Click here to load reader

Sociologija rada

  • View
    3.600

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Sociologija rada

Sociologija radaProf.Dr.sc. Josip ObradoviPREDAVANJA 2005/2006

Definiranje rada Autori se ne slau to pripada u rad: plaeni ili plaeni + neplaeni.

U najirem smislu, definicija: Rad je aktivnost kojom se mijenja priroda ili ovjekova okolina ( R. Brown, 1978). Sociolozi su se dosad bavili izuavanjem plaenog rada.

Rad i ne-rad Izvan znanstvenog interesa ostao velik broj aktivnosti: Rad u kuanstvu Briga za djecu i odgoj Rad u dobrotvornim drutvima i udrugama.

Rad u zemljama u razvoju U zapadnim zemljama- plaeni rad.

U zemljama u razvoju- izmeu 50 i 70% svih radnih aktivnosti odvija se u neformalnim organizacijama ili izvan organizacija, pa ga je teko definirati kao rad. Takav rad izloen je iskoritavanju.

Rad u povijesnim razdobljima Razliito znaenje, uloga i presti. Antika Grka- radili samo robovi; rad se prezirao. Stari Rim- slino gledanje. Viktorijanska Engleska- glorifikacija rada. Knjiga: Clayre: Biblija rada, 1851.- rad je doivljaj Boga. -1-

Rad i klase Za aristokraciju- rad neprihvatljiv, raditi jednako je sramoti. Za srednju klasu rad je moralna odgovornost.

Za radniku klasu- rad je prisila, zbog ega esto odbacuju rad, ne prihvaaju ga ili ak mrze. Rad i anarhisti Anarhisti- odbacuju rad.,

Kao suprotnost Bibliji rada- Kropotkin (1883) kae: Trebamo najprije zadovoljiti ivotne potrebe i doivjeti radost i slobodu, pa emo tek onda poeti raditi. Slino miljenje: Lafargue (knjiga: Pravo na ljenost), na prvo mjesto stavlja duhovni mir, a rad ga prema njemu remeti. Rad i socijalni filozofi Hegel- ovjek u nastojanju da dominira prirodom realizira svoju dominaciju i humanost kroz rad. Marx- u ranim radovima: rad omoguuje samoaktualizaciju ovjeka i prua mu zadovoljstvo. Rad i socijalni filozofi (2) Morris- slino miljenje s Marxom, samo jo radikalnije stanovite: klasa vlasnika se niti ne pretvara da radi. Gorz- osnovni kriterij u radu ne smije biti profit, nego zadovoljstvo i opa dobrobit zaposlenih. Gorz je pretea humanizma.

Suvremena gledanja na rad Humanisti, socijalni psiholozi, sociolozi: Dubin (1962): sredinjost rada kao najvanije ivotne aktivnosti- suprotnost je alijenacija. Argyris (1964): problem poimanja rada kao traenja smisla.

Intrinzina motivacija i zadovoljstvo radom najizravnije povezani s sadrajem rada. Suvremana gledanja na rad (2)

-2-

Imuan radnik (Goldhorpe i sur. 1968) izuava vrijednosni sustav i motivaciju dobro plaenih radnika- sliniji su srednjoj klasi. ( Dobra plaa bi dokinula radniku klasu). Pojam orijentacija na rad (80-ih godina)-razlike u orijentaciji meu spolovima i klasama. Radno optereenje mukaraca i ena Prema podacima za EU: prosjeni radni tjedan za mukarca: rad u kui i izvan kue zajedno: 56 sati, a za enu: 67 sati. Samo 22% mukaraca sudjeluje u pomaganju u kui. Za zemlje u razvoju vjerojatno su ti odnosi i nepovoljniji.

Spol i rad u domainstvu Tijekom cijele povijesti enama je pripadalo: odravanje kue, briga za ukuane, odgoj djece, kao i poslovi izvan kue koji se odnose na pomo i brigu za druge. Zbog toga su takvi poslovi izvan kue bili feminizirani, te je postojala tendencija da budu i slabije plaeni. Rad u kuanstvu Primarno rad koji se ne plaa, zato je istraivanje bilo zaputeno.

