Embed Size (px)
DESCRIPTION
Specifičnosti Računovodstva u Ugostiteljstvu - Ivan Jurjevic
Citation preview
SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA U UGOSTITELJSTVU
NA PRIMJERU KALDI d.o.o.
MENTORICA: STUDENT: dr. sc. Željana Aljinović Barać Ivan Jurjević Br. indeksa: 7010140
Split, listopad 2012
I
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................. 1
2. NORMATIVNI OKVIR RAČUNOVODSTVA ................................................. 3
2.1.1. Zakonski propisi ............................................................................... 4
2.1.2. Računovodstvena načela i standardi ................................................ 5
3. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA U UGOSTITELJSTVU .................... 9
3.1. Računovodstvo obrtnika ugostitelja ............................................................ 9
3.2. Računovodstvo trgovačkog društva za ugostiteljstvo ............................... 10
3.3. Specifična izvješća u ugostiteljstvu ........................................................... 14
4. RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKOG DRUŠTVA
KALDI ZA UGOSTITELJSTVO ..................................................................... 17
4.1. Osnivanje i ustroj poduzeća ...................................................................... 17
4.2. Organizacija poslovanja i poslovni procesi u ugostiteljstvu ..................... 17
4.3. Organizacija računovodstva poduzetnika .................................................. 19
4.4. Računovodstvena evidencija i dokumentacija .......................................... 20
4.4.1. Primjer knjigovodstvenog evidentiranja nabave
po ulaznim računima. ..................................................................... 20
4.4.2. Primjer knjigovodstvenog evidentiranja prodaje
po izlaznim računima ..................................................................... 29
4.4.3. Primjer knjigovodstvenog obračuna poreza na potrošnju .............. 29
4.5.Financijska izvješća o pokazatelji poslovanja ............................................ 33
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................... 41
LITERATURA ....................................................................................................... 43
1
1. UVOD
Računovodstvo je prisutno u svim organizacijama, bilo da je riječ o profitnom, neprofitnom
ili javnom sektoru. Unutar sektora pronalazimo poduzeća granske djelatnosti, pa je jedna od
njih i ugostiteljstvo. Riječ je o spletu usluga koje se klasificiraju shodno određenim
polazištima, no u zakonodavnom smislu, riječ je o objektima u kojima se pružaju ugostiteljske
usluge s težištem na pružanje usluga smještaja ili s težištem na pružanje usluga prehrane i/ili
točenja pića i pripremanja i usluživanja napitaka.
Kompleksnost djelatnosti utječe na kreiranje računovodstvenog sustava praćenja
poduzetničkih aktivnosti s učinkom kreiranja poslovne dokumentacije prema kriterijima
knjigovodstva i računovodstvene struke. Uzimajući u obzir sve navedeno, bilježi se posebnost
u ugostiteljskoj djelatnosti, a to je porezna obveza ugostitelja shodno pravilu izračuna poreza
na potrošnju. U tom smislu sve transakcije koje se iskazuju na izlaznim računima (prema
kupcima) sadrže elemente bitne za knjigovodstveno evidentiranje i sumiranje poreza na
potrošnju.
S druge strane, ugostitelji mogu biti fizičke i pravne osobe, odnosno ugostiteljsku djelatnost
mogu obavljati obrtnici i trgovačka društva. Zakonodavac propisuje različite knjigovodstvene
isprave shodno pravnom ustroju subjekta, te se u tom pogledu pronalaze razlike u praćenju i
evidentiranju poslovnih događaja, a u konačnici i na formalno prikazivanje poslovnog
rezultata.
U skladu s problemom istraživanja predmet istraživanja je računovodstvena evidencija kod
ugostiteljske djelatnosti s posebnim osvrtom na porez na potrošnju, u smislu
knjigovodstvenog praćenja i računovodstvenog evidentiranja obveze poduzeća. Poslovni
slučaj koji je uzet za primjer je poduzeće Kaldi d.o.o. iz Zadra.
Temom specifičnosti računovodstva u ugostiteljskoj djelatnosti cilj je ukazati na obilježja
ugostiteljske djelatnosti kao skupa aktivnosti kojima se kreira pružanju cjelovite usluge
potrošačima. Kod ugostiteljstva se radi o pretežitom usluživanju unutar kojeg se kreiraju
pretpostavke knjiženja i računovodstvenog praćenja poduzetnika te iskazivanja prihoda i
rashoda, odnosno obaveza po poreznim opterećenjima, u određenoj mjeri specifičnim za
ugostiteljstvo.
2
Uže determiniran cilj je predstaviti poslovanje poslovnog subjekta Kaldi d.o.o. iz Zadra te na
primjeru istaknuti posebnosti knjigovodstvenog evidentiranja poslovnih transakcija.
