Sociologija odgoja i

obrazovanja

Uvod u sociologiju obrazovanja

Akademska Godina ... .

Što se MAX WEBER(a)tiče

U svom radu pokušava razumjeti društvene dinamike, bez unaprijed određenih operativnih ciljeva (za razliku od Durkheima).

Povezuje institucionalizirane oblike obrazovanja s fenomenom moći i s političkim sustavom.

Ta se pretpostavka zasniva na objašnjenju glavnog obilježja moderne Države.

A ona glasi:Legitimna upotreba sile

Ideal-tip legitimne vlasti i vrste obrazovanja kod Maxa Webera

TIPOVI LEGITIMNE MOĆI TIPOVI OBRAZOVANJA

KarizmatičanKarizmatsko osposobljavanje

pojedinca prema klasnoj pripadnosti

Tradizionalan

«obrazovani čovjek» Humanističko usmjeravanje

obrazovanja (početak razionalizirajučeg

procesa)

Legalan-racionalan «specialist/tehničar/službenik»

Za Webera obrazovanje u funkciji je klasnoj strukturi i osim veza izražava i sukobe.

To vodi do proizvodnje i do karakterizacije određene tipologije čovjeka kao i određena vrsta obrazovanja u cilju reproduciranja istoga.

Racionalizacija i individualizacija vode do razdoblja razočaranja od svijeta, nije moguće nikakvo pedagoško otkupljenje svijeta, i nema znanosti koja može utemeljiti i predložiti vjerovanje novog morala.

MAX WEBER I POJAM RACIONALIZACIJE

Kao razumijevanje društvenog djelovanja

Njegove su osobine:

1.Racionalno djelovanje u odnosu na određeni cilj.

2.Racionalno djelovanje u odnosu na neku vrijednost.

3.Afektivno ili emocionalno djelovanje.

4.Tradicionalno djelovanje

•Usmjeravanje:

Ekonomska institucija i birokratska organiziranost Države nastoje proširiti važnost racionalnog djelovanja u odnosu na određeni, društveno prihvatljiv, cilj.

Racionalizacija, institucija i birokratska organizacija u modernosti

Institucija: skup uloga i statusa koji zadovoljavaju određene društvene potrebe.

Organizacija: društvene skupine formirane radi postizanja određene svrhe.

Birokracija: kako je je definirati?

Jednostavno kao primjena instrumentalne racionalnosti na ljudskim organizacijama.

MAX WEBERi raz-očaranje od svijeta

Problem:

Kako mogu biti objašnjeni fenomene koje je moguće pripisati ideal-tipu Modernog Karizmatskog Leadera, koji se pojavio tijekom totalitarizma dvadesetog stoljeća (Mussolini, Hitler, Stalin, Tito, et alles), prema mislima i pitanja koje Weber postavlja?

To je i ostaje problem!

Zasniva se na dva elementa: (PARCIALNOST /pristranost). Svako vidi drugoga ne u svojoj cjelini, veću svom specifičnom društvenom položaju

+(DRUGOST) Čovjek je i nešto drugo od društvenogbića.

Važna komponenta je(RAZLIKOVANJE / DIFERENCIJACIJA) Društvo je

složeni oblik sastavljen od nejednakih bića azanimanja omogućuju da svako pojedinačno zauzimaindividulno određeno mjesto.

Pojedinac izražava subjektivni duh: interese, impulse,svrhe, težnje, duševna stanja i pokrete, koji čine vitalnisadržaj društva.

Pojedinci, udružujući se, preoblikuju sadržaj u određeneoblike zajedništva u kojima se ostvaruje određenarazmjena utjecaja, što vodi do stvaranja jednogobjektivnog duha.

Razvoj moderne kulture karakterizirano jeprevladavanjem "objektivnog duha" na "subjektivnomduhu”.

(HIPERTROFIJA OBJEKTIVNE KULTURE /ATROFIJA INDIVIDUALNE KULTURE).

U metropolama, pojedinci su bačeni u struji sve većeindividualizacije i razlikovanja.

Teškoća u potvrđivanju vlastite individualnosti,tenzija radi samoodržavanja.

Činjenica da društveni život vlada nad svime, i vlast nadpojedincem dolazi na pravo svjetlo samo kad se shvati dajastvo u tom društvu nije samo objekt, već i subjekt (premaSimmelu).

To znači da permanentni problem je vrijednosti, o tomekako vrijednosti jednog društva prevladavaju dualizame:

subjekt/društvo i objektivno/subjektivno.

1) Postignuće misaone autonomije i razvoj vlastitesubjektivnosti.

2) Otpornost na homogenizirajuće pritisce iprocesu objektivizacije, razvijajući vlastitujedinstvenost i posebnost, tj. partikularnost.

… sastoji se u institucionalizaciji ispravnog odnosaizmeđu oblika i života (forme i kvalitete), to jest izmeđuobjektivnim vrijednostima, pojmovima i sadržajima,koja su relativno stabilna i regularna, i dinamike krozkoje ti sadržaji su obuhvačeni, interirizirani, iskušeni alitakođer i problematizirani i stavljeni na probu.

U SOCIOLOGIJI JAVLJA SE PROBLEMATIĆNOPOLJE

1.: priroda i obrazovnost čovjeka

Tko je biće koje obrazovanje treba oblikovati?

Da li za obrazovati nužno je ostvariti ili osporiti ljudsku prirodu?

Durkheim: ljudsko biće kao proizvod socijalizacije /obrazovanja.

