Sociologija odgoja i

obrazovanja

Uvod u sociologiju obrazovanja

Predavanje br. 5

Akademska Godina ... .

Potrošačko društvo ili industrijsko društvo:

društvo u kojem je utjecaj industrije, zbog velikog brojazaposlenih, po udjelu BDP-a, po veličini bruto investicija,prevladava poljoprivredni i uslužni sektor, ili drugim riječima:industrijska proizvodnja predstavlja bitan faktor dinamikegospodarskog sustava i društvenog uređenja.

post-industrijsko društvo (A. Touraine, D. Bell)

post-moderno društvo (J.F. Lyotard, J. Baudrillard)

Globalizacija - Međuovisnost – Financije-Kapitalizam

3

Društvena mobilnost/pokretljivost

Radi se o skupu promjena u društvenim odnosima (društvenih

klasa - društvene stratifikacija): sinova naspram roditelja.

(parcijalna definicija = međugeneracijska pokretljivost).

Drugim riječima, radi se o prijelazu (jedne društvene

jedinice) od početne pozicije (porijekla) do konačne

lokacije (destinacija), s obzirom na dimenziju - društvenu,

gospodarsku, kulturnu - i u vremenskom terminu

događanja (opča definicija).

4

INDIVIDUALNA MOBILNOST/POKRETLJIVOST

odnosi se na sveukupnost promjena u položaju pojedinca unutar sistema raslojavanje.

- Vertikalna i horizontalna mobilnost; Međugeneracijska itd.

- Reorganizacija društvene strukture. Povečavanje socijalne mobilnosti;

- Uvođenje novog sustava raslojavanja. Revolucionarna situacija.

Predmet Sociologije obrazovanja

INTERNA def.:

Predmet analize je: ODGOJ i OBRAZOVANJE

Termini koji se preklapaju:Oblikovanje (oblikovati, profesionalizirajući)Obrazovanje (školski -kognitivni procesi)

- Socijalizacija- Odgoj

: radi se o procesu ulaska i progresivnog uključivanja pojedinca udruštveni život. „sve što na aktivan ili na pasivan način doprinosiuključivanju pojedinca u društvenim skupinama kao i svaki elementpostojećeg složenog odnosa između društvene strukture i formiranjeosobnosti”.(Vidi ppt: Wilhem Reich)

Glavna društvena funkcija socijalizacije je drustveni kontinuitet, zajamčena stabilizacijom modalne osobnosti, koja je primjerena ciljevima društva; kroz 3 faktora:1) očekivane funkcije;2) sklonost prilagođavanju;3) Oblikovanje (modifikacija) ponašanja.

Glavna kontradikcija socijalizacije, shvaćene kao jamac socijalnog kontinuiteta, je u kontinuiranoj društvenoj promjeni.

7

ŠTO JE SOCIJALIZACIJA

Socijalizacija je fenomen koji postupno gradi bazičnu osobnostsubjekta. U tom smislu važno je uzeti u obzir ulogu kulture kaoreferencu.

Osobnost pojedinaca oblikuje se tijekom interakcije s drugima. Tase interakcija nalazi pod utjecajem različitih elemenata, međukojima posebno:

Fizičke osobine (dob, inteligencija, rod); razvojno okruženje (npr materijalni uvjeti za jezgra

pripadanja); progresivna iskustva (ranije poznati konteksti, relevantni

biografski događaji); Kultura pripadanja (npr. regija rođenja).

Sociolozi i psiholozi su s vremenom formulirali nekoliko teorija o razvoju osobnosti.

8

TEORIJE SOCIJALIZACIJE

Najvažnija proučavanja osobnosti i individualnog identiteta(razvojna psihologija) razvila su nekoliko teorijasocijalizacije, zasnovana na identifikaciji faza, dimenzija,stadija, elemenata, itd., koja na univerzalan načinkarakteriziraju socijalizacijske procese.

Te su teorije važne jer doprinose shvaćanju fenomena, da li gameđutim i opisuju i objašnjavaju u cjelini?

Glavni autori: C.H. Cooley, G.H. Mead, S. Freud, J. Piaget, L.Kohlberg

9

PROCESI SOCIJALIZACIJE

U sociologiji obrazovanja mogu se identificirati tri (3) makro-modeli socijalizacije koji svojedobno utječu na razumijevanjeodnosa odgoja-obrazovanja i društva.

Funkcionalističko-integracionistički model (E. Durkheim,T. Parsons)

Model sukoba (K. Marx, M. Weber, R. Boudon, R.Dahrendorf, P. Bourdieu)

Interakcijsko-komunikativni model (G. Simmel, G.H.Mead, P. Berger, T. Luckmann)

10

PROCESI SOCIJALIZACIJE

Korijeni proizlaze iz Durkheimovog shvaćanja da je odgoj

"sredstvo posredstvom kojeg društvo uvijek na novo stvara uvjetesvog postojanja„.