Shodno problemu i predmetu rada, metodologija rada je analiza, što podrazumijeva ispitivanje
prakse, zakonskih i drugih rješenja u svezi s izabranom problematikom. Sinteza, ili sažimanje
grupe nalaza korištena je s ciljem donošenja općeg suda ili nalaza. Od posebnih metoda
koristi se analiza financijskih izvještaja poduzetnika i poslovne dokumentacije te deskriptivna
metoda s ciljem ukazivanja na specifičnosti nalaza.
Rad je organiziran u pet dijelova.
U prvom dijelu rada definirani su problem i predmet istraživanja, ciljevi i metodologija rada
te je ukratko opisan svaki dio rada.
U drugom dijelu rada težište je na pregledu normativnog okvira računovodstva: ukratko je
navedena legislativa računovodstva uz osvrt na računovodstvena načela i standarde u njihovoj
funkciji i značaju.
U trećem dijelu rada analiziraju se specifičnosti računovodstva u ugostiteljstvu. U tom smislu
istaknute su posebnosti ugostiteljstva te je ukazano na određene smjernice glede konstruiranja
računovodstva u okvirima poduzetničkih aktivnosti, a shodno pravnom ustroju i pretežitosti
pojedinog vida ugostiteljskih usluga koje se pružaju korisnicima/kupcima.
U četvrtom dijelu rada dat je uvid u opće podatke o poslovnom subjekti Kaldi d.o.o. iz Zadra,
a potom su na primjerima izabranih transakcija objašnjeni postupci financijskog
računovodstva: način knjiženja s popratnim komentiranjem i prikazom poslovne
dokumentacije. Za poslovni subjekt prikazana su financijska izvješća i učinjena je financijska
analiza poslovanja s prikazom i komentarom izabranih pokazatelja uspješnosti poslovanja,
U zaključku su istaknuti najvažniji nalazi u skladu s izabranom problematikom i istraživačkim
nalazima.
3
2. NORMATIVNI OKVIR RAČUNOVODSTVA
Računovodstvo podrazumijeva opisivanje, mjerenje i tumačenje ekonomskih aktivnosti
određenih subjekata.1 Razvoj računovodstva doveo je do specijaliziranih područja koja se
uobičajeno nazivaju: menadžersko (upravljačko) računovodstvo, troškovno računovodstvo,
računovodstvo odgovornosti, porezno računovodstvo, i drugo. Ova su područja, za razliku od
financijskog računovodstva, usmjerena na interne potrebe poduzeća, a primarno su u funkciji
analize, upravljanja poslovnim procesima i planiranju budućih ekonomskih aktivnosti.2
Financijsko računovodstvo je obavezno i potrebno je uložiti dosta truda kako bi se prikupili
podaci u prihvatljivom obliku i s prihvatljivim stupnjem točnosti da bi se zadovoljili zahtjevi
(zakonski i strukovni), […] neovisno o tome smatra li uprava te informacije korisnima.3 To
znači da je računovodstvo normirano i regulirano jer "vanjski korisnici moraju biti sigurni
kako su financijska izvješća pripremljena u skladu s dogovorenim skupom temeljnih pravila.
U suprotnom oni ne bi mogli razumjeti značenje pojedinih brojki." 4
Regulacija računovodstva proizlazi iz brojnih izvora. Autori Alexander David i Nobes
Christopher ističu da se računovodstvo može regulirati, na primjer: tržištem, vladom i
ministarstvima, parlamentom, zakonima ili kodeksima, burzom, vladinom regulativom burzi,
računovodstvenom strukom, odborom članova iz velikih kompanija i neovisnom fondacijom
ili zakladom.5 Jednako važan učinak na normativni okvir računovodstva imaju i svojevrsne
harmonizacije koje u posljednje vrijeme, a shodno političkim i pravnim transformacijama –
izazvano globalizacijom, imaju odraz i na financijsko pravo, a samim time i na
računovodstvo. U tom smislu računovodstvo zadobiva važnu ulogu unutar sustava
međunarodnog informiranja i komuniciranja bazirano na financijskim izvješćima. Kolanje
1 Belak, V.: Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & Partneri, Split, 2006., str. 3. 2 Parać, B.: Poduzetničko računovodstvo & financijsko izvještavanje: dobrim podlogama do pravih odluka, Visoka škola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", Zaprešić, Zagreb, 2008., str. 17. 3 Anthony, R. N., Reece, J. S. Računovodstvo: financijsko i upravljačko računovodstvo, RRiF, Zagreb, 2004., str. 331. 4 Anthony, R. N., Reece, J. S. Računovodstvo: financijsko i upravljačko računovodstvo, op.cit., str. 332. 5 Alexander, D. i Nobes, C.: Financijsko računovodstvo: Međunarodni uvod, 4. izdanje, Mate, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb, 2010., str, 7.
