljudskih. Materijalne teškoće i ograničeni vremenski rokovi. Konkret-no: nedostaje osoba koja bi se bavila internom evaluacijom, kao i menadžer ljudski resursa.

Saradnja sa volonterima i medijima

U radu sa marginalizovanim grupama, volonterski rad je uvek od neprocenjivog značaja. Imaju dobru saradnju sa mediji-ma, kako lokalnim tako i regionalnim i nacionalnim.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Država bi pre svega olakšala rad promenom poreskog sistema, s obzirom da veći deo dobijenih sredstava ode na poreze.

Dodatni predlozi / komentari

Treba promovisati pozitivna iskustva drugih organizacija radi primene dobre prakse. Takođe, treba lobirati za nov zakon o NVO, jer sadašnji zakon nije više primenjiv. Naglašena po-treba za promenom poreskog sistema, kao i veća promocija rada NVO-a.

NAZIV ORGANIZACIJE SOCIJALNA KOOPERATIVA VIVERE

Profi l organizacije

Kooperativa je osnovana 2005. godine, na inicijativu Branke Ristić i Jelene Trifunović (sadašnje direktorke). Registrovani su kao zadruga, po Zakonu o zadrugama. U kooperativi je petoro zaposlenih (direktor, medicinska sestra i 3 radna te-rapeuta). Pomaže ih Skupština grada, donatori, privatna lica. Sarađuju sa Centrom za socijalni rad Kragujevac, organizaci-jom Veliki mali Pančevo, Grupom 484, NVO-ima na teritoriji opštine Kragujevac, socijalnom kooperativa Codess Socialle Venecia i sa informativnim centrom Na dobrom putu. Koo-perativom upravljaju članovi kooperative, gde se sve bitne odluke koje su vezane za funkcionisanje kooperative donose glasanjem (zadružni princip upravljanja). Postoji i upravni od-bor kao nadzorni organ.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj je da zaživi socijalna kooperativa pre svega, a zatim i bavljenje socijalno ugroženim grupama: socijalno zbrinjava-nje lica sa invaliditetom (projekat: Dnevno zabrinjavanje lica sa invaliditetom), zapošljavanje lica sa invaliditetom, javno promovisanje lica sa invaliditetom radi razbijanja predrasuda, istraživački projekti: sa ciljem pronalaženja najboljih modela dnevnog zbrinjavanje osoba sa invaliditetom.

Grupe kojima su okrenuti programi

Osobe sa mentalnom retardacijom i osobe sa invaliditetom, sa ciljem da u svoj rade uključe i ostale marginalizovane grupe.

Page 75: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 75

NAZIV ORGANIZACIJE SOCIJALNA KOOPERATIVA VIVERE

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problemi materijalne prirode u smislu nedostatka dodatne opreme, i siromašne novčane naknade zaposlenima.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Teškoće umrežavanja sa lokalnim institucijama socijalne za-štite (ali saradnja nije problem).

Saradnja sa volonterima i medijima

Volonterstvo je još uvek u povoju. Odnos sa medijima je na zavidnom nivou. Postoji dobra saradnja sa lokalnim medijima (TV i štampani mediji).

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Korektnim fi nansiranjem kako bi se obezbedila adekvatna tehnička opremljenost i adekvatna novčana naknada zapo-slenima.

Dodatni predlozi / komentari

Promovisanje i rad na uključivanju socijalnih kooperativa u planiranju socijalnih strategija, na odgovarajućem lokalnom nivou (lokalna samouprava, državne institucije, savetovališta, Centri za socijalni rad, nevladin sektor), stvaranje socijalnog plana na lokalnom nivou, i uspostaviljanje bolje saradnje sa NVO-ama. Veoma dobra saradnjasa Skupštinom grada, iako je novčana pomoć nedovoljna.

NAZIV ORGANIZACIJE ŽENSKI PROSTOR NIŠ

Profi l organizacije

Nastali su 1998. godine, iz organizacije „Centar za nenasilno rešavanje sukoba”, registrovani su kao udruženje građana. Zvanično zaposlene dve osobe, dve saradnice se honorarno angažuju, a i aktivistkinje koje angažuju po potrebi. Organi-zacija se fi nansira isključivo iz inostranih donacija* Kvinna till Kvinna, Svetska banka, EAR, Ženskog fonda, Italijanskog kon-zorcijua za solidarnost, Kanadske agencije za međunarodni razvoj, Norveške narodne pomoći, i Fonda za otvoreno druš-tvo. Članica su Mreža ženskih organizacija, i FENS-a. Postoji saradnja sa ženskim romskim organizacijama, kroz ra-zvijanje mreže Romkinja sa juga Srbije „Zajedno možemo” i nacionalne Romske mreže. Članica su i međunarodne mreže „Romska ženska inicijativa”. Sarađivale su sa UNICEF-om, a imaju dobru saradnju sa OEBS-om, kao i OIDHR-om.Upravni odbor čini pet stalnih članica. Po potrebi UO poziva aktivistkinje drugih ženskih organizacija da na osnovu svog iskustva unaprede rad same organizacije. Koordinatorke se biraju u zavisnosti od samog aktuelnog programa i one čine upravni odbor.

Page 76: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

76

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE ŽENSKI PROSTOR NIŠ

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Cilj organizacije je osnaživanje marginalizovanih grupa žena, uključivanje romske populacije u sve sfere života, stvaranje društva jednakih mogućnosti u svim relevantnim oblastima* zdravstvo, obrazovanje, kao i uključivanje Romkinja u proces donošenja odluka). Zalažu se i za ostvarivanje uslova za eko-nomsku nezavisnost i ravnopravnost žena, posebno Romki-nja. Postoje pet programskih oblasti: unapređenje položaja Romkinja, participacija Romkinja u javnom i političkom živo-tu, obrazovanje Romkinja, ekonomsko osnaživanje, zdravlje Romkinja. Do sada je urađeno 300 radionica na temu ženskih - ljudskih prava, opismenjavanje 60 devojaka i žena, održava-nje kurseva iz oblasti ekonomskog osnaživanja, osposoblja-vanje devojaka za različita zanimanja: kurs krojenja, šivanje, tkanja, muško - ženski frizer, pomoć raseljenim licima romske nacionalnosti u lekovima, medicinskoj pomoći i psiho-socijal-na pomoć, učestvovanje u formiranju mreže ženskih romskih organizacija, učestvovanje na izradi akcionog plana za reša-vanje specifi čnog položaja Romkinja pri strategiji za integra-ciju i davanje novih oblika ovlašćenje Romima, organizacija ii pomoć u organizaciji nekoliko seminara za veću političku participaciju žena.

Grupe kojima su okrenuti programi

Žene romskog porekla (pokušale su i sa Romima, ali sada rade isključivo sa ženama).

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Postoje brojni, konkretni problemi vezani za ciljnu grupu: loš socio-ekonomski status, nezaposlenost, rano stupanje u brak, nemaju pravo glasa… Postoje i problemi materijalne prirode, s obzirom da donatori napuštaju zemlju 2010. Tako-đe, u organizaciji je mali broj zaposlenih u okviru organizacije s obzirom na planirane projekte.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

U okviru programa ekonomskog osnaživanja žena, polaznice koje su završile obuku za krojačice i frizerke nisu mogle da nađu posao, pa je u planu osnivanje zadruge radi lakšeg na-laženja posla.

