47
Skripta sociologija nova knjiga Sociologija-znanstveni pristup proučavanju društva, društvenih grupa i društvenog ponašanja ljudi Društvo-svaka ljudska populacija koja ima visok stupanj političke autonomije, a članovi su organizirani u širokoj mreži kooperativnih aktivnosti Autonomija (politička)- samostalnost upravljanja u okviru jedne države Kooperativne aktivnosti-sve aktivnosti koje organiziraju ili podupiru zajedničko istraživanje Različiti tipovi društava- rod, plemenske zajednice, moderne države Sociologija proučava kako se odvija život u svim tim raznolikim tipovima društava Pojam autonomije je relativan; autonomnost RH je relativna jer znamo da je obuhvaćena mrežom pravila i propisa EU Država nije društvo-država može sadržavati u sebi više društava (npr.Jugoslavija- hrv+srb+slo.društvo+...društva) Društvo nije nacija- npr.društvo lovaca i sakupljača/ Aborigini u Australiji- nisu nacije Društvena grupa- dvoje ili više ljudi koji održavaju stabilan odnos u vremenu i imaju osjećaj da pripadaju istoj grupi Postoje društva koja imaju sve karakteristike autonomnog društva iako su podložna regulaciji država; npr.Katolička Crkva Ljudsko ponašanje je bitno određeno grupama i društvom kojima čovjek pripada te socijalnim interakcijama koje se u tim grupama odvijaju (Zg-Dinamo, Split-Hajduk) Čovjek je društveno biće i izvan društva ne može preživjeti Društvo postoji prije svakog pojedinca i postojat će kada pojedinca koji ga danas sačinjava više ne bude (hrv.društvo) Naše zdravorazumsko poimanje svijeta je važno i pomaže nam da se u tom svijetu snađemo i preživljavamo Sociologija se razlikuje od zdravog razuma zato što do te slike svijeta dolazi na znanstven način koji ne može potvrditi predodžbe zdravog razuma, korigirati ih ili opovrgnuti Npr.zdravo razumski- djeca odgojena u istospolnim brakovima imat će više problema sa socijalnom i psihološkom prilagodbom u životu, nego djeca u heteroseksualnim brakovia Istraživanje: djeca odrasla u istospolnim brakovima niti imaju više socijalnih ni psiholoških problema niti sami postaju homoseksualci vie od onih koji odrastaju u heteroseksualnim brakovima SOCIOLOGIJA KAO ZNANOST Sociologija je zasnovana na znanstvenom pristupu Znanstveni pristup je jedan od mogućih načina analize stvarnosti, ali ne i jedini način shvaćanja stvarnosti Vjerovanje- prihvaćanje postojanja nečeg što nije dokazivo (Bog, teorija relativnosti i evolucije) Marvin Harris- najčudniji i najneracionalniji ljudski običaji imaju u pozadini racionalno objašnjenje Npr.hindusi- sveta krava (iracionalno objašnjenje), ne jesti kravu danas uvjet je preživljavanja sutra, mlijeko, gojivo, voda i sjetva (racionalno objašnjenje)

Sociologija- Nova Knjiga Skripta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fff

Citation preview

  • Skripta sociologija nova knjiga

    Sociologija-znanstveni pristup prouavanju drutva, drutvenih grupa i drutvenog ponaanja

    ljudi

    Drutvo-svaka ljudska populacija koja ima visok stupanj politike autonomije, a lanovi su

    organizirani u irokoj mrei kooperativnih aktivnosti

    Autonomija (politika)- samostalnost upravljanja u okviru jedne drave

    Kooperativne aktivnosti-sve aktivnosti koje organiziraju ili podupiru zajedniko istraivanje

    Razliiti tipovi drutava- rod, plemenske zajednice, moderne drave

    Sociologija prouava kako se odvija ivot u svim tim raznolikim tipovima drutava

    Pojam autonomije je relativan; autonomnost RH je relativna jer znamo da je obuhvaena

    mreom pravila i propisa EU

    Drava nije drutvo-drava moe sadravati u sebi vie drutava (npr.Jugoslavija-

    hrv+srb+slo.drutvo+...drutva)

    Drutvo nije nacija- npr.drutvo lovaca i sakupljaa/ Aborigini u Australiji- nisu nacije

    Drutvena grupa- dvoje ili vie ljudi koji odravaju stabilan odnos u vremenu i imaju osjeaj

    da pripadaju istoj grupi

    Postoje drutva koja imaju sve karakteristike autonomnog drutva iako su podlona regulaciji

    drava; npr.Katolika Crkva

    Ljudsko ponaanje je bitno odreeno grupama i drutvom kojima ovjek pripada te

    socijalnim interakcijama koje se u tim grupama odvijaju (Zg-Dinamo, Split-Hajduk)

    ovjek je drutveno bie i izvan drutva ne moe preivjeti

    Drutvo postoji prije svakog pojedinca i postojat e kada pojedinca koji ga danas sainjava

    vie ne bude (hrv.drutvo)

    Nae zdravorazumsko poimanje svijeta je vano i pomae nam da se u tom svijetu snaemo

    i preivljavamo

    Sociologija se razlikuje od zdravog razuma zato to do te slike svijeta dolazi na znanstven

    nain koji ne moe potvrditi predodbe zdravog razuma, korigirati ih ili opovrgnuti

    Npr.zdravo razumski- djeca odgojena u istospolnim brakovima imat e vie problema sa

    socijalnom i psiholokom prilagodbom u ivotu, nego djeca u heteroseksualnim brakovia

    Istraivanje: djeca odrasla u istospolnim brakovima niti imaju vie socijalnih ni psiholokih

    problema niti sami postaju homoseksualci vie od onih koji odrastaju u heteroseksualnim

    brakovima

    SOCIOLOGIJA KAO ZNANOST

    Sociologija je zasnovana na znanstvenom pristupu

    Znanstveni pristup je jedan od moguih naina analize stvarnosti, ali ne i jedini nain

    shvaanja stvarnosti

    Vjerovanje- prihvaanje postojanja neeg to nije dokazivo (Bog, teorija relativnosti i

    evolucije)

    Marvin Harris- najudniji i najneracionalniji ljudski obiaji imaju u pozadini racionalno

    objanjenje

    Npr.hindusi- sveta krava (iracionalno objanjenje), ne jesti kravu danas uvjet je preivljavanja

    sutra, mlijeko, gojivo, voda i sjetva (racionalno objanjenje)

  • Tradicija-kada neto radimo zato jer se tako uvijek radilo (kienje bora, farbanje jaja)

    Znanost je zasnovana na iskustvu, a iskustvo na sustavnom promatranju koje nazivamo

    istraivanje

    Znanstveno promatranje je usmjereno na traenje pravilnosti (sunce izlazi i zalazi u pravilnim

    razmacima, kisik+vodik=voda na odreenoj temp)

    Teorija-objanjenje tih pravilnosti

    Znanstveno promatranje je usmjereno na opaanje onoga to se dogaa s nekim fenomenom

    u odreenom sklopu okolnosti (npr.ima li vie samoubojstava kod samaca ili oenjenih ljudi)

    Znanstvene tvrdnje koje preciziraju uvjete pod kojima se neto dogaa

    Durkheim: u uvjetima slabe socijalne integracije stopa samoubojstava bit e vea nego u

    uvjetima vee socijalne integracije

    Organizirani skepticizam:

    Merton

    Znanost je zasnovana na stalnom provjeravanju i promatranju; svaka znan.tvrdnja mora biti

    dokazana i provjerena

    Proces dolaenja do znanja mora biti javan

    Bitno je da se svaki znan.rad detaljno objasni kako je autor doao do svojih zakljuaka;

    ponavljanje istraivanja

    to je vei broj raznih promatranja istog fenomena, poveava se nae uvjerenje da je nae

    objanjenje tono (samoubojstvo samaca i oenjenih u Zg, Beu, Budimpeti)

    Sociologija je empirijska znanost koja se zasniva na empirijskom istraivanju

    Svi nalazi istraivanja i teoretske konstrukcije podlone su javnoj kritici drugih znanstvenika

    Ako je drutvena stvarnost sloena, onda su objanjenja sloena i predvianja neprecizna

    KOMPLEKSNOST DRUTVENIH ZNANOSTI

    Predmet sociologije: drutvo i drutveno ponaanje

    Sloenost koja oteava precizno predvianje nastaje zbog toga to ljudi imaju slobodnu volju

    i zato to je drutvo fenomen koji stvara kulturu odnosno stalnu promjenu

    Pravilnosti se stalno mijenjaju u svim sferama ivota

    npr.u Kraljevini Jugoslaviji veina je glasovala za HSS (1918-1941); danas izmeu HDZ-a i SDP-

    a (1990-na dalje); HDZ je nametnuo bolji tuma hrv.interesa

    protoni jo uvijek imaju pozitivan, a elektroni negativan naboj

    REAKCIJE SUBJEKATA KOJE ANALIZIRAMO

    predmet soc.analize su ljudi

    kemijski element jednako e se ponaati gledali ga mi ili ne, a ako ovjeku kaemo da emo

    ga promatrati on e promijeniti svoje ponaanje

    istraivanje ljudi izaziva reakciju istraivanih

    INTERESI I VRIJEDNOSTI

    Soc.analiza-trebala bi analizirati funckioniranje tih institucija (brak, drutvo) bez obzira na

    vrijednosti koje ima sam istraiva, bez obzira na vrijednosti i ideologije koje imaju oni koje se

    istrauje i bez obzira na prevladavajuu ideologiju i vjerovanja koja postoje u drutvu

  • Galileo, Kopernik, Darwin bili u sukobu s Crkvom

    Znanost (socioloka) je odreena svojim usmjerenjem, tj.traenjem regularnosti u ponaanju

    te pokuajem objektivne interpretacije te regularnosti

    Otac soc.AUGUST COMTE

    Dao ime sociologiji

    Principi fizike trebaju biti osnova za objanjenje drutvenih fenomena

    SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUTVENE ZNANOSTI

    Ekonomija: znanost koja se bavi analizom proizvodnje, distribucije i potronje dobara i usluga

    Mnogi sociolozi su bili i ekonomisti: Karl Marx, Max Weber, Vilfredo Pareto, Talcot Parsons

    Jedan od osnovnih ekonomskih principa; odnos ponude i potranje- cijena raste ako pri istoj

    potranji ponuda neke robe pada i obrnuto, a to je drutveno ponaanje u posebnim

    uvjetima, tj.naa spremnost da platimo odreenu cijenu pod odreenim uvjetima

    (preklapanje eko.i soc)

    Ekonomska sociologija-analizira ekonomsku aktivnosti kao ukotvljenu u dr.odnose, a ne

    samo kao djelatost usmjerenu na maksimalizaciju profita

    Politika znanost: nastajala uz analizu ustavnog prava i drave te se bavila obrazovanjem

    dravnih birokrata

    Razvoj ukorijenjen u filozofiji, kasnije usmjeren prema znan.prouavanju politike sfere

    drutva

    Politika sociologija

    Seymour Martin Lipset: predsjednik Amerike socioloke asocijacije i Amerike politoloke

    ascijacije, jedan od najveih suvremenih prouavalaca politike

    Antropologija: bavi se kulturom, strukturom i ponaanjem primitivnih, predindustrijskih,

    plemenskih drava

    Kultura:vrlo irok i sveobuhvatan kocept koji zahvaa totalitet vjerovanja, obiaja i

    tehnologija karakteristinih za odreeno drutvo; osnovni pojam od kojeg je poela

    antropologija

    Soc.stavlja naglasak na moderna ind.i postind.drutva, a antropologija na predind.drutva

    Nastala kao prouavanje malih predind.zajednica (pleme, naselje, rod) o kojima nema

    statistikih podataka, pov.arhiva, novina ni redovitog ispitivanja javnog mnijenja (ime

    soc.raspolae)

    Soc i antropologija imaju jednak cilj- studija formi i otkrivanje regularnosti ljudske interakcije

    koja karakterizira i pretpismenu zajednicu i moderno drutvo

    Kulturna/socijalna antropologija-prouava susjedstva ili radne grupe

    Fizika antropologija, arheologija, lingvistika- podruja unutar antropologije koje imaju malo

    dodornih toaka sa suvremenom sociologijom

    Osnivai sociologije koje djeluju i unutar soc i unutar antropologije- Herbet Spencer i Emile