4
financijskih i drugih računovodstvenih informacija zahtjeva standardiziranje6
računovodstvene prakse, kako bi se maksimizirao učinak (učinkovitost) financijskog
izvještavanja, a samim time podržala informacijska protočnost, svojstvena modernom
tržišnom okruženju.
Razvoj harmonizacije računovodstvene regulative na europskom prostoru može se podijeliti u
tri faze. U prvoj fazi naglasak je na Napoleonovim zakonima od 1807. (Code de Commerce).
Uslijedila je faza Direktiva od 1978. (IV. i VII. Direktiva)7. Posljednja u nizu je faza US
GAAP (početkom osamdesetih prošloga stoljeća) i MRS od 1995.8 (objava Komisije EU)9.
2.1. Zakonski propisi
Na nacionalnoj razini računovodstvo može biti regulirano: zakonskim propisima, zakonima i
nadnacionalnim zakonskim propisima, zakonima, nadnacionalnim propisima i
računovodstvenim standardima te zakonima i računovodstvenim standardima.10
U Republici Hrvatskoj je nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, započela gospodarska
reforma s prelaskom na tržišno gospodarstvo i privatno vlasništvo kapitala. Najveća je
transformacija bila ona koja je zahvatila poduzeća s pretvorbom u dionička društva te je,
ukupno uzevši, bilo potrebno usvojiti nove računovodstvene regulative. Temeljno obilježje
računovodstvene infrastrukture do 1992. godine bilo je singularan sustav financijskog
izvješćivanja. Obilježje ovog sustava je da se svi financijski izvještaji prema Zakonu o
računovodstvu predaju u Službu društvenog knjigovodstva (državnu instituciju) koja vrši
6 Standardizacija legislative u međunarodnom okruženju proizlazi iz uzajamnih i međusobno obvezujućih međunarodnih ugovora te nacionalnih sa supranacionalnim instancama, u danom slučaju Republike Hrvatske i pravne stečevine Europske unije. Stupanj harmonizacije ovisi o stupnju prilagođenosti i procesu daljnjega prilagođavanja zakona uz očuvanje nacionalnog integriteta (Ustava i zakona, propisa i prakse kao mjerodavno i normativno pravno pravilo). Više u Šinković, Z.: Priručnik iz financijskog prava (za internu uporabu), Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, 2008. on-line: http://www.nasciturus.com/skriptarnica/doc_view/209-finacijsko-pravo-slubeni-prirunik (2012-9-30) 7 Godine 1978. to je bila EEZ – Europska ekonomska zajednica 8 Ova faza nazvana je "international standardisation" kojom su još i ranije bile obuhvaćene kompanije listane na New York burzi i koje su radi toga koristile US GAAP. 9 U studenom 1995. Komisija EU je objavila novu politiku računovodstvene harmonizacije pod naslovom "Accounting Harmonisation : a new strategy vis-a-vis international harmonisation" kojom se otvaraju vrata MRS. 10 Gulin, D.: Razvoj računovodstvene regulative u svijetu i Republici Hrvatskoj, preuzeto: http://web.efzg.hr/dok/RAC/Razvoj%20ra%C4%8D%20%20regulative%20u%20svijetu%20i%20RH.pdf
5
ulogu vlasničkog autoriteta i nadzora.11 Od 1992. do 2005. godine na snazi je Zakon o
računovodstvu12 i u primjeni su Međunarodni računovodstveni standardi. Sljedeći je Zakon o
računovodstvu iz 2005. godine13 koji je na snazi od 2006. do 2007. godine i u primjeni je uz
revidirane Međunarodne računovodstvene standarde te Međunarodne standarde financijskog
izvještavanja. Zakon o računovodstvu iz 2007. godine14 na snazi je od 2008. godine.
Uz zakonske propise kojima se uređuje računovodstveni ustroj, praćenje i izvještavanje,
računovođe trebaju pratiti i porezne zakone i propise, budući da su porezi bitna sastavnica
svih transakcija vezano uz poslovanje i gotovinske tijekove. Uz spomenuto, i gospodarske
djelatnosti su različite pa i to unosi određene specifičnosti u računovodstvo poduzetnika. U
tom smislu valja istaknuti i napomene u vezi ključnih odredba Zakona o računovodstvu a
vezano uz obvezu primjene. Tako Zakon o računovodstvu primjenjuju (1) trgovačka društva i
trgovac pojedinac koji uređuju trgovačka društva, (2) poslovna jedinica poduzetnika sa
sjedištem u stranoj državi, ako prema propisima te države ne postoji obveza poslovnih knjiga
i sastavljanje financijskih izvještaja, te poslovna jedinica poduzetnika iz strane države koji su
obveznici poreza na dobit, sukladno propisima koji uređuju poreze.15
Jedna od novina u zakonskim odredbama jest i način objave financijskih izvještaja.
