Sociologija prostora skripta 1. dio

  • View
    296

  • Download
    10

Embed Size (px)

Text of Sociologija prostora skripta 1. dio

  • 1

    izv. prof. dr. sc. Sanja Stani

    SOCIOLOGIJA PROSTORA

    SKRIPTA

    I DIO

  • 2

    1. UVODNO IZLAGANJE: OVJEK I PROSTOR ILI ZA POTICAJ

    RAZMILJANJA O PROSTORU

    ivot se sastoji ne samo od razvoja u vremenu, nego isto tako i od prostorne

    raznovrsnosti

    Prostor - bezgranian, sadri sve stvoreno (materiju, objekte, socijalne aktere i njihove akcije, dogaaje)

    Filozofska pitanja i odreenja pojavljuju se u 17 stoljeu: I. Newton: prostor je apsolutan u smislu da postoji stalno i nezavisno od svega

    ostaloga G. Leibniz: prostor je zbirka odnosa izmeu objekata odreen njihovom

    udaljenou i smjerom I. Kant: prostor i vrijeme su elementi sistematskog okvira koje ljudi koriste kako

    bi strukturirali svoje iskustvo

    ovjek egzistira u prostoru

    Habitabilni prostor evolucija

    ovjeanstvo je stvarnost koja ispunjava pojedine prostorne cjeline Zemlje. Ljudske su se grupe

    i ljudska drutva razvijali uvijek u odreenom prirodnom okviru, zauzimali uvijek

    odreeno mjesto i imali uvijek potrebu da se prehrane, opstoje i ive na odreenom

    prostoru.

    Friedrich Ratzel, njemaki geograf (1890)

    Sve je manje razgranienje izmeu prirodnog i stvorenog prostora

    Je li fiziki prostor determinirajui okvir oblikovanja naina ivota ljudskih zajednica ili je

    ovjek taj koji modelira prostor prema svojim potrebama ?

    Postoji meusobna interakcija prostora i ljudskih djelatnosti i oblika drutvenog djelovanja

    Votn

    i ovjek stvara geografiju kao to stvara povijest.

    J. Boudeville (1961):

    ovjek modificira prostor prema svojim potrebama: gradi nastambe, komunikacije,

    eksploatira ga za svoje potrebe

    Pitanja povezana s modifikacijom prostora (koristi: pribliavanje, efikasnost tete:

    naruavanje ekoloke ravnotee, promjena prirodnih uvjeta)

    Prostor odreuje ovjekovu egzistenciju- nain ivota i strukturu drutva

    Prostor moe bitno utjecati na razvitak drutvenih procesa, na povijest, vrste proizvodnje i na

    nain ivota.

    Primjer Eskima: ekstremno teki prirodni uvjeti u kojima je opstanak uvjetovan oslanjanjem

    na druge uvjetuje specifinu drutvenu strukturu. Socijalno partnerstvo dva mukarca

    koji tite jedan drugoga i meusobno dijele ene; samo najintimnije stvari su privatno

    vlasnitvo; muki i enski poslovi striktno su odijeljeni; mukarac gradi dom i lovi, ena

  • 3

    vodi kuanstvo. Osnova organizacije nije pleme, nego naselje (settlement)- grupa

    obitelji koja zaokuplja odreeno podruje na kojem obitava (M. Mauss)

    Interakcija ovjeka, prostora i vremena

    Vrijeme (povijest) obiljeava irenje spoznaje o prostoru, njegovo upoznavanje, osvajanje i modificiranje

    Suavanje vremena i prostora (Magellan je obiao svijet u tri godine, Fogg u 80 dana, ameriki bombarderi 1957. u 45 sati, a J. Glenn 1962. u 98 minuta)

    Suavanje prostora i vremena prati prilagodljivost i znatno poveana mobilnost aktera

    Deteritorijalizacija prostor postaje kontinuum u kojemu se sve (dobra, ideje, ljudi) slobodno kree. Ljudske aktivnosti izmiu svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje

    samo tijekovi i mree.