Saradnja sa volonterima i medijima

Angažman volontera je veoma bitan, jer dolaze u organizaci-ju radi motivacije za poboljšanje položaja ciljne grupe. Mediji se nisu mnogo interesovali za njihov rad, a one nisu htele da se nameću, htele su prvo da postignu rezultate. Postoji sa-radnja sa romskim medijima. U okviru organizacije treba da postoji osoba koja se bavi medijima.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Najpre u fi nansiranju, neka ministarstva su već počela da do-niraju neka sredstva.

Dodatni predlozi / komentari Unapređenje rada i promocija Ženskog prostora bi se postigli ostvarivanjem međudonatorske (međusektorske) saradnje.

Page 77: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 77

NAZIV ORGANIZACIJE UDRUŽENJE PARAPLEGIČARA LESKOVAC

Profi l organizacije

1997. godine, su osnovani, osnivač i inicijator je Svetislav Mar-janović. Registrovani su kao udruženje građana.Zaposleno je dvoje ljudi, u stalni radni odnos. Povremeno po potrebi se uključuju volonteri. Finansiraju se iz budžeta opšti-ne, iz sopstvene delatnosti, iz sredstava Ministarstva za rad i socijalna pitanja i sredstvima koja dolaze od igara na sre-ću. Deo sredstava se obezbeđuje sopstvenom delatnošću: u okviru organizacije je i fotokopirnica Print-up copy. Članice su Saveza paraplegičara i kvadriparaplegičara Srbije. Imaju skupštinu (kao najviši organ), upravni odbor, nadzorni odbor, predsednika i sekretara. Svetislav Marjanović je osnivač Druš-tva za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Organizacija radi na poboljšanju života ljudi sa invaliditetom, kroz povećanje pristupačnosti životnog okruženja, organizo-vanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Takođe rade na nabavci ortopedskih pomagala, i lekova. Prate se zakonski propisi, i pruža pomoć za ostvarivanju pomoći prava inva-lidima. Trude se da afi rmišu Udruženje putem sredstava in-formisanja. Održavaju stalne kontakte sa organima lokalne vlasti. Organizuju razne kulturne i sportske manifestacije, i sarađuju sa drugim organizacijama. Realizovani projekti se odnose na zapošljavanje invalida, organizovanje škola za rad računaru, psiho-socijalnu podršku telesnim invalidima, pro-jekti „Život bez barijera”, „Internet klub”, „Spremno u novi vek”, „Brže do pacijenta”.

Grupe kojima su okrenuti programi

Osobe sa invaliditetom svih kategorija.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Glavne teškoće se odnose na nedostupnost životnog okru-ženja, kao i nemogućnost zapošljavanje osoba sa invalidi-tetom.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Političke promene na lokalnom nivou, kao i objektivne okol-nosti pri organizovanju aktivnosti (npr. loše vreme).

Saradnja sa volonterima i medijima

Dobrovoljan rad je imperativ. Odnos sa medijima je izvan-redan, odlična saradnja sa lokalnim medijima, pruža im se ogroman medijski prostor.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Uključivanjem što većeg broja osoba sa invaliditetom kao svojih konsultanata, donošenje pozitivnih zakonskih propisa i njihova primena.

Dodatni predlozi / komentariNeophodno je uključivanje što većeg broja osoba sa invalidi-tetom i kreiranje novih politika. Za osobe sa invaliditetom bi ulazak u politiku bio od velikog značaja.

Page 78: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

78

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE UDRUŽENJE DISTROFIČARA NIŠ

Profi l organizacije

Osnovani su pre 31 godinu, na inicijativu doktorke Mare Vla-jin, kao udruženje građana. U okviru organizacije je četvoro zaposlenih, na čelu je predsednik organizacije, sekretar i još dvoje zaposlenih. Sredstva se obezbeđuju od Skupštine grada, kao i Saveza dis-trofi čara Srbije. U svom vlasništvu imaju dve kopirnice tako da se deo sredstava obezbeđuje odatle. Ostvaruju saradnju sa svim udruženjima distrofi čara u Srbiji, ali i ostalim organi-zacijama u Nišu. Članica su Saveza distrofi čara Srbije. Odluke donosi izvršni odbor.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Ciljevi su im: pomoć članovima udruženja, međusobno dru-ženje, zaposlenje. Aktivnosti su usmerene na različite vrste takmičenja: u šahu, ribolovu, Olimpijske igre. Projekat: „Naš kutak”, „Relaks”, „Mesto za sve”.

Grupe kojima su okrenuti programi

Najviše su okrenuti deci sa mišićnom distrofi jom, ali i odra-slima.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problem je lokalna samouprava, ali postoje i problemi pravne prirode.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Najveće poteškoće su materijalne prirode, ali takođe i neza-poslenost lica sa mišićnom distrofi jom, kao i kombi prevoz u cilju realizacije različitih aktivnosti udruženja.

Saradnja sa volonterima i medijima

Zadovoljni su dobrovoljnim radom. Imaju odličnu saradnju sa lokalnim medijima.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Pre svega, kroz fi nansiranje.

Dodatni predlozi / komentari Lobiranje i uključivanje ovakvih organizacija u Savez.

NAZIV ORGANIZACIJE BIZNIS INKUBATOR CENTAR VRANJE

Profi l organizacije

Osnovani su 2006. godine, na inicijativu opštine Vranje i holding kompanije Yumco. Registrovani su kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Imaju upravni odbor (koji ima 7 članova), generalnog menadžera i administrativnog me-nadžera. Dvoje stalno zaposlenih. Finansiraju se iz budžeta opštine Vranje, i kompanije Jumko. Nisu udruženi u mrežu, ali sarađuju sa BIC-om iz Niša, regionalnom organizacijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, Ministarstvom privrede, opštinom Vranje, VEDOM, Japanskom organizacijom Džajka.Imaju dva sektora, sektor 1, bavi se razvojem infrastrukture BIC-a, sektor 2 bavi se kontaktom sa stanarima inkubatora.

Page 79: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 79

NAZIV ORGANIZACIJE BIZNIS INKUBATOR CENTAR VRANJE

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj im je promocija i razvoj malih i srednjih preduzeća, a makro cilj je razvoj regionalne ekonomije. Projekti se spro-vode uz podršku NIP-a.

Grupe kojima su okrenuti programi

Firma je okrenuta nezaposlenima, ženama, nacionalnim ma-njinama (pre svega Romima). Jedina su organizacija koja pru-ža šansu povratnicima.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Ne ističu ništa posebno, imaju dobru saradnju sa ministar-stvom ekonomije i regionalnog razvoja.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Najveći problem podrška države, koja postoji samo deklera-tivno, ali praktično je nema.

Saradnja sa volonterima i medijima

Značaj doborvoljnog rada je veliki jer uključuje u rad mlade zatvorenike.Korektan odnos sa medijima.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Država treba da pruži praktičnu podršku i pomogne da se dođe do fondova kroz različite programe.

Dodatni predlozi / komentari

Predlog za unapređenje je stvaranje mreže inkubatora u Sr-biji, kao i saradnja sa drugim organizacijama.Organizacija učestvuje u programu Svetske bake „Giljotina”, koji za cilj ubr-zavanje ekonomskog razvoja i poboljšavanje svakodnevnog života građana. Međutim utisci nakon održanih sastanaka nisu pozitivni.