Izostavljanjem te teme iz istraivanja sociolozi su iskljuili veliki dio ljudske aktivnosti koja ima znaajne socijalne posljedice. Orijentacija na rad Tradicionalna pretpostavka- mukarci su orijentirani rad a ene na kuu i domainstvo. Sve vie pokazatelja govori o primjerenijoj podjeli prema profesiji, a ne prema spolu. Pojedinci visokog obrazovanja, bez obzira na spol, orijentirani na rad vie nego pojedinci nieg obrazovanja. Poloaj rada tijekom povijesti Rad je primarno drutvena aktivnost.

Zbog specifine socijalne situacije, rad je tijekom povijesti imao razliitu ulogu, znaenje i drutveni poloaj.

-3-

Podjela rada, klase, i klasni sukobi-postojali su i prije industrijske revolucije, a nisu se pojavili tek kapitalizmom. Antika Veina onih koji su radili bili su zaposleni u poljoprivredi. Mali dio zaposlen u proizvodnji eljeza za oruje. Najmanji dio zaposlen u obrtu i trgovini.

Feudalizam Kao i u Antici, veina zaposlena u poljoprivredi. Tipian veliki pad proizvodnje i produktivnosti u poljoprivredi. Velik broj pobuna, niska motivacija i slaba zainteresiranost za rad. Veliki pritisak na plemstvo i gubitak moi.

Promjene zanimanja U svim povijesnim razdobljima postojale su razne profesije.

Pogreno shvaanje- da su zanimanja nastala industrijskom revolucijom. Promjene u poljoprivredi Broj zaposlenih u poljoprivredi je padao s pojavom industrijalizacije, ali sporije nego to se openito smatra. Podaci za Englesku (prvu zemlju industrijalizacije): u poljoprivredi zaposleno 1841:22.1%; 1871:15.3%; 1901: 8.9%; 1921: 7.1%. U drugim zemljama proces je sporiji.

Merkantilizam Karakteristina velika intervencija vlasti putem razliitih zakona, odreivanje plaa, formiranjem cehova i zatite lanova profesije. To doba se i naziva vremenom moralne ekonomije ( Reid, 1986).

Decentralizacija merkantilizma Veliki pritisak za deregulacijom doveo do ukidanja moralne ekonomije.

-4-

Kao posljedica- pojavljuje se zakon trita, veliki broj pojedinaca je nesposoban da se odri. Nastaje proletarijat. Rad vezan uz kuu gubi utakmicu s velikim kompanijama. Drutvo se raslojava. Rad, obitelj i spolovi Niz indikatora- prije industrijske revolucije ene radile u svim zanimanjima, unutar kojih su se razlikovali poslovi po potrebnoj snazi. S pojavom industrijske revolucije jaa spoznaja da treba odijeliti obitelj od rada. Dolazi do stroge podjele na poslove u kui i izvan kue. Rad, obitelj i spolovi (2) Postupno formiranje ideologije prema kojoj su muevi hranitelji, a ene se brinu za kuu i zarauju u slinim poslovima. Sve do 1. Svjetskog Rata veina ena radi ili iskljuivo u kui ili povremeno pomae izvan kue. Pojavom 1.Svj. Rata javlja se manjak radnika, pa poinje masovno zapoljavanje ena izvan kue. Proizvodnja, tehnologija i drutva Razliita miljenja o djelovanju tehnologija na drutvo i drutveni razvoj.

