Tematska pitanja 2011/2012 Konkretnija pitanja od prolih godina

POGLAVLJE I.1. RANI TEORETIARI- E. DURKHEIM-francuski autor, pozivao se na odlike Comteovih djela - smatrao da su Comteove odlike bile odvie spekulativne i neodreene te da Comte nije uspjeno izveo svoj program-znanstveno utemeljiti sociologiju -Durkheim je sociologiju smatrao novom znanou -drutveni ivot moramo prouavati jednako objektivno kao to znanstvenici prouavaju prirodni svijet

-Prouavaj drutvene injenice kao stvari: time je mislio da drutveni svijet treba analizirati jednako strogo i precizno kao i objekte ili pojave u prirodi. -sociolozi bi trebali ispitivati drutvene injenice- razine drutvenog ivota koje oblikuje nae akcije kao pojedinaca poput ekonomskog stanja ili utjecaja religije -drut. injenice su naini djelovanja, miljenja i osjeaja koju su vanjski u odnosu prema pojedincima; imaju neovisnu stvarnost izvan ivota i percepcija pojedinih ljudi -d. injenice imaju mo prisile nad pojedincima (ljudsko djelovanje se moe ograniiti na razne naine- od izravnog kanjavanja do drutvenog odbacivanja ili do jednostavnog nerazumijevanja (npr. kod nerazumijevanja uporabe jezika) - nevidljive su i nedodirljive, pa ih je potrebno otkriti neizravno, analizirajui njihove posljedice ili razmatrajui njihove izraze ili ostvarenja, poput zakona, religijskih tekstova ili pisanih pravila vano je odbaciti predrasude i ideologiju-tri najvanije teme: 1. vanost sociologije kao empirijske znanosti 2. uspon individualnosti i oblikovanje novog drutvenog poretka 3. izvori i karakter moralnog autoriteta u drutvu

-solidarnost : ono to ljude dri na okupu i to ga spreava da zapadne u stvaranje kaosa - odrava se kada su pojedinci uspjeno integrirani u drutvene skupine regulirane zajednikim vrijednostima i obiajima. -(djelo Podjela rada u drutvu) analiza soc. promjenu -razlikuje mehaniku i organsku solidarnost i povezuje ih s podjelom rada (mehanika s.: tradicionalna drutva s niskom podjelom rada, l. Drutva su ukljueni u sline oblike djelovanja ili profesije-povezani su zajednikim iskustvom i zajednikim vjerovanjem; prisutna represivna snaga vjerovanja- brzo kanjavanje onih koji se suprotstave konvencionalnom nainu vjerovanja.; utemeljena na konsenzusu i slinosti vjerovanja organska s.: industrijalizacija i urbanizacija- jaa podjela rada, specijalizacija zadataka, hala drzptveba duferencijacija, takva drutva na okopu dri meusobna ekonomska ovisnost i priznanje vanosti tuih prihoda i ulaganja, ovisnost meu ljudima je proporcionalna poveanju podjele rada) -promjene u modernom svijetu mogu dovesti do poremeaja u tradicionalnom nainu ivota: nesreeni uvijeti povezani s anomijom- osjeajem besciljnosti ili oaja koji stvara mod. drutveni svijet

-studija samoubojstva: -samoubojstvo je rezultat krajnje osobne nesree te na njega utjeu soc. imbenici (anomija) - postoje soc. sile izvan pojedinca koje utjeu na stopu samoubojstva povezvano s drutvenom solidarnosti, sa soc. integracijom i soc. regulacijom: Egoistino samoubojstvo: niska drutvena integracija, izoliranost pojedinca Anomino samoubojstvo: pomanjkanje soc. regulacije (dolazi do anomije- drutva bez normi) Altruistiko samoubojstvo: prevelika integriranost- veze izmeu pojedinca i drutva su prevelike- rtvovanje za vie dobro (npr. kamikaze) Fratalistiko samoubojstvo: pojavljuje se kad drutvo previe nadzire pojedinca pritisak stvara osjeaj bespomonosti pred sudbinom i drutvom 2.RANI TEORETIARI: K. MARX-razlikuje se od Comteovih i Durkheimovih ideja -pokuava objasniti promjene tijekom industrijske revolucije -pokazuje zanimanje za europski radniki pokret i soc. ideje ekonomske teme te povezanost ekonomskih problema i drutvenih institucija

-Prouavanje kapitalizma: -proizvodni sustav koje se bitno razlikuje od prethodnih pov. Ekonomskih sustava, ukljuuje proizvodnju dobara i usluga -dva elementa: kapital i nadniarski rad ( kapitalisti ~ proletarijat) - kapitalizam oznaava klasne sukobe- motivacija za pov. Razvoj -Materijalistiko shvaanje povijesti -drutvene promjene se zbivaju pod utjecajem ekonomije -pojava trgovaca i obrtnika oznaava poetak trgovake ili kapitalistike klase- zamijnjuje zemljoposjedniko plemstvo 3. RANI TEORETIARI: M. WEBER-njegova su se djela odnosila na ekonomiju, pravo, filozofiju, komparativnu pov. I sociologiju -takoer se bavio razvojem modernog kapitalizma i razlozima zbog kojih se moderno drutvo razlikuje od ranijih oblika soc. organizacije -pokuao razumjeti prirodu i uzroke drutvenih promjena -odbacio materijalistiko shvaanje povijesti ekonomske imbenike smatra vanima,ali i ideje i vrijednosti takoer imaju utjecaja - posao sociologije je razumjeti znaenja koja stoje iza akcija pojedinaca -prouavao je religije Kine, Indije i Bliskog istoka usporedivi s Zapadnim religijama zakljuuje da su aspekti kranskih vjerovanja utjecali na pojavu kapitalizma

-Idealni tipovi: -pojmovni ili analitiki modeli koji se mogu iskoristiti za razumjevanje svijeta - situacije iz stvarnog svijeta valja usporediti s idealnim tipom situacije na taj nain su idealni tipovi vrste toke prema kojima se odnosimo (ali je smatrao da koncepcija idealne situacije nije savrena niti je poeljan cilj) -Racionalizacija: -po Weberu se ljudi udaljavaju od tradicionalnih vjerovanja utemeljenih na praznovjerju, religiji, obiajima ilidugogodinjim navikama te se ukljuuju u racionalna i instrumentalna nagaanja

- razvoj znanosti, moderne teh. i birokracije racionalizacija: organizacija drutvenog i ekonomskog ivota na naelima djelotvornosti i tehnolokih spoznaja - kapitalizmom ne dominira sukob nego razvoj znanosti i birokracije

-birokracija- jedini nain svrhovite organizacije velikog broja ljudi, iri se usporedno s ekonomskim i politikim poretkom -raaravanje drutva- nain kojim je znanstveno miljenje u modernom svijetu potisnulo sentimentalnost prolosti-smatrao je da e moderno drutvo pokuati regulirati i nadzirati sva podruja drutvenog ivota, pa bi to mogao postati sustav koji e unititi ljudski duh - posebno ga zabrinjavaju potencijalno zaguujue i dehumanizacijske posljedice birokracije (njezini uinci)

4.NOVIJE SOCIOLOKE PERSPEKTIVE-pokuavali su objasniti openito funkcioniranje drutva, tj. prirodu socijalnih promjena -najvanije novije teorijske perspektive: funkcionalizam, konfliktna teorija, simboliki interakcionizam

-Funkcionalizam: -utjecaj Comtea i Durkheima; predstvanici: T. Parsons i R. Merton -drutvo je sloen sustav, iji zajedniki dijelovi nastoje stvoriti stabilnost i solidarnost - sociologija treba istraivati meusobne odnose dijelova drutva prouavati funkciju drutvene prakse ili institucije znai analizirati doprinos koji te prakse ili institucije imaju u ivotu drutva. - analogija organizma: usporedba djelovanja drutva s ivotnim organizmima (dijelovi drutva rade zajedniki- kao dijelovi ljudskog tijela) -znaenje moralne sloge(konsenzus)- postoji kad veina ljudi u drutvu dijeli iste vrijednosti -Konfliktne perspektive: .utjecaj Marxa; predstavnik: R. Duffendorf -istiu znaenje struktura u drutvu -ne prihvaaju funkcionalistiko isticanje konsenzusa- istiu vanost podjela rada -usmjeravaju se na mo, nejednakost i borba - drutvo je sastavljeno od razliitih skupina koje slijde svoje interese- postojanje razliitih interesa dovodi do moguih sukoba -istraivanje napetosti izmeu dominantnih i derivilegiranih drutvenih skupina, razumjevanje odnosa kojima se uspotavlja i obnavlja soc. nadzor (Duffendorf)- sukob nastaje zbog razliitih interesa pojedinaca i skupina (razlike se ire prema autoritetu i sili) -Perspektiva drutvene akcije- simboliki interakcioniram: -utjecaj Webera-vanost akcije i interakcije lanova drutva .-uloga sociologije- shvaanje znaenja drutvene akcije i interakcije, a ne u objanjavanju sila koje su izvan ljudi i koje utjeu na ljude da djeluju onako kako djeluju -Weber- smatrao da se strukture poput klase, stranaka, drutvenih skupina i dr. stvaraju drutvenom akcijom pojedinaca -simboliki interakcionizam se bavi prouavanjem jezika i znaenja

-Mead: jezik omoguuje da postajemo samosvjesna bia, svoje osobnosti -tvrdio da se ljudi oslanjaju na zajednike simbole i razumijevanju svojih interakcija s drugima -kljuni element: simbol-simboliki interakcionizam je dobio puno kritika jer zanemaruje bitne teme poput moi, drutvene strukture, tj. ne odgovara na pitanje kako one ograniavaju pojedinane akcije