    Durkheim

    Povijest: bavi se ukupnom povijeu ljudskog roda

    Soc.trai ope principe ljudskog ponaanja, dr.procesa i vjerovanja, a pov.nastoji to

    detaljnije opisati jedan konkretan dogaaj

    Max Weber- analiza o ulozi karizmatskih linosti u soc.promjeni

  • o Uzima konkretne linosti iz pov.samo kao ilustracije opeg tipa karizmatskih

    karakteristika

    o Karizma- gr.boanski dar; Weber:sposobnost voe da inspirira svoje sljedbenike

    tako da povjeruju u njegovu poruku

    o Javljaju se u kriznim i revolucionarnim situacijama

    Psihologija-prouava pojedinca, tj. ono to se dogaa unutar pojedine individue, a

    soc.prouava ono to se dogaa meu pojedincima

    Socijalna psihologija: polazi od pojedinca, ali analizira ga kao lana drutva

    Klasina individualna psih: prouava determinirane individualnog ponaanja koje su

    najmanje drutvene

    Podruja psih.najudaljenija od soc: fizioloka, percepcija, uenje i motivacija

    Pravo: pisani normativni sustav koji se primjenjuje u regulaciji drutva

    Pravna znanost prouava formalnu logiku konzistenciju prava, a sociologija prava je

    usmjerena na drutvenu uvjetovanost prava i pravo e se vie analizirati kao rezultat

    prevladavajuih drutvenih odnosa

    Emile Durkheim- razvio tipologiju drutva u kojoj bitnu ulogu ima pravni sustav u

    razumijevanju njihova funkcioniranja

    Max Weber- u svojoj analizi procesa racionalizacije prava kao segmenta ope racionalizacije

    Suvremena empirijska sociologija usmjerava se na nain na koji pravo djeluje u drutvu

    Zakonodavac ili dominantni dijelovi drutva oekuju odreene uinke pravnih normi i

    regulatornih sustava koji ih oivotvoruju, sociolog postavlja pitanje ostavaruju li se usitinu

    takvi uinci

    Npr.smrtna kazna- za odreeni tip djela smanjit e se poinjenje tog djela

    Sociolozi analiziraju kako se zakoni donose te kako iznutra funkcioniraju sve kljune

    institucije povezane s pravnim sustavom, kako odnosi moi, pol.odnosi, prevladavajue

    vrijednosne ili ideoloke orijentacije utjeu na funkcioniranje pravnog sustava

    Pravna znanost prouava pravo i njegove norme, prvenstveno njegovu logiku koherenciju i

    naine primjene

    Sociologija prouava pravo kao dr.instituciju; promatra pravo kao dio dr.sustava, prouava

    razlike izmeu ideala, onoga kako bi trebalo izgledati i to bi trebalo postizati

    Sve drutvene znanosti bave se ljudskim djelovanjem

    ISTRAIVANJE I TEORIJA

    Teorija i istraivanje nerazdvojan su dio istraivakog procesa

    Teorija inspirira istraivanje koje pokazuje je li teorija tona ili ne

    Istraivaki rezultati su inspiracija za nove teorije

    Odnos istraivanaj i teorije neprekidan je niz interakcija koji rezultira akumuliranjem znanja o

    drutvu

    Sastavni dio istraivakog procesa: metodologija- sustav pravila, naela i procedura kojima se

    rukovode istraivanja

    Ona nam kazuje kako moramo prikupljati podatke o tome to se u drutvu dogaa te kako

    objanjavamo zato se neto dogaa inei to tako da drugi mogu provjeriti nae rezultate

  • LOGIKA UZROKA I POSLJEDICE

    Svaki fenomen ima svoj uzrok te e pod istim uvjetima isti uzrok proizvesti istu posljedicu

    Emile Durkheim- uzima soc.integracije u nekoj soc.grupi je povezana sa stopom

    samoubojstava, tada e poveanje soc.integracije te grupe smanjiti stopu samoubojstava i

    obrnuto

    Cilj: otkriti koji uzroci ili koja kombinacija uzroka proizvodi odreene posljedice

    VARIJABLE

    Varijabla: svaka karakteristika koja moe imati razliite vrijednosti ako usporeujemo

    pojedince, razdoblja ili podruja

    Npr. Starost: razlika u br.godina, spolu, nacionalnosti

    Uzrono-posljedina veza: promjene u vrijednosti jedne varijable su vezane uz promjene u

    vrijednostima druge varijable

    Npr.pol (1.varijabla) i religioznost (2.varijabla)= ene su religioznije od mukaraca

    Nezavisna varijabla uzrokuje promjenu u zavisnoj

    Nezavisna=uzrok (spol); zavisna=posljedica (religioznost)

    Ne moemo pretpostaviti da religioznost (Z.V) uvjetuje da netko promijeni spol (N.V)

    Sve generalizacije koje formuliramo u sociologiji su tendencijske (nije svaka ena religioznija

    od svakog mukarca)

    KORELACIJA

    Prvi korak u pronalaenju uzrono posljedine veze (ene su religioznije od mukaraca)

    Ali nekada korelaciju odreujemo pomou tree varijable:

    Povean broj silovanja (1.varijabla) kada se prodaje vie sladoleda (2.varijabla); trea skrivena

    varijabla- na ljeto, za vrijeme vruina

    KONTROLA

    Moramo iskljuiti mogunost da neki trei imbenik uvjetuje opaenu korelaciju

    Za utvrivanje uzrono posljedinih odnosa meu varijablama moramo:

    A)utvrditi da meu njima postoji korelacija; kako se mijenja vrijednost jedne varijable tako se

    mijenja vrijednost druge

    B) provesti kontrolu kako bismo vidjeli nije li opaena korelacija meu varijablama moda

    proizvod neke tree, skrivene varijable

    C)provesti logiku analizu odnosa meu promatranim varijablama

    ISTRAIVAKE METODE

    Naini na koje skupljamo injenice

    Eksperiment:

    Promatranje odnosa izmeu 2 varijabli u strogo kontroliranim uvjetima

    Laboratorijski eksp: pod strogom kontrolom eksperimentatora u umjetnim uvjetima koji zato

    omoguavaju potpunu kontrolu

    o Salomon Asch-eksperiment: 7 osoba, ti sedma- linije

  • o 6 ljudi je u dosluhu s eksperimentatorom i namjerno biraju krivu liniju da vide hoe

    li i ti iako zna toan odgovor, pitanje je hoe li popustiti pod grupnim pritiskom (1/3

    popusti)

    Dva bitna svojstva ekspe:

    1.Manipuliranje nezavisnom varijablom: eksper.ima potpunu kontrolu nad NV

    NV- grupni pritisak; ZV-izjava ispitanika

    Takoer je i manipulirao jainom grupnog pritiska jer su u jednoj varijanti studenti dali krivi

    odgovor, a u drugoj je jedan ipak dao ispravnu porcjenu i na taj nain smanjio grupni pritisak

    2. Naelo sluajnosti: klju za spreavanje eksp.nalaza pod utjecajem nekontroliranih

    imbenika u sluajnom je odabiru subjekata

    Asch je bacao novi tko e biti njegovi sudionici, a kojeg e izloiti apsolutnom pritisku

    Da je dopustio da mu se jave dobrovoljci to bi vjerojatno bili konfomisti, tj. oni koji elje

    zadovoljiti prof.elju

    Ne bi bili sigurni je li dobiveni stupanj konformizma rezultat samo selekcije (za eksp.su se

    javili konformisti) ili pak djelovanje nae NV; pritiska grupe

    Terenski eksperiment:

    Odvija se u realnom ivotu; ivotniji je, ali nam daje manju kontolu nad situacijom, to

    oteava interpretaciju rezultata

    Masli Seri i Vukeli- slali su prijave na 173 natjeaja za posao, imali identine kvalifikacije,

    ali jedni upuivali na srpsku,a drugi na hrv.nacionalnost

    NV- nacionalna pripadnost, ZV-poziv na razgovor, negativan odgovor, izostanak odgovora

    Diskriminacija prema nacionalnoj osnovi

    Eksperimentatori su imali kontolu nad NV

    Testiranje znaajnosti: npr.moemo li oekivati da bismo u nekom drugom uzorku opet

    dobili istu tendenciju favoriziranja ovih s hrv.imenom ili ne (u ZG)

    Eskperiment je najsigurnije sredstvo utvivanja uzrono posljedinih veza, ali je ograniena

    njegova primjena u soc zbog praktinih i etnikih razloga (oduzeti djecu roditeljima da vidimo

    kako e posvojenje utjecati na njih)

    Anketa

    Sustavan nain prikupljanja standardiziranih podataka o stavovima, ponaanjima ili nekim

    drugim karakteristikama populacije koja nas zanima

    Deskriptivne ankete-kada pitamo graane za koju e stranku glasati

    Cilj:im moe biti i pronalaenje odnosa meu varijablama, npr.postoji li veza izmeu

    obrazovanja i izbora stranke

    Umjesto ispitivanja itave populacije sluimo se uzorcima, tj.manjim brojem pojedinaca uzet

    iz itave populacije

    Pogreka u uzorku:asopis Literary Diget u SAD predsjednikoj utci 1936. Poslali upitnike

    prema popisu vlasnika auta i telefona (10 mil poslano, dobili 2 mil odgovora),a to su smao

    imuniji graani te su time fulali postotak glasiva za Roosevelta za 20% (40,9%- 60,2%)

    Gallup proveo istraivanje na 5000 ljudi i tono predvidio

    Sluajni uzorak:reprezentativnost uzorka ne ovisi o njegovoj veliini, nego o nainu

    konstrukcije

    Reprezentativnost se osigurava metodom sluajnom odabira

  • Sluajni uzorak: uzorak u kojem svaki lan populacije ima jednaku ansu da bude izabran

    uzorak (ali npr.ne ispred Pravnog faksa jer to nije sluajni uzorak)

    Interpretacija rezultata dobivenih ankteom

    Preciznost ankete ovisi o tome je li uzorak reprezentativan

    Teorija vjerojatnosti nam omoguujue da ocijenimo priblinost nae prognoze

    Provjena pogreke nam daje raspon dobivenog rezultata u kojem se nalazi pravi rezultat;

    npr.prognoza da e SDP dobiti 18% glasova, a HDZ 22% (greka +/- 3%) oekujemo da e SDP

    dobiti izmeu 15-22%, a HDZ 19-25%- zapravo nismo sigurno tko e dobiti izbore, ali da je

    SDP 15%, a HDZ 22%, HDZ bi sigurno pobijedio

    Niz drugih imbenika moe utjecati na valjanost rezultata; manje obrazovani odbijaju

    sudjelovat u anketama, a veinom glasaju za HDZ kao i dijaspora

    Upitnici i intervjui

    Upitnike ispunjavaju sami ispitanici,a intervju znai da istraiva postavlja pitanja na koja

    ispitanik odgovara

    Intervju:

    Strukturirani-sastoji se od unaprijed definiranih pitanja koja ispitiva postavlja po unaprijed

    definiranom redu i biljei odgovor (da, ne, ne znam)

    Nestrukturirani-manje je striktan, pitanja koja ispitiva postavlja su openitija, ispitanik na

    njih odgovara slobodno, a ispitiva slijedi ispitanikove komentare (ispitanik sam slae

    odgovore)

    Pitanaj u anketi moraju biti jasna, objektivna, razumljia, ne smiju biti openita i

    neodreena. Npr. Krivo je: jeste li religiozni? Dobro je: vjerujete li u Boga?