    Socijalni prostor

    fiziki (ili virtualni) prostori, mjesta okupljanja, socijalnih odnosa i interakcija

    Socijalni prostor je kulturna, organizacijska, institucionalna struktura koju je stvorio ovjek kao temelj svog ivota

    Uporaba i percepcija prostora od strane razliitih socijalnih grupa (za razliku od osobnog prostora)

    Socijalni prostor daje okolini okvir za ponaanje grupa, kulturalno je kompleksan, fleksibilan, viestruko konfiguriran, umreen i refleksivan

    Lefebvre definira drutveni prostor kao zajednicu svega to se nalazi u prostoru, svega to je proizvedeno, bilo od strane prirode ili ovjeka; u ljudskom drutvu sav

    prostor je socijalni prostor; socijalni prostor je socijalni produkt

    Primjeri socijalnih prostora:

    Ured- prostor rada

    Radni prostor problem rada, radnih grupa, efikasnosti, zdravlja, blagostanja,

    hijerarhija radnih poloaja

    Istraivanje (vedska): najvee je zadovoljstvo (mir, privatnost) u tzv. cell-offices

    Meu onima koji rade u zajednikim uredima, najvee je zadovoljstvo u tzv. flex-offices

    Slubenici su najnezadovoljniji u velikim otvorenim uredima

    Dom prostor stanovanja

    Prostor uz koji je ovjek vezan, koji mu je blizak, u kojemu je siguran, koji mu je utoite i kojemu je (najee) vlasnik

    Dom ima znaenje (osobne stvari, iskustva, dogaaji, bliske osobe)

    Dom preuzima funkcije drugih prostora: trgovine , ureda

    Virtualni prostor

    raunalne simulacije realnog prostora i svijeta, vizualna iskustva, ekrani, interakcija,

    komunikacija

  • 4

    Marc Aug: Non-places

    Svakodnevni prostori kasnokapitalistikih gradova

    U suprotnosti s tradicionalnim mjestima gdje su orijentacija i pripadnost zasnovane na sedentarnoj i lokaliziranoj habitaciji

    Nemejsta obiljeava tranzicija, mobilnost, komutacija, korporativni nomadi, turisti, putnici, migranti i virtualni radnici

    Rem Koolhaas: Junkspace

    Ostaci koje ovjek ostavlja na planeti

    Suma svih naih postignua; naa generacija izgradila je vie negoli sve prethodne zajedno

    Izgraeni ostaci modernizacije

    Literatura:

    1. Aug, Marc. 2001. Nemjesta. Zagreb: Biblioteka Psefizma 2. Rem Koolhaas: Junkspace

    http://www.johnstuartarchitecture.com/Spring_2009_Video_Readings_files/Koolhaas

    %20Junkspace.pdf

  • 5

    2. ZANEMARENOST PROSTORA U SOCIOLOGIJI

    Zanemarivanje kategorije prostora see dublje u povijest, u klasinu socioloku misao:

    Marx, Webber, Durkheim dali su prednost vremenu i povijesti pred prostorom i geografijom:

    sagledavaju ih nedvojbeno kao stabilan kontekst ili mjesto za povijesno zbivanje. Nain

    na koji su ponajprije sainjeni prostorni odnosi i geografske konfiguracije u veini

    sluajeva proe neopaen, zanemaren (Harvey, 1985)

    Prostor nema bitnu ulogu u konstituiranju sociolokih teorija

    prostor se u najboljem sluaju pojavljuje na rubu, usputno, dok vrijeme ima dominantnu ulogu, zapisi o prostoru su vrlo rijetki

    Primjeri netematiziranja prostora u korist vremena:

    1. P. L. Berger i T. Luckmann (1980)

    Svijet svakodnevice je prostorno i vremenski strukturiran. Njegova je prostorna struktura

    poprilino nebitna za naa promiljanja. .. Za nas je vanija vremenska struktura svijeta

    svakodnevice vremenska struktura vrijedi kao odluujua instanca nae svakodnevice

    koja se strukturira kroz slijed stalno ponavljanih aktivnosti.