NAZIV ORGANIZACIJE RESURS CENTAR LESKOVAC

Profi l organizacije

Osnovani su 2002. godine na inicijativu Helsinškog odbora za ljudska prava zajedno sa CHRIS mrežom. Registrovani su od 2003. kao udruženje građana. Imaju skupštinu, kao najviše telo, upravni odbor i osoblje Resurs centra, petoro zaposlenih. Oko 85% donacija su inostrane, dobar deo njih iz evropskih fondova i oko 15% Ministarstvo omladine i sporta. Članovi su Mreže resurs centara (Niš, Negotin, Bor). Takođe, članovi UNITED organizacije u borbi protiv kseno-fobije i YEU mreže koja se bavi omladinom. Odluke donose na nedeljnim sastancima direktora, menadžera, asistenta i programskih koordinatora.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj organizacije je pokretanje raznih grupa da učestvu-ju u donošenju odluka, kao i širenje svesti o ljudskim pravima i toleranciji. Njihovi programi su vezani za afi rmaciju mladih ljudi i razbijanje predrasuda.

Page 80: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

80

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE RESURS CENTAR LESKOVAC

Grupe kojima su okrenuti programi

Omladina, manjinske grupe, a od skoro i deca bez roditeljskog staranja.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problem predstavlja pravna regulativa, a imaju dobru saradnju sa državnim institucijama.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Programi za decu bez roditeljskog staranja nisu naišli na razumevanje Centara za socijalni rad.

Saradnja sa volonterima i medijima

Volonterski rad veoma značajan, i za njihovo funkcionisanje angažovanje volontera je imperativ.Dobar odnos sa medijima, kako sa lokalnim tako i sa regionalnim.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Država može da pomogne poreskim olakšicama i pospešivanjem lokalnog razvoja. Takođe, upotpunjavanjem pravne regulative.

Dodatni predlozi / komentariBitno je pokrenuti pitanje neformalnih grupa, kao i uputiti i novinare i medije u važnost ovih organizacija. Takođe, treba edukovati organizacije o PR aktivnostima.

NAZIV ORGANIZACIJE TELEDOM TEMERIN

Profi l organizacije

Postoje od 2000. godine, na inicijativu grupe građana. Re-gistrovani su kao udružanje građana. Imaju dva zaposlena i predsednika. Ima nekoliko volontera, koje fi nansira NSZ (kao pripravnici). Oni se uključuju po potrebama projekta. Stalni izvor fi nansiranja su sopstveni prihodi. Veći prihodi dolaze od svetskih organizacija - Teledomova (strani donatori), i Ma-đarske koja pomaže svojim građanima mnogo više od Srbi-je. Nešto manji prihodi dolaze od državnih organa (naročito od Pokrajinskih sekretarijata, gde postoji stavka u budžetu), a sredstva od lokalne samouprave su relativno beznačajna. Član su Mreže Teledom saveza Srbije (ima ih oko 70) i Aso-cijacija Teledomova, kao i u svetskim i evropskim pokretima Teledomova. Dobro sarađuju sa Crvenim krstom, EHO, CARI-TAS; Pokrajinskim sekretarijatima, lokalnom samoupravom, Nacionalnom službom za zapošljavanje. Strateške odluke donosi Skupština, koja ima 27 članova (uglavnom osnivači), dok izvršne aktivnosti vodi Predsedniš-tvo koje ima 9 članova. Skupština se sastaje 2 puta mesečno.

Page 81: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 81

NAZIV ORGANIZACIJE TELEDOM TEMERIN

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni ciljevi organizacije se odnosi na korišćenje informaci-onih tehnologija: podići dostupnost moderne tehnologije, opsluživanje organizacija civilnog društva, doprinos širenju mogućnosti zaposlenja, jačanje veza date sredine i regiona, obrazovanje i usavršavanje i kulturno uzdizanje kroz prime-nu savremene tehnologije, doprinos formi socijalnog stara-nja sredine na osnovama solidarnosti, doprinos jačanju me-sne demokratije, podrška zaštiti ljudskih i manjinskih prava, informatičko edukovanje dece i odraslih. Kada postoje ta-kvi projekti preduzeće nudi humanitarnu pomoć i usluge: zdravstvene brige (preventivno merenje krvnog pritiska i šećera u krvi), deljenje osnovnih životnih sredstava najugro-ženijima, itd.

Grupe kojima su okrenuti programi

Programi su usmereni ka populaciji Temerina. Zavisno od projekta, nekada su ciljna grupa najugroženiji ljudi, a sekun-darne ciljne grupe su stanovništvo okolnih opština (organiza-cija otvorenog tipa).

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Materijalni problemi se odnose na nepostojanje ustaljenih donacija, pa zavise od volje donatora. Organizacijski problemi se odnose na nedostatak volontera, pa se teško „pokrivaju” u kadrovskom i materijalnom smislu. Takođe, zajednički projek-ti su teškoća u smislu da je teško okupiti sve civilne organiza-cije na jednom zadatku. U takvoj vrsti projekta ponekad bude problema i u saradnji sa državnim organima. Obično nosilac projekta sav posao iznosi sam, zbog neorganizovanosti i ne-dostatka bolje saradnje. Ne postoji zadovoljavajuća saradnja sa lokalnom samoupravom (ponekad). Takođe, plaćanje po-reza na promet predstavlja promet.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Nedovoljno savremena tehnička opremljenost, što proizilazi iz nedostatka materijalnih sredstava. I gore navedeni zajed-nički projekti, gde je otežana saradnja različitih organizacija i državnih organa. Često dobijaju kritike da su im cene usluga slične tržišnim.

Saradnja sa volonterima i medijima

Sa stanovišta korisnika je vrlo dobar. Ranije je bio bolji, jer in-formacione tehnologije nisu bile lako dostupne.Sa medijima, izuzetno dobar, naročito sa lokalnim medijima. I sa regionalnim je dobra, ali postoji potreba za većim odzivom nacionalnih mađarskog i srpskih medija.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Usvajanjem zakona o NVO, radi drugačijeg tretmana tih or-ganizacija od profi tnih. Takođe, republički organi za socijalnu politku bi mogli pomoći u ostvarenju takvog cilja.

Page 82: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

82

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE TELEDOM TEMERIN

Dodatni predlozi / komentari Država bi mogla da pokriva makar osnovne režijske troškove organizacije.

NAZIV ORGANIZACIJE SAVEZ GLUVIH I NAGLUVIH VOJVODINE, AUDIOLOŠKI CENTAR NOVI SAD

Profi l organizacije

Osnovani su 1946. na inicijativu Saveza gluvih Jugoslavije. Je-dan od glavnih osnivača je Nikola Lološević. Registrovani su kao udruženje građana. Organizacija ima četvoro stalno zaposlenih i petoro honoraraca. Po potrebi ili želji uključuju se i volonteri. Glavni i stalni izvor fi nansi-ranja dolazi od procenata novca od lutrijskih igara. Važan, ali ne stalni deo dolazi od Ministarstva i Pokrajinskog veća i fi nansiranja projekata. Strani donatori su takođe prisutni, ali ređe. U sastavu Saveza postoji 9 međuopštinskih i 3 opštin-ske organizacije, koje pokrivaju celu Vojvodinu i umrežene su. Sarađuju sa: Institutom za socijalna istraživanja i lekari-ma koji se bave problemima invalida, Defektološkim fakul-tetom u Beogradu, Medicinskim, Filozofskim (psihologija) i specijalizovanim ustanovama za invaliditet. Što se tiče me-đunarodne saradnje, sarađuju sa stručnjacima po pitanju gluvoće. Savez ima skupštinu koju čine predstavnici svih Saveza u Vojvodini. Skupština bira predsednika, zamenika i izvršni odbor, koji sprovodi njene odluke. Postoji vertikal-na hijerarhija u upravljanju i rukovođenju, ali i demokratski uređena. Zaposleni mogu predlagati aktivnosti, glavna vo-dilja su potrebe i problemi sa kojima se suočavaju lica sa oštećenim sluhom.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj im je briga o licima sa oštećenim sluhom: eviden-cija lica, dijagnostika i upućivanje na specijalizovane ustano-ve, govorne i slušne vežbe, pripreme za školu, prevodilačka služba (ovlašćeni su od strane Ministarstva pravde), edukacija roditelja čija deca imaju oštećenje sluha, ORL pregled i au-diometrija, nabavka i održavanje slušnih pomagala, organi-zovanje umetničkih, sportskih aktivnosti u cilju socijalizacije, humanitarna pomoć članovima, obilazak bolesnih i starijih članova, zapošljavanje članova (u zaštitnim radionicama DES koje je organizovao Savez), posredovanje u otvorenoj pri-vredi, pomoć u registraciji samostalnih delatnosti, izdavanje brošura, knjiga...