    Pitanje mora biti postavljeno na neutralan nain te ne smijemo postaviti vie pitanja u

    jednom

    Treba izbjegavati negacije u formulaciji pitanja

    Anketa je posebno korisna u detektiranju pormjena koje se zbivaju u vremenu jer se mogu

    ponavljati u odreenim intervalima

    Promatranje

    Istraivaka metoda u kojoj se ljudsko ponaanje promatra u svakodnevnim, ivotno realnim

    situacijama; ponaanje se ne odvija pod kontrolom istraivaa, nego spontano, onako kako bi

    se odvijalo i da istraivanja nema

    Terensko promatranje i konstruiranje teorije- prvi korak u situaciji kada nemamo jasnu

    teoriju o nekom fenomenu ili nemamo obilje istraivakih rezultata na koje se moemo

    osloniti

    Opaanje na terenu nam pomae da uoimo neke obrasce ponaanja

    Nedostatak: opseg promatranja je vrlo ogranien pa dobiveni rezultati vrijede samo za tu

    grupu i mogunost generalizacije je minimalna

    Promatranje sa sudjelovanjem: promatra djeluje u aktivnostima grupe koju promatra

    Subjektivnije je u analizi i daj nema manje brojki i preciznih odnosa meu varijablama, ali

    nam daje dublji uvod u predmet promatranja

    William F. Whyte: niz godina je ivio u siromanoj etvrti u tal.dijelu Bostona za koju su svi

    izvana tvrdili da je soc.rastrojena i puna poroka, a on je utvrdio da je rije o stabilnoj i dobro

  • organiziranoj soc.sredini u kojoj ljudi naporno rade i koju karakterizira visok stupanj

    solidarnosti

    Neprimjentno promatranje

    Promatranje u kojem je promatra potpuno odvojen od objekta promatranja

    Dvosmjerno staklo, promatranje odreenih fizikih tragova ponaanja (koliko samih ena

    hoda ulicom kasno naveer)

    KORITENJE POSTOJEIH IZVORA PODATAKA

    Statistiki zavod objavljuje obilje podataka koji su plodan izvor za naknadne analize;

    npr.popis stanovnitva

    A) analiza sadraja

    Skupina metoda usmjerenih na analizu simbolikog sadraja komunikacije

    Npr.ensko pitanje u HRV.saboru; radila se analiza sadraja rasprava o zakonima, programima

    i izvjeima koja je pokazala da su ene razmjeno vie sudjelovale u raspravama nego

    mukarci

    B) komparativno-povijesna metoda

    Analiza razliitih dokumenata iz prolosti

    Mas Weber:Protestanska etika i duh kapitalizma; analizom spisa protestanskih autora

    dokazao je tezu da je promjena vrijednosnih orijentacija povezana s nastankom

    protesantizma bila prethodnica onoga to danas nazivamo kapitalizmom; dalje, u Indiji i Kini

    nije dolo do razvoja kapitalizma jer nije dolo do promjene vrijednosne orijentacije

    Graanska klasa pobjeuje u revoluciji- demokracija

    Moore: soc.podrijetlo diktature i demokracije

    Kod Webera i Moorea imamo istu logiku analize

    Kai T. Erikson: analiza usmjerena na potvrivanje nekih pretpostavki Durkheimove teorije

    devijantnog ponaanja

    3 vala devijantnosti:

    1.antinomijska kontroverza- 1.pokuaj vraanja na originalan individualizam i smanjenje

    uloge sveenstva, 2.o proganjanju kverera, 3.proganjanju vjetica

    Ti valovi devijantnosti su imali ulogu utvrivanja moralnih granica zajednice i uvrivanja

    moralnih normi

    Znanstveno istraivanje i sudski proces: i znan.i suci su preokupirani objektivnou, vode

    detaljnu evidenciju procesa te se proces moe ponoviti

    II.NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

    PRETHODNICI

    Soc.je empirijska drutvena znanost,a otuda i potreba empirijske verifikacije stavova koji

    ine socioloke teorije

    Logika formula iskaza soc.teorija mora biti takva da omoguava svoje vlastito opovrgavanje

    iskustvom

    Moderna sociologija rezultat je sinteza razliitih teorija, pravaca razmiljanja i vrijednosnih

    polazita

    19.st.nastaju koncepti o drutvu

  • Korijeni dananje kulture najjasnije se razaznaju u klasinoj Grkoj: Platon i Aristotel; njihove

    ideje i terminologija konstatiraju prapoetke modernih drutvenih znanosti i simbol su

    prijeloma od mitolokog prema znanstvenom objanjenju svijeta

    Njihovi prethodnici:

    Hesiod: opisuje propast zlatnog doba i postupno kvarenje dr.interesa

    Eshil: postavlja naelo dr.evolucije

    Sofisti: Trasimah, Protagora: postavljaju pitanje etinosti drutva

    Sokrat: znanje smatra najviom vrlinom, a razumijevanje drutva prirodnom pretpostavkom

    stvaranja dobra graanina

    Razdoblje od gr.filozofije do razvijene znanosti, tj. aplikacije njutonovsko-kartezijanske

    paradigme primjenjene na drutvo moemo smatrati prijelaznim razdobljem u idejno-

    teorijskom smislu

    N.Machiavelli:troma pol.povijest renesanse Italije

    Na drutvene procese ne djeluju boanske ve zemaljske sile

    Stabilnu vlast ini ravnotea moi raznih dr.slojeva i raznih naela vladanje

    Carstva propadaju zbog unutranjih slabosti, loe politike, rasipnosti i loe uprave

    Objanjenje dr.zakonitosti lei u naem znanju o povijesti i stvarnosti, u prepoznavanju

    empirijskih datosti

    Knjiga Vladari, vrhunac pol. pragmatizma i cinizma, vlast je dobra, savjetuje kako je zadobiti i

    odrati te kako se vlast gubi, svaka pouka dokazana je povijesnim pirmjerom (pojedinano-

    ope)

    Ibn Haldun: arapski povjesniar i filozof, najmarkantniji teoretiar drutva prije nastanka

    sociologije; povijest je podruje u kojem moemo pronai ope zakone razvoja drutva

    Montesquieu: pisac, filozof, pravnik i politiar

    Prethodnik sociologije: nastojao je iz besmislene skupine dogaaja i injenica stvoriti sreen

    i razuman lanac razvojnih promjena

    3 tipa vladanja: republika, monarhija, despocija

    Razlike izmeu njih objanjene su razlikovanjem naela i prirode vlasti; priroda vlasti je ono

    to je ini onakvom kakva jest, a njezino naelo je ono to je stavlja u djelovanje

    Duh zakona: ljudske strasti koje pokreu strukturu vlasti

    Priroda vlasti: odreuje opseg u kojem se priznaju politika prava stanovnitvu, tj. varira

    prema tome tko je suveren

    Kod republike vlast pripada svima (demokracija) ili dijelu naroda (aristokracija)

    U monarhijivlast pripada monarhu, a despocija je oblik u kojem vlada pojedinac, bez zakona;

    ureujui sve prema svojoj volji

    Naelo vlasti: ono to pokree vladavinu, ini je harmoninom

    To su unutarnja obiljeja ljudi i njihova nastojanja da postignu moralno prihvatljiv poredak u

    osobitom obliku drave u kojem ive

    Monarhija-ast podanika, despocija-strah podanika, republika- graanska vrlina, republika

    postoji samo ako postoji vrlina kod njenih graana

    Legitimizacija: unutranje naelo opravdavanja poretka nezavisno od formi ustavnig

    ustrojstva

    Islamska religija potjee nastanak despocija, katolicizam apsolutnu monarhiju,

    protestantizam-demokratsku republiku

  • RAZDOBLJE STVARANJA I KONSOLIDACIJE SOCIOLOGIJE

    3 revolucije:

    1.znanstvena- napredak prirodnih znanosti, ideologija prosvjetiteljstva

    2.industrijska- kapitalizam, urbanizacija, velika mobilnost, demografska ekspanzija, nove

    klase, profesije i stilovi ivota

    3.politika-nastavak graanske i nacionalne drave, marksizam, liberalizam, nacionalizam

    (dr.pokreti)

    AUGUSTE COMTE

    Formalni osniva sociologije, dao joj ime

    Studij pozitivne filozofije; izlae potrebu za soc.kao posbenom znnaosti

    Red u nastanku znanstvenik disciplina: Mat-Astronomija- Fiz-Kem-Bio-Soc

    Svaka znanost ovisi o ovoj koja joj kronoloki prethodi

    Svaka sljedea bavi se kompleksnijim problemom nego prethodna

    Vrhunac znnaosti je soc, ona se bavi najsloenijim pojavama, promjenama u znanju i svijesti

    ljudi

    Drutvo je najkompleksniji objekt istraivanja, njegovi zakoni se ne mogu svesti na zakone

    drugih znanosti te iz istog razloga treba razviti pozitivnu sociologiju

    Fenomene drutvenog ivota treba objasniti kao to je u prirodnim znanostim auinjeno s

    prirodom- opim razvojnim zakonima; logika povijesti drutva bi bila objanjena pomou te

    znnaosti te za predvianje njegova budueg razvoja

    3 faze iz koje proizlaze svijest ili znanje:

    1.teoloka-izvor svega je volja vieg bia (Boga), dominantna religija i hijerokratska ureenja u

    kojima su religija i vlast stopljene

    2.metafizika-nastoji se spoznati nadiskustvena (transcendentalna) bit stvari, dominiraju

    filozofske spekulacije, dr.pokreti osloboenja i zaostale prirodne znanosti u kojima se koriste

    pojmovi nedokazivi u stvarnosti (flogiston, dua i sl.)

    3.pozitivnoznanstvena-svijet se prihvaa kao niz uzroka i posljedica, postojee je samo ono

    to je dostupno osjetilima moe se objektivno mjeriti i ustanoviti; metode koje prevladavaju:

    eskperiment, promatranje, opis i usporedba, pozitivan duh treba odbaciti svaku osobnu

    pristranost ili idejnu naklonost

    Pozitivizam- traganje za uzrono-posljedinim vezama (kauzalnost)

    Nijedan od tih stupnjeva se ne moe zaobii ni preskoiti; progres je opi smjer kretanja koji

    moemo ubrzati ili usporiti, ali ne i pormijeniti

    Determinizam razvoa odreen je zrelou ljudske svijesti

    Nain miljenja, znanje, svijest, duh neke epohe odreuje opi oblik drutva

    Zalae se za promatranje, matematiku preciznost, komparativnu sistematsku analizu

    Soc.ine: soc.dinamika i soc.statika

    Socijalna dinamika:ispituje zakone osiguranja cjeline, tj.sve ono to drutvo ini stabilnim,

    sve to ini njegovu strukturu; usporeuje drutva traei sustav klasifikacije i veze njezinih

    elemenata (religija, obitelj, podjela rada, drava-bavi se time)

    Socijalna dinamika: otkrivanje pravilnosti u slijedu oblika u dr.razviju, dr.zakonitosti; zakon o

    3 razvojna stupnja (faze drutva); bavi se promjenama svijesti i znanja, mijenjanjem funkcija

    elemenata drutva

  • HERBERT SPENCER

    Sve znanosti poivaju na istim filozofskim osnovama i treba ih integrirati u jedinstven

    korpus znanja o svijetu

    I drutvo i organizam rastu i poveavaju svoj opseg, time raste i sloenost njihove strukture,

    sloenost strukture prati sloenost funkcija i poveanje meuzavisnosti dijelova

    Ni organizam ni drutvo ne propadaju propau pojedinca (stanica, ljudi) od kojih su

    sastavljeni

    Drutvo postaje radi pojedinca, tj.cjelina radi dijelova nije isto kao i organizam

    Glavne slinosti izmeu svih sistema je proces njihova mijenjanja- zakon evolucije

    Prije Darwina je formirao taj zakon- evolucija je opi smjer razvoja od jednostavnih prema

    sloenim, od jednostavnih struktura prema razvedenim formama, od homogenosti prema

    diferencijaciji

    Evolucija drutva: diferencijacija i porast sloenosti drutva

    Razvoj je porast sloenosti drutava koja neprekidno tee, a postupno biva ubrzana

    invencijom novih oblika povezivanja dr.sistema

    Najiri okvir integracije imaju ona drutva koja cijene individualnu razliitost-

    dr.individualistikog liberalizma

    Tipovi drutva: prema sloenosti: jednostavna, sloena, dvostruko i trostruko sloena

    Prema sadraju: militaristika i industrijska

    Ekonomska utakmica i slobodno trite nisu cilj, nego sredstvo

    MARKSIZAM

    KARL MARX

    Filozof, ekonomist i revolucionar

    Imao je elju stvoriri veliki misaoni sustav zamiljen kao univerzalna dr.teorija

    2 faze njegovog razmiljanja:

    1.pitanja otuenja, pol.sloboda, analiza poloaja i pov.zadatka ekspicahranih klasa

    2.nastnak kapitalizma, praktina pitanja organizacije radnikog pokreta

    Marksizam je bio opravdanje totalitarnih reima, divljakih diktatura i simbol neuspjeha

    projekta drugaijeg razvoja drutva

    Mogue je stvoriti i objansiti logiku razvoja drutva pratei materijalne promjene u svijetu:

    historijski materijalizam

    Historija: slijed klasnih borbi, sloboda izmeu grupa nastalih na podlozi tehnologija, naina

    proizvodnje dr.ivota

    Drutvene promjene pokree napredak tehnologije- tehnologije proizvodnje zahtjevaju

    odreene uloge u organizaciji proizvodnje, omoguavaju nastanak vika proizvoda, odreeni

    pravni status (vlasnitvo) nad sredstvima za proizvodnju; takvi odnosi i potrebe stvaraju

    razliite drutvene skupine suprostavljene jedna drugoh; produkt takvih suprotnosti je

    sistem eksploatacije i nejednakosti klasa

    Historijski materijalizam: drava i pravo, kultura i vjerovanja

    Drava nastaje kao aparat nasilja kojemu je gl.zadatak osigurati stalnost nepravednih odnosa

    eksploatacije (iskoritavanja)

    Pravo je formalno sredstvo kojim se odnosi eksploatacije ine trajnim

    Ideja vlasnitva je pokatnuta potrebom da se zatiti odnos prema sredstvima za proizvodnju