    Slino utvrivanje odnosa prioriteta vremena nad prostorom prisutno je kod T. Parsonsa

    (1967: 459): Jer su fenomeni radnje sami po sebi vremenski (...) nisu u istome smislu

    prostorni.

    M. Schroer izdvaja 4 razloga zanemarenosti prostora u sociologiji:

    1. Vrijeme nastanka sociologije kao znanosti 2. Duhovnopovijesna konotacija pojma prostora 3. Odnos prema drugim znanostima 4. Izjednaavanje prostora s bliskim prostorom

    1) Sociologija je nastala u vrijeme uspostavljanja nacionalne drave a) Sociologija je znanost o drutvu i uvijek ima pred oima drutvo formirano kroz

    nacionalnu dravu (govori se o amerikom, njemakom ili francuskom drutvu)

    b) Sociologija se bavi prijelazom od jednostavnih ka kompleksnim drutvima koje

    prvenstveno razumijeva kroz vremenske promjene (jednostavna drutva predstavljaju

    prolu epohu drutvene evolucije. Jo uvijek postojei, jednostavni drutveni oblici

    smatrani su reliktima prolog vremena)

    2) Razumijevanje vremena i prostora u zapadnoeuropskoj povijesti U zapadnoeuropskoj tradiciji vrijeme je veinom pozitivno oznaeno, a prostor

    negativno; vrijeme: mobilno, dinamino, progresivno, mijenjanje i povijest; prostor:

    imobilnost, stagnacija i reakcionarnost, zastoj i trajnost

    S vremenom su povezani Povijest, Progres, Civilizacija, Znanost, Politika i Razum,

    goleme stvari s teinom i velikim poetnim slovima. S druge strane, s prostorom su

    povezani suprotni polovi ovih koncepata: statino, (jednostavno) reprodukcija,

    nostalgija, emocija, estetika, tijelo (Massey 1992: 73)

  • 6

    s druge strane, najvii cilj bio je osvojiti prostor; razvoj moderne ne cilja ni na to

    drugo nego na prevladavanje, osvajanje i zaposjedanje prostora

    - Primjer: otkria novog svijeta, astronomska istraivanja svemira - cilj je proirivanje i prelazak granica, ba kao i njihovo ouvanje - Nezaposjednut, prazni prostor polako je shvaen kao provokacija koja je

    uvijek davala povoda novim osvajanjima

    - Tenja za novim svjetovima ini se kao ustrajan impuls moderne koji se do danas nije smirio.

    toliko ga zgrabiti, koliko se moe obuhvatiti, tada ga zadrati i posvuda obiljeavati

    vidljivim obiljejima posjeda i znakovima zabrane pristupa. Zemljoposjed je bila jedna

    od najjaih modernih opsesija, zaposjedanje jedan od najprisilnijih modernih povoda

    dok je ouvanje granica dobilo posebno visoku vrijednost meu svenazonim,

    neunitivim i nemilosrdno rastuim modernim ovisnostima (Bauman 2000: 25).

    3. Ustrajavanje na vremenu odrazilo se na odnos sociologije i drugih znanosti Sociologija (drutveno) je komunicirala s povijeu, dok je geografija (prostorno)

    ignorirana, kao neto to sociologiju ne zadovoljava

    Prostor ima svoju vrijednost kao stvarna i prirodna oblast geografije. Ako se netko

    bavi prostorom kao sociolog, neizbjeno se namee sumnja da nije u svome podruju

    djelovanja jer, konano, geografija vrijedi kao znanost o prostoru par excellence

    (Spiegel 20