Grupe kojima su okrenuti programi

Sva lica sa oštećenim sluhom.

Page 83: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 83

NAZIV ORGANIZACIJE SAVEZ GLUVIH I NAGLUVIH VOJVODINE, AUDIOLOŠKI CENTAR NOVI SAD

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Glavni problemi se odnose na nedostatak fi nansijskih sred-stava (često ne mogu da pokriju osnovne troškove volontera). Takođe, problem predstavlja šifra delatnosti, to jest zakonski okvir delovanja. Ne postoje značajniji problemi u unutrašnjoj organizaciji.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Nedostatak materijalnih sredstava, što je limitirajući faktor naročito u humanitarnim aktivnostima i kada je u pitanju pla-ćanje volontera.

Saradnja sa volonterima i medijima

Volonterski rad je od vitalnog značaja kako za klijente tako i za društvo. Imaju i dobar odnos sa medijima, saradnja sa TV Vojvodina, a preko nje i sa RTS-om, kao i lokalnim televizijama. Jednom mesečno se realizuje emisija „Svet tišine”na TV Vojvodina i RTS 2.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Najviše zakonskim regulativama: Zakon o zabrani diskrimina-cije invalida ( u izvršnoj funkciji). Takođe, neophodno je defi -nisati i invalidske organizacije, i putem fi nansijske pomoći i boljom saradnjom sa državnim institucijama.

Dodatni predlozi / komentari

Pored već navedenih fi nansijskih sredstava, medijskim pu-tem kroz informisanje društva o određenoj problematici i or-ganizacijama koje se njom bave može se umnogome pomoći i organizacijama, i korisnicima.

NAZIV ORGANIZACIJE AGROMREŽA BEOGRAD

Profi l organizacije

Desetoro građana je osnovalo ovu organizaciju (udruženje građana) u martu 2002. Agromreža ima petoro stalno zapo-slenih. Formiran je i klub od 100 konsultanata iz Agromreže. U rad su uključeni brojni instituti, studenti veterine i poljo-privrede. Projektno se fi nansiraju i putem članarina (koja je uvedena tek kasnije zbog odnosa prema mreži i uslugama) za koju je osmišljen katalog usluga. Organizovani su po si-stemu klubova (farmera, menadžera, konsultanata ). Mrežu čine Centri AgroTissa, Agrobiznis klubovi i Ruralni centri. Or-ganizacija ima skupštinu, Upravni odbor (5 članova), nadzorni odbor, generalnog sekretara.

Page 84: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

84

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE AGROMREŽA BEOGRAD

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Ciljevi organizacije su modernizacija poljoprivredne proi-zvodnje u Srbiji, podstrek razvoja lokalnih zajednica, pribli-žavanje sela kulturnim, informacionim, tehnološkim dosti-gnućima i uopšte savremenom načinu življenja. Aktivnosti: osnivanje i organizacija Agro biznis klubova, mreže Ruralnih razvojnih centara / Ruralni razvoj, pomoć u osnivanju moder-nih agro kooperativa, pružanje konsultantskih usluga člano-vima iz oblasti ruralnog razvoja i agro biznis sektora, eduka-cija mladih, obuka farmera u klubovima, prezentacija novih tehnologija i organizacija edukativnih polja i farmi, AgroTiss, standardi u poljoprivredi; KLUB FARMERA, Ruralnu turizam u Srbiji 1,korak, KLUB MENADŽERA, KLUB KONSULTANATA, Eu-rope XL, Info Agro Mreža.

Grupe kojima su okrenuti programi

Poljoprivredni proizvođači /farmeri, sa ciljem da dobiju novi status obzirom da ih naš sistem prepoznaje kao individualne poljoprivredne proizvođače koji su kao individualci slabi. In-tenzivno se radi na procesu udruživanja.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Zakon o NVO (uključujući i nerešena pitanja fi nansija) je ve-lika prepreka u odnosima sa Ministarstvom poljoprivrede. AGROTIS - tržišni info sistem, Ministarstvo ga nije usvojilo već je napravilo svoj sistem. Dosadašnja saradnja je bila jako slaba, malo je bolje sa sektorom za ruralni turizam donete su dve uredbe - Ruralni turizam i Euro GAP(standardi). Agro-mreža je radila na animiranju za podsticajna sredstva, ali je rezultat bio jako loš, obrazloženje Ministarstva poljoprivrede je bilo da je ruralno područje Srbije marginalno (iako se 130 opština od 167 vodi kao ruralno!!). U resornom sektoru rade 3 osobe, koje ne koriste Agromrežu koja ima 6 regionalnih ru-ralnih centara. Drugi problem je budžetske prirode - pomo-gla je Skupština grada izložbu u Manakovoj kući, Ministarstvo poljoprivrede je pomoglo edukaciju za Ruralni agroturizam za poljoprivredu. Pomogla je Holandija- kopiran je poziti-van primer i primenjen u Topoli, Kučevu, Kruševcu. CENORT, ovlašćeni sertifi kati. Kopiraju se uspešni modeli iz Holandije, Novog Meksika koji imaju slične probleme našim, ali se naša Ministarstva tim pitanjima ne bave intenzivno. Imamo pro-bleme i sa lobiranjem! Italija ima Ligu kooperativa koja je vr-hovna organizacija kooperativa i veoma je uticajna u zemlji. Holandija ima već profesionalna udruženja koja utiču na po-ljoprivrednu politiku u EU; (do 35 su mladi farmeri koji potom idu u profesionalne menadžere).

Page 85: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 85

NAZIV ORGANIZACIJE AGROMREŽA BEOGRAD

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Prvi problem je zakon na koji se čeka 6 godina. Ne koristi se pravo da se učestvuje u raspravama o budžetu lokalnih sa-mouprava, tj. ministarstava. Međuljudski odnosi u kooperati-vama velika su prepreka uspešnom radu. Negde je problem naći 10 osnivača jer su u pitanju male sredine, teško prepo-znaju osnovni moto, nije im jasna ideja kooperative. na pri-mer, ADF je pomogao osnivanju 24 kooperative u Vojvodini i Istočnoj Srbiji od kojih uspešno radi samo ona u Bačkoj To-poli. U Holandiji asocijacije grade zajedničku platformu pa npr. proizvođači mleka zajedno nastupaju u rešavanju tržiš-nih problema. Loš primer je i Drenovac gde nisu uspeli čak da iskoriste ni novac namenjen za infrastrukturu!