  • Vladajue ideje drutva su ideje vladajue klase

    Religija je sredstvo kojim se u pokornosti slue ljudi, koje njihovu neslobodu u stvarnom

    svijetu ini podnoljivom

    Pod utjecajem Hegelovih uenika, pitanja o smislu ovjeka

    Poloaj ovjeka u kapitalistikom drutvu je nepodnoljiv (radnici rade ono to ne ele)

    Pod utjecajem socijalista utopista: potreba da opravda historijsku nunost promjena i da

    radnikoj klasi prui jasno opisan cilj borbe

    Glavni zadatak kapitalizma: razvoj proizvodnih snaga i drutva obilja u kojemu nema

    materijalnih ogranienja ljudskih potreba

    Zadatak eksploatiranih dr.slojeva je da se borei se za vlastitu ljudskost i smislom ispunjen

    ivot, oslobode sve dr.slojeve

    SUVREMENI MARKSIZAM

    Jedno tumaenje: marksizam kao znanost treba pretvoriti u pol.program izborne i

    parlamentarne borbe

    Logika razvoja ide u prilog radnitvu i proizvodnim slojevima; oni su veina i moi e mirno

    porvesti reforme

    Takva tradicija stvorila je politiki program socijaldemokracije kojem su naklonost pokazali

    brojni, pogotovo europski sociolozi

    Drugo tumaenje: poziv na revoluciju i diktaturu proletarijata (dr.klasa siromanih radnika);

    nastojali su pretvoriti marksizam u opravdanje oslobodilakih revolucija, to je redovno

    zavravalo autoritarnim reimom i marksizam kao ideologija vladanja; npr.boljevizam

    (Lenjin, Staljin)

    Dvije glavne skupine: razliite i suprostavljene na razini teprije; nastaojale su dobiti oznaku

    pravih marksista

    1.skupina:naglaavala vrijednosti mladog Marxa i nastojala izvriti kritiku teoriju drutva

    2.skupina: strukturalisti koji smatrali da Marxa treba itati kao ozbiljna znanstvenika koji je

    prepoznao pravu prirodu kapitalizma

    Frankfurtska kola za sociologiju (Theodor Adorn, Herbert Marcuse, Max Horkheimer, Erich

    Fromm)

    Formirala je kritiku suvremenog kapitalizma

    Moderni kapitalizam razvijeno potroako drutvo obilja

    Moderni svijet je svijet u kojem ljudi rade poslove kojima ne vide smisao ni rezultat, u kojima

    gube kreativnost i radost stvaranja, kompenzirajui to ugodnom neslobodom u potroakom

    drutvu

    Kritika teorija drutva- Marxu predbacuje preveliku sklonost ekonomskom determinizmu

    (ekon.sistem determinira sve druge aspekte drutva), smatraju da se tehnologija proizvdonje

    ne biraju slobodno, nego na to utjee i element kulture

    Apsolutizacija-pretjerana proizvodnja postojeeg; predstavlja odmak od objektivne

    stvarnosti

    U marksistiku teoriju unose i elemente psihoanalize

    Pozitivizam i racionalizam su toliko ukljueni u zapadni nain razmiljanja da se svaka kritika

    pozitivizma moe initi protuznanstvenom

    Strukturalistiko tumaenje markiszma

  • L.Althusser, E. Balibar, N. Poulantzas smatrali su Marxa strukturalistom

    Epistemoloki prijelom kod Marxa- istiu da se dr.teprija treba vezati na njegov zreli period

    znanstvenika, a ne za mladenaki revolucionarizam

    Althusser i Balibar- smatraju da Marxa treba itati (knjige: Kako itati Kapital) i tumiti prema

    ideja da proizvodne snage odreuju strukture ivota i miljenje ljudi

    Strukturalizam- osporava znaajan pokret njnein intelektualaca okupljenih oko asopisa New

    Left Review- strukturalizam ignorira stvaralaki individualizam i slobodu pojedinca

    SIGMUND FREUD I PSOHOANALIZA

    Biomedicinska istraivanja (oftamelogija, afazije)

    Koritenej hipnoze u lijeenju: otvara iskrenost pacijenta i omoguava da se prepoznaju

    pravi uzroci poremeaja; osjeaj osloboenja, katarziki efekt samospoznaje uzorka bio je

    presudan

    Metoda se pokazala uspjenom za otklanjanje simptoma, ali i poticajnom za spekulacije o

    nesvjesnim porivima u djelovanju linosti

    Lijeenje neuroze

    Uloga seksualnosti

    Seksualnost postoji od najranijeg doba (od djece do staraca)

    Osjeaj krivnje koji se namee i supresija seksualnog poriva za zadovoljstvom (Lust Princip)

    snano je sredstvo socijalizacije i koidicianiranja pojedinca

    Id: podruje snane energije treba kontrolu i usmjeravanje svijesti koja prema znanjima i

    okolnostima neke porive preputa u svijest (ego) i tako konstruira svjesnu stranu nae linosti

    Superego: via razina svijesti koja svijest nadopunjava viim i prisilom zajamenim zahtjevima

    prema odreenom djelovanju

    Obrambeni mehanizmi linosti

    Mehanizmi koji pomau kontroli ega- potiskivanje, izbacivanje iz sjeanja i svijesti dogaaja

    ili injenica koje su nam neugodne i sramotne, koje vrijeaju na ponoso ili samosvijest

    Ego gubi sposobnost kontrole u snu, u sluajnim omakama, u ljubavnoj strasti

    Edipov kompleks: izvanredno sredstvo socijalizacije

    To je snana elja djeteta prema majci kao izvoru zadovoljstva, a onda kompetitivnost i

    mrnja prema ocu

    Dijete: oponaanje oca i shvaanje oca kao uzora; otac: mehanizam krivnje (djeaci ne plau,

    djevojice su uredne)

    Egu na raspolaganju idu i druga sredstva: poricanje stvarnosti, intelektualizacija problema,

    okretanje na humor, altruizam, projekcija ili sublimacija

    Sublimacija: obrambeni mehanizam koji nam omoguuju da negativne porive

    transformiramo u drutveno prihvatljive motive ( npr.osjeaj manje vrijednosti

    transformiramo u opsjednutost umjetnikom kreacijom)

    Projekcija: mehanizam u kojem svoje greke, neuspjehe, zabranjene elje i nedostatke

    pripisujemo drugima, stvarima ili silama (npr.ego studenta koji padne na ispitu bolje e se

    osjeati ako neuspjeh pripie karakteru ispitivaa)

    Razvoj seksualnosti

    Roenje do 1.godine- oralno (sisanje prsta, grickanje nokti)

  • 1-3.godina analna seksualnost- neurotska krtost, opsesija istoom i redom, gruba

    bezosjeajnost

    Latencija seksualnosti- seksualnost je uspavana i zabranjena (obrazovanje, igre vjetine)

    Pubertet-znak buenja, zreli sek.odnosi- nisu nestale posljedice nesreenih poriva u ranijim

    razdobljima, ve je narasla snaga poriva; elja za zadovoljenjem stvara stalnu napetost ega

    Tumaenje snova

    Dublji uvid u djelovanje podsvijesti u situaciji u kojoj slabi mehanizam kontrole svijesti

    Analiza sna, analiza podsvijesti i linosti pacijenta

    San:latentna i manifestna komponenta (mi se neega sjeamo)

    Snovi su prerada latentnih nepoeljnih poriva koji se ne mogu priznati u svom izvornom

    obliku, ve u specifinoj preradi

    Veina snova ima seksualnu podlogu

    Eros i tanatos

    Pokretaka snaga nagona ima izravnu vezu s motivacijom ponaanja

    Eros:instikt stvaranja i zadovoljstva, ivota

    Tanatos: poriv prema destrukciji, boli i smrti

    Libido: tenja zadovoljstvu

    RELIGIJA (FREUD)

    Religija je iluzija koja svoju snagu izvodi iz injenice da se nalazi u podruju naih instinktaka

    Religija je pokuaj da steknemo kontrolu nad svojim svijetom dojmova u kojemu postojima

    stvaranjem svijeta kakav elimo unutar sebe kao rezultat biolokih i psih.potreba; to je

    pokuaj da se uspostavi kontrola nad okolnim svijetom i to tako da u sbei stvorimo

    imaginarni svijet sigurnosti i izvjesnosti

    U knjizi Totem i tabu, Freud tvrdi da drutva i religije zapoinju ubojstvom oca, to ostaje dio

    kolektivnog sjeanja i razlogom normativnih zabrana, transformacijom u rituale

    Religija nas vraa u sigurnost djetinjstva, ui da budemo hrabri, a ponizni; inimo to nam

    drugi kau, a zadrimo hrabrost, govorimo istinu i cijenimo druge, ali nam ne govori kako da

    se nosimo s pravim problemima stvarnog svijeta, navodi nas da se ponaamo poput djece

    Analogija: otac=Bog

    Funkcija religije: zadravanje i integracija struktura odnosa u grupi jer religiju vidi kao

    emocionalni mehanizam koji sprjeava egoistine i individualne porive

    Ostavtina i nasljednici

    Alfred Adler i Karl Gustav Jung

    Alfred Adler: osnovni pori je elja za moi, elja za sigurnim pripadanjem i elja za priznanjem

    i vanou; zagovara metode poticanja i ohrabrenja, buenja i priznavanja osjeaja

    potovanja i samopotovanja; uspjeh potie rad, a rad donosi uspjeh

    Erich Fromm: mi, pod pritiskom drutva da se uklopimo u vladajue vrijednosne obrasce,

    naputamo kritiku i osobnu procjenu koliko to nama vrijedi; teret izbora preputamo

    drutvu; moralni osjeaj je sastavni dio kontrole poriva, ali i temlej svih normi koje jame

    ivot u zdravoj zajednici

    Karl Gustav Jung: kolketivna svijest je materijalna sila koja se prepoznaje kao simbol

    (stajalite, obrazac ponaanja, unutarnje znanje ili uvjerenje) jarakteristian za neku kulturu

  • Freud kao inspiracija: Margaret Mead- Spol i temperament u tri primitivna drutva,

    Sazrijevanje na sama; Ruth Benedict- Obrasci kulture

    UTEMELJITELJI KLASINE SOCIOLOGIJE:

    DURKHEIM I WEBER

    4 glavne teme tadanje sociologije (20.st.)

    1.pitanje metode i posebnog poloaja sociologije

    2.promjena u nainu ivota, shvaena kao gubitak izvornih ljudskih potreba za puninom

    ivota

    3.politiki poredak i drava

    4.pravo- racionalan instrument dr.regulacije

    Durkheim: drutven astruktura

    Weber: akcijski pristup u sociologiji

    EMILE DURKHEIM

    Nastavlja po uzoru na Comtea, disciplinarno odreenje i osamostaljenje soc.kao teorijske

    znanosti

    Soc.se mora oslanjati na empirijska istraivanja, provjeren injenice, statistiku analizu,

    komparativne povijesne i antropoloke opise

    Drutvo je promatrao kao sisteme u kojima elementi nisu ljudi, ve su to odreene

    drutvene potrebe, funkcije

    Analitiko sredstvo: za njega predstavlja funkcionalna analiza; razumijevanje koje funkcije

    imaju drutva ili pak koja je funkcija za drutvo pojedine pojave

    Drutvo je entitet sui generis, skup dr.injenica, prvenstveno odreenih kao norme (pravne,

    moralne, obiajne)

    Postojanje normi, a ne postojanje pojedinaca je ono to konstruira drutvo

    Funkcije normi: regulator su ponaanja pojedinaca i integracija drutva (povezanost)

    Kolektivna ili zajednika svijest:ukupnost djelovanja i osjeaja zajednitva prosjenome

    ovjeku

    Drutvo: regulacija, integracija i kolketivna svijest

    Institucija: sva vjerovanja i naini ponaanja koje utvruje zajednica

    Sociologija: znanost o institucijama, njihovu nastanku i funkcioniranju

    Institucije unose red, pravilnost i mogunost uzajamnoga predvianja reakcija u ljudskom

    ponaanju

    ANOMIJA DRUTVA

    Samoubojstvo- individualan in koji se neizbjeno objanjava prema individualnim i

    psih.obiljejima situacije

    Durkheim: priznaje predispoziciju kao dio lanca uzronosti, ali samoubojstvo se znanstveno

    moe promatrati samo kao globalan dr.fenomen- kao posljedica dr.determiniranosti

    Stopa samoubojstva: za pojedine zemlje i regije ostaje konstantna neovisno o psih.stanjima,

    geograf.poloaju, klimi, nasljeu...