Weber: dugoročna težnja prema racionalizaciji, "prirodne„sposobnosti preoblikovane su od strane složenih obrazovnih i visoko organiziranih sustava.

Simmel: obrazovanje kao "život" sastavljen od odnosa mora

znati spajati objektivno/subjektivno

PROBLEMATIĆNO POLJE2.:sebstvo i identitet

Govoriti o sebstvu znači govoriti o individualnom identitetu, a u modernosti uglavni put je misaona racionalnost.

Durkheim: razgolotiti stare vrijednosti njihovih religijoznih "oblika" otkrivajuči njihovu racionalnu prirodu: humanizacija društva.

Weber: racionalni čovjek shvaća relativnost svake vrijednosti i svakog smisaonog prijedloga.

Simmel: ne poricati relativnost, subjektivnost, složenost, dinamičnost i stalno mnijenje svijeta, ali istovremeno nastaje talog, nužnost jedne stabilne objektivne vrijednosti- stvoren kroz posebnih relacijskih oblika.

PROBLEMATIĆNO POLJE 3.: odgoj i pravda

Tema socijalne pravde nije uzet u obzir i pojaviti će se tek naknadno.

Pojedinačna/socijalna stabilnost ne predviđa razmišljanje zasnivano na uključenost i na jednakost.

PROBLEMATIĆNO POLJE 4.: Odgoj i modernizacija

Obrazovni fenomen kao društvena činjenica, sastoji se od društvenih odnosa jer ima danu ulogu i funkciju u svakom društvu.

Obrazovanje postaje državno-političko pitanje i mora odgovoriti etičkim i humanizacijim zahtjevima stavljene u krizi od diskontinuiteta modernosti.

DAKLE:

Moderno društvo u razvojnoj perspektivi

PodsustaviStrukturne

komponente

Aspekti društvenog

razvojaPrimarna funkcija

Društvena zajednica

Norme Uključenje Integracija

Kompleks povjerenja

VrijednostiGeneralizacija

vrijednostiOdržavanje modela

Politička zajednica Kolektivnost Diferencijacija Postizanje ciljeva

Ekonomija UlogePrilagođavajući

razvojPrilagođavanje

Strukturalne varijable, uloge i modernost

Društvo … Društvo …

nepropisani stečen

poseban universalan

afektivan afektivna neutralnost

rasprostranjen specifičan

orijentiran društvu orijentiran sebstvu

Strukturne varijable, uloge i modernost

Tradicionalno društvo Moderno društvo

nepropisani stečen

poseban universalan

afektivan afektivna neutralnost

rasprostranjen specifičan

orijentiran društvu orijentiran sebstvu

Obrazovanje kao evolucijska funkcija društva?

UPIT: Ako modernost postaje presudna evolucijska funkcija koja se kreče prema univerzalističkom i postojećem društvu, koja je specifična povezanost između proširenja obrazovnog sustava i modernizacije ?

MOGUĆE VARIJACIJE:Ekonomski sustav: veća individualna produktivnost, ulaganje u ulaganja u ljudski kapital imaju profitabilnost i za pojedince i za društva.

Politički sustav: proizvode se subjekti odgojeni za znanja, za političke vrijednosti i za stavove podobne modernim građanima. Obrazovanje kao pravo i uvjet državljanstva.

Kulturni i normativni sustav: radi se o realiziranju in toto moderne osobnosti, osobni razvoj jednog koherentnog državljanstva.

Moderni obrazovni mit

Zapadne kapitalističke demokracije šire obrazovni mit o jednakosti mogućnosti i jedinstvene škole kao javne službe.

Univerzalizam i Stjecanje provedu se u kriterijima legitimne socijalne selektivnosti.

Identitet kao pripadnost jednoj "univerzalnoj sferi„

Jednakost mogućnosti polazi od prihvačanja jedne nejednake stvarnost, od koje se škola na neki način mora odvojiti da bi se osiguralo da školski prces polazi od jednakih uvjeta za sve.

MODERNI OBRAZOVNI MIT

PRAVDA

Institucionalizacija prisvojenih i univerzalističkih orijentacija rješavaju se kroz (Parsons, 1959.):

- Selektivni školski kriteriji za odabir

- sociokulturna homogenost

- Operativni modalitet

- homogenost pravila

- Unutarnje strukture razreda kao društveni sustavhorizontalne i vertikalne solidarnosti koja legitimiziraju strukturu sustava i kriterije ocjenjivanja

MODERNI OBRAZOVNI MIT

SEBSTVO

Ostvariti jednan određeni interni oblik pojedinca

•Idealizira se individualnost i teži se univerzalnom (sveopćem) i imperativu: samostalnost, racionalnost, nepristranost i neosobnost

•Valorizirane spoznaje su one univerzalističke i apstraktne

•Stvara se stoga začarani svijet (Derouet, 1992)

MODERNI OBRAZOVNI MIT

IDENTITET

Ako moderni trend škole je totalitarizacija odgoja i obrazovanja: kako se spajaju društvene sfere s onima formaliziranog odgoja i obrazovanja?

obitelj-škola-tvrtka = "institucionalni stupovi" (kritizirani krajem 60-ih)

Obrazovanje je proces koji se upravlja od strane jedne mreže institucionalnih i ne institucionaliziranih subjekata, to što je više moguće koordinirani

L’educazione è un processo che va gestito da una rete di soggetti istituzionali e non, il più possibile coordinati