POGLAVLJE II.5.SHVAANJE KULTURE KULTURNA RAZNOLIKOST-kultura oznaava nain ivota pojedinaca u drutvu i drutvenim skupinama -drutvo je sustav uzajamnih odnosa koji povezuje pojedince -kulturne razlike meu ljudima povezane su s razliitim vrstama drutva -kultura nekog drutva obuhvaa vidljive aspekte koji predstavljaju njen sadraj (objekte, simbole i tehnologije) i nevidljive (uvjerenja, ideje i vrijednosti) aspekte koji tvore njen sadraj -za sve su kutlure bitne ideje kojima se definira to je vano, vrijedno i poeljno- te apstraktne ideje ili vrijednosti daju znaenje i usmjeravaju ljude u interakciji s drutvom -norme su pravila ponaanja koja izraavaju ili utjelovljuju kulturne vrijednosti- te vrijednosti i norme zajedniki odreuju ponaanje u pojedinoj kulturi, a vrijemenom se mijenjaju

-kulture se ne razlikuju samo po uvjerenjima ve je golema takoer raznolikost ponaanja i obiaja; prihvatljivi oblici ponaanja razlikuju se od kulture do kulture i esto se znantno suprotstavljaju onome to zapadna drutva obino smatraju normalnim. (navedeni primjeri: maloljetniki brak, izraavanje smijeha, odreena hrana svojstvena za odreenu kulturu..) -subkulture (bilo koji dio populacije koji se svojom kulturom razlikuje od ostatka drutva) i kontrakulture (skupine koje uglavnom odbacuju prevledavajue drutvene vrijednosti i norme esto istiu stajalita koja dominantnoj kulturi pokazuje alternativu) 6.ETNOCENTRIZAM U KULTURI -Kulturni relativizam- pretpostavka sociologije da kulturu treba prouavati unutar njezina znaenja i vrijednosti - Kulturni etnocentrizam- praksa da se kulturu prosuuje na temelju usporedbe s vlastitom kulturom -primjenom kulturnog relativizma i prouavanjem situacije u skladu sa standardima druge kulture, esto su povezani s neizvjesnou i izazovima -zadaa je sociologa izbjei refleksne reakcije i s razliitih stajalita istraiti sloena pitanja 7.DRUTVENE ULOGE -tijekom socijalizacije (procesa kojim bespomono dijete postupno postaje samosvjesna osoba sa znanjem, sposobna za ivot u kulturi u kojoj je roena) pojedinci ue o drutvenim ulogama- socijalno definiranim oekivanjima koje osoba slijedi na nekom drutvenom poloaju -funkcionalisti smatraju uloge vrstim i relativno nepromijenjivim dijelovima kulture nekog drutva( socijalne injenice) -socijalizacijom pojedinci internaliziraju drutvene uloge i ue kako ih izvoditi -na taj nain se potvruje subjektivitet osobe- ljudi nisu pasivni predmeti koji ekaju da budu instruirani i programirani 8.IDENTITET-injenica da smo od roenja do smrti ukljueni u interakciju s drugima sasvim sigurno odreuje nau osobnost, vrijednosti kojih se pridravamo i ponaanje koje ostvarujemo. -tijekom socijalizacije svatko razvija osobni osjeaj identiteta i sposobnost za neovisno miljenje i djelovanje.

- identitet se odnosi na razumijevanje koje pojedinac ima o tome tko je i to mu je vano -najvaniji izvori identiteta ukljuuju rod, spolnu orijentaciju, nacionalnost, etniku i socijalnoklasnu pripadnos. - postoje dvije vrste identiteta: drutveni- koji se odnosi na obiljeja koja drugi pripisuju pojedincu

Osobni- koji se odnosi na proces samorazvoja kojim oblikujemo jedinstven pojam samih sebe i naih odnosa prema svijetu koji nas okruuje -odluke koje svakodnevno donosimo pomau u oblikovanju nas samih, a moderni svijet nas prisiljava da se u njemu pronaemo

9. GLAVNI IMBENICI UTJECAJA NA DRUTEVENE PROMJENE-ni jedna teorija koja u sreditu ima samo jedan imbenik promjene ne moe objasniti raznolikost drutvenog razvoja od lovako sakupljakih i pastirskih drutava preko tradicionalnih civilizacija do krajnje sloenih sustava dananjice

- fiziki okoli: ovo je najjasnije vidljivo ondje gdje vladaju ekstremni prirodni uvjeti, gdje ljudi moraju organizirati svoj ivot prema klimatskim uvjetima (npr. stanovnici polarnog podruja) - manje ekstremni uvjeti mogu takoer utjecati na drutvo (npr. Australska plemena koja su lovako-sakupljaka drutva jer nemaju pogodnosti za kultiviranje) - izravni utjecaj nije velik jer su ljudi esto u stanju razviti bogatstvo na relativno negostoljubivom podruju (npr. stanovnici Aljaske koji su razvili rudnike i naftne buotine bez obzira na klimu) - politika organizacija: Marx- politiki sustavi su izravni izraz ekonomske organizacije, no u drutvima koja imaju sline proizvodne sustave, mogu postojati sasvim razliiti tipovi politikog poretka -vojna mo je imala temeljnu vanost u uspostavi veine tradicionalnih drutava- takoer je kasnije utjecala na njihov opstanak-veza izmeu razine proizvodnje i vojne moi takoer je neizravna

-kulturni imbenici: djelovanje religije, komunikacijskih sustava i voa -religija moe biti ili konzervativna ili inovativna snaga u drutvenom ivotu -neki oblici religijskih vjerovanja i obiaja, koili su promjene, istiui tradiciju -izum pisma kao vaan kulturni imbenik : omoguio stvaranje dokumenata, a time pojaao nadzor nad materijalnim resursima i pridonio razvoju velikih organizacija -voe (vjerski likovi i politike i vojne voe i znanstvenici)~promjene u modernom drutvu: ekonomski utjecaji(irenje proizvodnje i akumulacije bogatstva), politiki utjecaji (borba meu narodima za mo, bogatstvo i vojnu nadmo), kulturni utjecaji(razvoj znanosti i sekularizacija)

POGLAVLJE V.10. RODNE RAZLIKE-potrebno naznaiti distinkciju izmeu roda i spola: SPOL: anatomske i fizioloke razlike koje odreuju muka i enska tijela

ROD: psihika, kulturoloke i drutvene razlike izmeu mukaraca i ena; povezan s drutveno konstruiranim pomovima mukosti i enskosti -socioloke interpretacije rodnih razlika i nejednakosti razliito objanjavaju pitanje roda i spola

-prirodne razlike: neki autori smatraju da su aspekti ljudske biologije koji seu do hormona do kromosoma i od veliine mozga do genetike- odgovorni za uroene razlike u ponaanju mukaraca i ena-mukarci imaju bioloku sklonost k agresivnosti, koju ene nemaju

- teorije prirodnih razlika esto se temelje na podacima o ivotinjskom ponaanju, a ne na antropolokim ili povijesnim dokazima o ljudskom ponaanju, koji otkrivaju varijacije u prostoru i vremenu 11. RODNA SOCIJALIZACIJA-drugi nain da se objasni podrijetlo rodnih razlika

-rodne uloge nastoje se objasniti pomou drutvenih pokretaa kao to su obitelj i mediji (razlikovanje biolokog spola i drutvenog roda) -rodne nejednakosti su posljedica socijalizacije mukaraca i ena za razliite drutvene uloge -uenje spolnih uloga povezano je s pozitivnim i negativnim sankcijama- drutveno primijenjenim dilama koje nagrauju ili koe ponaanje -Connel kritizira: agensi socijalitacije ne mogu proizvesti uinke u osobi koja raste -ljudi aktivno stvaraju i modificiraju uloge -feministice: proizvodi kulture i medijski proizvodi utjelovljuju tradicionalna shvaanja o rodnim ulogama i ciljevima 12. DRUTVENA KONSTRUKCIJA SPOLA I RODA -sociolozi sve vie smatraju da spol i rod treba smatrati drutveno konstruiranim proizvodima -samo ljudsko tijelo je podreeno drutvenim silama koje oblikuju i mijenjaju drutvo na razliite naine (konstrukcija i rekonstrukcija svog tijela) -Ljudsko tijelo i biologija nisu danosti, nego su podloni ljudskom djelovanju i osobnim izborima unutar raznih drutvenih mjesta -Freudova teorija razvoja rodova: prisutnost i odsutnost penisa, erotski osjeaji prema majci, identifikacija socem (poistovjeivanje roda s genitalnom svjesnou) -Nancy Chodorow- teorija rodnog razvoja: uenje mukosti i enskosti proizlazi iz djetetove vezanosti za roditelje od najranije dobi(vezanost za majku jer ima najdominantniji utjecaj na djetetov ivot) - mukost: gubitak i propadanje bliske povezanosti s majkom (objanjenje muke neekspresivnosti)

13. SHVAANJE RODNE NEJEDNAKOSTI- FUNKCIONALISTIKI PRISTUP -funkcionalisti vide drutvo kao sustav meupovezanih dijelova koji, kad su u ravnotei, funkcioniraju bez tekoa, da bi proizveli drutvenu solidarnost - rodne razlike pokuavaju pokazati kao doprinos drutvenoj stabilnosti i integraciji -podjela rada izmeu mukaraca i ena bioloki je utemeljena