    Samoubojstvo u reliogioznim zajednicama: najmanje-idovi, katolici, vea-protestanti,

    najvea-ateisti

  • Samoubojstvo je ee kod: samaca, udovaca, razvedenih ljudi

    A rjee kod: ljudi koji su braku bez djece

    Najrjee: ljudi u braku s djecom

    Zajedniki element: stupanj dr. Integracije

    Samoubojstvo se mijenja obrnuto razmjerno stupnju integriranosti dr.grupa kojima pripada

    pojedinac

    Tipovi samoubojstava

    1.egoistiko-posljedica slobode pojedinca da ivi nesputan osjeajem obveze prema

    drutvu, slobodan da ini sve, pa i da si oduzme ivot

    2.altruistiko-posljedica onoga to drutvo dri pojedinca suvie zavisnim od cjeline

    (kamikaze, ratni heroji)

    3.anomiko-nedostatak dr.kontrole putem normi u sustavu

    Anomija- stanje loma normativne strukture nekog drutva

    Situacija u kojoj dr.uvjeti ne doputaju realizaciju individualnih aspiracija pa nema ni jasnih

    metoda izmeu poeljnog i mogueg, potreba i oekivanja

    Stanje uma onoga koji je izvuen iz svojih moralnih korijena, koji nema vie nijedan moralni

    standard, ve samo nepovezane porive, koji vie nema osjeaj trajnosti, obiaja ili obveze

    Posljedica prodiranja ind.drutva, poveane specijalizacije i individualizacije

    DRUTVENI POREDAK: PROMIJENJENE FUNCKIJE DRAVE-

    MEHANIKA I ORGANSKA SOLIDARNOST

    Kraj 19.st.moderno ind.drutvo nazivaju:

    H.Spencer: ind.drutvo

    F.Tomas: Gesellschaft drutvo

    Karl Marx i sljedbenici: kapitalizam

    L.Ward: fiziokracija koju smjenjuje plutokracija

    Simmel: racionalno drutvo

    Sintezu takvih pristupa razumio je Durkheim u knjizi O drutvenoj diobi rada

    2 tipa drutva s obziromna nain ostvarenja njihove integracije

    1.segmentarna ili arhaika drutva

    Drutva koja su pozvana mehanikom solidarnou

    Mehanizam solidarnosti se ostvaruje pomou slinosti

    Glavna karakteristika: meusobna identinost pojedinaca, obitelji i plemena u smislu vjere u

    iste vrijednosti, jednako doivljvanje svetoga i vrijednoga, slinosti u emocijama i ponaanju;

    dr.svijest dominira nad individualnom

    Povezanost utemeljena na slinosti je refleks nepostojanja organiziranosti (svi rade sve)

    Obiaji i pravo su represivni, dominira kazneno pravo s otrim sankcijama

    2.drutva integrirana organskom solidarnou

    Solidanost proizlazi iz injenice razliitosti, svatko obavlja pojedinu funkciju ili zadau u

    drutvu, svatko zavisi od drugoga pa ta meusobna solidarnost povezuje pojedince u

    drutvo

    Restituivne sankcije- usmjerene na uspostavu prijanjeg stanja

    Tijekom vremena neprestan i diskretan proces diobe rada i specijalizacije poveava

    dr.gustou, u tom procesu postupno dolazi do jaanja novih mehanizama povezivanja

  • drutva u cjelini, i to tako da naela slobode i meuzavisnoti predstavljaju temelj

    solidarnosti

    Vidi podjelu rada kao moralni, tj.normazivni fenomen

    Durkheimovi sljedbenici

    Marcel Maus-odravao njegov asopis, napisao brojne etnoloke monografije, analizira

    funkciju darovanja, magije i rtvovanja u primitivnim drutvima

    Maurice Halbwachs:nastavio istraivanja o samoubojstvu, klasnoj svijesti, soc.spoznaje

    C.Bougle: veze izmeu diferencijacije drutva i vrijednosnog okvira koji se mijenja razvojem

    diobe roda, te povezivanje Durkheimovih teorija s demokratksim naelima i potrebom za

    jednakou u suvremenom drutvu

    Lucien Levy-Bruhl-analizirao predlagaki nain miljenja primitivnih ljudi

    MAX WEBER

    1864-1920.

    Superioran genij, strunjak za podruje filozofije, ekonomije, povijesti, teologije, prava,

    poznavanje glazbe, poliglot, ovjek s interesom za pol.i svakodnevni ivot, hedonist

    Orijentacija prema liberarnoj politikoj filozofiji i otra kritika konzervativne pruske politike

    Naziva se prosvjeenim kapitalistom

    Eugen Pusi ga smatra zaetnikom sociologije prava

    Knjiga Protestantska etika i duh kapitalizma-studij nastanka kapitalizma

    Glavno djelo Privreda i drutvo

    Tvorac Weimarskog ustava i protivnik revolucije

    Protestantska etika i duh kapitalizma

    Kapitalizam ne nastaje samo kao posljedica tehnolokog napretka, ve je sastavni dio

    civilizacijskog uspona Zapada

    Osnovna ideja polideterminiranost dr.razvoja, komplementarna pojava tehnolokih

    preduvjeta, ekonomskih tijekova (robno-novana privreda), pol.i kulturnih imbenika koji

    dovode do pojave kapitalizma

    Drutva se ne mijenjaju tako da ih mijenja neki specifian uzrok, ve postoji velik broj

    okolnosti oje u meudjelovanju proizvode promjene; kapitalizam nije posljedica jednog

    uzroka

    Kapitalizam nastaje kao posljedica ejdinstvene kombinacije pov. I materijalnih okolnosti

    Kapitalizam se najprije razvio u zemljama gdje je protestantizam

    Kalvinizam: jedan od oblika protestantskog pokretakoji poiva na uvjerenju o predestinaciji,

    uvjerenju da je ovjekova sudbina odreena svemonom Bojom voljom

    ivot na zemlji ispunjenje je Boje predestinacije i shvaa se kao zadatak, misija, poziv

    Weber je vjerovao da takav skup religioznih ideala je uistinu djelovao na svakodnevno

    ponaanje ekonomskih aktivnosti; ljudi posao shvaaju kao poziv; profit se ne troi, ve ulae

    Kapitalizam znai obuzdavanje ili barem racionalno ublaavanje nagona rasipnosti i lijenosti

    Temelj stjecanja je rad; odricanje, rad i potenje stvarali su kapitalizam

    Etika asketskog protestantizma-asketizam-cilj: discipliniranije i metodika org.ponaanja

    Trino gospodarstvo i kapitalistiko poduzetnitvo zahtjevaju briljivu ravnoteu izmeu

    interesa i orijentacije na dobit, prijetvornosti i snalaljivosti i potenja, skromnosti i

    radinosti

  • Racionalizacija svijeta

    Nastanak kapitalizma je ejdan od oblika dugoronih procesa gubitka arobnosti svijeta

    Racionalnost: unutarnji smisao, opravdanje koje pojedinac pripisuje svojem ponaanju te

    dominatna dr.situacija, nain na koji pojedinac u interakciji s drugima utvruje dr.smisao

    svoga ponaanja

    4 vrste racionalnosti

    1.ciljna racionalnost: racionlanost je odreena naim nastojanjem da postignemo uspjeh

    vodei rauna o objektu koji elimo postii i eventualnoj akciji drugih (ekonomska

    proraunatost u ulaganju kapitala, potovanje pravila struke pri gradnji kue ili pak dolazak

    na vlast pri kojemu se ne biraju sredstva, ve je vaan samo cilj)

    2.vrijednosna racionalnost:na osnovi svjesne vjere u etiku, estetsku, religioznu ili kakvu

    drugu vrijednost odreenog ponaanja, i to zbog njega samog i bez obzira na uspjeh

    (herojsko rtovanje za ideale, vjerski zanos i asketizam)

    3.afektivna racionalnost: emocijama potaknuto i usmjereno ponaanje (Romeo i Julija,

    ljubav i osjeaji)

    4.tradicionalna racionalnost:najvei dio svakodnevnog ponaanja odreen navikom

    dugotrajnog ponavljanja (hoe li na odnos prema djeci biti strog ili blag)

    Ples kie=ciljno (plesom postie svrhu), vrijednosno (u plesu nalazi religiozno ispunjenje),

    afektivno(u njemu osjea zadovoljstvo izdavajnjem nad obinim ljudima), tradicionalno(ples

    kii je ponavljanje obiaja o odreenoj prilici)

    Napisao niz studija o budizmu, konfucijanizmu, hinduizmu, taoizmu, islamu i judaizmu

    Pravo postaje bezlian i pozitivan propis preputen birokratskim institucijama i racionalnim

    postupcima

    Institucije i procesi temeljeni na ciljnoj racionlanosti: naini proizvodnje, drutva, kulture i

    politike

    IDEAL TIPOVI POLITIKOG PORETKA

    Problem politikog poretka: 3 tvrdnje

    1.odnos etike i politike

    2.temelj legitimnosti pol.poretka

    3.birokratska narav instrumenata moderne vlasti

    Govor: Politika kao poziv- Weber problematizira etiki temelj politike

    Esencijalna karakteristika politike je njezina veza sa silom i dravom

    Drava je ljudska zajednica koja proizvodi monopol legitimne fizike sile na danom teritoriju

    Sadraj politike treba sagledati kao koritenje instrumenata dravne sile

    Politika ima 2 oblika;moe se ivjeti za politiku (odgovorno se voditi odreenim idealima i

    ciljevima) i od politike (prepustiti se ugodnoj komociji vlasti radi materijalnih interesa)

    Svaki pol.poredak treba legitimizaciju, opravdanje, ne samo golu silu

    Dvovrsnost fenomena dominacije: mo i vlast

    Mo: mogunost provedbe svoje volje usprkos otporu (uinkovito koriptenje i lomljenje

    otpora)

    Vlast:vjerojatnost da e odreene osobe posluati zapovijed odreenog sadraja (temelji se

    na tome da podanic/graani legitimiziraju, opravdaju i prihvaaju poredak

    3 tipa legitimnosti poretka (fenomen da se ljudi pokoravaju vlasti):

  • Tradicionalni poredak

    Poiva na vjerovanju u nedodirljivost, nunost i svetost drevnih tradicija i postojeeg poretka

    Tko e i kako obnaati vlast odreeno je tradicijom i najee nasljednim pravom vladajue

    obitelji ili aristokratskog sloja

    Ljudi se pokoravaju iz osobnog odnosa podanika prema linosti vladara

    Nema stalnih pozicija, ne vladaju zakoni, nema plaa, ve je nagrada izraena u milosti

    vladara ili u naturalnim davanjima

    Glavni oblici:

    Gerontokracija- vlast najstarijih lanova zajednice koji su najbolji branioci svetosti tradicije

    Patrijarhalna vlast- vlast obnaa pojedinac odreen pravom nasljea

    Patrimonijalna vlast-razvija se prema obrascu oinske vlasti u obitelji, no u pol.reimima

    oinska vlast koristi se samo u prenesenom smislu; vlasnitvo nad zemljom i drugim dobrima

    pripada vladaru koji svu vlast organizira u naelu isto onako kako obnavlja svoju vlast u kui

    (dva podtipa: sultanski i staleki)

    Sultanski oblik patrimonijalizma: krajnja samovolja gospodara; uz tradiciju, oslonac je vrsta

    jezgra profesionalne vojske (janjiari); sva materijalna sredstva pripadaju gospodaru te on

    taj aparat odraava u vlastitoj elji; inovnici su osobne sluge vladara

    Staleki oblik patrimonijalizma: inovnici su nezavisni ljudi koji uivaju drutveni ugled

    zahvaljujui vlasitom poloaju; sluba im je dodijeljena kao privilegij ili koncesija; vladar vie

    nije gospodar ve samo najmoniji konkurent ili prvi meu jednakima

    Bitna karakteristika tradicionalne vlasti: nepostojanje samostalne i profesionalne uprave,

    sloja inovnika kao i imanentno suprotstavljenje privilegiranog stalea trinoj i racionalnoj

    privrednoj aktivnosti; otpornost na primjene i na drugaiji tip racionalnosti djelovanja izuzev

    isto tradicijskog

    Dominacija tradicije nad pravom i samovolje nad zakonom

    2. Karizmatska vlast

    Zasniva se na afektivnoj predanosti linosti voe i njegovim boanskim svojstvima (karizmi)

