MARKSIZAM KAO TEORIJA DRUTVA

MICHAEL HARALAMBOS UVOD U SOCIOLOGIJU

Socioloka teorija niz ideja koje bi morale objasniti kako funkcionira drutvo ili dijelovi drutva.

ovjek se, da bi preivio, najvie oslanja na nauene obrasce ponaanja. Za razliku od ivotinja, on nema instinkt genetiki programirane direktive(instinkt ne ukljuuje samo direktive da se neto uini, ve i specifine upute kako). ovjekov genetiki kod ne sadri specifine upute za ponaanje na neki odreeni nain.

Kultura i drutvo

Ljudsko novoroene je bespomono i ovisno o svojim roditeljima(skrbnicima, zajednici, drutvu). Nedostaju mu obrasci ponaanja potrebni za ivot u ljudskom drutvu. Ono se oslanja na bioloke nagone, ali ih ne moe samo zadovoljiti. Mora nauiti nain ivota tj. kulturu svoga drutva. Budui ovjek nema instinkt koji e upravljati njegovim postupcima, njegovo se ponaanje temelji na smjernicama koje su nauene.

Kultura ima dva svojstva najprije je nauena, a zatim je zajednika.

Kultura definira prihvaen nain ponaanja za lanove nekog odreenog drutva.

Socijalizacija

je proces kojim pojedinac ui kulturu svoga drutva

primarna socijalizacija najvaniji aspekt procesa socijalizacije odvija se u toku najranijeg djetinjstva (kroz obitelj). U zapadnom drutvu postoje i drugi oblici socijalizacije: kolovanje(k. sistemi), skupina po zanimanju, skupina vrnjaka, skupina iji pripadnici ive u slinim prilikama.

Npr. u skupini vrnjaka interakcijom, dijete se ui pokoravati prihvaenim obiajima drutvene skupine i poimati injenicu da se drutveni ivot temelji na pravilima.

Norme i vrijednosti

Svaka kultura sadri velik broj smjernica koje upravljaju ponaanjem u odreenim situacijama. norme - definiraju prihvatljivo i prikladno ponaanje.

- provode se pomou pozitivnih/negativnih sankcija

Status i uloga

Svi lanovi drutva zauzimaju u drutvu nekoliko pozicija koje nazivamo statusom (npr. spol, posao)

Status je definiran kulturom. Moe se temeljiti i na biolokim initeljima rasa, spol - steeni status.

Uloga skupina normi po kojima se od pojedinca oekuje odreeno ponaanje s obzirom na njegov status.

igranje/izvoenje odreenih uloga ukljuuje nas u drutvene odnose interakcija.

Drutvene uloge reguliraju i organiziraju ponaanje

Svi lanovi nekog drutva uspjeno se socijaliziraju u okvirima zajednike kulture. Oni dijele iste vrijednosti, pokoravaju se istim normama i igraju niz uloga, usvajajui odgovarajue ponaanje za svaku.

MARKSIZAM KAO TEORIJA DRUTVA -utemeljitelj: njemaki filozof, ekonomist i sociolog Karl Marx, 19st.

-rast utjecaja marksizam je imao 70ih godina.

Marksistika teorija kae kako ovjek da bi preivio mora proizvoditi hranu i materijalne predmete, pri emu ulazi u drutvene(proizvodne)odnose s drugim ljudima.

Proizvodne snage i drutveni odnosi u proizvodnji zajedno tvore ekonomsku bazu, tj. infrastrukturu drutva.

Proizvodnja je dakle drutveni pothvat koji ukljuuje proizvodne snage -

(tehnologija, sirovine, struno znanje).

PROIZVODNE SNAGE + PROIZVODNI ODNOS = EKONOMSKA BAZA / INFRASTRUKTURA DRUTVA

politike, zakonske, obrazovne institucije, sistem vrijednosti i vjerovanja odreeni su ekonomskim initeljima.

Po Marxu sva povijesna drutva sadre temeljna proturjeja (izrabljivanje jedne drutvene skupine po drugoj ekspluatacija, npr. feudalno drutvo, kapitalistiko-industrijsko drutvo). To izaziva osnovni sukob interesa izmeu drutvenih skupina, budui da jedna profitira na raun druge dolazi do potrebe za promjenom sistema i stvaranjem novog drutva. Dakle, promjena u infrastrukturi uzrokuje promjenu u nadgradnji.

Glavna proturjeja u drutvu postoje izmeu PROIZVODNIH SNAGA I PROIZVODNIH ODNOSA.

- samo rad proizvodi bogatstvo.

Odnos izmeu glavnih drutvenih skupina je izrabljivaki i tlaiteljski. Vjerovao je da e ta proturjeja dovesti do propasti kapitalistikog drutva, a bez proturjeja nee biti razloga za promjenom, tj. raanjem novih epoha.

Povijest je po Marxu podjeljena na epohe (niz vremenskih razdoblja). Svaka je karakteristina nainom proizvodnje. Bitne promjene u povijesti rezultat su pojave novih proizvodnih snaga.

Vladajue ideje u svakoj epohi, Marx naziva ideologijom vladajue klase (iskrivljavanje zbilje, lana slika drutva). Ideologija vladajue klase stvara lanu svijest o stvarnosti i pomae da se sistem odri.

Vladajua klasa posjeduje i kontrolira proizvodne snage = monopolizacija politike moi. lanovi vladajue klase vladaju kao mislioci i nosioci ideje. Te ideje opravdavaju njihovu mo i skrivaju od ostalih pripadnika drutva osnovicu izrabljivanja (npr. u kapitalizmu izrabljivanje je prikriveno idejama ravnopravnosti i slobode. Kapitalist kupuje radnu snagu, radnik ju nudi u najamu zbilji, on nema drugog izbora).

Klasna razlika=klasna borba=pokretaka sila drutvene promjene.

Kad postignu odreenu toku u svom razvoju, proizvodne snage dovode do stvaranja novog niza proizvodnih odnosa raa se nova epoha u povijesti. Po Marxu, konana epoha komunistiko drutvo, ono nee potei iz novih proizvodnih snaga, ve e se razviti iz rjeenja proturjeja sadranih u kapitalistikom sistemu. Vlasnitvo nad proizvodnim snagama bit e kolektivno i lanovi drutva e dijeliti bogatstvo koje njihov rad proizvodi.

klju za razumijevanje drutva s marksistikog gledita ukljuuje analizu infrastrukture.

Infrastruktura ekonomska podloga proizvodnih djelatnosti.