Saradnja sa volonterima i medijima

2005. organizovali konkurs za volontere, osnovan volonterski centar (10-15 ljudi uvek na raspolaganju), a organizovan je i trening za volontere (Tim Tri). Saradnja sa medijima je loša jer je tema često neinteresantna. Izdaje se e-bilten. Odlična saradnja sa Atlas Medija Grupom preko kojih se oglašavaju na još 60 lokalnih TV stanica), TV Faram, AGROTiS (vesti sa kvantaša 2 puta mesečno) je uvek zastupljen.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Usvajanjem Zakona o kooperativama i NVO-ima, ali i učešćem u njihovoj pripremi, i intenzivnijom saradnjom sa ministarstvom.

Dodatni predlozi / komentari

Problem može da se reši kroz vrhovnu organizaciju, Vlada bi trebalo da da okvir i da organizuje raspravu i uvrsti u predlog; kooperative bi trebalo da vode profesionalci, jer poljoprivredni proizvođači zbog obaveza ne mogu da se posvete vođenju kooperative. Odnosi (prava i obaveze) u kooperativi moraju biti jasno defi nisane. Kooperative koje su imale profesionalne menadžere su preživele.

Page 86: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

86

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE NOVOSADSKI HUMANITARNI CENTAR

Profi l organizacije

Osnovani su 1998. godine, na inicijativu grupe građana, kao udruženje građana. U organizaciji je 36 stalno zaposlenih lica, a 84 osobe se povremeno angažuju po ugovoru o delu. Po-stoji više od 35 volontera. Izražena je profesionalizacija orga-nizacije tokom vremena. Glavni izvor fi nansiranja jesu dona-cije iz inostranstva 95%. Domaći donatori su retki, i obično su to ministarstva ili Pokrajinsko veće Vojvodine. Mali procenat sami privređuju: pružanjem usluga (edukacija, seminari, obu-ke), prodaja suvenira, skupljanje priloga. Članice su Mreže za pomoć izbeglicama, Jugoistočne Evrope (SEE RAN), jedan od osnivača Srpskog saveta izbeglica. Član je nacionalne mre-že za prevenciju HIV-a među ugroženim grupama (HPVPI). Sarađuju sa Savezom romskih studenata, Sekretarijatom za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova pri AP Vojvodina, i MOS-om. Takođe, zajedno sa još nekoliko NVO-a pokrenuli su inicijativu IZVOR za donošenje zakona o volonterizmu. Or-ganizacija ima upravni odbor (koji donosi strateške odluke), dok su direktor i programski savet (koordinatori i zaposleni) zaduženi za izvršno vođenje organizacije

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj organizacije jeste stvaranje humanog društva kroz:

1. Pružanje pomoći ugroženim i marginalizovanim grupama: direktan rad sa navedenim grupama, psiho-socijalna po-drška raseljenim licima, podrška nezaposlenima u zapošlja-vanju i pokretanju sopstvenog posla, podrška Romima u obrazovanju i opismenjavanju, kućna nega i pomoć starijim osobama, klupske aktivnosti;

2. Podrška razvoju civilnog društva: inicijativa za zakonsko re-gulisanje volonterskog rada u RS, promocija i sprovođenje akcionog plana politike za mlade ljude u Vojvodini, mate-rijalna, tehnička, obrazovna i savetodavna podrška NVO i drugim inicijativama građana, unapređenje kvaliteta uslu-ga i standarda u humanitarnom radu;

3. Istraživanje, edukacija i zagovaranje: participativno istra-živanje potreba i potencijala ugroženih grupa, zagovara-nje i lobiranje za prava marginalizovanih grupa, edukacija NVO aktivista za upravljanje projektnim ciklusom, infor-misanje i edukacija mladih o reproduktivnom zdravlju i pravima, edukacija vršnjačkih edukatora o HIV-u, izdavač-ka delatnost.

Program celoživotnog učenja: informatička obuka, škola za preduzetnike, trening životnih veština, kursevi engleskog je-zika, promocija i razvoj preduzetništva.

Grupe kojima su okrenuti programi

Izbeglice i interno raseljena lica, romska populacija, nezapo-sleni (socijalno ugroženi), deca i omladina, stara i usamljena lica, građani u okviru NVO-a.

Page 87: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 87

NAZIV ORGANIZACIJE NOVOSADSKI HUMANITARNI CENTAR

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problemi su materijalne i pravne prirode. Status NVO-a, jer su nepriznate od strane lokalne samouprave -nemaju prava da konkurišu u lokalnoj samoupravi jer ne postoji otvoreni, javni konkursi, su jedna od teškoća. Lokalna samouprava raspore-đuju sredstva „po pozivu” i to uglavnom NVO-ima koje pre-poznaju kao svoje partnere (a to su one osnovane pre 1990) Nema sredstava od poreskih obveznika. Imaju tretman kao profi tabilno preduzeće (plaćanje poreza, industrijska stru-ja...). Problem je plaćanje poreza na donacije. Ne postoji or-ganizacija iz inostranstva koja bi ih stalno pomagala.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Nema podrške lokalne samouprave. Problem je uvek i oče-kivanje donatora da NVO participira sa 10-20% novca, a ne-moguće je toliko novca pribaviti. Strane donacije kasne sa isplatom, pa se mora smanjiti obim projekta. Manji problem su volonteri, ima ih dosta, ali je velika fl uktuacija, tj. postoji potreba, ali je mala spremnost.

Saradnja sa volonterima i medijima

Veliki je značaj volontera jer su oni i pokrenuli projekat koji je doprineo pisanju predloga projekta Zakona o volonterskom radu. Potrebni su zato što izlaze u susret potrebama ugrože-nih grupa.Mediji se odazivaju na pozive, ali ne svi i ne uvek. Uglavnom se ostvaruje saradnja saradnja samo sa lokalnim medijima. Ne postoji zainteresovanost medija za njihov rad koliko za vesti „žute štampe”. Jedan mali broj ih doživljava kao stranog i neprihvatljivog saradnika, bez afi rmativnog tona.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Donošenjem pozitivnih propisa: Zakona o NVO, porezima, radu, volonterskom radu, oslobađanje obaveza NVO-a koje imaju profi tabilne ustanove. Takođe, ustupanjem nekretnina kao poslovnog prostora za NVO, oslobađanjem plaćanja ra-čuna i emancipovanjem lokalne samouprave.

Dodatni predlozi / komentari

Država bi trebala da prihvati NVO sektor kao ravnopravnog partnera, da ga uvažava kao ozbiljan i važan segment druš-tva i da omogući predstavnicima NVO-a da ravnopravno učestvuju u Parlamentu (kao što je slučaj u nekim država-ma). Država treba da unapređuje resurse, a ne da ih isklju-čivo koristi.

Page 88: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

88

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE UDRUŽENJE SLEPIH I SLABOVIDIH SUBOTICA

Profi l organizacije

Nastali su 1951. na inicijativu grupe građana, slepih i slabovi-dih, čiji je prvi zadatak bio da okupe sva slepa lica sa severa Bačke. Registrovani su kao udruženje građana. Organizacija ima samo jednog zaposlenog, a broji oko 600 članova koji se po potrebi angažuju u organizaciji. Režijske troškove, platu i osnovne rashode plaća Opština iz budžeta. Domaći dona-tori postoje, ali ne u velikom procentu, obično su to lokalni privrednici. Finansiranje aktivnosti članova omogućava Mini-starstvo za rad i socijalnu politiku. Članica su Mreže saveza slepih Vojvodine. Sarađuju sa Opštinom, organima lokalne samouprave, Ministarstvom za rad. Odluke se donose demo-kratski. Organizacija ima skupštinu (21), predsednika skupšti-ne, i izvršni odbor (7 članova).