-G. Murdock: spol i podjela rada(ene obavaljuju kuanske poslove, a mukarci zarauju za ivot) -T. Parsons: uloga obitelji u industrijskim drutvima i socijalizacija djece (sredite njegovog zanimanja) -smatrao da stabilne i brine obitelji su klju za uspjenu socijalizaciju -obitelj je najdjelotvornija ako postoji jasna spolna podjela rada (ekspresivna uloga ena:briga za djecu,sigurnost i emocionalna potpora Instrumentalna uloga mukarca:zaraivanje za ivot) -Bowlby: majka je presudna za primarnu socijalizaciju djece; ako je majka odsutna ili se dijete odvoji od majke u najranijoj dobi (materinska deprivacija), postoji velika opasnost da dijete nee biti prikladno socijalizirano -dobrobit i mentalno zdravlje djece najbolje se osigurava bliskim, osobnim i trajnim odnosima s majkom; odsutnost majke moe zamijeniti majinski supstituent (ena!) Kritike funkcionalista: feministice su otro kritizirale tvrdnje o biolokom temelju spolne podjele rada, istiui kako ne postoji nita prirodno ili neizbjeno u alokaciji zadaa u drutvu; zapravo ljudi se socijaliziraju u uloge koje od njih oekuje odreena kultura 13. SHVAANJE RODNE NEJEDNAKOSTI- FEMINISTIKI PRISTUPI-zaokupljene neravnopravnim poloajem ena u drutvu

Liberalni feminizam:objanjenje rodnih nejednakosti u drutvenim i kulturnim gleditima -zabrinute zbog seksizma i diskriminacije ena na poslu- pokuavaju usmjeriti svoju energiju na uspostagvu i zatitu jednakih mogunosti za ene, zakonodavnim i drugim demokratskim sredstvima -aktivno podupiru napredak unutar prava- pravno osiguranje jednakosti vano je za prevladavanje diskriminacije ena (pokuavaju djelovati u postojeem drutvenom poretku kako bi postupno ostvarile reforme Radikalni feminizam: pozivaju se na ruenje postojeeg sustava -mukarci su odgovorni za eksploataciju ena i miljenja da od nje nema koristi -analiza patrijarhata: sustavna dominacija mukaraca nad enama- sredinja preokupacija -univerzalna pojava koja postoji u svim vremenima i kulturama -obitelj se smtara kao jedan od primarnih izvora potlaenosti ena u drutvu Firestone (predstavnica): tvrdi da mukarci nadziru ulogu ena u reprodukciji i odgoju djece, a one postaju materijalno ovisne o mukarcima, njihovoj zatiti i uzdravanju(emancipacija je mogua samo ukidanjem obitelji i odnosa moi) -muka supremacija: muko nasilje nad enama- elementi sustavnog tlaenja ena Crni feminizam: Bell Hooks posebni problemi crnih ena (crne ene su dvostruko ugroene zbog boje koe, spola i klasnog poloaja) -snaan je utjecaj naslijea ropstva, segregacije i pokreta za ljudska prava na rodne nejednakosti 14. S. WALBY: TEORETIZIRANJE PATRIJARHATA

-smatra da je patrijarhat od presudne vanosti za svaku analizu rodne nejednakosti -patrijarhat kao sustav drutvenih struktura i praksi u kojima mukarci dominiraju nad enama, tlae i eksploatiraju -6 struktura patrijarhata: proizvodni odnosi u kuanstvu, zaposlenje, patrijarhalna drava, muko nasilje, patrijarhalni odnosi u seksulanosti, patrijarhalne kulturne institucije - razlikovanje privatnog patrijarhata (unutar kuanstva) i javnog patrijarhata (kolektivan po obliku)

POGLAVLJE VII.15. OBITELJ- TEMELJNI POJMOVI -Rekonstruirane obitelji: nastaju u novim brakovima ili u novim vezama koje ukljuuju i djecu iz prethodnog braka -Kohabitacija: zajedniki ivot -Obitelj: skupina ljudi izravno povezana srodnikim vezama pri emu preuzimaju odgovornost za brigu o djeci -Srodnike veze: veze meu pojedincima koje se uspostavljaju brakom ili srodnikim linijama koje povezuju krvne srodnike -Brak: drutveno priznata i odobrena spolna zajednica dviju odraslih osoba -Nukleusna obitelj: dvoje odraslih ljudi koji ive u kuanstvu zajedno s vlastitom ili posvojenom djecom -Monogamija -Poligamija- poliandrija ( ena vjenana s vie mukaraca) -poliginija (mukarac vjenan s vie ena- npr. prema erijatskom pravu) 16. TEORIJSKI PRISTUPI OBITELJI: FUNKCIONALIZAM -funkcionalistika perspektia vidi drutvo kao skup drutvenih institucija koje obavljaju specifine funkcije kako bi omoguile kontinuitet i konsenzus -obitelj obavlja vane zadae koje ispunjavaju osnovne potrebe drutva i pomau odravati drutveni poredak-nukleusna obitelj ispunjaa specijalizirane uloge u modernim drutvima

-Parsons: primarna socijalizacija (proces kojim djeca ue norme drutva) i stabilizacija linosti( uloga koju obitelj obavlja pomaui emocionalno odraslim pripadnicima obitelji)-instrumentalna uloga mukarca

17. TEORIJSKI PRISTUPI OBITELJI: FEMINIZAM -feminizam dovodi u pitanje sliku o obitelji kao o slobodnom i eglitarnom carstvu Betty Friedan: problem bez imena- izolacija i dosada mnogih amerikih kuanica iz predgraa -feministice uspjele usmjeriti pozornost unutar obitelji kako bi ispitale iskustvo ena u kunom okruju: izraena sumnja u viziju prema kojoj je obitelj suradnika jedinica utemeljena na zajednikim interesima i meusobnoj potpori -teile pokazati kako neravnopravni odnosi moi u obitelji znae da odreeni pripadnici obitelji profitiraju od drugih -kuna podjela rada povezana s patrijarhatom

Model mukog hranitelja -vremenom su obitelji postale egalitarnije u distribuciji uloga i odgovornosti -skrenuta pozornost na neravnopravnost odnosa moi koji postoji u mnogim obiteljima posljedica: nasilje u obitelji - istraivanje skrbnikih aktivnosti 18. NOVE PERSPEKTIVE U SOCIOLOGIJI OBITELJI-teorijske i empirijske studije feministica: vee zanimanje za obitelj -pojam druga smjena- dvostruka uloga ene, kod kue i na poslu

-od primarnog zanimanja su vee transformacije u oblicima ljubavi: oblikovanje i razgradnja obitelji i kuanstva, sve vea oekivanja u osobnim vezama i odnosima -porast razvoja i samostalnog roditeljstva, pojava rekosntruiranih i homoseksualnih obitelji, popuranost kohabitacije -Beck i Beck-Gernsheim: ispitivanje burne prirode osobnih odnosa, brakova i obiteljskih uzorka -nae vrijeme je prepuno suprotstavljenih interesa koje postavljaju obitelj, posao, ljubav i sloboda da se slijede vlastiti individualni ciljevi -bitka spolova sredinja je drama naeg vremena premda se ini da su brak i obiteljski ivot postali krhkiji nego ikad, oni su i dalje jako vani ljudima - najjasnije indikacija gladi za ljubavlju; ljubav je sve vanija upravo zbog toga to je nas svijet toliko moan, impersonalan, apstraktan i promijenjiv; ljubav je jedino mjesto gdje se ljudi istinski mogu pronai i ostvariti odnos s drugima

POGLAVLJE VIII.19. SOCIOLOGIJA DEVIJANTNOSTI -Devijantnost: neprihvaanje skupa normi koje prihvaa veina ljudi u nekoj zajednici ili drutvu-devijantnost i zloin nisu sinonimi

-mnogi oblici devijantnog ponaanja nisu sankcionirani zakonom-Hare krine kao primjer devijantne subkulture

-Kriminologija se bavi oblicima ponaanja koji su sankcionirani kaznenim zakonom -Sociologija devijantnosti- slui se kriminolokim istraivanjima, ali takoer istrauje ponaanje izvan podruja pokrivenog kaznenim zakonom -sociolozi prouavaju devijantno ponaanje i pokuavaju shvatiti zato odreeno ponaanje veina smatra devijantnim i kako se ti pomovi o devijantnosti diferencijalno primjenjuju na ljude u drutvu -prouavanje devijantnosti usmjerava pozornost na drutvenu mo, ba kao i na utjecaj drutvene klase podjele na bogate i siromane 20. FUNKCIONALISTIKE TEORIJE ZLOINA I DEVIJANTNOSTI -funkcionalistike teorije smatraju da su zloin i devijantnost posljedica strukturalnih napetosti i nepostojanja moralnih pravila u drutvu-zloin i anomija (Merton i Durkheim) -anomija postoji kad nema jasnih standarda drutvenog ivota

-Durkheim: ljudi su dezorijentirani i prestraeni -zloin i devijantnost su drutvene injenice; neizbjean i nuan element modernog drutva ( u modernom drutvu ima prostora za individualni odabir, pa tu neizbjeno dolazi do nekonformizma) -zloin ima adaptivnu funkciju, uvoenjem novih ideja i izazova, devijantnost je inovativna snaga (dovodi do promjene) Devijantnost odrava granicu izmeu dobrog i loeg ponaanja u drutvu -Merton: (isticao individualne devijantne reakcije) -na njegove ideje je Durkheim imao utjecaja jer su preusmjerile pozornost s individualnih objanjenja na drutvene sile -izvor devijantnosti je u samoj strukturi (amerikog) drutva -skrenuo pozornost na pritisak kojim se nalazi pojedinac kad se prihvaene norme suprotstave drutvenoj strukturi -devijantnost je nusprodukt ekonomske nejednakosti i nepostojanja jednakih mogunosti za svih -naglaavajui suprotnost izmeu rastuih zahtjeva i trajnih nejednakosti, upozorava na osjeaj relativne deprivacije kao na vaan element devijantnog ponaanja -elje i nagrade: Merton: smatrao da je devijantnost prirodna rekacija pojedinca na situacije u kojima se nalaze; postoji 5 moguih reakcija na napetosti izmeu drutveno prihvaenih vrijednosti i ogranienih sredstava za njihovo postizanje: -konformisti (CILJEVI +, SREDSTVA +): prihvaanje priznatih vrijednosti, neovisno o tome jesu li ili nisu uspjeni