    Poslunost se duguje samo voi zbog njegovih izuzetnih osobnih karakteristika

    Karizma je nestalan, labilan oblik pa njezina transformacija tee u 2 smjera ili karizma

    tradicijom postaje varijanta nasljedne vlasti ili dolazi do birokratizacije karizme i njezina

    prelaska u elementaran oblik legalne vlasti

    3.legalna vlast

    Vjerovanje u zakonito ustanovljen bezlini poredak

    Poslunost se duguje apstraktnom pravnom poretku iz kojega eventualno proilazi njegovo

    ovlatenje

    Temelji se na uvjerenju o vaenju pravnih normi stvorenih u racionalnom postupku u kojem

    se pozitivnim pravom odreuju prava i obveze

    Obiljeje modernih, demokratskih drutava

    Ustroj drave je gl.element zatite poretka i provedbe volje vladajuih dr.grupa

    BIROKRACIJA

    Vladavina uprave, tj.administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima), dravne

    uprave, ali i svake velike organizacije

  • Birokratsko-monokratski oblik organizacije; vaan za djelovanje modernog politikog

    poretka; opa je pojava modernog doba

    Primjenjuju je svuda: ekonom.org: vanjski cilj (svrha)= profit; pol.partije: cilj osvajanje vlasti;

    naelo organiziranja drave u legalnom tipu poretka- drava i uprava su samo instrumenti

    provedbe ope volje izraene u opim apstraktnim pravnim aktima; upravljanje se odvija u

    strogo formalnoj proceduri; djelatnost je striktno impersonalna (neosobna), djeluje se

    jednako prema svima

    NAELA DRAVNE ORGANIZACIJE

    Ljudi su u organizacijama slobodni, a rade u okvirima podijeljenog posla i nadlenosti

    Podijeljeni rad integriran je hijerarhijom poloaja, svaki podreeni ima samo jednog

    nadreenog to organizaciji daje oblik piramide

    Kompetencije se odreuju podjelom rada na sve ue podzadatke dotle dok svaka daljnja

    podjela ne postane besmislena

    Poloaji u organizaciji popunjavaju se postavljanjem, a za postavaljenje su potrebni posebni

    uvjeti kolovanja, vjetina i ispita

    Pretpostavlja se sustavno kolovanje, a ne diletantizam

    Tijekom rada napreduje se u karijeri, i to prema automatskim kriterijima na sve vie

    poloaje, a rad u organizaciji doivotan je ili jami mirovinu

    I pravna i tehnika pravila koja ureuju tu djelatnost mogu se nauiti premda zahtjevaju i

    neko struno znanje

    Sluba je poziv i ukljuuje statusne beneficije

    Materijalna sredstva na kojima rade prpadaju vlasniku (obino dravi), a za rad dobivaju

    plau

    Postoji striktna obveza discipline i nadzora

    Birokratska organizacija pretpostavlja izvjesne okoline pretpostavke koje su neizbjean

    gradivni element:

    Robno novana privreda, ekonomska izvjesnost, razmjerno razvijen sustav preza i

    prorauna, elementarne individualne pol.slobode, duh racionalizacije, racionalno pravo

    Obiljeja birokratizacije:

    1.strogo odreena andlenost

    2.hijerarhija

    3.rad poiva na aktima

    4.rad prema pravilima

    5.neosobnost

    6.temeljito struno kolovanje

    7.rad je poziv

    8.imenovanje-nadreeni imenuju

    Taylor: rad gleda kao pojedinanu aktivnost radnika

    Fayol-osjetljiv prema potrebi kohezije i koordinacije te ga zanima kooperacija

    Weber: birokraciju smatra posljedicom vanjskih dr.promjena

    FUNKCIONALIZAM

    Dominantna drutvena teorija u amerikoj sociologiji u 1940-im i 1950-im

  • Za razliku od marksizma koji naglaava drutveni sukob i promjenu, funkcionalizam naglaava

    drutvenu harmoniju, sklad dijelova i potrebu postizanja i ouvanja harmonije

    Zaetnik E. Durkheim drutvo kao entitet sui generis, kolektivna svijest

    Moderna funkcionalna ideja dijelom proizlazi iz kulturne antropologije, gdje se razvijala u

    radovima A. Radcliffe-Browna i B. Malinowskog (svaki tip civilizacije, svaki obiaj, materijalni

    objekt, ideja ili vjerovanje izraava vitalnu funkciju, ispunjava neku dunost, ini neodvojiv dio

    djelujue drutvene cjeline)

    Funkcionalni imperativi drutvenih sustava su osnovne potrebe ili nuni uvjeti postojanja

    drutva (AGIL shema):

    1. Adaptacija potreba za preivljavanjem na raun okoline; kontrola nad okolinom;

    ekonomski sustav

    2. Postizanje ciljeva potreba za odreivanja ciljeva prema kojima se usmjeravaju aktivnosti

    drutva; politiki sustav

    3. Integracija potreba osiguravanja cjelovitosti funkcioniranja sastavnih dijelova

    povezivanjem u neproturjenu cjelinu; odnosi se na regulaciju konflikata, koordinacija i

    meusobno usuglaavanje dijelova; pravni sustav

    4. Odranje obrazaca ponaanja odranje osnovnih obrazaca vrijednosti institucionaliziranih

    u drutvu; obitelj, obrazovni sustav, religija

    IV.MODERNA SOCIOLOKA TEORIJA

    Otvaranje drutvenih znanosti

    Funkcionalizam, marksizam i simboliki interakcionizam

    Anthony Giddens: povijesne teze sociolokih teorija, globalne i suvremene teme, sustavni

    kritiar marksizma, socioloku teoriju nastoji revidirati prema novim zahtjevima vremena

    SREDINJE MJESTO SOCIOLOGIJE

    Elementi soc.sinteze: ekonomske, demografske i politike analize

    Socioloka percepcija-realna podloga za tumaenje okvira i prioriteta politika

    Drutvo se ne mijenja u cjelini nego u parcijalnim dijelovima

    Pod utjecajem Webera i Marxa

    GLOBALIZACIJA

    Intenzifikacija drutvenih odnosa na razini svijeta koji povezuju udaljena mjesta na takav

    nain da ono to se dogaa lokalno biva omeeno udaljenim dogaanjima i obratno

    Globalizacija je poseban sluaj procesa modernizacije

    Modernost unitava tradiciju, stvara nove institucije i pravila te mijenja nain ivota

    DEMOKRATIZACIJA DEMOKRACIJE

    Osnova demokracije:nadmetanje stranaka za poloaje moi

    Oblik nadmetanja: slobodni izbori s opim pravom glasa

    Demokratizirati demokraciju znai provesti stvarnu devoluciju gdje je stvarna vlast

    koncentrirana na nacionalnoj razini (poduzeti stalne mjere protiv korupcije)

  • DEIDEOLOGIZACIJA POLITIKE

    Giddens se deklarira kao socijaldemokrat

    Nastanak civilnog drutva i demokratizacije potpomae i nastanak ideolokih temelja

    politike

    Npr.reformirana drava blagostanja mora ispuniti kriterije drutvene pravde, ali takoer

    mora priznati i ukljuiti aktivan izbor ivotnih stilova, mora biti integrirana s ekolokim

    startegijama i odgovoriti na nove scenarije rizika

    CIVILNO DRUTVO

    Institucionalni oslonac nove demokracije

    Neformalnu mreu organiziranih pojedinaca angairanih u javnim poslovima referira na

    postojanje sfere dobrovoljnih organizacija i udruga

    Ideja: da u interesu efikasnoti te demokratske kontrole dopusti da drava nestaje i da se

    nadomjeta sloenim spontanim strukturama nastalim u slobodi civilnog drutva

    Prisila, porez i jamstvo reda

    Nastaje gdje prestaju hijerarhija i birokracija, cvjeta gdje moral daje sadraj zakona, ondje

    gdje zakazuje logika etatizma

    Etatizam: politiko shvaanje ili praksa koji u prvi plan istiu interes drave te dravnom

    aparatu i organima daju najira ovlatenja i odluujuu ulogu

    Trite, javna stvar i trei sektor-socijalna sfera izvan trine logike i logike vlasti koja je

    prije etatizma i industrijalizma bila jak oslonac drutava

    Fleksibilnost: opis stanja i normativni zahtjev prema pojedincu koji uiva kolketivnu pomo

    Prava i obveze pojedinca; npr.prednost se daje programima doobrazovanja i

    samozapoljavanja, a ne novanoj pomoi za nezaposlenost

    INDIVIDUALIZACIJA

    Stvoren je ideal romantinog odnosa, seksualne orijentacije

    Obitelj je ugroena i nestabilna: broj razvoda raste, broj brakova pada, a raste broj

    nestandardnih oblika; odnosi u obitelji su ravnopravni

    Giddens takvoj pormjeni pripisuje pozitivan predzank; Marx govori o alijenaciji; Durkheim o

    anomiji; Weber i Simmel o racionalizaciji

    Promijenila se filozofija ivotnog smisla, poimanje prava i odgovornosti, novi zakoni prema

    sigurnosti pojedinca koji nema nikakvu kolektivistiku zatitu ili filtar tradicionalnih

    vrijednosti kroz koji bi s vie mirnoe gledao na sudbinu

    Doba moralne tranzicije, vea aktivnost i odgovornost, moramo nai ravnoteu izmeu

    individualne i kolketivne odgovornosti

    MANUEL CASTELLS

    3 studije Informacijsko doba- klasika soc. 21.st ( to je rekao njegov uitelj Alain Touraine)

    Weber novog doba

    Od Marxa preuzima ideju i kritiku kapitalizma, od Webera zaokupljenost vezama kulture,

    organizacije i svijesti, zabrinutost za demokraciju

    Bavi se novim fenomenima komunikacije, seksualnost, globalni kriminal

  • Dananji svijet je nova stvarnost koja nije svodiva na ekonomiste, tehnoloke i

    komunikacijske forme, nego je nova pojava, cjelovita i razumljiva samo kao holistika cjelina

    Novo drutvo

    Rezultat je triju paralelnih i uzajamno ovisnih procesa

    1.informatika revolucija i nova sredstva komunikacije

    2.ekonomska kriza: recesije prouzroene izostankom pravila i prihvaanjem rizika radi profita

    i nagrada te paralelni raspad etatizma

    3.brze drutvene promjene koje izraavaju pokreti promjena (feminizam, libertarinizam,

    kulturni pokreti i mode stilova ivota) osobito promjene usmjerene odrivom razvoju

    Pojedinac je emancipiran i samostalan, lien osnovnih egzistencijalnih strahova i ivi u

    sasvim novom svijetu globalnih mrea

    3 vrste identiteta:

    1.legitimirajui: promiu ga vladajue dominatne drutvene institucije da bi olakale

    dominaciju; usmjeren je na ouvanje odnosa status quo (trenutno, postojee stanje) koji se

    postie socijalizacijom preko institucija (kola, crkva)

    2.identitet otpora: obuhvaa mnogobrojne zbunjene ili izgubljene u novom drutvu, tj.one

    koji se osjeaju podreeni, iskoriteni i iskljueni iz blagostanja drutva (npr.nacionalni i

    vjerski fundamentalizam)

    3.projektni: nastaje u skupinama koje ele redefinirati svoj poloaj, koje zagovaraju ideje i

    vrijednosti suprotne vladajuima (kultura mladih, antiglobalizam)

    Pokreti: stvaranje drutvenih situacija, afirmacija nekih novih vrijednosti, namjera ili

    projekata; posljedica su neprimijeenih drutvenih promjena (npr.islamski fundamentalizam)

    Kriza patrijahalnosti

    Patrijahalnost je struktura svih suvremenih drutava; odlikuje se institucijski nametnutim

    autoritetom mukarca nad enoama i njihovom djecom u obiteljskoj jedinici; proima

    cjelokupnu organizaciju drutva, od proizvodnje i potronje do politike, prava i kulture

    Realni dr.procesi provociraju stalnu krizu patrijahalnog drutva i obitelji

    Uloga ene se mijenja; ravnopravna je s mukarcem

    Razvodi, asimetrine obitelji, feminizam, homoseksualnost, istospolni brakovi

    Moderna drutva imaju problem raspada osjeaja zajednice i izgradnje identiteta, a moderne

    drave problem legitimacije i problem efikasnosti

    Kriza demokracije i nacionalne drave

    Nac.drava je u dubokoj, viestrukoj krizi

    Pojavili su se sudionici koji su bogatsvom i utjecajem iznad snage i moi prosjene nac.drave;