Talcott Parsons (1902-1979) razvija koncept integrirajućinormativnu i funkcionalističku koncepciju odgoja i obrazovanjas elementima antropologije, socijalne psihologije i psihoanalize.Njegov rad pokušava dati jednu opću teoriju društva, nastojećiujediniti društveno djelovanje i strukturu, temeljujući se naprocesu socijalizacije kao utemeljivać individualne integracije udruštveni sustav. (J. Alexander je jedan od nastavljača).

11

INTEGRACIONISTIČKI MODEL

„djelovanje provedeno od strane uzroka, imajuči u obzir cilj,u odnosu na situaciju i na temelju procjene prisutnihalternativa prema kriteriju smatran normativan, jer vodidjelovanju „.

Inter-akcija: komplementarni proces tijekom kojeg dva iliviše pojedinačnih uzroka/agenata usklađuju se jedan naočekivanja drugog tako da reakcije alter (druge) pojavljuju sekao pozitivne sankcije za ego, i obrnuto„.

Biološki sistem (Adaptation) -> Ekonomija

Sistem osobnosti (Goal attainment) -> Politika

Sistem društvenih uloga (Integration) -> Pravda

Kulturni sistem (Latent pattern maintenance)->Škola, Obitelj, itd.

kontingencija informacija

A G I L

Socializacija = stjecanje smjernica potrebne zazadovoljavajuće djelovanje u nekoj ulozi.

Radi se o procesu učenja!

društvena uloga = skup ponavljajućih djela koje pojedinacobavlja na temelju: očekivanja vezanih uz njegov društvenipoložaj (status), orijentacijskih vrijednosti stečeni krozsocijalizaciju, kroz nagrade / kazne primljene zavisno ousklađenosti s očekivanjima

Socijalizacija kao komplementarnost između pojedinca i društva:"dijete je postupno nošen usklađivanju svojih potreba i svojihmotiva očekivanjima društva, koji je zastupljen, tijekomsocijalizacije, od strane važnih odraslih osoba, kao npr. oca imajke„

Funkcionalistička vizija socijalizacije

Socijalizacija kao sredstvo za integraciju i za socijalnu selekciju(svatko će zauzeti mjesto "za kojeg je namijenjen")

Naglasak je tu dan na usklađenost i prilagodbu modelu

Jačanje/gašenje: zadovoljenje ili oduzimanje kako bipreuzeli prihvatljive modele ponašanja;

Inhibicija/odgoda: znati odgoditi zadovoljenje;

Zamjena: zamjeniti objekte zadovoljstva;

Imitacija: stjecanje znanja, vještina, ponašanja(Sekundarna selekcija)

Poistovječenje: interirizacija modela ponašanja:vrijednosti, normi, pattern ( Primarna selekcija)

➢ (okruženje)➢ biološki sistem➢ društveni sistem

➢ (uloge)➢ kulturni sistem➢

➢ (vrijednosti)

➢ Stjecanje vještina i sposobnosti za obavljanje radne, profesionalne uloge

➢ Stjecanje referentnih vrijednosti postavljeniu datom djelovanju

(Parsons)

“ interiorizacija temeljnih vrijednosnih smjernica”

obitelj,

Primarni afektivni odnosi,

osnovna osobnost

identifikacijski mehanizam

Parsons

“pounutrenje specifičnih smjernica djelovanja”

Škola

Tržište rada

Modeli potrošnje

Imitacijski mehanizam

Višestrukost i kontinuitet između odgojno obrazovnim ustanovama.

OBITELJ (primarna socijalizacija): raširena institucija; nudi modele i pripisani status "zajednica u kojoj osnovna struktura statusa pripisana je u biološkim terminima(rađanje, spol, dob, rasa)„.

ŠKOLA (sekundarna socijalizacija + selekcija) specijalizirana institucija "zapošljavanja radne snage", ne djeluje na biološku osnovu za razlikovanje uloga + ‘pridobljeni status ‘ .

= uspjeh, uspjeh u školi

= pridobljena orijentacija koja se nalazi u osnovi školskesocijalizacije

= kriteriji za procjenu učeničkog uspijeha/postignuća

(KOGNITIVNI ACHIEVEMENT + MORALNI ACHIEVEMENT)

(u Parsonsianovoj perspektivi)

izgrađen je unutar uzajamnosti između društvenogočekivanja i individualne motivacije, uz jednemeđusobne ovisnosti (sinergije) između društvenogsustava i odgojno-obrazovnog pod-sustava

prevladavanje čiste ovisnosti