-inovatori(CILJEVI +, SREDSTVA -): nastavljaju prihvaati socijalno odobrene vrijednosti, ali se koriste nelegalnim nainima za njihovo ostvarivanje( npr. nelegalno stjecanje bogatstva) -ritualisti(CILJEVI -, SREDSTVA +): prihvaaju soc. priznate standarde, ali zanemaruju vrijednosti tog standarda; slijede svoja pravila, bez ireg cilja i to na nasilan nain -povueni(CILJEVI -, SREDSTVA -): potpuno naputaju svako natjecateljsko stajalite i time odbacuju vrijednosti i odobrene naine ostvarivanja (npr. lanovi neovisne komune) -pobunjenici(CILJEVI -, SREDSTVA -): odbacuju postojee vrijednosti i sredstva postizanja, ali ih aktivno ele nadomjestiti novima i rekonstruirati socijalni sustav 21. SUPKULTURNA OBJANJENA DEVIJANTNOSTI -Cohen: supkulturna objanjenja (razmatrao kolektivne reakcije do kojih dolazi preko supkultura)-tvrdio da djeaci iz radnike klase, frustrirani svojim poloajem u drutvu, esto se udruuju u delikventne supkulture, poput bandi; te supkulture odbacuju vrijednosti srednje klase i zamijenjuju ih normama koje slave neposluh -Cloward i Ohlin:otkrili da delikventne bande nastaju u supkulturnim zajednicama gdje su mogunosti za zakonito postizanje uspjeha malene -kritike funkcionalistima: zbog pretpostavke manje vrijednosti srednje klase prihvaene u cijelom drutvu; pogreno je pretpostaviti da je nesklad nastojanja i mogunosti ogranien na deprivilegirane

22. INTERAKCIONISTIKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI -usmjeravaju se na devijantnost kao na socijalno konstruiranu pojavu; odbacuju ideju da postoje tipovi ponaanja koji su inherentno devijantni-pitaju se kako odreene vrste ponaanja inicijalno definiraju kao devijantna i zato se odreene skupine, a ne neke drugi, proglaavaju devijantnima

-diferencijalna asocijacija i teorija etiketiranja

23. DIFERENCIJALNA ASOCIJACIJA -E.H.Sutherland: teza kojom je povezao zloin s tzv. diferencijalnom asocijacijom - u drutvu koje sadri niz supkultura, neke drutvene sredine potiu na ilegalne aktivnosti, dok druge to ne ine -krimilalno ponaanje se ui unutar primarnih skupina, posebice meu vrnjacima 24. TEORIJA ETIKETIRANJA -teoretiari ne interpretiraju devijantnost kao skup karakteristika pojedinca ili skupina, ve kao proces interakcije izmeu devijantnih i nedevijantnih -etikete koje stvaraju kategorije devijantnosti tako izraavaju strukturu moi u drutvu(devijantnost odreuju bogati siromanima, etnika veina etnikoj manjini)

-Howard Becker: pokuao pokazati kako se devijantni identiteti proizvode etiketama, a ne devijantnim motivacijama ili ponaanjem -devijantno ponaanje je ono koje su ljudi tako nazvali -kritizirao kriminoloke pristupe koji su tvrdili da postoji jasna podjela na normalno i devijantno; za Beckera dev. Ponaanje nije odreujui imbenik kad netko postaje devijantnim -odjea, nain govora, zemlja podrijetla mogu odreivati hoe li se osoba nazvati devijantnom -E. Lemert: iznio je kako razumijeti nain na koji devijantnost moe koegzistirati unutar ili ak postati sredinja toka neijeg identiteta

-devijantnost je prilino rasprostranjena i ljudi koji poine neku devijaciju esto ostaju nekanjeni -inicijalni in transgresije nazvao primarnom devijantnou, takvi sluajevi esto ostanu marginalizirani na samoidentitet neke osobe, pa ne doe do normalizacije ve se osoba etiketira kao kriminalac -sekundarna devijantnost- sluajevi u kojima pojedinac poinje prihvaati etiketu i smatrati sebe delikventom; etiketa postaje sredinja toka neijeg identiteta -kritika: teoretiari zanemaruju procese koji dovode do ina koji je definiran kao devijantan; razlike u soc.,miljenjima i mogunostima utjeu na to koliko e se ljudi angairati u ponaanju koje e se vjerojatno prozvati devijantnim

25. AMPLIFIKACIJA DEVIJANTNOSTI -L. Wilkins: amplifikacija devijantnosti se odnosi na nenamjeravane posljedice koje se mogu dogoditi kad, nazivajui ponaanje devijantnim, neka institucija drutvenog nadzora zapravo sama izaziva jo devijantnije ponaanje;ako pojedinac prihvati etiketu kao dio svog identiteta, vjerojatno e institucije nadzora jo vie reagirati -proces tijekom kojeg se odreena skupina etiketira kao gubitnici i neprilagoeni u pokuaju da ih se nadzire vraa se i stvara jo vee probleme; ekscesi i senzacionalistiki medijski prikazi stvaraju moralnu paniku (situacija kojom se opisuje medijima potaknutu pretjeranu reakciju na odreene skupine ili tip ponaanja 26. TEORIJA KONFLIKTA- NOVA KRIMINOLOGIJA -Taylor, Walton, Young: oslanjaju se na elemente marksistike misli kako bi dokazali da se devijatno ponaanje svjesno odabire i da je esto politika po svojoj prirodi - odbacuju ideju da je devijatnost odreena imbenicima poput biologije, linosti, anomije, socijalno dezorijentacije.. -pojedinci zapravo aktivno odabiru devijantno ponaanje zbog reakcije na nejednakosti kontrakulturnih skupina koje se smatraju devijantnima -analizirali su kriminal i devijantnost u smislu strukture drutva i uvanja moi vladajue klase -Stuart Hall- prouavao pojavu pljake na ulici; tvrdio da moralnu paniku poticali i drava i mediji kako bi skrenuli pozornost od veeg problema nezaposelnosti, niskih plaa i drugih duboko strukturnih drutvenih mana 27. REALIZAM NOVE LJEVICE-nova grana kriminologije, pojavila se 80-ih godina; -oslanja se na neomarksistike ideje nove kriminologije

-realizam nove ljevice:istiu da se poveala stopa kriminala i da javnost zbog toga ima pravo biti zabrinuta -kriminologija se vie mora baviti stvarnim pitanjima kontrole kriminala i soc. politike umjesto da se o njima apstraktno raspravlja - skrenuo pozornost na rtve zloina i tvrdioda istraivanje rtva zlostavljanja daje bolju sliku o razmjerima zloina od slubenih statistika -kriminal i viktimizacija su koncentrirani u marginaliziranim etvrtima- deprivilegiranim drutvenim skupinama prijeti znatno vei rizik od zloina nego drugima-oslanjaju se na Mertona, Clowarda i Ohlina

-nain suprotstavljanja porastu zloina: prijedlog izmjene policijskih procedura policija se

mora vie prilagoditi zajednicama, minimalna policijska intervencija, zadobljavanje povjerenja-kritika: percepcije javnosti o zloinu esto se temelje na stereotipima; previe skree pozornost na rtve, nije posvetio dovoljno pozornosti motivima koji uzrokuju kriminalno ponaanje

POGLAVLJE IX.28. RASA-jedan od najsloenijih sociolokih pojmova -J. A. De Gobineau : teza o postojanju triju rasa: bijela, uta i crna; bijela rasa ima superiornu inteligenciju, moral, volju; crna rasa, nasuprot tomu, karakterizira se kao ivotinjska priroda, nepostojanje morala i emocionalna nestabilnost -u biolokom smislu nema jasnih rasa, samo niz fiziolokih razliitosti -rasa nije nita vie od idelokih uvjerenja

-Rasne razlike- fizike varijacije koje su pripadnici neke zajednice ili drutva izdvojili kao soc. obiljeje Rasa: skupina drutvenih odnosa, pripisujui im, na temelju bioloki utemeljenih osobina, razliite atribute i sposobnosti -vani imbenici u ponavljanju uzorka moi i nejednakosti unutar drutva Rasizacija: proces kojim se shvaanja rase rabe za kaslifikaciju pojedinaca ili skupina Rasizam: odreene skupine se proglaavaju predstavnicima posebnih biolokih obiljeja na temelju prirodnih fizikih osobina -drutvene institucije su postajale rasistiki oblikovane zbog klasifisiranja neeuropskog stanovnitva u suprotnosti prema bijeloj rasi; ograniavanje rasnim poloajem 29. ETNICITET -odnosi se na kulturne obiaje i izgled posebne zajednice ljudi, po kojima se oni razlikuju od drugih -razliite osobine mogu posluiti za razlikovanje etnikih skupina: jezik, povijest, podrijetlo, vjera,stilovi oblaenja i ukraavanja -etnike razlike su potpuno nauene -to je posve drutvena pojava koja se stvara i razvija tijekom vremena (socijalizacijom mladi ljudi asimiliraju ivotne stilove, norme i vjerovanja svojih zajednica) -etnicitet nije statian ni nepromijenjiv, fluidan je i moe se prilagoavati promijenjivim okolnostima -u VB: etnicitet: kulturni obiaji i tradicije razliite od domaih, britanskih obiaja -etnicitet se najee povezuje s manjinskim skupinama unutar populacije 30. MANJINSKE SKUPINE -pripadnici manjine u loijem su poloaju nego veinsko stanovnitvo i imaju razvijen osjeaj grupne solidarnosti ili pripadnosti -nedoslovan nain za opis podreenog poloaja skupine unutar drutva -pripadnici manjinskih skupina esto sebe smatraju kao ljude odvojene od veine