    15 najveih kompanija kontrolira svjetskog BDP-a

    Transnacionalna jezgra nekih sektora nac.ekonomija (energetika, razvoj, informatika)

    osobito globalizacija financijskih tijekova i permantne financijske i fisklane krize, uz veu

    ovisnost o globalnim tritima kapitala, politiki interes premjeta s nacionalne na globalnu

    razinu

  • Mo vie nije samo legalna, omeena drutvenim institucijama ve je rasprena u globalnim

    mreama bogatstva, informacija i mehanizama stvaranja konstrukcije slike svijeta u kojem

    ivimo (mediji, internet); mo je smjetena u ljudskom umu

    na globalnoj razini teko je ostvariti legitimnu mo

    nac.drava teko legitimizira demokratske ustanove, raspada se drutveno tkivo koje je

    omoguilo socijalnu dravu; nastaju nove stratifikacijske podjele, bogati postaju jo bogatiji, a

    malobrojni visoka politika apatija i pretvaranje politike u estradu

    demokratske politike institucije su u krizi

    kriza legitimira drave-nacije te kriza vjerodostojnosti politikog sustava koji se zasniva na

    otvorenom natjecanju politikih stranak

    stranaki sustav nalazi se zarobljen u medijskoj areni, svodi se na osobe pol.voa, ovisan je o

    sofisticiranoj tehnolokoj manipulaciji, gurnut je u nezakonite naine prikupljanja novanih

    sredstava i sve ga vie pokree politika skandala

    sumnjivost prema voama i prema politici prividno netsaje povremenim pojavama

    atraktivnih i u komunikaciji vjetih lidera, ali njih stvaraju mediji, a ne stvarne osobe i uspjeh

    porgrama

    vanija od stvarnosti postaje propaganda (PR) i povrni prikaz putem medija

    nasluuje velik potencijal demokratskih reformi koje bi podupirale veu pol.participaciju

    graana, decentralizaciju, regionalizaciju i lokalnu demokraciju, a posebno koritenje novim

    informacijskim medijima u stvaranju ozraja i mnijenja, organizacija pokreta i pol.okupljanja,

    ak i na globalnoj razini civilnog drutva (Greenpeace, Transparency International)

    Organizirani kriminal i korupcija

    nije problem u tome to kriminalci rade, nego to drava/zajednica moe protiv njih

    slabe i neorganizirane drave, slabi naddravni aparati daju ansu golemim zaradama;

    akumulira se tako steeni kapital ili onaj koji stvara korupcija

    taj novac se ulijeva u tijekove globalnog legalnog novca

    sve drave imaju neki oblik organizirane mafije, no u nekim dravama mafijaki karteli

    kontroliraju i politiku i kaotine institucije (Kolumbija, Rusija nekad)

    traenje smisla u novom svijetu:

    svijet informacijskog doba-novi svijet= umreeno drutvo (Castells)

    NIKLAS LUHMANN

    najcitiraniji suvremeni teoretiar prava

    nastojao je spojiti sociologiju i pravnu teoriju; formulirati integralnu drutvenu znanost koja

    bi prevladala disciplinarne granice i izolaciju pojedinih znanstvenih podruja, koja bi jasno

    obuhvatila sve drutvene fenomene

    suradnja s T. Parsonsom

    namjera da integrira socioloke i pravne analize- djelo O sociologiji prava

    veliku nadu polagao je u teoriju sistema: interdisciplinarni pristup svakom definiranom

    sistemu i trai mogunost da se isti apstraktni zakoni objanjenja djelovanja primjene na sve

    sisteme i sve razine njihova djelovanja

    sistem: stalnost strukture u promijenjivoj okolini i ureenje povezanih elemenata

    (podsistema), sam postavlja granice

  • kategorije sistema: strojevi, organizmi, psihiki ili drutveni sistemi

    strojevi-jednostavne prepoznate povratne veze (feedback)

    organizmi-mehanizam reprodukcije koda

    psihiki sistemi- sloena struktura vrijednosti

    drutveni sistemi- sistemi smislenog djelovanja, u kojem odreenje smisla sainjava bitan

    element razlikovanja okoline od samog sistema

    Redukcija kompleksiteta

    kompleskitet - ukupnost svih mogunosti svijeta (okoline) mora biti reduciran u ljudskoj

    svijesti i ponaanju ljudi radi smislene orijentacije

    3 oblika/razine drutvenog sistema:

    1.interaktivni sistemi (razina interakcija)

    2.organizacijski sustavi (razina institucija i organizacija)

    3.drutveni sustavi (drutva, soc.analiza)- najvieg je reda jer sadri sve ostale sisteme

    Svaki drutveni oblik treba razumijeti kao formalni nain redukcije kompleksiteta (npr.religija,

    pravne institucije (zakoni), jedino je ljubav vana..)

    Socioloka tradicija pravo vidi kao glavni mehanizam integracije modernih drutava

    SOCIOLOGIJA PRAVA

    Platon, Epikur, Aristotel, Ciceron, Justinijan, Toma Akvinski, Vico, Monteswuieu, Spinoza=

    piu o pravu, ali zapravo misle o onome to je danas predmet sociologije, o drutvu,

    djelovanju ljudi, njihovoj soc.konstituciji

    Smatraju se osnivaima sociologije prava

    Veliki pravni filozofi: Grotius, Thomas Hobbes, John Locke, Jean-Jaques Rousseau su

    formulirali eminentno pravnu teoriju drutvenog ugovora ime su zapravo opisali i stvorili

    teoriju o djelovanju drutva

    Sociolozi pravnici:Durkheim, Ferdinand Tonnies, Marx, Simmel, Weber

    Durkheim je svoju teoriju drutvene solidarsnosti oblikovao i kao analogiju pravnoj teoriji o

    podrijetlu i kategorizaciji sankcija, a Weber je veliki dio svoje glavne knjige Privreda i drutvo

    posvetio sociologiji prava

    Ukljuivanje soc.tradicije u pravo

    Odreenje podruja

    Soc.prava je perspektiva ravnopravna pozitivnopravnoj, dio je nukleusa pravne doktrine

    Odgovara na pitanja: to je pravo, sadraj prava, kako se pravo primjenjuje?

    Manfred Rehbinder: 3 podruja pravne znanosti

    1.pravna filozofija i pravna znanost

    Podruje pravne filozofije: idealnost prava (aksiologija, vrijednosti kao npr.pravednost)

    Odgovara na pitanje: zato pravo?

    Predstavlja objanjenje razloga zato pravo postoji, koja je njegova svrha i cilj, ime se

    opravdava i legitimira, zato ga treba potovati, koje su njegove unutarnje kvalitete

    2.pravna dogmatika i pravna znanost

    Normativnosz

    Pokriva naa iskustvena znanja o tome kako treba regulirati dr.odnose

  • Pravo:skupljeno ljudsko iskustvo o tome kako treba normativno urediti pojedine situacije,

    kako stvoriti naela unutarnje sukladnosti takvihnormi, kako urediti postupke odreenja,

    ogranienja primjene te uporabu sile ako sve to zakae

    Pravna dogmatika:vana disciplina kroenja i legitimizacije sile koja se primjenjuje u ljudskim

    odnosima (kako izbjei silu, postaviti dobre norme rjeenja sluajan, primjeniti pravo)

    Odgovara na pitanje: tko ima pravo?

    Procesi u kojima se vidi da pravna dogmatika ima sve vee znaenje za drutvo:

    racionalizacija i generalizacija (pravo se legitimizira ciljem i potovanjem postupka),

    pozitivizacija (pravo postaje ono to takvim proglasi nadleno tijelo), sekularizacija (pravo se

    ne poziva na vjeru), tipizacija i rutinizacija (sloboda ocjene je ograniena), sistematizacija

    (pravo je koherentan sustav bez antimonija-proturjenosti izmeu dviju pravnih normi u

    istom pravnom sustavu), birokratizacija i formalizacija te profesionalizacija (pravo ne znaju

    laici)

    Pravna dogmatika je ograniena na:

    1.tradiciju zapadne racionalnosti, tradiciju kulture i pol.konteksta i drutvenih uvjeta

    2.ograniena na vremensku ( i drutvenu i politiku) promjenu; daje odgovor na pitanje: tko

    ima pravo i u tome ne smije biti dvojbi- stvorena su naela, mehanizmi zatite koji to trebaju

    zajamiti kao trajno rjeenje, no, nijedan odgovor na takvo pitanje nije vjet

    Ne zna odgovor na glavno pitanje: to je pravo ako je razliito u vremenu i prostoru i

    drugaije od onoga to se u odsjeku trenutka smatra ispravnim

    3.sociologija prava i pravna znanost

    Odgovara na pitanje: kako se pravo primjenjuje?

    2 velika podruja:

    1.proces nastanka i promjene prava gdje je gl.interes razumijevanje nastanka, funkcija,

    promjena i specifinih situacija djelovanja; glavni je interes vidjeti kako pravo funkcionira kao

    drutvena institucija povezana s drugim elementima drutva, ekonomskim, kulturnim i

    politikim kontekstom; pravo-nain djelovanja drutva

    2.podruje primjene prava (tj.stvarnost prava), odnosa i materijalnih uinaka koje pravo

    proizvodi

    Pravo: opi normativni kod kojim se regulira aktivnost, odnosno definira situacija za lanove

    drutva

    Sociologija prava: primjena empirijskih sociolokih metoda za pravne probleme

    Roscoe Pound podruje pravne znanosti vidi u paralelnome suivotu pravne filozofije, pravne

    povijesti i komparativne pravne znanosti i sociologije prava

    Studij sociologije prava

    3 osnovna procesa koji odreuju stanje moderne pravne znanosti:

    Globalizacija i internacionalizacija

    Diverzifikacija i interdisciplinarnost

    Poveana potreba za praktinim znanjima formuliranja drutvenih politka

    Modernizacija hrvatskog prava njegova je europeizacija

  • Pravna reforma zato pretpostavlja, osim prilagodbe zakona, institucija te osobito prakse i

    primjene u pravnom obrazovanju, modernizaciju programa i razumijevanje meunarodnog

    drutvenog, politikog i pravnog konteksta univerzalizacije prava

    Diverzifikacija programa i prema kolama, i prema institucijama, i prema sadrajima slijedi

    pravce drutvene promjene i promjena u strukturiranju pravnog znanja

    Postupna demonopolizacija pravne profesije u odnosu na analizu pravnih institucija,

    posljedica pozitivizacije i formalizacije prava

    TEORIJA SOCIOLOGIJE PRAVA

    Povijesne kole

    U pravnoj teoriji u opreci su prema idejama apstraktne racionalnosti kakvu je zagovaralo

    prosvjetiteljstvo, tj.politika filozofija Francuske revolucije

    Friedrich Karl von Savigny

    Pravo se stvara u narodnom duhu i ivotu (Volkgeist), a ne razumom

    Pravo nastaje polaganim djelovanjem unutarnjih drutvenih i povijesnih imbenika

    Kao ni jezik, ne moe postojati izvan odreenog drutvenog i kulturnog konteksta- Hobbs,

    Vico, Montesque

    Henry Sumner Maine

    Djelo Staro pravo (Ancient law)- navodi razliku izmeu drutava iji poredakobiljeava

    statusno pravo drutava kod kojih su odnosi prvenstveno ugovorne prirode

    Pravni sustav ne moemo razumjeti ako ne primjetimo i uvaimo promjene u samoj biti

    drutva

    prije- vie su odnosi u drutvu odreeni statusnim pravom, a danas-predominacija ugovornih

    obveza sklopljenih izmeu pojedinaca koji su ravnopravne i nezavisne stranke u odnosu

    Otto von Gierke: Njemako drutveno pravo

    Analizira promjene u pravu od poetka rimskog prava pa do tada

    Srednjovjekovno drutvo-status odreen roenjem, striktna podjela drutvenih uloga,

    organsko jedinstvo stalea i naselja te jasna razlika izmeu drutva i drave

    Moderna nacionalna drava:centralizacija pol.moi i individualizam graana

    Rane pravnosocioloke teorije

    19.st. Rudolf von Ihering, Leon duguit, Eugen Ehrlich

    Rudolf von Ihering: Cilj u pravu

    Otac pravne sociologije

    Pravo slui ouvanju druva i razumijeva se iz takve drutvene funckije

    Poneseni sebinim interesima ljudi djeluju u granicama sile koju namee pravo

    Pravo sebine interese usmjerava prema opem dobru

    Leon Dugit

    Dugogodinji dekan pravnog fakulteta u Bordeauxu

    Od Durkheima preuzeo ideju o sredinjem znaenju solidarnosti za drutvo: solidarnost

    modernog drutva ostvaruje se meuzavisnou svih njegovih dijelova

    Drutvena solidarnost je posljedica podjele rada koja svakom pojedincu namee neku

    objektivnu dunost radi opstanka cjeline drutva

  • U modernom drutvu regulacija poiva na profesionalnim uslugama, radnim zajednicama,

    razliitim poslovnim asocijacijama- takvu e rasprenu strukturu biti mogue povezati samo

    slobodnom pravnom strukturom (sporazumom, ugovorom)

    Prava solidarnosti, i javna i privatna, vanija su od individualnih prava

    Kritizira juridiki koncept drave (osobito ideju suverenosti) te odbacuje

    koncepcijusubjektivnih prava kao individualistiku metafiziku koncepciju, nasljeenu od

    rimskih pravnika i srednjovjekovnih tumaa te do paroksizma razvijenu u vrijeme Francuske

    revolucije

    nema drugaijeg prava nego to je izvrenje neke dunosti, a dunost je definirana potrebom

    odranja drutvene solidarnosti i drutva

    socijalna funkcija privatnog vlasnitva: vlastnitvo obvezuje- pravo vlasnitva treba razumjeti

    kao pravo pojedinaca koji su u posebnom ploaju da ispunjavaju dunosti prema drutvu

    najvanije djelo: Preobrazba javnog prava uz veliko djelo Traktat o ustavnom pravu

    naelo itavog sustava modernog javnog prava svodi se na ovo: oni koji u stvari dre vlast

    nemaju subjektivno pravo na javnu vlast, bve imaju dunost uspotrijebiti svoju vlast za

    organizaciju javnih slubi, osigurati i nadzirati njihov rad; njihovi su akti obvezni i vrijede

    samo ako slue tom cilju.