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Glavni cilj je briga o slepim i slabovidim licima: dijagnostika oštećenog vida, i priključivanje organizaciji, rešavanje mate-rijalnih, zdravstvenih socijalnih i drugih problema korisnika. Takođe, pokrenuli su inicijativu pokrajinskom i republičkom Savezu slepih za unapređenje i primenu savremenih meto-da u sistemu obrazovanja, profesionalne orijentacije, radnog osposobljavanja, rehabilitacije i zapošljavanja. Rade na pod-sticanju stručnih i naučnih institucija za otkrivanje uzroka slepoće i slabovidosti, radi preventivne zaštite vida, kao i na upoznavanju javnosti sa navedenom problematikom (poseb-no sa ostvarim uspesima), pružanju pravne pomoći svojim članovima i organizovanju kulturno - obrazovanih, šahovskih i muzičkih aktivnosti.

Grupe kojima su okrenuti programi

Slepi i slabovidi.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Materijalni problemi, od opštine dobijaju samo mala sredstva. Ostatak novca uplaćuju članovi (npr. za takmičenja), što za posledicu ima gubljenje motivacije. U organizacionom smi-slu postoji nedostatak stručnog kadra i zaposlenih. Članovi sve više gube motivaciju, tj. čim ostvare svoja prava postanu nezainteresovani. Loša saradnja sa državnim institucijama.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Najveći problemi sa kojima se programi suočavaju jesu fi nan-sijski. Često su imali dobre ideje koje se iz fi nansijskih razloga nisu sprovele, kao i zbog loše saradnje sa sličnim savezima u okolnim zemljama.

Saradnja sa volonterima i medijima

Veliki značaj volonterskog angažmana, bez toga organizacija ne bi postojala. Sa medijima odlično sarađuju. U poslednje dve godine, saradnja izuzetno dobra. Uvek spremni da se odazovu (Blic, Danas…)

Page 89: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 89

NAZIV ORGANIZACIJE UDRUŽENJE SLEPIH I SLABOVIDIH SUBOTICA

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Finansijski i pravnom regulativom: Donošenjem Zakona o NVO-ima i Zakona o zapošljavanju invalida.

Dodatni predlozi / komentari Zadovoljni su trenutnim statusom. Nedostaje im više volon-tera, koji bi mogli biti u funkciji animatora.

NAZIV ORGANIZACIJE ETNOLIFE SUBOTICA

Profi l organizacije

Registrovani su kao udruženje građana 2001. godine, na inicijativa grupe građana. Nemaju zaposlenih. U Savezu su stručnih organizacija i društva Subotice, pa preko nje imaju predsednika, sekretara i knjigovođu.Savez okuplja 20 organizacija i svaka od njih ima predsednika u predsedništvu. U Subotici deluju upravno, rade, a u etno-kući obavljaju programe i aktivnosti. Najveći deo prihoda su sopstveni: ulaznice, predavanja, radionice…) ,zatim državne donacije (Sekretarijat za manjinska prava), Mađarske fonda-cije, konkurisanje na javne konkurse. Umreženi su sa orga-nizacijama koje su bliske po tematici, lokalne. Imaju dobru saradnju sa sličnim organizacijama u regionu, sa školama, Zavodom za zaštitu spomenika (za severni Banat i Bačku). Savez za stručne organizacije i društva Subotice donosi go-dišnji plan za svaku članicu, u smislu određenja opšteg una-pređenja rada. Ali njeno predsedništvo se ne meša u planove pojedinačnih organizacija. Savez služi da bi se rad obavljao u zakonskim okvirima. Plaćaju članarinu Savezu, zauzvrat do-bijaju administrativne radnike.

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Cilj organizacije je negovanje narodnih običaja, očuvanje tradicionalnog načina života na vojvođanskim salašima, oču-vanje prirodnog načina života, ekološke edukacije omladine, čuvanje i negovanje izvorne narodne kulture i razvoj i una-pređenje seoskog i eko turizma. Osnovne aktivnosti: organizacija letnjih kampova za decu, izleta, radionica, igraonica; organizacija vannastavnih oblika pedagoškog rada; projekti edukativnog karaktera iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa, organizacija stručnih skupova, se-minara, savetovanja, adaptacija i rekonstrukcija zaštićenog salaša „Roka”. Poseduju etnološku zbirku starih predmeta u okviru salaša. Etno-kuća i salaš oslikavaju tradiconalnu ma-đarsku kulturu, i predstavlja spomenik kulture. U saradnji sa društvom ekologa ostvarili projekat o mogućnostima razvoja seoskog turizma u pograničnim oblastima. Neguju gastro-nomsku tradiciju, i formiraju genetski fond tradicionalnih rasa domaćih životinja. Projekat: Održivi razvoj mikroregiona Ludaš- Kireš, zajednički projekat sa društvom ekologa Ričard Čornaš iz Subotice.

Page 90: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

90

5. Izveštaj istraživanja

NAZIV ORGANIZACIJE ETNOLIFE SUBOTICA

Grupe kojima su okrenuti programi

Socijalno ugrožena deca (Romi, deca ometena u razvoju…), ali i svi mladi ljudi.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Materijalni problemi se, naročito, nalaze u činjenici da se dr-žava nije obavezala da zaštiti spomenike kulture, a predlagala je Posedovanje „nepokretnost” je, takođe problem. Organi-zacione teškoće: nemaju ni jednog zaposlenog, sve je manje spremnosti za volonterizam i kreiranje programa. Slaba je sa-radnja sa državnim institucijama. Problemi su i ograničenjima koje nameće Zakon o zaštiti pri-rodnih dobara, s obzirom da se etno-kuća nalazi u zaštićenoj oblasti.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

U zimskom periodu put do etno-kuće nije prohodan, otežan je pristup i zbog toga nema programa. Teškoća postoje i u organizaciji prevoza, ekskurzija…

Saradnja sa volonterima i medijima

Od veoma velikog značaja je angažovanje volontera, jer u ci-vilnoj sferi nema napretka bez dobrovoljnog rada.Veliko je interesovanje medija za projekte. Sa lokalnim me-dijima je posebno dobra saradnja. Povremeno su projekte pratili mađarski mediji. Ispitanik je predsednik Muzeja Subotice, i sekretar Društva ekologa i veoma mu pomažu poznanstva, pa i po pitanju medija.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Redovni fi nansiranjem osnovnih tekućih troškova.

Dodatni predlozi / komentari

NAZIV ORGANIZACIJE LASTAVICA

Profi l organizacije

Lastavica je 1996. započela svoj rad u okviru projekta, kao projekat, a 2000. je registrovana kao udruženje građana. Fi-nansiraju se, uglavnom od stranih donatora (OXFAM, UNHCR; CARE International…) i manje od domaćih (Sekretarijat za so-cijalnu i dečju zaštitu grada Beograda). Članice su South Ea-stern European Network - SEEN, Humanas - nacionalna mreža organizacija koja se bavi pitanjima starih, direktorka organi-zacije je članica odbora Help Age International. Organizacija ima direktorku organizacije, Upravni odbor – NVO“ Lastavica“, NVO „Autonomni ženski centar“, Ketering service“ Lastavica”.

