Sociologija- Nova Knjiga Skripta

  • View
    260

  • Download
    14

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fff

Text of Sociologija- Nova Knjiga Skripta

  • Skripta sociologija nova knjiga

    Sociologija-znanstveni pristup prouavanju drutva, drutvenih grupa i drutvenog ponaanja

    ljudi

    Drutvo-svaka ljudska populacija koja ima visok stupanj politike autonomije, a lanovi su

    organizirani u irokoj mrei kooperativnih aktivnosti

    Autonomija (politika)- samostalnost upravljanja u okviru jedne drave

    Kooperativne aktivnosti-sve aktivnosti koje organiziraju ili podupiru zajedniko istraivanje

    Razliiti tipovi drutava- rod, plemenske zajednice, moderne drave

    Sociologija prouava kako se odvija ivot u svim tim raznolikim tipovima drutava

    Pojam autonomije je relativan; autonomnost RH je relativna jer znamo da je obuhvaena

    mreom pravila i propisa EU

    Drava nije drutvo-drava moe sadravati u sebi vie drutava (npr.Jugoslavija-

    hrv+srb+slo.drutvo+...drutva)

    Drutvo nije nacija- npr.drutvo lovaca i sakupljaa/ Aborigini u Australiji- nisu nacije

    Drutvena grupa- dvoje ili vie ljudi koji odravaju stabilan odnos u vremenu i imaju osjeaj

    da pripadaju istoj grupi

    Postoje drutva koja imaju sve karakteristike autonomnog drutva iako su podlona regulaciji

    drava; npr.Katolika Crkva

    Ljudsko ponaanje je bitno odreeno grupama i drutvom kojima ovjek pripada te

    socijalnim interakcijama koje se u tim grupama odvijaju (Zg-Dinamo, Split-Hajduk)

    ovjek je drutveno bie i izvan drutva ne moe preivjeti

    Drutvo postoji prije svakog pojedinca i postojat e kada pojedinca koji ga danas sainjava

    vie ne bude (hrv.drutvo)

    Nae zdravorazumsko poimanje svijeta je vano i pomae nam da se u tom svijetu snaemo

    i preivljavamo

    Sociologija se razlikuje od zdravog razuma zato to do te slike svijeta dolazi na znanstven

    nain koji ne moe potvrditi predodbe zdravog razuma, korigirati ih ili opovrgnuti

    Npr.zdravo razumski- djeca odgojena u istospolnim brakovima imat e vie problema sa

    socijalnom i psiholokom prilagodbom u ivotu, nego djeca u heteroseksualnim brakovia

    Istraivanje: djeca odrasla u istospolnim brakovima niti imaju vie socijalnih ni psiholokih

    problema niti sami postaju homoseksualci vie od onih koji odrastaju u heteroseksualnim

    brakovima

    SOCIOLOGIJA KAO ZNANOST

    Sociologija je zasnovana na znanstvenom pristupu

    Znanstveni pristup je jedan od moguih naina analize stvarnosti, ali ne i jedini nain

    shvaanja stvarnosti

    Vjerovanje- prihvaanje postojanja neeg to nije dokazivo (Bog, teorija relativnosti i

    evolucije)

    Marvin Harris- najudniji i najneracionalniji ljudski obiaji imaju u pozadini racionalno

    objanjenje

    Npr.hindusi- sveta krava (iracionalno objanjenje), ne jesti kravu danas uvjet je preivljavanja

    sutra, mlijeko, gojivo, voda i sjetva (racionalno objanjenje)

  • Tradicija-kada neto radimo zato jer se tako uvijek radilo (kienje bora, farbanje jaja)

    Znanost je zasnovana na iskustvu, a iskustvo na sustavnom promatranju koje nazivamo

    istraivanje

    Znanstveno promatranje je usmjereno na traenje pravilnosti (sunce izlazi i zalazi u pravilnim

    razmacima, kisik+vodik=voda na odreenoj temp)

    Teorija-objanjenje tih pravilnosti

    Znanstveno promatranje je usmjereno na opaanje onoga to se dogaa s nekim fenomenom

    u odreenom sklopu okolnosti (npr.ima li vie samoubojstava kod samaca ili oenjenih ljudi)

    Znanstvene tvrdnje koje preciziraju uvjete pod kojima se neto dogaa

    Durkheim: u uvjetima slabe socijalne integracije stopa samoubojstava bit e vea nego u

    uvjetima vee socijalne integracije

    Organizirani skepticizam:

    Merton

    Znanost je zasnovana na stalnom provjeravanju i promatranju; svaka znan.tvrdnja mora biti

    dokazana i provjerena

    Proces dolaenja do znanja mora biti javan

    Bitno je da se svaki znan.rad detaljno objasni kako je autor doao do svojih zakljuaka;

    ponavljanje istraivanja

    to je vei broj raznih promatranja istog fenomena, poveava se nae uvjerenje da je nae

    objanjenje tono (samoubojstvo samaca i oenjenih u Zg, Beu, Budimpeti)

    Sociologija je empirijska znanost koja se zasniva na empirijskom istraivanju

    Svi nalazi istraivanja i teoretske konstrukcije podlone su javnoj kritici drugih znanstvenika

    Ako je drutvena stvarnost sloena, onda su objanjenja sloena i predvianja neprecizna