-fiziki i socialno izloirani od ire zajednice -esto stanuju u istim dijelovima grada ili u istoj regiji u zemlji -vjenanja izmeu pripadnika veinskih i manjinskih skupina su rijetka Unutar manj. skupina esta je endogamija- brak kako bi se odrala kulturna mo razlikovanja unutar zajednice 31. PREDRASUDE, DISKRIMINACIJA I RASIZAM -koncepcija diskriminacije i rasizma prisutna je tijekom cijele povijesti -Predrasude- miljenja ili stajalita pripadnika odreene skupine o pripadnicima druge skupine; prethodno stvorena shvaanja osobe s predrasudama esto se temelje na prepriavanjima,a ne o izravnim dokazima i otporna su na promjene ak i ako ih se suoi s novim informacijama -mogu biti pozitivne (o skupinama s kojima se identificiraju) i negativne ( o drugima) -predrasude se esto temelje na vrstim stereotipima: vrstim i nefleksibilnim karakterizacijama skupina ljudi -esto se primjenjuju na skupine manjina -mehanizam transfera: osjeaj neprijateljstva ili bijesa usmjeren na objekte koji nisu stvarni izvor tih osjeaja -stereotipi su duboko usaeni u kulturna shvaanja i teko ih je prevladati -Diskriminacija: stvarno ponaanje prema drugoj skupini ili pojedincu -moe se vidjeti u aktivnostima kojima se dishvalificiraju pripadnici jedne skupine tako da im se uskrauje mogunost koja drugima primjerice nije - diskriminacija ne mora nuno proizlaziti iz predrasuda -Rasizam:predrasude utemeljene na socijalno odreenim fizikim razlikama; rasist misli da su odreeni pojedinci superiorni ili inferiorni od drugih zbog rasnih razlika Institucijski rasizam: borci za ljudska prava su smatrali da je rasizam utkan u tkivo drutva, a ne predstavlja samo miljenje malog broja ljudi Stari rasizam: utemeljen na razlikama u fizikim osobinama -stari rasizam zamijenjen je novim rasizmom (kulturnim rasizmom): koji se koristi idejom kulturnih razliitosti kako bi se iskljuilo odreene skupine -umjesto biolokih, rabe se kulturni argumenti kako bi se diskriminirali odreeni dijeli stanovnitva; -skupine koje odskau od veine mogu biti marginalizirane ili ocrnjene jer odbijaju asimilaciju -novi rasizam ima politiku dimenziju 32.SOCIOLOKE INTERPRETACIJE RASIZMA I ETNIKE DISKRIMINACIJEETNOCENTRIZAM, ZATVORENOST SKUPINA I ALOKACIJA RESURSA -Etnocentrizam: sumnjiavost prema autsajderima, povezana je s tendencijom da se kultura drugoh vrijednuje s pomou vlastite kulture -etnocentrizam i zatvorenost skupine- esto idu zajedno: zatvorenost skupine se odnosi na proces u kojem skupina odrava granicu koja je razdvaja od drugih; te se granice oblikuju

pomou sredstava iskljuivanja takva sredstva ukljuuju ograniavanje ili zabranu brakova izvan skupine, restrikcije socijalnog kontakta ili ekonomskih odnosa i fiziko odvajanje skupine -katkad se skupine jednakih snaga odvajajju granicama: njihovi se pripadnici dre daleko jedni od drugih, alinijedna skupina ne dominira jedna nad drugom

-u takvim okolnostima se skupna zatvorenost koindicira s alokacijom resursa: institucijskom nejednakou u raspodjeli materijalnih dobara 33. SOCIOLOKE INTERPRETACIJE RASIZMA I ETNIKE DISKRIMINACIJEKONFLIKTNE TEORIJE-neki su pokuavali objasniti rasizam kao tip prirodnog konzervativizma koji se pojavljuje u vremenima promjene i nestabilnosti -kulturna objanjenja vide rasizam kao vrstu obrane od uvoenja novih obiaja, jezika i ivotnih stilova koji prijete postojeem poretku

-konfliktne teorije povezuju rasizam i predrasude s jedne strane i odnos moi i nejednakosti s druge strane-marksistiki teoretiari smatraju da je rasizam prozivod sustava, tvrdei da se vladajua klasa koristi ropstvom, kolonizacijom i rasizmom kao sredstvima za eksploataciju rada -neomarksistiki teoretiari- rasizam nije proizvod samo ekonomskih snaga

J. Solomas, P. Gilroy: niz povijesnih i politikih utjecaja su potaknuli posebnu vrstu rasizma u VB -rasizam je sloena i slojevita pojava koja ukljuuje meuigru identiteta etnikih manjina i radike klase te njihovih miljenja; rasizam je puno vie od jednostavnog skupa represivnih ideja, koje mone elite rabe protiv nebijelog stanovnitva 34. MODELI ETNIKE INTEGRACIJE -Asimilacija: imigranti naputaju izvorne obiaje i navike te se prilagoavaju vrijednostima i normama veine (Promjena jezika, odjee, ivotnog stila, kulturnih pogleda...) -Lonac za taljenje (Melting pot): umjesto da se tradicije useljenika rasplinu u koris tradicije koje dominiraju u populaciji koja ve postoji u drutvu, one se uklapaju i tako stvaraju nove, evoluirajue kulturne uzorke -tradicije i obiaji imigranata se ne naputaju, ve pridonose trajno promijenljivoj socijalnoj sredini i oblikuju je -Kulturni prulalizam: najprimjereniji nain jest poticati razvoj istinskog pluralnog drutva u kojem je priznata jednaka vrijednost brojih razliitih supkultura -etnike razliitosti potuju se i slave kao vitalna komponenta ireg nacionalnog ivota 35. ETNIKI SUKOB -razliita jezina, religijska i kulturna pripadnost stanovnitva moe prouzroiti razdvajanje i potom otvoreniantagonizam meu etnikim skupinama

-etniki sukobi: neprijateljstvo izmeu razliitih etnikih skupina i zajednica (primjer Balkan)

-sukobi u Jugoslaviji su ukljuili i pokuaje etnikog ienja- stvaranja etniki homogenih podruja putem masovnog progona druge etnike skupine

-etniko ienje: ukljuuje prisilno preseljenje etnikih zajednica uz pomo sustavnog nasilja, uznemiravanja, prijetnji i zastraujuih pritisaka -Genocid: jedna etnika skupina sustavno eliminira drugu takvu skupinu

POGLAVLJE XII.41. TEORIJE ORGANIZACIJE- WEBEROVO SHVAANJE BIROKRACIJEOrganizacija je velika skupina ljudi, strukturiranih prema impersonalnim linijama i okupljenih radi postizanja specifinih ciljeva. (procesi institucionalizacije i isprepletenost organizacija u suvremenim drutvima, efikasnost, proraunatost, jednoobraznost i kontrola putem automatizacije).

M. Weber organizacije su naini stabilne koordinacije ljudskih aktivnosti u prostoru i vremenu. Birokratska organizacija neizbjena u modernom drutvu, sredinji znaaj u procesu racionalizacije drutva, odabir najuinkovitijeg puta za postizanje nekog cilja. Karakteristike idealnog tipa birokracije 1. Hijerarhija autoriteta nadzor i izvjea 2. Impersonalna pravila rutinske dunosti 3. Puno radno vrijeme i plaeni rad 4. Fizika odvojenost privatne i javne sfere 5. Neposjedovanje sredstava za rad 42. TEORIJE ORGANIZACIJE- PETER BLAU- SLUBENI I NESLUBENI ODNOSI UNUTAR BIROKRACIJA -Peter Blau:prouavao neslubene odnose u dravnoj slubi, ija je zadaa istraivati mogue utaje poreza. -Istraitelji koji su nailaziti na probleme za koje nisu bili sigurni kako ih rjeiti, prema pravilima su trebali o tome raspraviti sa svojim neposrednim nadreenima; pravila procedure su utvrivala da se o tome ne smiju savjetovati s kolegama koje rade iste poslove kao i oni. Veina je slubenika ipak oklijevala obratiti se nadreenima, jer su mislili da bi oni to mogli protumaiti kao nestrulnost, to bi pak negativno utjecalo na njihovu mogunost napredavanja Stoga su se obino konzultirali meusobno, krei time slubena pravila. To ne samo da je pomagalo kao nain konkretnog savjetovanja, nego je takoer smanjilo napetosti i strahove koji su bili pratei dio posla. -Na primarnoj razini drutvene skupine koja je radila iste poslove u organizaciji stvorila se vrsta lojalnost. Posljedica: problemi s kojima su se radnici suoavali rjeavali su se znatno uspjenije. -Nije jednostavno utvrditi kojoj mjeri neslubene procedure openito poveavaju ili smanjuju uinkovitost organizacija.-Sustavi koji nalikuju Weberovu idealnom tipu esto stvaraju razliite neslubene naine na koje se poslovi obavljaju.