Podijeljena miljenja-kontraverze ili otvorena pitanja jesu li vaniji tehnoloki ili drutveni imbenici. Odreuje li tehnologija drutvene promjene ili drutveni imbenici odreuju pojavu specifine tehnologije. Tvornice i tehnoloka promjena Kontraverza oko tehnolokog i socijalnog determinizma :odreuje li tehnologija drutvenu strukturu ili drutvena struktura tehnologiju. Stariji autori (Adam Smith, Charles Babbage: otkrie parnog stroja, odredilo podjelu rada i time drutvenu stratifikaciju. Tvornice i tehnoloka promjena (2) Nasuprot prvom shvaanju Marglin (1982): podjela rada nije posljedica tehnoloke inovacije, nego elja vlasnika-kapitaliste da imaju kontrolu nad radnicima

-5-

Ako je teza tona, proizvodnja je mogua bez stroge tehnike podjele rada i hijerarhije. Tehnoloki determinizam Neki sociolozi smatraju da tehnologija ima autonoman razvoj mimo utjecaja drutva. Tehnologija odreuje promjene i razvoj drutva a ne obrnuto. Takvo shvaanje naziva se tehnoloki determinizam.

Predstavnici tehnolokog determinizma Najpoznatiji: Robert Blauner; James Kumar, Joan Woodward i Robert Chinoy. Za sve njih kao i niz drugih, jedino je bitna tehnologija. Ona odreuje organizaciju rada, sadraj i doivljaj rada.

Radikalni predstavnici smatraju da postoji samo jedan, najbolji oblik tehnologije. Gledite Roberta Blaunera Blauner objavio knjigu Otuenje i sloboda (1964).

Knjiga je temeljena na velikom istraivanju asopisaFortune pojedinaca koji rade na principu razliite tehnologije( zanatski rad, vrpca i automatizacija). Blauner (2) Jedan od zakljuaka:vlasnitvo ne djeluje na stupanj otuenja.

Vee ili manje otuenje i zadovoljstvo u radu posljedica je iskljuivo vrste tehnologije. Najmanje su otueni pojedinci na zanatskoj, a najvie na tekuoj vrpci

Blauner (3) Zbog svojih zakljuaka Blauner izloen kritici.

Na temelju Blaunerove studije pojavile su se inovacije pod imenom poluatonomne skupine Volvo (Kalmar eksperiment).

-6-

Robert Chinoy Svojevrstan sljedbenik R. Blaunera.

Korak dalje od Blaunera: tvrdi da je cijela radnika klasa (plavi okovratnici) otuena zbog tehnologije. Chinoy (2) Rad za radnike (plave okovratnike) nema nikakav smisao.

Jedina nagrada za rad je novac iz ega Chinoy zakljuuje da tehnologija indirektno deformira sustav vrijednosti i oekivanja pojedinaca u ivotu. Socijalni determinizam Po shvaanju socijalnog determinizma preteito je ili iskljuivo djelovanje socijalnih i kulturnih imbenika na odnose u radu i na doivljaj rada. Najpoznatiji predstavnik socijalnog determinizma Goldhorpe (1968).

Sociotehniki sustav Socijalni i tehnoloki determinizam jesu ekstremi. Izmeu njih je gledite Sociotehniki sustav.

Vani predstavnici: Trist, Bamforth, Tevistock Institute of Human relations London. Sociotehniki sustav 2 Osnovni je zakljuak: jedino optimizacija utjecaja socijalnih i tehnolokih imbenika dovodi do uspjenosti i zadovoljstva radnika. Gledite sociotehnikog sustava: pokuaj pomirenja tehnolokog i socijalnog determinizma. Politika i tehnologija Autori: Karpf (1987) Cockburn (1983). Zakljuuju da tehnologija nije potpuno neovisna od politike. Namjerno se razvijaju i uvode odreene tehnologije koje odgovaraju interesima pojedinih socijalnih skupina. Klasini teoretiari rada

-7-

Karl Marx i kapitalizam Emile Durkhaim i industrijsko drutvo Max Weber i klasna stratifikacija

Iako se navedeni teoretiari meusobno bitno razlikuju, svu trojicu se smatra preteama modernih pogleda na rad i drutvo. Karl Marx i kapitalizam Marx je smatrao industrijsko drutvo naprednijim od agrarnog.

U Marxovoj teoriji ipak nije glavni predmet razmiljanja industrijalizam, nego kapitalizam

Search related