FUNKCIONALIZAM -dominantno socioloko gledite 40/50ih godina

Funkcionalizam analizira pojedine dijelove drutva u njihovu meusobnom odnosu. Razliiti dijelovi drutva(obitelj, vjera) shvaeni su kao meusobno povezani i promatrani zajedno tvore potpuni sistem. Da bi se shvatio bilo koji dio drutva, valja ga gledati u odnosu na drutvo kao cjelinu.

Funkcionalizam drutvo je STRUKTURIRANO

Odnosi izmeu pripadnika drutva su organizirani na temelju pravila. Drutveni odnosi stoga slijede odreen obrazac koji se ponavlja. Vrijednosti osiguravaju ope smjernice za ponaanje i provode se u specifine upute u okvirima uloga i normi.

Strukturu drutva moemo shvatiti kao cjelokupnost normativnog ponaanja.

Funkcionalna analiza kako ta struktura funkcionira? Analizira se odnos razliitih dijelova strukture i njihov odnos prema drutvu. Na temelju te analize otkrivaju se funkcije INSTITUCIJA.

Funkcija = UINAK kako institucije odravaju drutveni sistem (npr. funkcija, tj. uinak obitelji u socijalizaciji novih lanova).

Funkcionalni preduvjeti temeljni zahtjevi i potrebe drutva kojima treba udovoljiti da bit se drutvo odralo na ivotu (npr. sredstva za proizvodnju hrane i krova, sustav za socijalizaciju novih lanova).

Dakle, iz funkcionalne perspektive drutvo je sistem. Sistem je sastavljen od dijelova meusobno povezanih i u meusobnom odnosu. Svaki e dio utjecati na sve ostale dijelove i sistem u cjelini. Ako sistem eli opstati, dijelovi se moraju slagati ili biti usklaeni. Funkcionalni preduvjeti drutva zahtijevaju minimalan stupanj integracije izmeu dijelova = vrijednosni konsenzus, tj. sporazum pripadnika drutva o vrijednostima.

Vrijednosni konsenzus tvori temelj drutvenom jedinstvu, tj. solidarnostitemelj za suradnju.

Funkcionalizam nastoji protumaiti kako je drutveni ivot mogu. Polazi od pretpostavke da su stanovita koliina reda i stabilnosti bitni da bi se drutveni sistem odrao. Naglasak je na procesu socijalizacije (obitelj).

FUNKCIONALIZAM I MARKSIZAM - daju generalno tumaenje drutva

(makro-teorije)

- promatraju drutvo kao cjelinu

- sistematske teorije sklone uvjeravanju kako sistem oblikuje

ovjekovo ponaanje.

Parsons(funkc.) ponaanjem upravljaju norme i vrijednosti drutvenog sistema.

Marksistiko gledite ponaanje je konano odreeno ekonomskom infrastrukturom

INTERAKCIONIZAM

usredotouje se na interakciju malih razmjera, ne na drutvo kao cjelinu.

obino odbacuje pojam drutvenog sistema(ljudsko djelovanje nije odgovor ili reakcija na sistem!)

Interakcionizam se bavi interakcijom akcijom izmeu pojedinaca. Interakcionistiko stajalite nastoji razumjeti taj proces. Interakcionisti se bave definicijom situacije i ovjekovog ja, stoga su zaokupljeni procesom kojim se te definicije izrauju.

AKCIJA-ima smisao/znaenje za one koji su ukljueni.

Bitan je nain na koji neki akter interpretira situaciju to ima vane posljedice. Nain predstavlja njegovu stvarnost na temelju koje on strukturira svoje djelovanje.

Pojam o sebi razvija se iz interakcijskih procesa, budui je veim dijelom odraz reakcije drugih prema pojedincu. Akter pokazuje tendenciju da djeluje na temelju pojma o sebi.

Kako dolazi do toga da je neki pojedinac definiran na odreen nain?

-na temelju toga kako se interpretira neija akcija i izvadi kontekst pretpostavke

-no ne temelji se samo na unaprijed stvorenim koncepcijama koje e netko unijeti u interakcijsku situaciju, ve slijedi definicija:

Definicija i znaenje konstruiraju se procesom dogovaranja.

Ideja dogovaranja primjenjuje se i na pojam uloge. Dok funkcionalisti impliciraju da drutveni sistem namee uloge, a pojedinac ih igra kao da ita scenarij koji sadri eksplicitne upute za njegovo ponaanje, interakcionisti dokazuju kako su uloge esto nejasne, dvosmislene, neodreene. Taj nedostatak jasnoe ostavlja akterima dovoljno prostora za pregovaranje, manevriranje, improvizaciju i kreativno djelovanje (tj. uloge nude veoma openite smjernice djelovanja).

Ukratko, interakcionizam se usredotouje na proces interakcije u odreenom kontekstu. Budui svaka akcija ima neko znaenje, mogue ju je razumjeti samo ako se otkriju znaenja koja akteri pripisuju svojim aktivnostima. Znaenja istodobno usmjerava akciju i izvode se iz nje. Iz svoje interakcije s drugima, akteri razvijaju sliku o sebi.

- zanemaruje u potpunosti mogunost da ire drutvo moda generira neko znaenje. Mogue je da su neka znaenja koja usmjeravaju akciju u totalnim institucijama proizvod ustrojstva drutva.

POZITIVIZAM I FENOMENOLOGIJA teorije drutva dijele se na te dvije kategorije, no mnoge spadaju na pola puta izmeu te dvije.

POZITIVIZAM

August Comte (1798-1867) jedan od utemeljitelja sociologije. Vjerovao je da e biti mogue stvoriti znanost o drutvu(kao prirodne znanosti)

Pozitivistiki pristup: - ljudi reagiraju na vanjske podraaje i njihovo se ponaanje moe objasniti u kategorijama te reakcije(npr. ljudi ulaze u brak i raaju djecu kao odgovor na zahtjeve drutva).

Ponaanjem ovjeka upravlja naelo uzroka i posljedice koje je jednako nepromjenjivo kao ponaanje materije.

FENOMENOLOGIJA

Dokazuje kako se predmeti drutvenih i prirodnih znanosti bitno razlikuju. Metode i pretpostavke prirodnih znanosti neprikladne su za prouavanje ovjeka koji, za razliku od materije, ima svijest, misli, osjeajesvijest o postojanju.

Njegovi su postupci smisleni, on definira situacije i daje smisao svojim postupcima kao rezultat toga on nee naprosto reagirati na vanjske podraaje, on se nee tek ponaati on e djelovati.

Max Weber (1864-1920) jedan od prvih koji je podrobno izloio to stajalite.

Dok pozitivisti istiu injenice i odnos uzrok-posljedica, interakcionisti istiu uvid i razumijevanje.

Fenomenoloki pristup interpretativan sociologija.