43. R. MERTON- DISFUNKCIJE BIROKRACIJE

Robert Merton: ispitivao Weberov birokratski idealni tip i zakljuio da nekoliko elemenata inherentnih birokraciji moe poremetiti rad same birokracije - o disfunkcijama birokracije. - ritualizam i napetosti izmeu javnosti i birokracije -zapazio da su birokrati uvjebani da se dosljedno oslanjaju na pisana pravila i procedure. -njih ne potiu na prilagodljivost, donoenje vlastitog suda pri odluivanju ili na traganje za kreativnim rjeenjima; -birokracija rjeava sluajeve prema objektivnim kriterijima. -rigidnost bi mogla prouzroiti birokratski ritualizam, situaciju u kojoj slubenici provode pravila pod svaku cijenu, ak u sluajevima kad bi neko drugo rjeenje moglo biti bolje za organizaciju u cjelini. - provedba birokratskih pravila moe nadvladati stvarne ciljeve organizacije. Primjerice, birokrat odgovoran za rjeavanja odtetnih zahtjeva moe odbiti da osiguraniku isplati njegov legitimni zahtjev za nadoknadu tete pozivajui se na neprikladno ispunjem formular ili njegovo nepostojanje u prilogu osiguranikova zahtjeva. -ispravnost podnesenog zahtjeva moe imati prednost pred potrebama klijenta koji je pretrpio gubitak 44. T. BURNS I G. STALKER- MEHANISTIKI I ORGANSKI SUSTAVI Burn i Stalker razlikuju dva tipa organizacija: mehanistike ( birokratski sustavi u kojima postoji hijerarhijska zapovjedna linija, s komunikacijama koje se ostvaruju vertikalno, jasnim kanalima Zaposlenici su odgovorni za konkretne zadae; jad se jedan posao obavi, odgovornost prelazi na sljedeeg zaposlenika. Rad unutar takvog sustava je anoniman, a ljudi na vrhu i oni na dnu veoma rijetko meusobno komuniciraju.) i organske ( labavija struktura u kojoj openiti ciljevi organizacije imaju prednost pred usko odreenim zadacima. Komunikacija i naredbe su difuzniji, kreu se po mnogim trajektorijama, i to ne samo vertikalnima. Za svakog ukljuenog u organizaciju smatra se da ima legitimno znanje i znatno pridonosi rjeavanju problema; odluke ne donose iskljuivo oni na vrhu.). - Prema Burnsu i Stalkeru, organske organizacije su mnogo spremnija za rjeavanje promjenjljivih zahtjeva na inovativnom tritu ( npr telekomunikacije, raunalni programi ili biotehnologija) 45. TEORIJA ORGANIZACIJE M. FOUCAULTA- NADZOR U ORGANIZACIJAMA -Veina modernih organizacija funkcionira u posebno izgraenom fizikom prostoru. -Zgrada u kojoj je smjetena posebna organizacija- specifine odlike relevantne za aktivnosti organizacije, -vane arhitektonske karakterisitike sa zgrada drugih organizacija. Foucault- pokazao da je arhitektura neke organizacije izravno povezane s njezinim drutvenim ustrojem i sustavom autoriteta. -spisi o modernim zatvorima uvelike su se bavili izgledom da prouavanjem arhitektonskih karakteristika organizacija moemo pojasniti probleme koje je analizirao Weber.Uredi u kojima je Weber apstraktno raspravljao istodobno su i arhitektonska djela katkad su zgrade velikih tvrtki konstruirane kao hijerarhije, pa to je vii poloaj neke osobe u hijerarhiji autoriteta, to je njezin ured blii vrhu zgrade. Organizacije ne mogu uinkovito funkcionirati ako zaposlenici ne rade sustavno. U poslovnim tvrtkama, kao to je ve upozorio Weber, od ljudi se oekuje da rade redovito. - Aktivnosti se moraju strogo

koordinirati u prostoru i vremenu, a katkad to potie i fizika organizacija i precizan raspored sati.

Zatvori kao moderne institucije birokratizacija zatvora - dio sloene administrativne mree dravnih ustanova, koje su inile pravni i kazneni sustav. Foucault: nacrt modernog zatvora ima podrijetlo u Panoptikonu (organizaciji koju je isplanirao filozof i drutveni mislilac Jeremy Bentham u 19.st. Panoptikon je bilo ime koje je on dao idealnom zatvoru koji je zamislio, nikad nije uspio u cjelosti prodati svoj model britanskoj vladi, ali neke njegove osobine primjenjene su na zatvore u SAD-u, Velikoj Britanij i Europi.) - Panoptikon je sadravao niz posebnim strukturalnih odlika koje su zatvorskim vlastima omoguavale da nadziru vrijeme, prostor i kretanje zatvorenika. -Premda su jo uvijek postojali zajedniki prostori za vjebu i obroke, zatvorenici su bili izolirani u pojedinanim elijama s jednim prozorom koji je bio vidljiv iz sredinjem tornja za nadzor. -elije su bile smjetene kruno oko nadzornog tornja tako da su straari iz njega mogli promatrati sve elije s jednoga mjesta. -zatvorenici u elijama nisu u svakom trenutku mogli znati promtraju li ih straari ili ne, jer su sjenila na prozorima tornja zaklanjala pogled na straare. -trebao omoguiti potpuni nadzor nad ponaanjem zatvorenika stvarni ili zamiljen. Nadzor u organizacijama: Raspored soba, hodnika i otvorenih prostora u nekoj ustanovi osnova je za razumijevanje funkcioniranja njezina sustava autoriteta. - Nadzor se moe pojaviti u dva oblika: Jedan je kada nadreeni izravno nadgledaju rad svojih podreenih.( primjer kolske uionice) Drugi oblik nadzora je suptilniji, ali jedan tako vaan. Sastoji se u stvaranju arhiva, biografija i izvjetaja o ljudskim ivotima. irenje informacijske tehnologije na radna mjesta nametnulo je zabrinutost zbog stalnog nadzora. Takvih tehnikama za nadzor mogue je otkriti privatne informacije koje se poslodavca ne tiu.No, previe izdravnog nadzora otuuje zaposlenike, koji osjeaju da im se uskrauju bilo kakve mogunosti da odluuju o poslu koji obavljaju.

POGLAVLJE XIV.46. VLAST, POLITIKA I MO Vlast -svakodnevna provedba politike, odluke i dravni poslovi, ime se bave dravni dunosnici. Politika se tie sredstava koja se koriste mou kako bi utjecala na doseg i sadraj aktivnosti vlasti, Podruje politikoga moe sezati daleko izvan dravnih institucija. Mo -sposobnost pojedinca ili skupine da provedu svoju volju. U tom obliku moi gotovo uvijek prati ideologija (skup vrijednosti i ideja kojima se opravdava odreena mo). Ovlast- legitiman nain na koji vlada ostvaruje svoju mo. Legitimnost znai da se oni koji su podloni vlasti s time slau. 47. KONCEPCIJA DRAVE Drava politiki aparat koji vlada nad odreenim podrujem uz potporu pravnog sustava i legitimne uporabe sile. Temeljna obiljeja moderne dravne vlasti: 1. Suverenitet ideja o vlasti nad podrujem s jasno utvrenom granicom, nakojem je ona vrhovna mo.

2.Graanstvo veina ljudi koji ive unutar granica politikog sustava jesu graani, imaju zajednika prava i dunosti i sebe smatraju dijelom nacije. Premda postoje ljudi koji su politiki izbjeglice ili nemaju drave, gotovo svatko u dananjem svijetu pripada odreenomu nacionalnom politikom poretku. 3. Nacionalizam - sva moderna drutva su nacionalne drave. To znai da su ona drave u kojima velik dio stanovnitva sebe smatra graanima i pripadnicima jedne nacije 48. TIPOVI POLITIKE VLADAVINE- DEMOKRACIJA Demokracija u osnovnom znaenju politiki sustav u kojem vlada narod, a ne monarsi ili aristokracija. -U nekim drutvima slubeno prihvaena verzija demokracije ograniena je na politiku, dok se u drugima proiruje i na druga podruja drutvenog ivota. -openito se smatra politikim sustavom koji moe najbolje osigurati politiku jednakost, zatititi slobodu i neovisnost, obraniti opi interes, zadovoljiti potrebe graana, promicati moralni samorazvoj i omoguiti uinkovito donoenje odluka, koje e u obzir uzeti interese svih. Sudionika demokracija odluke donose zajedniki svi kojih se one tie. Ovo je bio izvorni tip demokracije u antikoj Grkoj. -ima ogranienu vanost u modernim drutvima, jer nije mogue da svi aktivno sudjeluju u donoenju svih odluka koje ih se tiu. Neke male zajednice nastavljaju tradiciju godinjih gradskih skuptina. -Na odreeni dan svi graani se sastaju kako bi raspravili i glasovali o mjesnim pitanjima koje nisu pod jurisdikcijom dravne ili feredalne vlasti. -Drugi primjer sudionike demokracije je referendum kada ljudi izraavaju svoje miljenje o nekom problemu. Danas je uobiajena predstavnika demokracija: politiki sustav u kojem odluke o zajednici ne donose svi njezini pripadnici, nego ljudi koje su za to odabrali. -Na podruju nacionalne vlasti predstavnika demokracija ima oblik izbora za kongres, parlament ili slino narodno tijelo. -Zemlje u kojima birai mogu izabrati izmeu dviju i vie stranaka i u kojima veina odraslih stanovnika ima pravo glasa, obino se nazivaju liberalnim demokracijama. 49. TIPOVI POLITIKE ORGANIZACIJE- AUTORITARNI SUSTAVI Autoritarni sustavi narodu se ne doputa sudjelovati u vlasti ili se to ak odluno spreava. U takvim drutvima potrebe i interesi drave imaju prednost pred onima prosjenih graana i nema uspostavljenih zakonskih mehanizama za suprotstavljanje vlasti ili uklanjanje vladara 50. PARADOKS DEMOKRACIJEirenje demokracije Tri osnovna razloga: 1. Pad komunizma (glasai nisu mogli odabrati izmeu razliitih kandidata iste stranke Komunistike partije; a esto se na listi nalazio samo jedan kandidat. Komunistika partija bila je dominantna sila u svim drutvima sovjetskog tipa: nadzirala je i politiki sustav i ekonomiju) 2. Globalizacijski procesi injenica je da je demokratizacija povezana sa irim silama globalizacije razlog je na optimizam u budunost demokracije 3. Utjecaj masovnih komunikacija