Page 91: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 91

NAZIV ORGANIZACIJE LASTAVICA

Glavni ciljevi, aktivnosti i ostvareni projekti

Cilj organizacije je osnaživanje osetljivih grupa stanovništva (izbeglice i interno raseljena lica, deca, stari, nezaposleni, socijalno ugroženi...) kroz programe edukacije, dohodovne aktivnosti, psiho-socijalnu podršku i razmenu informacija. Glavni ciljevi su: pružanje usluge izbeglim licima u lokalnoj zajednici, starima, socijalno ugroženima i ostalim marginali-zovanim grupama, i omogućavanje: programa podrške sta-rijim osobama kroz socijalne i zdravstvene usluge i druženja; ekonomsko osnaživanje žena izbeglica i drugih osetljivih grupa žena; obuke za članove osetljivih grupa kroz kurseve računara, engleskog jezika i set tekstilnih kurseva radi lakšeg pronalaženja posla i psiho-socijalnu podršku svim navede-nim osetljivim grupama. Takođe „Lastavica“ podstiče i koor-dinira saradnju i umrežavanje sa međunarodnim i lokalnim oraganizacijama i institucijama.

Grupe kojima su okrenuti programi

Izbeglice i interno raseljena lica, deca, stari, nezaposleni, so-cijalno ugroženi.

Koji su glavni problemi u svakodnevnom radu

Problemi se javljaju na polju fi nansija i ljudskih kapaciteta, pre svega. Organizacija je prepoznala problem u tranziciji od stranih ka domaćim donatorima. Na žalost dostupni fondovi ministarstava su izuzetno mali, a posao oko papirologije istog obima, što oduzima mnogo vremena i onako malom broju ljudi u organizaciji. Glavni donatori odlaze.

Teškoće sa kojima se suočavaju programi

Ekonomsko osnaživanje žena ima mnogo prepreka. U grupi od 40 žena veliki je broj izbeglica onih sa osnovnom školom te je mogućnost za osamostaljivanjem smanjena. Na primer „Lastavica“ ketering je neponovljiv, a dupliranje istog mode-la je nemoguće jer je na tržištu već dovoljno slične ponude. Pokušaj registrovanja Tekstilne radionice kao kooperative je propao zbog zakona koji nalaže da sve članice kooperative budu prijavljene, što fi nansijski otežava, čak obesmišljava nji-hov rad. Za sada „Lastavica“ ketering održava tekstilni servis kao svoj ogranak. Ne postoji podrška Grada Beograda u slu-čaju ulične prodaje (Bezistan) gde su uslovi za rad veoma loši, kao i vid prezentacije ručnih radova.

Saradnja sa volonterima i medijima

Lastavica ima brojne volontere i povremene saradnike. Zna-čaj volonterskog rada je veoma veliki.

Kako država može da pomogne rad organizacija sličnih Vašoj?

Grad može da popravi stanje u Bezistanu i uđe u projekat stvaranja Suvenirske ulice. Potrebno je da zakon žene sa ovim položajem tretira sa određenim benefi cijama, tj. da smanji poreze na primanja za socijalna udruženja.

Dodatni predlozi / komentari

Page 92: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

92

Page 93: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 93

6. LITERATURA

Ascoli, U. and C. Ranci (ed) (2002) Dilemmas of the Welfare Mix - Th e new Structure of Welfare in an Era of Privatization, Kluwer Academic Plenum PublishersBorzaga, C. and Defourny, J. 2001 (eds) Th e Emergence of Social Enterprise, London and New York: RoutledgeBorzaga, C. and Galera, G (2004) Social Economy in Transitional Economies, Realities and Perspectives, Discussion Paper, First Meeting of the Scientifi c Group in Social Economy and Social Innovation, OECD, Centre for Local Development, Trento, March 17Borzaga, and C. Spear, R. (2004) (ed.) Trend and Challenges for Co-operatives and Social Enterprises in Developed and Transitional Countries, University of TrentoDavide, B. (ed.)(2004) Uvajanje socialnega podjetništva v Sloveniji – Primerjalna študija: Italija, Austrija, Slovenija, Pospeševalni center za malo gospodarstvo, LjubljanaDeacon, B. (ed.) (1992) Th e Eastern Europe - Social Policy Past, Present and Future, Lon-don: Sage PublicationDefourny, J., Nyssens, M. (eds.) (2008) Social Enterprise in Europe: Recent Trends and Developments, paper EMES Research NetworkDinkić M. - Kovačević Lj. (2004) Socijalna politika: Harmonizacija domaćeg zakono-davstva sa pravom Evropske unije, Institut za uporedno pravo, BeogradDirectory of Nongovernmental, Nonprofi t Organizations in FR Yugoslavia (2002), Belgra-de, Centar za razvoj neprofi tnog sektora, Beograd Galera, G. (2004) Th e evolution of the co-operative form: an international perspective in Borzaga, C. Spear, R (ed.) Trend and challenges for Co-operatives and Social Enterprises in developed and transitional countries, University of TrentoEsping - Anderson, G. (1990) Th e Th ree Worlds of Welfare Capitalism, Princeton Uni-versity PressEsping – Andersen, G. (1994) After the Golden Age: Th e Future of the Welfare State in the New Global Order, Occasional paper no. 7, World Summit for Social Development, United Nations Research Institute for Social Development, Geneva Kolin, M. (2007) Uloga neprofi tnog sektora i socijalnih preduzeća u novim programi-ma zapošljavanja u knjizi Ekonomija i sociologija Institut društvenih nauka, Beograd Kolin, M. Paunovic, Z. (2007) Neprofi tni sektor i socijalna preduzeća u Milan Podu-navac (ed.) Godišnjak Fakulteta političkih nauka 2007, Čigoja, BeogradKolin, M. (2006) Tipovi socijalnih država i uloga neprofi tnog sektora u Tripkovic M. (ed) Socijalni kapital i društvena integracija, Filozofski fakultet, Novi SadKolin, M. (2004) Th e Evolution of Co-operative Principles and the Emerging Th ird Sector in Serbia” in the book Borzaga Carlo, Spear Roger, ed.,Trends and Challenges for Co-operatives and Social Enterprises in Developed and Transition Countries, Edicioni 31 Trento University, ItalyKolin, M. (2005a) Socijalna ekonomija i integracija ugroženih grupa u monografi ji Pojedinac i drzava, Institut društvenih nauka, Beograd.