POJAM DRUTVENE STRATIFIKACIJE

Stratifikacija to je ljestvini raspored drutvenih skupina i klasa.

U svim drutvima postoji forma drutvene nejednakosti koja se oituje kao nejednakost u:

1. moi predstavlja mogunost da se nametne vlastita volja

2. ugledu koji je povezan s drutvenim poloajem i osobinama pojedinca(status, uloga)

3. bogatstvu koje predstavlja materijalnu imovinu koja je u datom drutvu definirana kao vrijedna(materijalizam zapadna civilizacija)

U svijetu vlada neravnopravna raspodjela moi, ugleda i bogatstva.

Drutvena stratifikacija je poseban oblik nejednakosti u drutvu nazonost drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge (na temelju sline moi, bogatstva, ugleda).

Drutvena stratifikacija hijerarhija drutvenih skupina.

lanovi odreenog sloja imaju zajedniki identitet, sline interese i nain ivota.Danas drutvena stratifikacija moe postojati i bez drutvenih slojeva postoji trajna hijerarhija nejednakosti pozicija (npr. status po zanimanju).

Mnogi stratifikacijski sistemi popraeni su vjerovanjem kako je drutvena nejednakost bioloki utemeljena. Pokazalo se veoma teko nai odgovor na pitanje odnosa izmeu bioloki utemeljene i drutveno stvorene stratifikacije.

Ruousseau je vjerovao da je bioloki utemeljena nejednakost razmjerno mala i nevana, dok drutveno stvorena nejednakost tvori glavnu osnovicu sistema drutvene stratifikacije.

Ipak, bioloke nejednakosti tvore temelje na kojima se podie hijerarhija dru.nejednakosti (npr. rasna stratifikacija).

odnos inteligencije i drutvene nejednakosti inteligencija se temelji i na genetskom faktoru(biologija) i na faktoru okoline(drutvo)

Pozivajui se na bioloki utemeljenu nejednakost(prirodu), pokuava se racionalizirati sistem drutvene nejednakosti tako da naizgled postaje razlona pomou tog vjerovanja, lanovi opravdavaju i legitimiraju sistem. Na taj nain ini se kao da je organizacija drutva utemeljena na prirodnom poretku stvari.

Aspekt stratifikacijskog sistema

Meu lanovima svakog sloja postoji tendencija da razviju vlastitu subkulturu odreene norme, stavove i vrijednosti koji su znaajni za njih kao drutvenu skupinu.

Drutvena pokretljivost podrazumijeva mogunost kretanja(prijelaza) iz jednog sloja u drugi. Postoje stratifikacijski sistemi sa malom drutvenom pokretljivou (zatvoreni sistemi, npr. kastinski) i sa velikom pokretljivou (otvoreni sistemi klasno drutvo).

Kasta drutvena grupa koja strogo uva privilegije svojeg stalea. Strogo zatvorena drutvena grupa koju karakteriziraju iskljuivost njena drutvenog poloaja, izoliranost prema drugim drutvenim skupinama i vrsto naznaena prava i dunosti, te sankcije za one koji to ne obavljaju.

Klasa njoj pripadaju bia koja imaju zajednike osobine.

POJAM MERITOKRACIJE - M.YOUNG

Meritokracija je sistem raspodjele uloga po kojem e se drutveni status postizati na temelju zasluga u drutvu u kojem svi pripadnici imaju jednake mogunosti da ostvare svoj talent.

Micahael Young, Uspon Meritokracije (zamilja budue britansko drutvo)

- najsposobniji pojedinci obavljaju funkcionalno najvanije poslove, drutveni status temelji se na zaslugama, svi imaju poetno jednake mogunosti ostvariti svoj talent.

Young je takav sistem sam zamislio i pobio stratifikacijski sistem koji se temelji na meritokratskim naelima ne bi mogao biti funkcionalan za drutvo.

Drutvo koje se temelji na meritokracijskim naelima, po njemu, nije dobro integrirano i izaziva ozbiljnu sumnju u liberalna naela pravednog drutva. Young upuuje na zakljuak da bi liberalni san o pravednom drutvu mogao uroditi zbiljom koja je daleko od savrenstva.

Premda je Youngova slika meritokracije fiktivna, upuuje na mnoge disfunkcionalne elemente takvog sistema. Ona sugerira kako drutvo koje se temelji na meritokratskim naelima nije dobro integrirano i kako sistem koji funkcionira na takav nain moe biti disfunkcionalan:

poto su u meritokraciji oni koji su na dnu jasno inferiorni, moe lako doi do demoralizacije niih slojeva. Poto se iz niih slojeva uspjeno crpe talenti i sposobni pojedinci, nii slojevi ne bi imali lanove koji bi ih uspjeno zastupali (njihove interese).

Na kraju, oni na visokim poloajima bili bi svjesni svoje superiornosti u drutvu postali bi arogantni i samopouzdani, zavladali bi niim slojevima. To bi svakako urodilo sukobom vladajue manjine i nieg dijela drutva.

WEBEROVO UENJE O DRUTVENOJ STRTIFIKACIJI

Max Weber (1864-1920)

Weber gleda klasu u kategorijama privrede.

Klasa (po weberu) skup pojedinaca koji imaju slian poloaj u trinoj privredi i dobivaju sline ekonomske nagrade, imaju slinu klasnu situaciju sline ivotne anse.

Klase se razvijaju u trinim privredama gdje se pojedinci natjeu za ekonomsku dobit.

Glavna klasna podjela postoji izmeu onih koji posjeduju i ne posjeduju proizvodne snage, no odbacuje mogunost proleterske revolucije koja bi se mogla pojaviti zbog razlike u klasama, kao neizbjenu pojavu. Isto tako odbacuje miljenje da politika mo nuno proistjee iz ekonomske moi, jer raspodjela moi nije nuno vezana sa raspodjelom klasne nejednakosti.

Weberova razilaenja s Marxom:

1. u stvaranju klase bitni su i drugi faktori, ne samo posjedovanje/ne posjedovanje imetka

2. ne zalae se za ideju o polarizaciji klasa3. odbacuje miljenje o neizbjenosti proleterske revolucije(ne vidi razlog zato bi ljudi u slinoj klasnoj situaciji morali razviti zajedniki identitet)

4. odbacuje marksistiko vjerovanje da politika mo proistjee iz ekonomske moi

U stanovitim situacijama status, a ne klasa, ini osnovicu za formiranje drutvenih skupina iji pripadnici imaju zajednike interese.

Status statusna skupina se sastoji od pojedinaca koji uivaju sline koliine drutvene

asti. U mnogim drutvima su klasa i statusna skupina usko povezani, meutim, oni sa istom klasnom situacijom ne pripadaju nuno istoj statusnoj skupini.