Paradoks demokracije odgovori na pitanja povezani su upravo s imbenicima koji su pomogli irenju demokracije s utjecajem novih tehnologija i globalizacijom drutvenog ivota. Dok se mo vlada smanjila u odnosu prema globalnim pitanjima, politike su se vlasti

udaljile od ivota veine graana. Mnogim se graanima ne svia da odluke koje se tiu njihovih ivota donose udaljeni monici. 51. POLITIKE STRANKE I GLASANJE U ZEMLJAMA ZAPADA Politika stranka organizacija usmjerena na postizanje legitimne kontrole vlasti putem izbora. Izborni sustavi: veinski i razmjerni. Vrste stranaka: - religijske katolike, protestantske, muslimanske - klasne radnike, seljake - etnike SDS, HSP - ideoloke stranke ljevice i stranke desnice IZBORI: dvostranaki i viestranaki -u nekim zemljama voa veinske stranke ili jedne od stranaka u koaliciji automatski postaje premijer, najvea politika linost u zemlji (SAD-predsjednik se bira odvojeno od stranakih izbora, u glavno predstranako tijelo) -parlament- nain koji kombinira veinski i proporcionalni izborni sustav (pola lanova s najvie osvojenih glasova, dok se druga polovica bira s najveim brojem glasova u regionalnim podrujima) -svaka stranka koja ulazi u parlamenet mora osvojiti min. 5 % glasova (zbog ulaska puno malih stranaka u parlament) -sustav s dominantne stranke- imaju jak centar gdje se nalazi veina glasova; iskljuuju se radikalne ideje 52. TEORIJE NACIONALIZMA I NACIJE Nacionalizam: pokret i ideologija usmjereni na stvaranje nacije i nacionalne drave. Teorijska objanjenja nacije i nacionalizma: E. Gellner nacija i nacionalizam kao moderne pojave(proizvod moderne civilizacije). A. Smith teorija kontinuiteta i predmoderni etniki(nacije povezane s etnicitetima) ETNIJA: skupina koja ima zajednike pretke, kulturni identitet, i vezu s odreenom domovinom - Razliitost pojavnih oblika nacionalizma: nacije bez drava, post-kolonijalni nacionalizam, postkomunistiki nacionalizam. - Marx i Durkheim: nacionalizam ima destruktivnu tendenciju -Weber- analiza nacionalizma -postoje takoer i nacije bez drava

POGLAVLJE XVII.53.DEFINICIJA RELIGIJE- TO RELIGIJA JEST, TO NIJEU nekom obliku religija je prisutna u svim ljudskim zajednicama. Najranije zajednice o ijoj egzistenciji imamo dokaze jasno pokazuju tragove vjerskih simbola I obreda.U tradicionalnim drutvima religija obino ima sredinju ulogu u drutvenome ivotu. Vjerski simboli I obredi esto su povezani s materijalom I umjetnikom kulturom jednoga drutva s glazbom, slikanjem, plesom, pripovijedanjem i knjievnou. Od svojeg poetka do danas religija je ostala sredinji dio ljudskog iskustva - ona utjee na nau percepciju i odnos prema okolini u

kojoj ivimo. (vjerski svjetonazor / moderna racionalna misao)

to religija nije? (B.Wilson) Religiju ne smijemo izjednaiti s monoteizmom (vjerovanjem u jednog boga), s moralnim uputama (starogrki bogovi-ravnodunost), objanjenjima nastanka svijeta, a ni s nadnaravnim (konfucijanizam-religija koja prihvaa prirodni sklad sa svijet i ne zanima je pronalaenje "onostranih" istina, slino i taoizam) to religija jest? Ronald Johnstone - elementi definicije religije. 1. Ukljuuje grupu vjernika - sljedbenika. 2. Religija se bavi posveenim i natprirodnim pitanjima.Odnos profano - sveto. 3. Religija ukljuuje poseban skup ideja tj. vjeru. 4. Posebna ritualna praksa. 5. Religija ukljuuje i skup normi ponaanja. Religija -skup simbola koji izazivaju strahopotovanje, a povezani su s ritualima i ceremonijama u kojima sudjeluju zajednice vjernika. 54. TEORIJE RELIGIJE- K. MARX Ludwig Feuerbach - religija se sastoji od ideja i vrijednosti koje stvaraju ljudska bia tijekom svojega kulturnog razvoja, ali oni ih pogreno prijiciraju na boanske sile i bogove. Oni obino socijalno stvorene vrijednosti i norme pripisuju djelovanju boanstava. -otuenje (alijenancija)- oznaava ustanovljavanje bogova ili svetih sila razliitih od ljudskih bia. Jednom kada ljudi shvate da su vrijednosti projicirane u religiju zapravo samo njihove vrijednosti, one e se moi ostvariti u ovome svijetu te se nee preputati zagrobnomu ivotu. Marx: religija e u svojem tradicionalnom obliku nestati, i to stoga to pozitivne vrijednosti utjelovljene u njoj mogu postati vodei ideali za poboljanje sudbine ovjeanstva na ovome svijetu, a ne zato to su te vrijednosti po sebi pogrene 55. TEORIJA RELIGIJE: E. DURKHEIM Durkheim: definira religiju kao distanciju svetoga i profranoga. -Prema svetim objektima i simbolima ljudi se odnose kao prema odvojenima od rutinskih aspekata egzistencije koji pripadaju podruju profanoga. -simbol same skupine zamjenjuje sredinje vrijednosti skupine ili zajednice. -tovanje totema izvodi se iz tovanja koje ljudi imaju prema sredinjim drutvenim vrijednostima. - U religiji je predmet tovanja i oboavanja zapravo samo drutvo. Durkheim smatra da kolektivne ceremonije reafirmiraju zajednitvo u vrijeme kada su ljudi prisiljeni prilagoditi se velikim ivotnim promjenama. - Religijske ceremonije stvaraju nove ideje i kategorije misli i obnavljaju ve postojee vrijednosti. -Religija nije samo niz osjeaja i aktivnosti; ona uvjetuje nain ivljenja pojedinca u tradicijskim kulturama. 56. TEORIJA RELIGIJE- M. WEBER Weberovi zapisi o religiji razlikuju se od Durkheimovih po tome to se on usredotoio na vezu izmeu religije i drutvenih promjena.

-Ti se spisi pak razlikuju od Marxovih po tome to Weber smatra da religija nije nuno konzervativna. Weber -kranstvo smatrao religijom spasa, a to znai da ona podrazumijeva vjerovanje u mogunost spasa ako ljudi prihvate njezina vjerovanja i slijede njezina moralna naela. U tome su smislu vaniji pojmovi grijeha i spasa od grijeha pomou Boje milosti. -Ti pojmovi stvaraju napetost i emocionalnu dinamiku kojih u istonim religijama nema. Religije spasa imaju "revolucionarni" aspekt. -hinduizam kao onosvjetska religija- njegove glavne vrijednosti istiu bijeg od nedaa materijalnog svijeta, vie sfere duhovnog postojanja; religiozni osjeaji i motivi hind. Ne usredotouju se na oblikovanje i kontrolu materijalnog svijeta, ve materijalnu stvarnost smatra velom kojim se prikrivaju prave brige kojima bi se ovjeanstvo trebalo posvetiti 57. VRSTE RELIGIJSKIJSKH ORGANIZACIJA- CRKVE I SEKTESve vjere ukljuuju zajednice vjernika, ali postoje brojni naini organizacije tih zajednica.

Crkva - Ernst Troeltsch - crkva je masovna organizacija, a pripadnici su iz svih slojeva. To je formalna organizacija s hijerarhijom profesionalnih dunosnika, a snanija je i konzervativnija od ostalih vjerskih skupina. Sekte - nastaju odvajanjem od dominantnih religija, razmjerno su male i vrsto integrirane skupine, ne postoji hijerarhija plaenih slubenika. esto odbacuju norme i vrijednosti ireg drutva, zagovaraju povlaenje iz svijeta i ivota izvan sekte. Od sljedbenika se trai duboka odanost vjerovanju. 58.VRSTE RELIGIJSKIH ORGANIZACIJA- DENOMINACIJE I KULTOVI Denominacije - H. Becker sekta koja se ohladila. One imaju neka, ali ne sva obiljeja crkve., nemaju univerzalnu privlanost u drutvu. Sljedbenici su iz razliitih drutvenih slojeva, odobravaju odvajanje crkve od drave. Konzervativnije od sekti. Takoer, kao i kod crkve, postoji hijerarhija plaenih slubenika i birokratska organizacija. Kultovi - S. Bruce - Kult je individualizirani oblik religioznosti, pripadnici odbacuju vrijednosti vanjskog drutva. Povezanost pripadnika na temelju stavova i interesa dovodi do udruivanja istomiljenika. Karakteristika je nepostojanje vrsto odreenog sustava vjerovanja, a takoer i tolerantnost prema drugim religijama. Slaba je organizacijska povezanost, a karakteriziraju ih karizmatski voe. 59.DIMENZIJE SEKULARIZACIJE -Proces u kojem religija i religijske organizacije gube utjecaj u drutvenom ivotu. Dimenzije sekularizacije: 1. Razina lanstva u religijskim organizacijama - statistike i slubeni podaci mogu pokazati koliko ljudi pripada crkvi i drugim religijskim tijelima, ili koliko ih aktivno sudjeluje na misama ili u drugim obredima. 2. Drutveni utjecaj, bogatstvo i ugled - premda neke potvrene crkve ostaju i dalje vrlo bogate po bilo kojem mjerenju i premda novi vjerski pokreti mogu postati vrlo bogati u kratkom razdoblju, materijalni uvjeti mnogih tradicionalnih vjerskih organizacija postaju sve nesigurniji. 3. Dimenzija religioznosti uvjerenja i vrijednosti - broj ljudi koji posjeuju crkvu i drutveni utjecaj oito nisu nuni izraza vjerovanja ili ideala vjernika. Mnogi religiozni ljudi ne idu redovito na mise niti sudjeluju u javnim ceremonijama; i obrnuto, regularnost posjeivanja i sudjelovanja ne znai uvijek i snanu religioznost, jer ljudi mogu dolaziti u crkvu iz navike ili zato to to od njih oekuje zajednica.