"Financijski izvještaji, kao i godišnje izvješće, te dopunski podaci dostavljaju se Financijskoj
agenciji (FINA-i) radi javne objave."16 Porezna uprava Ministarstva financija provodi nadzor
poduzetnika, u dijelu računovodstvenih poslova17, a vezano uz poslove poduzetnika koji se
obavljaju po posebnim propisima, nadzor računovodstvenih poslova provode i tijela Hrvatske
narodne banke (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
2.2. Računovodstvena načela i standardi
U razdoblju od početka 2008. godine do prijema Hrvatske u članstvo Europske unije,
pripisano je da poduzetnici u sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja primjenjuju
11 Gulin, D.: Razvoj računovodstvene regulative u svijetu i Republici Hrvatskoj, preuzeto: http://web.efzg.hr/dok/RAC/Razvoj%20ra%C4%8D%20%20regulative%20u%20svijetu%20i%20RH.pdf 12 Zakon o računovodstvu "Narodne novine" br. 90/92. 13 Zakon o računovodstvu, "Narodne novine" br. 146/05. 14 Zakon o računovodstvu, "Narodne novine" br. 109/07. 15 Članak 2. st. 1. i 2., Zakona o računovodstvu "Narodne novine" br. 109/07. 16 Parać, B.: Poduzetničko računovodstvo & financijsko izvještavanje: dobrim podlogama do pravih odluka, op.cit., str. 60. 17 Zakon o računovodstvu čl. 25. st. 1. "Narodne novine" br. 109/07.
6
Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (HSFI)18. Zakon o računovodstvu definira
HSFI kao računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja,
koje primjenjuje računovodstvena struka, koje donosi Odbor za standarde financijskog
izvještavanja (OSFI), a objavljuju se u Narodnim novinama.
Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI) temelj su za sastavljanje i objavu
financijskih izvještaja malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj. Nakon što su dugo
vremena svi poduzetnici u Republici Hrvatskoj sastavljali i objavljivali financijske izvještaje
sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), 2008. godine
objavljeni su i nakon toga krenuli u primjenu Hrvatski standardi financijskog izvještavanja s
ciljem pojednostavljenja procesa sastavljanje i objave financijskih izvještaja malim
poduzetnicima te smanjenja troškova. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
utemeljeni su u Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja te u osnovi, uz manje
razlike, predstavljaju njihovu pojednostavljenu verziju.
U Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja naznačene su temeljne koncepcije na
kojima počiva sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja. Svrha standarda je propisati
osnovu za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvještaja; pomoć revizorima u formiranju
mišljenja jesu li financijski izvještaji u skladu s Hrvatskim standardima financijskog
izvještavanja te pomoć korisnicima financijskih izvještaja pri tumačenju podataka i
informacija koje su sadržane u financijskim izvještajima.
Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja regulira se tematika u vezi s financijskim
izvještajima, u prvom redu, namijenjenih vanjskim korisnicima. Oni sadrže zahtjeve
priznavanja, mjerenja, procjenjivanja, prezentiranja i objavljivanja transakcija i događaja
(imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda, dobiti i gubitku, promjena u kapitalu i
novčanom toku) važnih za financijske izvještaje opće namjene.
Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su jednostavni, malog su opsega te teoretski i
stručno zadovoljavaju kriterije suvremenog financijskog računovodstva. Utemeljeni su u
odrednicama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, IV. i VII. Direktivi
Europske unije i te domaćoj računovodstvenoj teoriji i praksi.
18 Odredba članka 13. Zakona o računovodstvu "Narodne novine" br. 109/07.
7
Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo od devet članova s
petogodišnjim manadima koje na prijedlog Ministra financija imenuje i razrješava Vlada
Republike Hrvatske, osnovan na temelju Zakona o računovodstvu. Njegova je primarna uloga
prevođenje Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te donošenje, objava i
tumačenje Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. Odlukom Odbora za standarde
financijskog izvještavanja prva objava standarda izvršena je u Narodnim Novinama br. 30 od
12. ožujka 2008. godine. Standardima je propisana primjena za razdoblje od 01. siječnja 2008.
godine.