Stranka je skupina koja je specifino zaokupljena utjecajem na politiku i donoenjem

odluka u interesu svojeg lana.

- stranke esto zastupaju interese klasa ili statusnih skupina

Kao to statusne skupine mogu razdvajati klase i presijecati klasne granice, tako i stranke mogu razdvajati i presijecati i klasne i statusne skupine.

Weberova analiza klasa, statusnih skupina i stranaka upuuje na zakljuak kako ni jedna teorija ne moe sama po sebi tono odrediti i protumaiti njihov odnos.

Meusobno djelovanje klase, statusa i stranke u stvaranju drutvenih skupina kompleksno je i promjenjivo, stoga ga valja razmatrati u odreenim drutvima u toku odreenih vremenskih razdoblja.

DRUTVENA POKRETLJIVOST

je kretanje iz jednog sloja drutva u drugi.

Drutvena pokretljivost moe biti usmjerena prema gore (npr. prijelaz iz radnike u srednju klasu) ili prema dolje.

Stratifikacijski sistemi koji nude vrlo malo mogunosti za drutvenu pokretljivost mogu se opisati kao zatvoreni, a oni koji imaju razmjerno visoki stupanj drutvene pokretljivosti kao otvoreni.

-U zatvorenim sistemima poloaj pojedinca obino je propisan. Vrlo esto je zadan ve pri roenju i pojedinac ne moe uiniti gotovo nita da bi svoj status izmijenio (kaste).

-Kao primjer za drutvo s visokim stupnjem pokretljivosti moe posluiti kapitalistiko industrijsko drutvo.

Ope miljenje je da je stopa pokretljivosti znatno via u industrijskim, nego u predindustrijskim drutvima.

Stopa drutvene pokretljivosti moe bitno utjecati na formiranje klasa.

Dva glavna tipa drutvene pokretljivosti:

1. unutargeneracijska pokretljivost drutvena pokretljivost unutar jedne generacije

2. meugeneracijska pokretljivost drutvena pokretljivost meu generacijama

Priroda i opseg drutvene pokretljivosti u zapadnim industrijskim drutvima postavljaju niz pitanja u vezi sa stvaranjem klase i klasnim sukobom.

Marx je vjerovao da e visoka stopa pokretljivosti imati tendenciju da oslabi klasnu solidarnost. Kao rezultat intenzitet klasnog sukoba i potencijal klasne svijesti bili bi reducirani.

DRUTVENA MO

Weber je definirao mo kao mogunost jednog ovjeka ili odreenog broja ljudi da ostvare (ili nametnu) svoju volju u zajednikom djelovanju, ak i unato otporu ostalih koji u tom djelovanju sudjeluju.

Mo je stupanj do kojeg pojedinac ili skupina mogu provesti svoju volju u nekog drutvenom odnosu.

Razlikujemo dva oblika moi: vlast i sila.

Vlast je onaj oblik moi koji je prihvaen kao legitiman (tj. kao ispravan i pravedan, i kome se na toj bazi pokorava).

Sila je onaj oblik koji nije podloan legitimitetu (nametanje moi)

Mo s funkcionalnog stajalita

Mo je neto to drutvo posjeduje kao cjelina.

Koliina moi u drutvu mjeri se stupnjem do kojeg su ostvareni kolektivni ciljevi.

Parsons dalje tvrdi kako, budui da su ciljevi zajedniki svim lanovima drutva, mo e uglavnom biti upotrebljena za promicanje kolektivnih ciljeva.

zbog toga stie kritika sa mnogih strana: Parsons nije uoio da se mo vrlo esto koristi za promicanje posebnih interesa, a ne za dobrobit drutva kao cjeline.

Mo s marksistikog stajalita

Mo dri odreena skupina u drutvu, na tetu svih ostalih lanova

Izvor moi nalazi se u ekonomskoj infrastrukturi

U kapitalistikom drutvu neravnopravan odnos izmeu poslodavca i zaposlenih odrat e se i biti ozakonjen u drutvu. Po miljenju marksista, mo je u kapitalistikom drutvu monopolizirala buroazija.TEORIJA ELITA

Teorija elita tvrdi da su sva drutva podjeljena na dvije glavne skupine vladajuu manjinu i one kojima se vlada. Osobna svojstva pojedinca razdvajaju vladare od onih kojima se vlada. Elita duguje svoj poloaj superiornosti svojih osobnih karakteristika ili atributa.

Najvanije odluke koje se tiu drutva donosi elita. Ekonomska infrastruktura (bila ona kapitalistika ili komunistika) ne mijenja injenicu da je vladavina elita neizbjena. ak i u demokratskim drutvima te e odluke uglavnom odraavati interese elite, a ne naroda.

Klasina teorija elita (teoriju elita prvi razvijaju talijanski sociolozi Vilfredo Pareto i Gaetano Mosca) lukavstvo i inteligencija, talent (lav/lisica)

Pareto istie psiholoke karakteristike kao osnovu vladavine elite. Pretpostavlja da su osobine elite superiorne osobinama masa. Demokraciju je smatrao kao jo jedan oblik vladavine elite.

Mosca je dokazivao da osobine elite potrebne za vladanje razlikuju od drutva do drutva. Po njemu postoje bitne razlike izmeu demokracije i ostalih oblika vladavina elita. Po njemu masama nedostaje sposobnosti za samoupravljanjem, i elita im je potrebna da ih vodi i usmjerava.

za razliku od kastinskog ili feudalnog drutva, vladajua elita u demokratskom drutvu je otvorena elita iz ire lepeze drutvenih sredina.

Teorija elita i USA (C.Wright Mills i Floyd Hunter)

Mills vjeruje da je vladavina elita neizbjena. On identificira tri kljune institucije: velike korporacije, vojsku i saveznu dravu. Koheziju i jedinstvo elite moi podrava slinost drutvenog porijekla njezinih pripadnika i razumijevanje i preklapanje osoblja izmeu tri navedene elite.

Hunter tvrdi da je mo u rukama male skupine koja donosi odluke i u kojoj dominira poslovna klasa. Ta, u provom redu privredna elita, vlada pomou uvjeravanja, zastraivanja, prisile i ako je potrebno sile.

Teorija elita i komunistika drutva

U jednostranakoj dravi, u kojoj su sve politike stanke osim komunistike ilegalne, i gdje su sve vane organizacije pod kontrolom drave, Aron tvrdi da je masa stanovnitva ostala bez ikakvih sredstava obrane protiv elite. Vladajua manjina u komunistikim drutvima koristi mo u prvom redu za vlastito bogaenje, a ne za dobrobit drutva kao cjeline.