- problematinost teze o sekularizaciji i procesi revitalizacije religije. (protivnici teze o sekularizaciji tvrde da je religija i dalje znaajna snaga, premda se esto pojavljuju u novim i prije nepoznatim oblicima) 60. VRSTE NOVIH RELIGIJSKIH POKRETA Pokreti koji prihvaaju svijet sliniji su "terapijskim" skupinama ili "skupinama za samopomo" nego konvencionalnim religijskim zajednicama. Rije je o pokretima u kojima esto ne postoje obredi, crkve, formalne teologije. Ti pokreti ne odbacuju vanjski svijet ni njegove vrijednosti. Oni pokuavaju pojaati sposobnosti svojih lanova da budu produktivniji i uspiju u ivotu stvaranjem svojih unutarnjih potencijala. tzv. New age pokreti. Pokreti koji odbacuju svijet - ekstremizam. Ti pokreti su vrlo kritiki prema vanjskome svijetu. Oni esto od sljedbenika trae da znatno promjene nain ivota. Pokreti koji se prilagoavaju svijetu istiu vanost unutarnjeg vjerskog ivota pred ovozemaljskim brigama. lanovi takvih skupina pokuavaju ostvariti duhovnu istoi i vjeruju da je ona u tradicionalnih religijama izgubljena. - pentakostalizam Milenaristiki pokreti - skupine koje predviaju neposredno kolektivno iskupljenje vjernika, zbog neke kataklizmike promjene u sadanjosti. Vjerski fundamentalizam opisuje pristup vjerskih skupina kojim se one pozivaju na doslovno tumaenje temeljnih svetih tekstovima ili spisa; one vjeruju da se takve doktrine moraju primjenjivati na sve razine drutvenog, ekonomskog i politikog ivota.

POGLAVLJE XXI.61. M .WEBER- PROTESTANTSKA ETIKA U protestantskoj etici Weber je obradio jedno od temeljnih pitanja: Zato se kapitalizam razvio na Zapadu i nigdje drugdje? Duh kapitalizma - skup uvjerenja i vrijednosti svojstven prvim kapitalistikim trgovcima i industrijalcima. Tim je ljudima bio svojstven jak nagon akumulacije osobnog bogatstva. Ali, za razliku od bogatih u drugim dijelovima svijeta, oni akumulirano bogatstvo nisu pokuavali iskoristiti kako bi ivjeli raskono. Njihov je nain ivota bio asketski, umjeren, oni su novac ulagali kako bi potaknuli razvoj ekonomskih projekata koje su namjeravali stvoriti. Temelj Weberove teorije jest da su stajalita ukljuena u duh kapitalizma izvedena iz religije. Kranstvo je openito je openito utjecalo na uvrenje takvog stajalita, ali osnovnu pogansku snagu takvog razvoja omoguio je utjecaj protestantizma, i to pogotovo jedne njegove vrsta - puritanizam. Prvi kapitalisti bili su uglavnom puritanci i mnogi su bili pristae kalvinizma. Weber je tvrdio da su neke kalvinistike doktrine izravni izvor duha kapitalizma. Jedna od takvih ideja bila je da su ljudi zapravo Boji instrumenti na ovome svijetu, koje je Svemogui stvorio kako bi imali svoj poziv, posao kojim e proslaviti postojanje Boga. Drugi vaan aspekt kalvinizma bila je ideja predestinacije, prem kojoj su samo neki pojedinci "izabrani", predodreeni ui u Kraljevstvo nebesko. 62. ODNOS STRUKTURE I AKCIJE KAO TEORIJSKI PROBLEM SOCIOLOGIJE Struktura i akcija - postavlja se pitanje koliko smo mi kreativni djelatnici, sudionici, koji aktivno kontroliramo uvjete vlastitog ivota. Odnosno, je li veina onoga to inimo rezultat opih drutvenih pojava koje su izvan nae kontrole? Drutvena struktura prema Durkheimu analogno ograniava nae aktivnosti i postavlja ogranienja onomu to kao pojedinci moemo uiniti. Premda to Durkheiomovo stajalite ima mnogo pristaa, injenica jest da su ga esto kritizirali. Kriari pitaju: to je drutvo ako ne

zbroj mnogih pojedinanih djelovanja? Stoga moemo rei da Durkheimove "drutvene injenice" mogu ograniiti ono to inimo, ali ne mogu odrediti to inimo. Anthony Giddens u svezi tog problema navodi kako je strukturacija koristan termin za analizu tog procesa i pretvaranja drutvene strukture. Drutva, zajednice ili skupine imaju "strukturu" samo ako se ljudi ponaaju standardno i razmjerno predvidljivo. S druge strane, "djelovanje" je mogue samo zato to svi mi, kao pojedinci, imamko golemu koliinu drutveno strukturiranih spoznaja. Kako bi npr. mogao jezik uope postojati, jezik mora iti drutveno strukturiran. Jezik je stalno u procesu strukturacije. 63. KONSENZUS I KONFLIKT KAO TEORIJSKI PROBLEM SOCIOLOGIJE Konsenzus i konflikt - kada suprostavljamo stajalita o konsenzusu i konfliktu, ponovno je korisno poeti s Durkheimom. On smatra da je drutvo skup uzajamno ovisnih dijelova. I veina funkcionalista promatra drutvo kao intergriranu cjelinu, sastavljenu od struktura koje se meusobno isprepliu. Ovdje je korisno stoga spomenuti analogiju s fiziologijom tijela. Tijelo se sastoji od raznih specijaliziranih dijelova i svaki taj dio pridonosi odranju ivota organizma. Taj nuni posao meusobno usklauje rad organa; u surptonome, ivot organizma je ugroen. Meutim, oni koji se usredotouju uglavnom na konflikte imaju bitno drugaije miljenje. Prema Marxu, drutva su podijeljena na klase s nedjenakim sredstvima. Kako postoje velike nejednakosti, u drutveni su sustav ugraene podjele interesa. Sukob interesa u nekom trenutku izbija na povrinu, odnosno pretvara se u proces aktivne promjene. Navedena dva stajalita nisu iskljuiva. Sva drutva vjerojatno ukljuuju vrstu opeg dogovora o vrijednostima, a svakako ukljuuju i konflikte. 64. PROBLEM RODNE PRIPADNOSTI KAO TEORIJSKI PROBLEM SOCIOLOGIJE Problem rodne pripadnosti - jasno je da neki od glavnih zadataka koji trebaju objasniti odreene pojave u sociologiji budunosti ovise o tome koliko e se svrhovito razrjeiti ova dilema rodne nejednakosti. Postavlja se pitanje trebamo li analizirati teme vezane za rodnu pripadnost tako da ih razlomimo na specifinije utjecaje koji djeluju na ponaanje ena i mukaraca u razliitim okolnostima. Ili drugim rjeima: Postoje li osobine koje razdvajaju mukarce i ene, njihove identitete i drutveno ponaanje, i to podjednako u svim drutvima? Ili moda rodne razlike uvijek treba objasniti s pomou drugih razlika koje razdvajaju drutva (poput klasne podjele). 65.OBLIKOVANJE MODERNOG SVIJETA KAO TEORIJSKI PROBLEM SOCIOLOGIJE Oblikovanje modernog svijeta - problem se ne odnosi na opa obiljeja ljudskog ponaanja ili drutvenih cjelina, nego na posebne odlike modernoga drutvenog razvoja. Rije je o uzrocima i utjecajima koji djeluju na podrijetlo i prirodu modernih drutava, a proizlazi iz razlike meu marksistikih i nemarksistikih pristupa. Bitna dilema je ova: Koliko su moderni svijet oblikovali ekonomski imbenici koje je isticao Marx, posebno mehanizmi kapitalistikog ekonomskog poduzetnitva? Odnosno, koliko su u moderno doba drugi utjecaji oblikovali drutveni razvoj? Kapitalizam je prema Marxu sustav koji se stalno sve vie iri. Na taj nain Marx objanjava globalno irenje zapadne industrije. (kapitalisti se natjeu kako bi prodali robu potroaima i kako bi opstali na natjecateljskom tritu, a to dovodi do stalno novih tehnolokih inovacija) Prema Weberu, kljunu ulogu u razvoju modernih drutava odigrali su neekonomski imbenici. Ono to lei u temelju kapitalistikih ekonomskih mehanizama, i u nekom je smislu temeljniji od njih, jest utjecaj znanosti i birokracije. Znanost je oblikovala modernu tehnologiju. To e initi i dalje, ak u nekom buduem socijalistikom drutvu. Birokracija je jedini nain da se mnogi ljudi uinkovito organiziraju, pa se ona nuno iri s ekonomskim i politikim razvojem.

Razvoj znanosti, moderne tehnologije i birokracije Weber naziva racionalizacijom. Racionalizacija jest organizacija drutvenog i ekonomskog ivota na naelima uinkovitosti.