Sociologija odgoja i

obrazovanja

Uvod u sociologiju obrazovanja

Akademska Godina ... .

(Odgoj i obrazovanje kao ostvarenje društvenosti)

Problem: društveni poredak i integracija

Važni pojmovi:➢ kolektivna svijest➢ socijalna solidarnost➢ Vrste društava i vrste solidarnosti➢ Primat društva nad pojedincem

Skup vjerovanja i osjećaja prosječnih članova jednog

društva

Sensus comunis – zdrav razum

To je moralna veza koja povezuje pojedinca s njegovim društvom

Segmentirano društvo

(društvo kao agregat-masa)

______________

➢Sličnost među

pojedinaca

➢Mehanička solidarnost

Organsko

društvo

_____________

➢Razlika među pojedinaca

➢Organskasolidarnost

Segmentirano agregatsko -mehaničko društvo

Kolektivna svijest prožima pojedinca koji se malo razlikuje od uobičajene misli i osjećaja

Organičko društvo

Individualna se svijest

razvija dok se kolektivna svijestsužava i specijalizira

da bi došlo do prožimanja individualne s kolektivnom

sviješću, u ‘pozitivnom’ smislu (negativno ostvaruje

se u apsolutističkim režimama

ODGOJ I OBRAZOVANJE djeluje KAO OSTVARENJE

PRIMATA DRUŠTVA

Svetost/sakralnost” društva: društvo nadilazi/trascendira pojedince i njima se namećuje (u + i/ili – aspektu).

Društvo je taj koji organizira znanje o stvarnosti i koji čini mogućim pojedine svijesti.

Pojedinac, ukoliko prepušten sebi nalazio bi se u životinjskom stanju i nesposoban razvoja, jer je ljudsko biće ‘zoon politikon’.

Škola, kao društvena institucija, mora osloboditi dijeteod ‘posebnosti’ obitelji i razlikovno definirati moralneautoritete kojima je dijete podložno.

Kako to ostvariti? posredstvom: 1. DISCIPLINE; 2. 2. TRANSCENDENCIJE

Država je najviša ORGANIZIRANA ljudska zajednicakoja zapravo postoji, dok je čovječanstvo njezinneostvariv ideal.

Sredstvo je posredstvom kojeg društvo neprestano obnavlja uvjete vlastitog postojanja.

U funkciji je referentnog društva.

Sredstvo je stvaranja društvenog bića.

Sredstvo je integracije i društvene kontrole.

Ciljevi:

- steći zajedničke vrijednosti;

- strukturirati specifične sposobnosti i steći stručne referentne vrijednosti.

Područja:

- škola (Državna, javna škola);

- korporacije ili profesionalne udruge.

U Durkheimovoj perspektivi prepoznaju sekorijeni funkcionalističke paradigmedruštvenih analiza. Vidljive u razlikovanju dvaju tipologija društva. Za D.:

Društvo je organizam a ne agregat

Njegovi dijelovi moraju komunicirati da bi se osiguralo učinkovito i cjelovito djelovanjeu skladnu uravnoteženost.

Integracija dijelova, dakle, temeljni je cilj društva.

Za Durkheima "novi racionalni moral" pojedinca promatra kao svetu stvar sa svojom autonomijom.

gdje predavati moral ne znači usaditi ga, već objasniti, tako da pojedinac može razumjeti prave razloge zbog kojih je racionalno i pravedno poštivati moralne propise.

Postavljaju se temelji za neku vrstu SEKULARNE TEOLOGIJE. Tj. Država SE MORA osloniti na neka (ne-upitna) pravila.