POJAM PLURALIZMA

Pluralizam je teorija koja nastoji objasniti prirodu i raspodjelu moi u zapadnim demokratskim drutvima.

Prema pluralisitkom stajalitu, mo je rasprena na niz skupina u drutvu.

Organizacije koje u drutvu zastupaju odreene interese nazivaju se interesnim grupama. Budui da se ni jedna skupina ne shvaa kao dominantna, politika se sastoji od pregovaranja, pogaanja i kompromisa.

S pluralisikog stajalita, nema protuslovlja izmeu demokracije i postojanja elita.

Politiari se natjeu za podrku javnosti i moraju reagirati na elje javnosti da bi stekli i zadrali mo. Budui da ih oni kojim vladaju mogu ukloniti s vlasti, njima su odgovorni.

R.A.DAHL I A.M.ROSE PLURALIZAM I USA

DAHL tvrdi da je vlast rasprena na razliite interesne skupine i da taj pluralitet elita ne tvori unificiranu skupinu sa zajednikim interesima.

ROSE odbacuje miljenje da Sjedinjenim Dravama vlada unificirana elita moi. On tvrdi kako saveznom politikom ne upravljaju ekonomski interesi i da politiari reagiraju na zahtjeve razliitih interesnih skupina drutva.

PLURALIZAM POLITIKE STRANKE I INTERESNE SKUPINE

nadmetanje izmeu politikih stranaka bitna je karakteristika predstavnike drave.

politika stranka - je svaka organizacija koja imenuje kandidate za izbore u zakonodavnu vlast

Politike stranke u demokratskim drutvima su predstavnike:

javnost izravno utjee na politiku stranke

ako postojee stranke u dovoljnoj mjeri ne predstavljaju segmente drutva, pojavit e se nova stranka

stranke ne mogu zastupati samo neki segmentarni interes jer, da bi bile izabrane na vlast, moraju imati podrku razliitih interesnih skupina.

Za razliku od politikih stranaka, interesne skupine nemaju namjeru preuzeti mo. One predstavljaju neki odreeni interes. Interesne skupine mogu vriti pritisak na vie naina:

financijskim prilozima u fond politikih stranaka

ilegalnim plaanjem izabranih zastupnika i dravnih slubenika

apelima na javno miljenje

raznim oblicima gradske neposlunosti

osiguranjem ekspertize

PLURALIZAM KRITIKA

1. pluralisti uglavnom zanemaruju ne donoenje odluka

2. pokazuju sklonost da se usredotoe na proces donoenja odluka vie nego na rezultate i posljedice tih odluka.

3. pokazuju tendenciju da pretpostave kako su birai adekvatno zastupljeni ako vlada odraava njihovo miljenje

4. tvrde kako su opovrgli postojanje vladajue klase na temelju dokaza cijelog niza vladinih odluka donesenih unato opoziciji skupina koje predstavljaju interese kapitala.

Pluralisti priznaju da su mo i utjecaj interesnih skupina vani, no skloni su to zanemariti u svojoj analizi.

TEHNIKA I DRUTVENA RAZDIOBA RADA

lanovi industrijskog drutva specijaliziraju se za razliite uloge, dok je u predindustrijskom drutvu diferencijacija razmjerno mala, podjela rada razmjerno nespecijalizirana. Mehanika solidarnost je jedinstvo koje se temelji na slinosti, lanovi su proizvedeni po istom kalupu.

Solidarnost se u industrijskom drutvu ne temelji na jednoobraznosti. U tom drutvu uloge su po zanimanju specijalizirane, ali funkcioniraju zajedno da bi odrale drutvenu jedinicu na ivotu.

Specijalizacija zahtjeva suradnju. Specijalizirana podjela rada zahtjeva pravila i propise, zahtjeva moralni kodeks.

Specijalizirana podjela rada i nagla ekspanzija industrijskog drutva znae prijetnju drutvenoj solidarnosti i imaju tendenciju da urode anomijom odsutnost normi.

Kada je drutvena kontrola slaba, dolazi do anomije.

Sebine interese koji dominiraju poslovnim svijetom i trgovinom valja nadomjestiti etikim kodeksom koji naglaava potrebe drutva kao cjeline. Osjeaj dunosti, odgovornosti i obaveze prema zajednici kao cjelini ine profesionalnu etiku kao klju budueg moralnog poretka u industrijskom drutvu.

RAD I DOKOLICA U SUVREMENOM DRUTVU

Aktivnosti u slobodno vrijeme uvjetovane su razliitim faktorima, povezanim s nainom na koji ovjek radi. Rad i dokolicu mogue je shvatiti samo u okvirima kulturne sredine.

Odnos izmeu rada i slobodnog vremena moe se podijeliti na tri glavna obrasca:

1. proirenje rad se proiruje na dokolicu. Poslovi tipini za ovu vrstu obrasca ukljuuju krupni biznis, medicinu, nastavu, socijalni rad i neke kvalificirane manualne zanate. Zanimanja koja pruaju visoki stupanj autonomije, zadovoljstvo poslom i zaokupljenost poslom.

2. neutralnost razlika izmeu rada i dokolice prilino je jasno izraena. Zanimanja koja se kao tipina povezuju s tim obrascem ukljuuju nie uredsko osoblje i polukvalificirane manualne radnike. Aktivnosti se u te dvije sfere razlikuju, a sredinji su interesi u ivotu obitelj i dokolica, ne rad.

3. suprotnost rad se izrazito razlikuje od dokolice. Satovi dokolice su dugi i uglavnom slue da bi se nadoknadila energija i oporavilo od posla. Obrazac suprotnosti tipian je za nekvalificirani manualni rad, rudarstvo i oceansko ribarstvo. Dokolica predstavlja sredinji interes u ivotu. Stupanj autonomije je nizak i postoji osjeaj neprijateljstva prema poslu.

Dokolica osigurava pojedincu znatnu slobodu da bira i planira te da stvori i nae smisao ivota. Pojedinac nije puki pasivni konuzment industrijskih proizvoda i ponude masovne zabave.

Mnogi mladi ljudi odabiru zaposlenje na temelju tipa dokolice koju ele.

Povlaenje od posla u dokolicu

U modernom industrijskom drutvu, elite e sve vie planirati i organizirati aktivnost radne snage na poslu.

Dokolica u velikoj mjeri zamjenjuje rad kao sredinji interes u ivotu. Prosjeni radnik izloen je manipulaciji vladajuih klasa i vladajuih elita.

- Mills tvrdi da je etiku rada zamijenila etika dokolice. Meutim, dokolica ne prua ono ispunjenje koje rad uskrauje.