Page 94: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

94

6. Literatura

Kolin, M. (2005b) Neprofi tne organizacije – novi socijalni partneri, Argument, BeogradKonstantinović, Vilic, C., Petrušić, N. (1999) Prevention of Male Economic Violence Against Women and Children, Temida, Vol. 2.Konstantinović Vilić, S., Petrušić, N., (2003) Nova rešenja u Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, u: Kontantinović Vilić, S. Petrušić, N., Lukić M., Jovanović, S., Vodič kroz Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, između neravnopravnosti i jednakih mogućnosti, Glas razlike, Beograd.Les, E. (2004) Co-operatives in Poland:from State Controlled Institutions to New Tren-ds in Co-operative Development in Borzaga, C, Spear, R (ed.) Trend and Challenges for Co-operatives and Social Enterprises in Developed and Transitional countries, University of Trento.Les, E. (1994) Voluntary Sector in Central and Eastern Europe:from Small Circles of Free-dom to Civil Society, Civicus, Washington, DC.Les E, Jeliazkova M, (2005) Th e Social Economy in Central East and South Europe in OECD, Th e Social Economy as a Tool of Social Innovation and Local Development, Back-ground paper 22-24 September Trento, Italy.Luzar, D. and al. (2005) Studija obstoječega stanja na področju socialne ekonomije v Sloveniji - s priporočili za pripravo modela uvajanja socialnega podjetništva, Ljubljana, JAPTI, Javna agencija RS za podjetništvo in tuje investicije.Huncova, M (2003) Th e Check Cooperative Reality and its Social Aspects in From Cooperative to Social Enterprises, ISSAN, Trento.Nyssens, M.(ed) (2006) Social Enterprise at the Crossroads of Market, Public Policies and Civil Societies, Universite Catolique de Louvain, Belgium.Pestoff , V. (1995) Reforming Social Services in CEE – An Eleven Nations Overwiev, Cra-cow Academy of Economics, Cracow.Petrušić, N. (1999) Deoba zadružne svojine, u Zborniku rezimea „150 godina Srpskog građanskog zakonika”, R. Kovačević Kuštrimović (ur), Pravni fakultet u Nišu, Niš.Petrušić, N., (2003) Građanskopravni instrumenti ekološke zaštite u domaćem pravu, u knjizi: Građanska kodifi kacija, Sv. 2, R. Kovačević Kuštrimović (ur.), Centar za publi-kacije Pravnog fakulteta u Nišu, Niš.Petrušić, N., Konstantinović Vilić, S., (2004), Rezultati primene mera aktivne politike zapošljavanja na teritoriji Niša, Glas razlike, Beograd.Petrušić, N. (2002) Analiza odredbi Zakona o radu, u Zborniku radova „Ekonomski ravnopravne“, AWIN, Beograd.Petrušić, N., Konstantinović Vilić, S., (2004) Model zakona o zadrugama, AWIN, Be-ograd.Ranđelović, V. (1999), Osnovi zadrugarstva i zemljoradničko zadrugarstvo, Poljoprivred-ni fakultet, Zadružni savez Srbije, Beograd.Salamon, L. and H. Anheier (1999) Th e Emerging Sector Revisited, Th e Johns Hopkins Comparative Nonprofi t Sector Project, Institute for Policy Studies, Baltimore.Salamon, L. and H. Anheier (1994) Measuring the non-profi t sector cross-nationally: a comparative methodology, Voluntas, Vol. 4, No. 3. pp. 330-554.Salamon, L. (2003) Global Civil Society: An Overview, Center for Civil Society Studies, Th e John Hopkins University, Baltimore.Spear, R., (2004) From cooperative to social enterprise: trends in European experience

Page 95: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 95

in Borzaga, C, Spear, R (ed.) Trend and challenges for Co-operatives and Social Enterprises in developed and transitional countries, University of Trento.Standing, G. (1998) Socijalna zaštita u Srednjoj i Istočnoj Evropi: priča o iskliznulim sidrima i potrganim sigurnosnim mrežama, u zborniku radova Globalizacija i socijalna država, Studijski centar socijalnog rada pravnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, str. 163-204.Zimmer, A. (1999) Corporatism Revisited – Th e Legacy of History and the German Nonprofi t Sector, Voluntas, Vol. 10, No. 1. pp. 37-51.Th omas, A., (2004) Th e Rise of Social Cooperative in Italy, Voluntas: International Jo-urnal of Voluntary and Nonprofi t Organizations, Vol.15. No.3Th ird Sector in Serbia: Status and Prospects (2001), NGO Policy Group, Center for Non Profi t Sector Development, Belgrade.Vujatović -Zakić, Z. (2000), Koop menadžment, osnovni zadružni principi i savremena praksa, Dunav grupa, Dunav preving a.d., Beograd.

Page 96: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

96

Page 97: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

Socijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija 97

ZAHVALJUJEMO SE

Anketarkama:

Jeleni BožilovićMariji RistićZori MarijanovičTijani TelečkiIvani Ponjavić

Organizacijama civilnog društva koje su učestvovale u istraživanju:

Autonomni ženski centar, BeogradUdruženje distrofi čara Beograda, BeogradGrupa 484, BeogradUG „Snaga prijateljstva” – Amity, BeogradAgromreža, BeogradLastavica, BeogradDruštvo za zaštitu mentalnog zdravlja ratnih veterana i žrtava ratova 1991 - 1999, Novi SadSavez gluvih i nagluvih Vojvodine, audiološki centar, Novi SadEhoprint, d.o.o za štampu i trgovinu, Novi SadEkumenska humanitarna organizacija, Novi SadNovosadski humanitarni centar, Novi SadCentar za razvoj agrobiznisa, HorgošUdruženje slepih i slabovidih, SuboticaEtnolife, SuboticaInicijative, ProkupljeŽenski centar, UžiceSocijalna kooperativa Vivere, KragujevacŽivotna pomoć – Life Aid, VranjeŽenski prostor, NišUdruženje distrofi čara, NišCentar za razvoj građanskog društva Protekta, NišTeledom, TemerinUdruženje paraplegičara, LeskovacResurs centar, LeskovacBiznis inkubator centar, Vranje

Page 98: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

98

Autorkedr Marija Parun Kolin, prof. dr Nevena Petrušić

IzdavačiEvropski pokret u Srbiji Beograd, Kralja Milana 31www.emins.orgoffi [email protected]

Za izdavačaMaja Bobić

RecezentiProf. dr Radmilo PešićProf. dr Zoran Stojiljković

Koordinatorke projekta i istraživanjaDragana AleksandrićMilica Radovanović Dumonjić

LekturaEuroContract - Konferencijski sistemi

KorekturaMarija Todorović

Grafi čki dizajn i priprema za štampuIgor Sergej Sandić

Tiraž 1500 kom

ISBN 978-86-82391-34-0

Štampa MLADOST GRUP doo, Bulevar Dositeja Obradovića 74, Loznica

Page 99: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

CIP - Kаталогизација у публикацији Народне библиотеке Србије, Београд

364-3

ПАРУН, Колин, МаријаSocijalna preduzeća i uloga alternativne ekonomije u procesima evropskih integracija / [Маrija Parun Kolin, Nevena Petrušić ] . - Beograd : Evropski pokret u Srbiji, 2007(Beograd : Mladost grup) .- 92 str : tabele: 24 cm

Podatak o autorkama preuzet iz kolofona . – Tiraž 1.500. – Str. 5-7: Socijalno preduzetništvo – široko polje neiskorišćenih mogućnosti / Radmilo Pešić. – Str. 8-11 : Socijalna ekonomija – socijalni korektiv i dopuna tržišnoj ekonomiji / Zoran Stojiljković. – Napomene i bibliografske reference uz tekst. – Bibliografija: str. 88-90

ISBN 978-86-82391-34-01. Петрушић, Невена [аутор],а) Социјално предузетништвоCOBISS.SR-ID 149466380

Page 100: SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE …smartstart4u.org/sites/default/files/SRB - Prirucnik preduzeća i... · EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH ... njegove institucionalne

SOCIJALNA PREDUZEĆA I ULOGA ALTERNATIVNE EKONOMIJE U PROCESIMA EVROPSKIH INTEGRACIJA

SOC

IJAL

NA

PRED

UZEĆ

A I U

LOG

A AL

TER

NAT

IVN

E EK

ON

OM

IJE

U PR

OC

ESIM

A EV

ROPS

KIH

INT

EGRA

CIJ

A

Beograd, jun, 2008. godine

Realizaciju projekta Podrška evropskim integracijama kroz promociju alternativne ekonomije i socijalne kohezije u Republici Srbijii štampanje studije podržali su Međunarodni centar Olof Palme i Sida-Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju

Evropski pokret u Srbiji