Obveznici primjene su mali poduzetnici, odnosno kompanije koje zadovoljavaju sve sljedeće
kriterije: kompanije čije dionice ne kotiraju na burzi, nisu financijske institucije, ne sastavljaju
konsolidirana financijska izvješća, odnosno ne zadovoljavaju dva ili tri (od tri) kriterija
vezanih za visinu aktive (više od 108 milijuna kuna), prihoda (više od 216 milijuna kuna) i
broj zaposlenika (više od 250 zaposlenika) potrebnih za klasifikaciju u skupinu velikih
poduzetnika sukladno Zakonu o računovodstvu.
Računovodstveni standardi predstavljaju detaljniju razradu računovodstvenih načela, a
podrazumijevaju reguliranje načina obuhvata, obrade i prezentiranja računovodstvenih
informacija te su podloga (izvor) računovodstvenih politika. U Republici Hrvatskoj "najčešće
se primjenjuju odredbe sljedećih Međunarodnih računovodstvenih standarda: MRS 1 –
Prezentiranje financijskih izvještaja; MRS 2 – Zalihe; MRS 7 – Izvještaj o novčanom tijeku;
MRS 9 – Troškovi istraživanja i razvoja; MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema; MRS
18 – Prihodi; MRS 21 – Učinci tečajnih razlika; MRS 23 – Troškovi posudbe (…).
Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni računovodstveni standardi
financijskog izvještavanja se oblikuju i usvajaju kroz razmjerno složen postupak, koji
uključuje računovođe, financijske analitičare i druge korisnike financijskih izvještaja,
poslovnu zajednicu, burze, zakonodavna i regulativna tijela, akademske krugove i ostale
zainteresirane pojedince i organizacije iz cijeloga svijeta."19
Međunarodni računovodstveni standardi su, prije svega, namijenjeni eksternim korisnicima
računovodstvenih informacija, bilo da imaju direktni (investitori, kreditori) ili indirektni
(revizori, kupci, dobavljači…) financijski interes kod nekog poslovnog subjekta. Unutar
19 Parać, B.: Poduzetničko računovodstvo & financijsko izvještavanje: dobrim podlogama do pravih odluka, op.cit., str. 63 i 64.
8
poslovnog subjekta nailazimo na različitu strukturu upravljanja te se kao glavni korisnici
računovodstvenih informacija javljaju menadžeri (top management, middle management i low
management).20
Člankom 13. Zakona o računovodstvu određuje se velikim poduzetnicima i poduzetnicima
čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo
uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira dužni sastavljati i prezentirati godišnje
financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
20 Ramljak, B.: Financijsko izvještavanje po segmentima, on-line: http://bib.irb.hr/datoteka/488493.Brela-konacni_tekst.doc (2012-10-10)
9
3. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA U UGOSTITELJSTVU
Specifičnosti računovodstva u ugostiteljskoj djelatnosti proizlaze iz konteksta djelatnosti i
modalitetu prema kojem se razvrstava unutar kriterija za ugostiteljsku djelatnost. Da bi se
razumjelo o kojim i kakvim kontekstima ugostiteljstva je riječ, potrebno je pobliže opisati
djelatnost ugostiteljstva te ukazati na njezine specifičnosti i varijabilnost.
Ugostiteljstvo sadrži karakteristike proizvodne, trgovačke i čisto uslužne djelatnosti, odnosno
"u isto vrijeme podrazumijeva ugostiteljstvo, promet, trgovinu, zanatstvo, poljoprivredu i
industriju, koji svojim brojnim proizvodima, smještajem, ishranom, prijevozom, osobnim
uslugama, animacijom i razonodom, zadovoljavaju sve potrebe turista"21 i ostalih korisnika
ugostiteljskih usluga.
3.1. Računovodstvo obrtnika ugostitelja
Različitost u vođenju poslovnih knjiga kod obrtnika i trgovačkog društva, u konačnici
rezultira istim pitanjem poduzetnika, a to je dobit, odnosno poslovni rezultat. Kod obrtnika
vodi se jednostavno knjigovodstvo (knjiga ulaznih i izlaznih računa), dok se kod trgovačkog
društva, u skladu sa Zakonom o računovodstvu, vodi dvojno knjigovodstvo i sastavljaju se
financijska izvješća.
Obrtnici – fizičke osobe koje obavljanju određenu djelatnost, podliježu zakonskim propisima
vezano uz djelatnost koju obavljaju, a dužni su voditi poslovne knjige i to:22
Knjigu primitaka i izdataka,
Knjigu prometa,
Popis dugotrajne imovine,
Knjigu URA/IRA (ulaznih/izlaznih računa).
Temeljna knjigovodstvena evidencija vodi se u knjizi primitaka i izdataka, i to na načelu
blagajne. Knjiga se zaključuje na kraju godine i služi za određivanje dohotka i porezne obveze
(prema Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o računovodstvu, MRS-ovima, Porezu na dohodak,
21 Dobe, R.: Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća, op.cit., str. 22. 22 Poslovne knjige poduzetnici vode u sustavu jednostavnog knjigovodstva (tabelarnim prikazima).