- Burns pak dokazuje kako dokolica osigurava pojedincu znatnu slobodu da bira i planira te da stvori i nae smisao u ivotu.

POJAM DRUTVENE ORGANIZACIJE

Nae je drutvo organizacijsko drutvo.

Drutvene organizacije su drutvene jedinice preteno orijentirane na postizanje specifinih, jasno definiranih ciljeva.

Organizacije su postale dominantnim institucijama suvremenog drutva.

irenje organizacije tijesno je povezano sa sve specijaliziranijom podjelom rada u drutvu. U najranijem obliku ljudskog drutva podjela rada je rudimentarna. To je zapreka stvaranju drutvenih jedinica specijaliziranih za druge aktivnosti. Tek izum zemljoradnje(prije 10 tisua godina), stvara osnovu za specijaliziranu podjelu rada i razvoj organizacija.

Kako podjela rada postaje sve specijaliziranija, poinje zahtijevati usmjerenje i koordinaciju. Specijalizirana podjela rada se raa hijerarhijom autoriteta i sistemom pravila.

Kad se svi faktori udrue k odreenom cilju, formira se organizacija.

Djelo Maxa Webera polazna toka u sociologiji organizacije. On smatra da je odreujua osobina modernog industrijskog drutva pojava odreenog oblika organizacije birokracije.S funkcionalistikog gledita organizacije se promatraju kao sistemi sastavljeni od nezavisnih dijelova. Tom stajalitu posebno se zamjera miljenje da je djelovanje ovjeka reakcija na organizacijske potrebe.

WEBEROVA TEORIJA O BIROKRACIJI

Weber je vjerovao da su birokratske organizacije dominantne institucije industrijskog drutva.

Birokracija je po njemu organizacija u kojoj postoji hijerarhija plaenih slubenika koji tvore lanac zapovjedi. Birokracija je zaokupljena administracijom, upravljanjem i koordiniranjem.

Birokracija je racionalno djelovanje u institucionalnom bloku.

Tipovi legitimne kontrole:

1. karizmatski autoritet poslunost izvire iz odanosti. Voe vladaju svojim sljedbenicima izravnim pozivanjem na emocije. Organizacijske strukture fluidne su i neodreene. Nema fiksirane hijerarhije ni zakonskih pravila.

2. tradicionalni autoritet temelji se na vjerovanju u ispravnost uvrijeenih obiaja i tradicija. Podreenima upravlja osjeaj lojalnosti i obveze prema davno uspostavljenim poloajima moi. Organizacijska struktura poprima dva glavna oblika kuanstvo s osobnom svitom i sistem vazala.

3. racionalno-zakonski autoritet temelji se na prihvaanju niza bezlinih pravila. Weber je konstruirao idealan tip racionalno-zakonske birokratske organizacije.

Birokracija idealnog tipa sadri sljedee elemente:

1. redovita djelatnost, potrebna za svrhe organizacije, raspodijeljena je na fiksan nain, u obliku slubenih dunosti.

2. organizacija ureda slijedi naelo hijerarhije, tj. svaki je nii ured pod kontrolom vieg.

3. postupci birokracije upravljaju se po dosljednom sistemu apstraktnih pravila i primjenjivanju tih pravila na pojedine sluajeve.

4. idealni slubenik obavlja svoje zadae u duhu formalistike impersonalnosti bez mrnje ili strasti. Aktivnost se birokrata ravna po pravilima.

5. slubenici se imenuju na temelju strunog znanja i kvalifikacija

Nedostaci birokratske organizacije po Weberu:

jednoobrazna iracionalna procedura spreava individualnost

birokrati su pretjerano obuzeti radom te gube sve ostalo iz vida

Weber je vjerovao da je birokracija nuna za industrijska drutva velikih razmjera. Posebno je bio zaokupljen vlau dravne birokratske administracije i opasnostima bude li ta vlast ostala u rukama samih birokrata. Te opasnosti mogu se izbjei samo vrstom parlamentarnom kontrolom dravne birokracije.

Weberovo je gledanje na birokraciju ambivalentno. On je priznao njezinu praktinu nadmo nad svim ostalim oblicima organizacije. Vjerovao je da je ona bitna za uspjeno funkcioniranje industrijskih drutava. Premda ju je shvaao kao prijetnju odgovornoj vladi, smatrao je da se toj prijetnji moe suprotstaviti snana politika kontrola.

Meutim i dalje se s pesimizmom odnosio prema posljedicama birokracije po ljudsku slobodu i sreu.

SUVREMENE TEORIJE O OBITELJI

Funkcionalistiko shvaanje

Funkcionalisti smatraju obitelj univerzalnom drutvenom institucijom.

po Murdocku obitelj je drutvena skupina koju karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja, razmnoavanje. Ona obavlja 4 temeljne funkcije u svim drutvima: seksualnu, reproduktivnu, ekonomsku i odgojnu stoga je nezamjenjiva. Vogel i Bell nude funkcionalnu analizu s negativnog aspekta. Emocionalno poremeena djeca kao rezultat napetosti i nerijeenih odnosa izmeu roditelja koje oni proiciraju na dijete to slui roditeljima kao proces stabilizacije linosti, ime se dobiva na obiteljskoj solidarnosti.Kritiko shvaanjeNeki promatrai izraavaju miljenje da je obitelj disfunkcionalna i za drutvo i za svoje lanove.

Edmund Beach zakljuuje da je moderna obitelj okrenuta prema unutra i da dolazi do napetosti unutar nje to rezultira sukobom, to dolazi do izraaja u cijelom drutvu. Obitelj tako nije temelj drutva, ve je izraz svih naih nezadovoljstava.

Laing bavi se interakcijom unutar obitelji i znaenjima koja se u tom kontekstu razvijaju. Po njemu pojedinac do kraja ivota nosi nacrt vlastite obitelji to ga prijei u razvoju u samostalnu linost. Problemi se iz obitelji proiciraju u drutvo.

Cooper polazi od marksistikog stava da je obitelj sredstvo za ideoloko prilagoavanje u izrabljivakom drutvu.Alternativna obitelj (Murdock)

Martifikalna (matrijahalna) ne ukljuuje odrasle mukarce. Navodni tetni utjecaj nije dokazan, pa je mogue ovu obitelj shvatiti kao temeljnu ljudsku zajednicu, a sve ostale kao dodatke.

OBITELJ U RAZDOBLJU INDUSTRIJALIZMA (INOXNA OBITELJ)

S razvojem industrijalizma, drutvo temeljeno na rodbinskim odnosima i klasina proirena obitelj postupno propadaju, te se kao dominantan oblik obitelji pojavljuje inoksna obitelj (otac, majka i neudana djeca) ili nekakva vrsta modificirane proirene obitelji.