    Volja upravljaa nema nikakvu snagu kao takva,ona ima vrijednost i obvezuje samo i ukoliko

    doprinosi organizaciji i vrenju javne slube; tako pojam javne slube zamjenjuje pojam

    suverenosti

    Eugen Ehrlich

    Prvi koji je poduzima empirijska terenska istraivanja o nastanku i primjeni prava- djelo

    temelji sociologije prava

    Razvija kolu slobodnog prava- pravda ne polazi od prava pojedinaca, ve izrasta iz drutva

    Drutva su heterogena i normativno pluralistika

    Funkcija pozitivnog prava je da osigurava verbalnu formulaciju i pronae sredstva kojima se

    zatieni interesi mogu uinkovito i provesti

    Drava je samo dio ivueg prava i pravni sustav takvo pravo, stvoreno interakcijama ljudi,

    samo dijelom usvaja u mehanizam zakonodavstva i sudstva

    Karl Renner

    Austromarksizam; u okvirima Habsurke Monarhije- drava je vanija od nacije kao kulturne

    zajednice

    Djelo Pravni instituti i njihova socijalna funkcija-smatra da e se vlasnitvo podvrgnuti sve

    jaem utjecaju drutva

    Pravo vlasnitva zapoeto kao puko posjedovanje, dobiva puno pravni oblik u rimskome

    pravu

    U modernom industrijskom drutvu takvo shvaanje vlasnitva dovodi do bezdune

    ekslopatacije onih koji nemaju vlasnitvo, a i do potrebe da se vlasnitvo podredi viem

    interesu drutva

    Mirno prevladavanje kapitalizma u socijalnu dravu

    Nove teorije sociologije prava

    Socioloka teorija potaknuta da se prepoznaju pravi zadaci i funkcije prava u opreci prema

    dotadanjim shvaanjima i opravdanjima prava

  • Interes klasine sociologije: usmjeren na iri drutveni kontekst prava, na objanjenje

    njegova nastanka i drutvene pozadine, strukture drutva u kojemu je pravo i jedan od

    elemenata

    Sociologija pravo smatra tek jednim od drutvenih fenomena koji je uvijek povezan s

    drugima

    MAX WEBER: RACIONALIZACIJA PRAVA

    Otac sociologije prava- Privreda i drutvo

    Nastanak i razvoj modernog prava je izraz posebne situacije Zapada

    Samo Zapad zna za dravu u smislu politike ustanove s racionalno uspostavljenim sustavom i

    pravnim poretkom te jednim upravnim aparatom koji je sastavljen od strunih inovnika i koji

    se u djelovanju orijentira prema racionalno uspostavljenim pravilima (zakonima)

    Moderan pravni poredak temeljen je na racionalnom pravu odreenih povijesnih okolnosti

    Opi razvoj prava u tri faze:

    1.karizmatska pravna vlast kao pravo proroka

    2.stvaranje i tumaenje prava od strane pravnih znalaca

    3.nametanje prava od svjetovnih ili teokratskih monika

    4.sustavna elaboracija prava i preofesionalno administriranje pravde od strane osoba koje

    su prole pravnu izobrazbu i obuku u formalnologikome obliku

    Pravo je racionalno shvaanje norme kao instrumenata za postizanje drutvene regulacije

    Obiljeja procesa racionalizacije prava (pravo se razvija u sljedeim dimenzijama):

    1.sekularizacija: pravo gubi obiljeja objave, religijsku legitimaciju i uporite u religioznim

    normama; rezultat je uzajamne odluke zakonodavca i ima demokratsku legitimaciju ope

    volje

    2.generalizacija: pravo razloge svoga djelovanja i naina primjene svodi na vie naela koja se

    prividno kao presumpcije primjenjuju na svaki pojedini sluaj; pravo djeluje tako da definira

    pretpostavke i opise sluaja i iz toga izvodi pravilo za ponaanje koje se mora potovati pod

    prijetnjom prisile

    3.tipizacija: pravo se temelji na rutinskoj primjeni istih pravila, bez izuzetka, u istim

    sluajevima

    4.sistematizacija: pravo tei stvaranju jedinstvenog poretka normi koje su unutar sebe

    logine i koherentne, koje ne doputaju praznine i situacije koje se pravom ne mogu rijeiti,

    koje konstruiraju u sebe zatvoren logiki svijet, ne uvijek i nuno povezan sa stvarnou

    5.formalizam: pravo tei rutinizaciji postupaka koji opravdavaju konanu odluku redukcijom

    sadraja normi na doputene oblike

    6.profesionalizacija: ljudi koji su proli poseban postupak uenja, poseban etiki stav prema

    poslu (rad je poziv), plau za rda, odvojenost privatnog i poslovnog svijeta i ivota

    7.pozitivizacija prava: pozitivno pravo stvara nadleni organ te ono vai i legitimno je ako su

    se pritom potovale ustavne i zakonske ovlasti, predvieni racionalni postupci i slina

    utvrena pravila

    Weber birokraciju smatra kao odreen tip organizacije, a ne upravu ili izvrnu vlast

    KRITIKA PRAVNA TEORIJA I PREVLADAVANJE MARKSISTIKE KOLE PRAVNE SOCIOLOGIJE

    Maureen Cain i Alan Hunt- 3 faze Marxove ideje o pravu svrstali s u 3 teze:

  • 1.pravo je izraz ideologije vladajue klase

    2.pravo je oblik kojim se zaogre prinuda drave kao instrumenta nasilja nad

    eksploatiranima

    3.djelovanje prava kao posljedice drutvenih uvjeta u kojima djeluje

    Pravo nastaje kao izraz odnosa proizvodnje na odreenom stupnju drutvenog sustava

    Politiki, pravni, filozofski, vjerski, literarni, umjetniki razvitak drutva poiva na ekonomskom

    razvitku; meutim, svi oni reagiraju jedan na drugi i na ekonomsku osnovu

    Georgij Plehanov: O materijalistikom shvaanju historije

    Pravo, dravni poredak i moral svakog naroda neposredno i direktno su uvjetovani

    ekonomskim odnosima

    Moderni marksizam prirodnim temeljem za razumijevanje prava smatra ideologiju

    Pravna naela su sustavni element posebnog razvoja pravnog sustava i osjeaja pravde

    Pravo je rezultat klasnih i interesnih borbi ( i pozitivne i negativne karakteristike)

    Marx: pravo je u rukama vladajue klase

    Marksizam predstavlja metodu kojom pravo nadilazi puku razinu formalnog tumaenja prava

    i okree se stvarnim, realnim odnosima koje proizvodi

    Pravo ima funkciju omoguavanja i olakavanja odnosa proizvodnje i razmjene

    Radno pravo-radni ugovori kao oblik reguliranja rada

    Kazneno pravo-pomae ouvanju nepravednih odnosa

    Klasa, gender ili rasa izrazi su materijalnih odnosa eksploatacije, maskiranih u pravnu formu;

    svaki pravni poredak ima svoje mehanizme odranja takvih stvarnih nepravdi prikrivenih

    pozitivnim pravom- nastanak kritike teorije prava

    Kritika: izraz treba razumjeti kao poziv na drutvenu angairanost i svjesno poticanje

    promjena: pravo je generirano, proglaeno i primjenjeno od onih koji imaju interese u

    odranju statusa quo

    Ako pravna teorija eli biti pozitivna mora biti kritika

    Kritika pravna kola

    Nasljeuje tradiciju kritike sociologije, ali i amerikog pravnog realizma

    Prevladavanje liberalistikog ignoriranja interesne osnove prava, ideju da institucije same po

    sebi jame individualne slobode te imanentnu konzervativnost vladajue pravne znanosti

    SUVREMENE TEORIJE SOCIOLOGIJE PRAVA

    Glavni pravac slijedi razvojnu logiku socioloke jurisprudencije

    Ekonomska analiza prava temelj je za institucionalnu analizu u sociolokoj teoriji

    (npr.soc.analiza drutvenog poretka)

    Georg Gurvich

    Kritizira pravni pozitivizam na dva naina:

    1.rije je o hendikepiranoj znanosti koja se ne bavi stvarnou prava, ve zatvorenim svijetom

    normi; pozitivizam se samo prividno bavi injenicama, a zapravo se bavi samo onim svijetom

    koji sam stvara

    2.pozitivno pravo je nehistorijski koncept te nastojanje da se istaknu pne pravne doktrine

    koje naglaavaju primat drutva nad dravom ili one koje naglaavaju dinamiku promjena

    prava

    Federalistiko i samoupravno drutvo generira autonomno pravo

  • Tvrdnje o dijalektici veze i samostalnosti sociologije i pravne znanosti, uloge prava u

    socijalnome konfliktu te znaaja evolucije i tipova prava, stvaranje prava

    SOCIOLOGIJA I PRAVO (Gurvich)

    Prvi zadatak soc.prava je utvrditi funkcionalne zadatke koje pravo ima prema cjelini drutva

    Njezina se analiza sastoji od otkrivanja vrsta prava, sustava pravnih pravila i pravnog sistema

    koji funkcioniraju u odreenim drutvenim okvirima

    Drugo, u utvrivanju funkcionalnih uzajamnih veza izmeu tih vrsta, sustava pravila i sistema

    te njihovih oblika s jedne strane te drutvenih okvira s druge strane

    Gdje postoji drutvo, postoji i pravo (Ubi societas, ibi jus)

    Poziv prava je da izravnava drutvene sukobe

    Pravo moe postojati, bez drave, u drutvu

    2.zadaa: soc.prava prouava varijacije u sustavu drutvenih pravila, ali i na pravila

    nestrukturiranih grupacija sposobnih stvarati pravo

    3.zadaa: analiza doktrina i teorija prava koje sainjavaju u nekom drutvu pravnu ideologiju

    4.zadaa: prouavanje promjenjive uloge grupa pravnika u ivotu prava i u ivotu drutva,

    adrutvenih klasa, drave, crkve, sindikata

    5.zadaa: tendencija u razvoju prava i prouavanje imbenika koji uzrokuju te promjene

    Gurvich zagovara pravni pluralizam, pravo je tvorevina drutva i drave; razliite vrste prava

    (npr.dravno pravo, soc.prava, ljudska prava)

    Sociologija prava je prouavanje drutvene stvarnosti prava i otkrivanje korelativnih

    funkcionalnih veza izmeu vrsta prava, sustava pravnih pravila i pravnog sistema te oblika

    njegova utvrivanja i izraavanja, te tipova odgovarajuih drutvenih okvira

    PRAVO I KOLEKTIVITETI

    Pravo zajednice prethodi pravu pojedinca

    Pravo nema za svrhu zatitu pojedinca, ve zajedniki cilj i opravdanje

    Rodno pravo se izgrauje odozgo, a ne derivira iz hijerarhije normi koja postoji paralelno

    bez pravog dodira s nastalim pravom

    Cilj takvog stvaranja normi je od drave nezavisan mehanizam drutvene integracije

    drutvenog totaliteta koji se stvara za posebnu drutvenu skupinu, ali djeluje na sve

    Umjesto hijerarhije i nadreenosti formalno dravnih normi slobodi ugovaranja, sloenost

    modernog drutva ne moe se savladati samo s vie individualne slobode, ve sasvim

    kolektivistikim pristupom

    EVOLUCIJA I TIPOVI PRAVA (Gurvich)

    Rani oblici drutva prava: karizmatike teokracije, patrijahalna drutva, feudalna drutva,

    gradovi drave koji se pretvaraju u imperije i njihove pravne sisteme

    Ispod povrine jednostavnosti postoji veoma sloen sistem prava kolektiviteta, moralne i

    religijske norme

    Druga skupina su drutva u kojima se raa poetna faza kapitalizma, demokratsko-liberarna

    drutva u kojima se raa kapitalizam slobodne konkurencije i njihovi pravni sistemi te

    globalna drutva koja odgovaraju organiziranome kapitalizmu i njihovi pravni sistemi

    Trea skupina su moderna drutva; pravni sustavi faistikih drutava s tehnobirokratskom

    osnovom i drutva planski rukovoena po naelima kolektivistikoga centralistikog

    socijalizma i etatizma te njihovo potiskivanje prava u ulogu sluge ideolokih n