10
Porezu na potrošnju). Obrtnik sastavlja izvještaje za eksterne korisnike i to prijavu poreza na
dohodak Poreznoj upravi do 28.02. u tekućoj godini za prethodnu godinu.
3.2. Računovodstvo trgovačkog društva za ugostiteljstvo
Računovodstvo trgovačkog društva je kompleksnije od onoga koje vode obrtnici. Poslovne
knjige kod trgovačkog društva su evidencije u koje se unose podaci o nastalim poslovnim
događajima, kronološki i sustavno. Prema zakonu o računovodstvu, trgovačka društva moraju
voditi glavnu knjigu, dnevnik i pomoćne knjige.
Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronološki upisuju poslovni
događaji na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu po
načelu dvojnog knjigovodstva. Za konta imovine, obveze i kapitala obično se kaže da su to
konta stanja jer se za njih podaci o stanju imovine, obvezama i kapitalu prenose u bilancu. Za
konta prihoda i rashoda kaže se da su to konta uspjeha jer se podaci o iznosima ostvarenih
prihoda i rashoda, u određenom razdoblju, prenose u izvještaj o dobiti za to razdoblje.
Dnevnik je temeljna poslovna knjiga u koju se kronološkim redoslijedom evidentiraju svi
knjigovodstveni poslovni događaji, pa je dnevnik kronološka evidencija s kontrolnim
učinkom o pojedinom poslovnom događaju na jednom mjestu. Nakon svake poslovne
promjene, dnevnik treba biti uravnotežen s obzirom na dugovnu i potražnu stranu.
Pomoćne knjige u vođenju računovodstva trgovačkog društva su dopuna ili razrada podataka
glavne knjige u analitičkoj evidenciji. Primjerice, knjiga blagajne je pomoćna poslovna knjiga
kojoj je svrha osiguravanje svakodnevne kontrole raspolaganja novčanim sredstvima.
Knjiženje se provodi odmah po nastanku poslovnog događaja – dnevna ažurnost. Iskaz je
uplata gotovine u blagajnu i isplata gotovine iz blagajne. Knjiženje gotovinskih primitaka i
izdatak naziva se blagajnički izvještaj. Saldo se utvrđuje svakodnevno (kontrolna funkcija).
Knjiga dugotrajne imovine (knjiga inventara) je "matična knjiga" u kojoj su sakupljeni svi
podaci o pozicijama dugotrajne imovine od nabave do njihova otuđenja (likvidacije). Pomaže
pri provođenju inventure. Podaci o nabavi i otuđenju pojedinih pozicija dugotrajne imovine
unose se kronološkim redom. Ova knjiga se ne zaključuje na kraju poslovne godine za razliku
od osnovnih poslovnih knjiga i analitičke evidencije dugotrajne imovine.
11
Temeljni financijski izvještaji su: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku,
izvještaj o promjeni kapitala i bilješke uz financijske izvještaje. Temeljni financijski izvještaji
sastavljaju se za poslovnu godinu i čuvaju se trajno. Jednom godišnje moraju javno objaviti
financijske izvještaje veliki poduzetnici i srednje velika poduzeća ako su organizirana kao
dionička društva. Jednom godišnje reviziji podliježu financijski izvještaji velikih poduzeća i
srednje velikih poduzeća ako su dionička društva.
Ugostiteljstvo za prehranu i piće je djelatnost s konkretnim ustrojem i predvidljivim
poslovnim procesima s rezultirajućim outputom informacija značajnim za knjigovodstveno
evidentiranje. Na slici 1. prikazan je primjer veza poslovnih procesa ugostiteljstva prehrane i
usluživanja pića i informacijskog sustava računovodstva.