Ovisnost pojedinca o obitelji i rodbini smanjena je djelovanjem vanjskih ustanova, a uestalost i prisnost kontakata smanjena je geografskom pokretljivou.

Obitelj je vie specijalizirana nego prije, ali ni u kojem opem smislu manje vana.

Obitelj je ne samo zadrala svoje funkcije, ve su te funkcije narasle u pojedinostima i vanostima.

Prevladavajui tip obitelji danas je simetrina obitelj u kojoj se suprunici sve vie povezuju. Ona je orijentirana na dom. Sve se vie specijalizira u obavljanju vitalnih funkcija: strukturiranju linosti djece i stabiliziranju linosti odraslih. Ona prua psiholoku podrku svojim lanovima kako bi odgovorila zahtjevima drutvenog sistema.

Po Markuse-u otuenje na poslu vodi ka traenju ispunjenja izvan posla. Mediji pod kontrolom vladajue klase stvaraju lanu ivotnu sliku i lane potrebe. Obiteljski ovjek postaje idealan materijal za manipulaciju.

Analize radnike klase po Voungu i Willmattu 4 glavne faze obiteljskog ivota:

1. predindustrijska obitelj obitelj je proizvodna jedinica u kojoj lanovi rade kao ekipa, taj je tip obitelji industrijska revolucija potpuno istisnula.

2. obitelj druge faze zapoela je s industrijskom revolucijom. Obitelj je prestala biti proizvodnom jedinicom otkako su pojedini lanovi poeli raditi za nadnicu.

3. za obitelj tree faze karakteristino je odvajanje neposredne ili inoksne od proirene obitelji, ivot obitelji uglavnom je usredotoen na dom.

4. obitelj etvrte faze mogua je obitelj budunosti primjenjujui naelo stratificirane difuzije, aktivnost u dokolici manje je orijentirana na dom, dok je enina zadaa da brine za dom i kuu.

Ukratko, veina sociologa koji se opredjeljuju za funkcionalistiko stajalite, tvrdi kako je obitelj izgubila nekoliko svojih funkcija u modernom industrijskom drutvu, ali da se vanost obitelji ipak nije smanjila. Naprotiv, obitelj se prilagodila i prilagoava se industrijskom drutvu koje se razvija. Ona ostaje bitnom i temeljnom institucijom drutva.

OBRAZOVANJE

Funkcionalistiko gledite

1. kakve su funkcije obrazovanja za drutvo kao cjelinu? obrazovanje odrava konsenzus vrijednosti i drutvene solidarnosti.2. kakvi su funkcionalni odnosi izmeu obrazovanja i ostalih dijelova drutvenog sistema? vodi ispitivanju odnosa izmeu obrazovanja i privrednog sustava, i razmatranju na koji nain taj odnos pridonosi integraciji drutva kao cjeline.

Funkcionalistiko gledanje na obrazovanje uglavnom se usredotouje na pozitivan doprinos obrazovanja odravanju drutvenog sistema.

EMILE DURKHEIM glavnom funkcijom obrazovanja smatra prenoenje normi i vrijednosti drutva. Obrazovanje, a posebno nastava povijesti, osigurava vezu izmeu pojedinca i drutva.

Pojedinci kroz kolovanje ue suraivati s onima koji im nisu rodbina ni prijatelji.

Potujui kolska pravila, dijete ui potovati pravila openito, razvija naviku samokontrole i suzdravanja naprosto zato to se mora suzdrati i kontrolirati.

TALCOT PARSONS kola djeluje kao posrednik izmeu obitelji i drutva kao cjeline, pripremajui dijete za njegovu ulogu odrasloga. kola se dakle shvaa kao glavni mehanizam podjele uloga.

DAVIS & MOORE- kola je probni teren za sposobnost i, prema tome, sredstvo odabira za smjetanje ljudi u razliite statuse u skladu s njihovim sposobnostima.

Liberalno gledite

Obrazovanje potie osobni razvoj i samoispunjenje. Ono stimulira pojedinca da u potpunosti razvije svoje misaone, fizike, emocionalne i duhovne talente.

Marksistiko gledite

IVAN ILLICH obrazovanje bi moralo biti oslobaajui doivljaj, u kojem pojedinac istrauje, kreira, slui se svojom inicijativom i rasuivanjem, i slobodno i u potpunosti razvija svoje sposobnosti i talente. On kole smatra institucijama koje gue kreativnost i matu.

Dominantne skupine u drutvu imaju mo da definiraju to se smatra znanjem u obrazovnom sistemu. Ako se znanje iz uionice uglavnom temelji na znanju dominantnih skupina, kolovanje e automatski favorizirati djecu monih i diskriminirati protiv djece iz niih drutvenih slojeva.

ENE I DRUTVO

Geni i biologija

Tiger & Fox tvrde da su, u usporedbi sa enama, mukarci agresivniji i skloniji dominaciji.

Murdock izraava miljenje da bioloke razlike, kao to je vea fizika snaga u mukaraca i injenica da ene raaju djecu, vode k ulogama po spolu iz isto praktinih razloga.

Parsons da bi socijalizacija bila uspjena, nuno je potrebna prisna, srdana skupina koja prua podrku. U obitelji, ena je prvenstveno odgovorna za socijalizaciju podmladka.

Kultura i drutvo

S tog stajalita, uloge po rodu, proizvod su kulture, a ne biologije. Pojedinci ue svoju muku, odnosno ensku ulogu.

A.Oakley pozicija ene se moe ukratko prikazati sljedeim citatom: ne smo da podjela rada po spolu nije univerzalna, ve nema ni razloga da bude. Ljudske su kulture raznolike i nerazmjerno nestalne. One duguju svoje postojanje ljudskoj inventivnosti, a ne neumoljivim biolokim silama.

E.Friedl on muku dominaciju definira kao situaciju u kojoj mukarci imaju vrlo povlateni pristup onim aktivnostima (premda ne uvijek i iskljuivo pravo na njih) kojima drutvo pripisuje najveu vrijednost i obavljanje kojih doputa odreenu mjeru kontrole nad drugima.

Industrijsko drutvo

Oakley tvrdi da je najvanija i najtrajnija posljedica industrijalizacije za ene nastanak moderne uloge kuanice kao prevladavajue zrele enske uloge.

Unato primatu uloge majke domaice, ene u sve veem broju ulaze u trite rada.