    KOMPLEKSNOST DRUTVENIH ZNANOSTI

    Predmet sociologije: drutvo i drutveno ponaanje

    Sloenost koja oteava precizno predvianje nastaje zbog toga to ljudi imaju slobodnu volju

    i zato to je drutvo fenomen koji stvara kulturu odnosno stalnu promjenu

    Pravilnosti se stalno mijenjaju u svim sferama ivota

    npr.u Kraljevini Jugoslaviji veina je glasovala za HSS (1918-1941); danas izmeu HDZ-a i SDP-

    a (1990-na dalje); HDZ je nametnuo bolji tuma hrv.interesa

    protoni jo uvijek imaju pozitivan, a elektroni negativan naboj

    REAKCIJE SUBJEKATA KOJE ANALIZIRAMO

    predmet soc.analize su ljudi

    kemijski element jednako e se ponaati gledali ga mi ili ne, a ako ovjeku kaemo da emo

    ga promatrati on e promijeniti svoje ponaanje

    istraivanje ljudi izaziva reakciju istraivanih

    INTERESI I VRIJEDNOSTI

    Soc.analiza-trebala bi analizirati funckioniranje tih institucija (brak, drutvo) bez obzira na

    vrijednosti koje ima sam istraiva, bez obzira na vrijednosti i ideologije koje imaju oni koje se

    istrauje i bez obzira na prevladavajuu ideologiju i vjerovanja koja postoje u drutvu

  • Galileo, Kopernik, Darwin bili u sukobu s Crkvom

    Znanost (socioloka) je odreena svojim usmjerenjem, tj.traenjem regularnosti u ponaanju

    te pokuajem objektivne interpretacije te regularnosti

    Otac soc.AUGUST COMTE

    Dao ime sociologiji

    Principi fizike trebaju biti osnova za objanjenje drutvenih fenomena

    SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUTVENE ZNANOSTI

    Ekonomija: znanost koja se bavi analizom proizvodnje, distribucije i potronje dobara i usluga

    Mnogi sociolozi su bili i ekonomisti: Karl Marx, Max Weber, Vilfredo Pareto, Talcot Parsons

    Jedan od osnovnih ekonomskih principa; odnos ponude i potranje- cijena raste ako pri istoj

    potranji ponuda neke robe pada i obrnuto, a to je drutveno ponaanje u posebnim

    uvjetima, tj.naa spremnost da platimo odreenu cijenu pod odreenim uvjetima

    (preklapanje eko.i soc)

    Ekonomska sociologija-analizira ekonomsku aktivnosti kao ukotvljenu u dr.odnose, a ne

    samo kao djelatost usmjerenu na maksimalizaciju profita

    Politika znanost: nastajala uz analizu ustavnog prava i drave te se bavila obrazovanjem

    dravnih birokrata

    Razvoj ukorijenjen u filozofiji, kasnije usmjeren prema znan.prouavanju politike sfere

    drutva

    Politika sociologija

    Seymour Martin Lipset: predsjednik Amerike socioloke asocijacije i Amerike politoloke

    ascijacije, jedan od najveih suvremenih prouavalaca politike

    Antropologija: bavi se kulturom, strukturom i ponaanjem primitivnih, predindustrijskih,

    plemenskih drava

    Kultura:vrlo irok i sveobuhvatan kocept koji zahvaa totalitet vjerovanja, obiaja i

    tehnologija karakteristinih za odreeno drutvo; osnovni pojam od kojeg je poela

    antropologija

    Soc.stavlja naglasak na moderna ind.i postind.drutva, a antropologija na predind.drutva

    Nastala kao prouavanje malih predind.zajednica (pleme, naselje, rod) o kojima nema

    statistikih podataka, pov.arhiva, novina ni redovitog ispitivanja javnog mnijenja (ime

    soc.raspolae)

    Soc i antropologija imaju jednak cilj- studija formi i otkrivanje regularnosti ljudske interakcije

    koja karakterizira i pretpismenu zajednicu i moderno drutvo

    Kulturna/socijalna antropologija-prouava susjedstva ili radne grupe

    Fizika antropologija, arheologija, lingvistika- podruja unutar antropologije koje imaju malo

    dodornih toaka sa suvremenom sociologijom

    Osnivai sociologije koje djeluju i unutar soc i unutar antropologije- Herbet Spencer i Emile

    Durkheim

    Povijest: bavi se ukupnom povijeu ljudskog roda

    Soc.trai ope principe ljudskog ponaanja, dr.procesa i vjerovanja, a pov.nastoji to

    detaljnije opisati jedan konkretan dogaaj

    Max Weber- analiza o ulozi karizmatskih linosti u soc.promjeni

  • o Uzima konkretne linosti iz pov.samo kao ilustracije opeg tipa karizmatskih

    karakteristika

    o Karizma- gr.boanski dar; Weber:sposobnost voe da inspirira svoje sljedbenike

    tako da povjeruju u njegovu poruku

    o Javljaju se u kriznim i revolucionarnim situacijama

    Psihologija-prouava pojedinca, tj. ono to se dogaa unutar pojedine individue, a

    soc.prouava ono to se dogaa meu pojedincima

    Socijalna psihologija: polazi od pojedinca, ali analizira ga kao lana drutva

    Klasina individualna psih: prouava determinirane individualnog ponaanja koje su

    najmanje drutvene

    Podruja psih.najudaljenija od soc: fizioloka, percepcija, uenje i motivacija

    Pravo: pisani normativni sustav koji se primjenjuje u regulaciji drutva

    Pravna znanost prouava formalnu logiku konzistenciju prava, a sociologija prava je

    usmjerena na drutvenu uvjetovanost prava i pravo e se vie analizirati kao rezultat

    prevladavajuih drutvenih odnosa

    Emile Durkheim- razvio tipologiju drutva u kojoj bitnu ulogu ima pravni sustav u

    razumijevanju njihova funkcioniranja

    Max Weber- u svojoj analizi procesa racionalizacije prava kao segmenta ope racionalizacije

    Suvremena empirijska sociologija usmjerava se na nain na koji pravo djeluje u drutvu

    Zakonodavac ili dominantni dijelovi drutva oekuju odreen