Slika 1. Primjer poslovnih procesa i veze s informacijskim sustavom (RIS - računovodstveni informacijski sustavi: nastavni materijali, on-line, 2005., str. 24 (2012-08-10))
Ugostiteljstvo prehrane (prikazano na slici 1). ima mjesto troška kuhinju. Primjerice, kuhinja
"proizvodi" podatke o razduživanju namirnica. Iz toga proizlaze podaci za nabavu, jer se
stanje namirnica na skladištu mijenja na dnevnoj osnovi. Sa računovodstvenog stajališta bitno
je voditi evidenciju u skladu s normativima, budući da se prilikom manipulacije hranom u
pripremi, obradi i doradi gubi na supstanci. Primjerice, kod normativa za glavnu namirnicu
(npr. odrezak – meso), potrebno je utvrditi i ostale potrebne materijale (mast, ulje, začini i
drugo). Normativ treba izražavati, u pravilu, u kilogramima, jer se namirnice u pravilu
12
najčešće nabavljaju u kilogramima (tim prije što normativ mora biti izražen u veličinama u
kojima je izražen u nabavnom dokumentu: računu, dostavnici i slično). Pritom je potrebno
voditi evidenciju koja odgovara potrebnoj bruto i neto količini, sve radi gubitka supstance
(materijala) kod obrade i prerade namirnica.23
Stavljanjem u odnos izvješće stanja nabave i prihoda, dolazi se do kontrole marže i kontrole
količina. Zbirni izvještaj upravi daje smjernice za daljnje poslovne odluke o tome što naručiti,
kod kojeg dobavljača, u kojoj količini? Ustaljene procedure temeljene na iskustvu i intuiciji ne
mogu pružiti optimalnu nabavu na nestabilnom tržištu gdje se svakodnevno mijenjaju
dobavljači, uvjeti prodaje, cijene proizvoda, alternative proizvoda, i slično. S druge strane,
dugogodišnje vezanje uz jednog dobavljača koji stimulira nabavu dodatnim popustima se
mnogo puta u praksi pokazalo kao pogodno za manipulaciju cijenama u manje značajnim
artiklima koje poduzeća ne mogu kontrolirati.24 Stoga je financijsko računovodstvo u funkciji
osiguranja podloge kod donošenja odluke o osiguranju optimalnih zaliha, smanjenju
(optimizaciji) financijskih sredstava vezanih uz zalihe, praćenje stanja zaliha u realnom
vremenu, i slično.
Posebnost informacijskog podsustava financijskog računovodstva ugostiteljstva pripreme i
pružanja usluga točenja pića prikazana je na slici 2.
23 Potrebnu bruto i neto količinu nužno je izraziti radi izrade plana nabave i plana prodaje, ali i radi poštivanja tehnološkog procesa u izradi pojedinog jela jer se u procesu pripreme javljaju određeni gubici, što je utvrđeno pravilnikom o dozvoljenim gubicima u trgovini na malo namirnica koje se najčešće rabe kod pripreme jela, prosječne težine svinje i iskorištenosti mesa, prosječne težine peradi i iskorištenog mesa, utvrđivanje težine kuhanog, prženog, pirjanog i parenog mesa u postotku na težinu svježeg mesa, odnosno promjene na mesu vremenom hlađenja, prosječna težina goveda i iskorištenosti mesa tj. gubitka mesa po kilogramima koji se ne mogu iskoristiti. Slično je i kod obrade i posluživanja povrća i voća te drugih namirnica koje se prerađuju u procesu ugostiteljstva pripreme hrane. Primjerice, mrkva neočišćena (100%) daje mrkvu očišćenu (80%) i otpad (20%). Ove gubitke je potrebno uvažiti kod utvrđivanja normativa. 24 Izvor: Galičić, V.: Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, Fakultet turizma i hotelijerstva, Opatija, 2006., str. 136.
13
Slika 2. Ulazne i izlazne informacije u ugostiteljstvu značajne za računovodstveno praćenje i analizu (Izvor: Galičić, V.: Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, Fakultet
turizma i hotelijerstva, Opatija, 2006., str. 93)
Normativi u ugostiteljstvu pružanja usluge pića i pripreme napitaka su predodređeni HoRaCe
(hoteli, restorani, caffe barovi) ambalažom pića (sokovi, voda prirodna i mineralna, pivo i
slično) odnosno ambalažom od zapremine 1 litre (vina, i alkoholna pića), odnosno bačve kao
tvornička ambalaža prilagođena za točionike pića. Ambalaža je djelomično povratna
(predviđena za ponovno punjenje), pa ugostitelj kod dobavljača zadužuje ambalažu kod prve
nabave pića i dalje je koristi sve do gašenja djelatnosti (odjave). Kod ambalaže koja nije
povratna, u skladu s propisima o zaštiti okoliša, proizvođač pića plaća naknadu u državni
proračun.
Financijsko računovodstvo kod ugostiteljstva za pružanje usluga pića i pripreme napitaka,
omogućuje analizu prodaje i to sa željenom razinom preciznosti, te omogućuje praćenje i
analizu prodaje po svim vrstama usluga i to u naturalnim i financijskim veličinama.