Kao u obitelji, spolna podjela rada postoji i na tritu rada. ene su usredotoene na posebne tipove posla koji se smatraju tipino enskim.

paradoksalno je da mnoge ene, ako ne i veina, tvrde kako su zadovoljne brakom i kako u njemu nalaze ispunjenje.

Bernardonova dokazuje kako je to naprosto rezultat odgoja koji enama namee da se tako moraju osjeati.

razliite studije pokazuju kako se ena ee nego mu u braku prilagoava.

ene predlau socijalni feminizam koji ukljuuje ne smo napad na ekonomsku klasnu strukturu, ve i izravan napad pod vodstvom ena na sve oblike muke dominacije.

DEVIJANTNOST

skretanje s prihvaenog puta

Devijantnost moe biti pozitivno sankcionirana, negativno sankcionirana ili naprosto prihvaena bez nagrade ili kazne.

B.Clinard predlae da se termin devijantnost rezervira za one situacije u kojima se ponaanje odvija u nedopustivom smjeru, i to u dovoljnoj mjeri da prijee granicu tolerancije zajednice.

zloin i delikvencija najoitiji su oblici devijantnosti

Devijantnost varira od mjesta ili od vremena do vremena, odreena je kulturom.

fiziolokim ili biolokim tumaenjem devijantnosti dokazuje se kako su neki pojedinci zbog svog genetskog ustrojstva skloniji devijantnosti od drugih.

doivljaji iz ranog djetinjstva mogu imati trajne posljedice po ponaanje maloljetnika i doraslog ovjeka.

Funkcionalistiko gledite

trai izvor devijantnosti u prirodi drutva

R.K.Merton dokazuje kako devijantnost potjee iz kulture i strukture samoga drutva.

Budui da su lanovi drutva rasporeeni na razliite pozicije u drutvenoj strukturi, npr. razlikuju se po klasnom poloaju, nemaju jednaku priliku da ostvare zajednike vrijednosti ta situacija moe uroditi devijantnou.

Miller zakljuuje da je delikvencija naprosto izraavanje, premda u poneto pretjeranom obliku; arita interesa subkulture nie klase.

Grupa sociologa iz tzv. ikake kole dokazivala je kako se ponaanje moe protumaiti na temelju urbane sredine. Devijantnost se moe pojaviti zato to je u podrujima gdje se stanovnitvo mijenja, drutvena kontrola slaba.

I strukturalna i ekoloka teorija devijantnosti polaze od normalnog pojedinca ili skupine.

Interakcionistiko gledite

Usredotouje se na interakciju izmeu devijanta i onih koji ga kao takvoga definiraju. Moe se prouavati kako na pojedinca djeluje injenica da je definiran kao kriminalac ili delikvent. Istie vanost znaenja koja razliiti akteri unose u interakcijsku situaciju i koja u njoj razvijaju.

Teorija Etiketiranja devijant je osoba na koju je ta etiketa uspjeno primijenjena. Devijantno je ponaanje ono koje ljudi etiketiraju kao takvo. in postaje devijantan samo ako ga ostali shvate i definiraju kao takva. U poetku je pojedinac javno etiketiran kao devijantan. To moe dovesti do njegova odbacivanja od strane mnogih drutvenih skupina.

E.M.Lemert razlikuje primarnu i sekundarnu devijaciju. Primarna se sastoji od devijantnih djela prije nego su javno etiketirana. Drugo, mnoga tzv. Devijantna djela mogu biti toliko rairena da su statistiki normalna.

RELIGIJA U RAZVIJENOM INDUSTRIJSKOM DRUTVU

etiri glavna miljenja o promijenjenoj ulozi religije u zapadnom industrijskom drutvu:

generalizacija, individualizacija, transformacija i desakralizacija.

1. GENERALIZACIJA to su religijske institucije specijaliziranije, to su religijske vrijednosti openitije. Religijska uvjerenja, budui da su uklopljena u vrijednosni sistem drutva, nude ope smjernice ponaanja; vjerska uvjerenja tvore osnovicu drutvenih vrijednosti i tako pruaju ope smjernice djelovanja

2. INDIVIDUALIZACIJA religija sve vie postaje individualno traenje smisla. Religija proivljava proces individualizacije kojim pojedinac pronalazi vlastiti put spasenju i vlastitu stazu ka konanom smislu.

3. TRANSFORMACIJA u zapadnom drutvu vjerska uvjerenja su transformirana u svjetovne smjernice djelovanja. Premda mnoge drutvene vrijednosti imaju vjersko porijeklo, njihova je veza s religijom prekinuta.

4. DESAKRALIZACIJA vie ne postoji uvjerenje kako nadnaravne sile vladaju svijetom. Racionalna akcija odbacuje smjernice koje nude emocije, tradicija ili religija. Racionalno gledanje na svijet temelji se na provjeravanju argumenata, dok se religija temelji na vjeri i kao takva je neracionalna.

Marx je vjerovao da se ovjekovo spasenje nalazi u ovjeku samome. Budui da religiji nema mjesta u idealnom socijalistikom drutvu, ona je reakcija na nedostatke nesocijalistikih drutava.

Iz perspektive funkcionalizma, religija je shvaena kao neto to uvruje drutvene norme i vrijednosti i promie drutvenu solidarnost.

ETNOMETODOLOGIJA

etnometodologija znai prouavanje metoda kojima se ljudi slue.Ona se bavi razmatranjem metoda i postupaka kojima se slue lanovi drutva da bi konstruirali i protumaili svoj drutveni svijet i dali mu smisao.

Sociolozi ne bi smjeli promatrati drutveni poredak kao injenicu, ve prije kao nekakav privid poretka koji su konstruirali lanovi.

Garfinkel - tvrdi da se pripadnici drutva slue dokumentarnom metodom - karakteristika koja se ponavlja postaje temeljni obrazac. Odabiru se stanoviti aspekti beskonanog broja karakteristika sadranih u bilo kojoj situaciji ili kontekstu, da ih se na odreeni nain definira i shvati kao dokaz da postoji obrazac na kojemu se sve to temelji.

Zimmerman tvrdi da se lanovi birokratske organizacije slue pravilima da bi opisali i objasnili svoju aktivnost. Dio te aktivnosti moe biti izravno krenje ustaljenog pravila, a ipak opravdano u odnosu na to pravilo.

Etnometodolozi se vrlo kritiki odnose prema drugim granama sociologije. Oni ne vide gotovo nikakve razlike izmeu konvencionalnog sociologa i ovjeka s ulice.

Procedure tumaenja kojima se slue etnometodolozi postaju tako predmetom prouavanja, poput postupaka konvencionalnih sociologa ili bilo kojeg lana drutva. Etnometodologija sugerira da se nikada nita ne moe saznati.