Primjerice, promet po prodajnom artiklu (dnevno i periodično) omogućava uvid i
redefiniranje ukupne ponude na bazi podataka o tome koji artikli su najčešće traženi i koliko
sudjeluju u ukupnom prometu prodajnog mjesta i eventualnu korekciju cijena. Promet po
jedinici vremena (po vremenskim intervalima) ukazuje o opterećenost cjelokupnog radnog
vremena i može poslužiti za određivanje vršnog opterećenja rada prodajnog mjesta i dodatno
angažiranje zaposlenika radi bolje kvalitete usluge, ili uočavanje intervala u kojima se ne
zahtijeva toliki angažman radnika. Promet po konobaru, primjerice, daje uvid koliko je
14
prometa (pojedini) konobar ostvario i koliki je njegov udio u ostvarenju ukupnog prometa. U
uvjetima stimulativne politike nagrađivanja uslužnog osoblja, može poslužiti kao
vjerodostojan dokument za određivanje najuspješnijih izvršitelja uslužnog procesa.
Računovodstvo ugostiteljstva daje uvid i u druge bitne informacije o tržištu nabave
(opskrbljenost tržišta, cijenama pojedinih vrsta i kategorija pića, uvjeti nabave i plaćanja), s
tržišta prodaje (o zahtjevima gostiju, rezervacijama, zahtjevima za određenim asortimanom,
uvjetima prodaje i plaćanja), i slično.
3.3. Specifična izvješća u ugostiteljstvu
Iz poslovanja ugostitelja (smještajno ugostiteljstvo i ugostiteljstvo za prehranu i piće)
proizlazi da se u pojedinom poslovnom kontekstu evidentiraju i analiziraju specifične veličine
i transakcije vezano uz kontekst poslovanja ugostiteljskog objekta. Financijsko računovodstvo
(orijentirano na vanjske korisnike računovodstvenih informacija) izvješćima udovoljava
zakonskim i drugim zahtjevima koji proizlaze iz pravnog ustroja, veličine poduzeća i/ili
uključenosti poduzeća u trgovanje dionicama na burzi. Uz temeljna financijska izvješća koja
su različita za: domaćinstva koja pružaju ugostiteljske usluge, obrtnike i trgovačka društva, u
ugostiteljstvu se uz informacijski sustav financijskog računovodstva kreiraju i druga izvješća
za potrebe menadžerskog (upravljačkog) računovodstva, računovodstva troškova, odnosno za
potrebe interne kontrole i drugih upravljačkih funkcija, pa su specifična izvješća u
ugostiteljstvu ona koja prate kontekst poslovanja.
U smještajnom ugostiteljstvu to je obračun prometa recepcije, rezervacije, odlasci gostiju,
naplaćeni računi, promet blagajne i status soba. U tom smislu računovodstvena evidencija
služi za sumiranje stanja i izračun posebnih pokazatelja uspješnosti poslovanja smještajnog
ugostiteljstva, kao što je to izračun iskorištenosti kapaciteta po krevetu (smještajnoj jedinici) u
odnosu na poslovno razdoblje (sezonsko ili cjelogodišnje), ostvareni prihod po postelji/sobi, i
slično, a u funkciji je upravljanja i planiranja poslovanjem.
Kod ugostiteljstva za prehranu i piće informacijski inputi su podaci o nabavi materijala i
inventara te njihovim utrošcima. Informacijski (računovodstveni) outputi utvrđuju stanje i
odstupanja (pozitivna ili negativna) planiranih veličina u odnosu na ostvareni promet
(prodaju). U sklopu knjigovodstvene evidencije prikupljaju se podaci o sirovinama,
namirnicama, proizvodima, grupama artikla, mjestima troška, dobavljačima, konobarima,
15
registar blagajni, poreznim grupama proizvoda, i drugo. Temeljnice za evidentiranje su račun
i/ili dostavnica dobavljača, interne dostavnice davatelja i interne dostavnice primatelja
materijala (skladište i mjesto troška/kuhinja ili drugo mjesto troška). Na temelju podataka
vrše se kalkulacije za grupe proizvoda, pojedinačno i po nabavnim cijenama, kalkulativne
liste (cjenik pića, nabavne cijene jela i pića, analiza prodajnih cijena).
U ugostiteljstvu prehrane i pića u kombinaciji s ugostiteljstvom smještaja, planiraju se, uz
ostalo i: pansionski obroci, prigodni/svečani obroci, topli obroci, a sve u skladu s ponudom
ugostiteljskog objekta, rezervacijama, odnosno stupnjem popunjenosti (sezonski i
cjelogodišnji rad).
Financijsko računovodstvo prikuplja i obrađuje podatke o obračunatom porezu na potrošnju i
obračunatom porezu na dodanu vrijednost. Suvremene inteligentne konobarske registar
blagajne prilikom izlaznih računa evidentiraju i prikazuju podatke na izlaznim računam o
poreznom iznosu obračunatom na osnovicu maloprodajne cijene. Budući da se oporezivanje
porezom na potrošnju u ugostiteljstvu vezuje uz ugostiteljsku uslugu pružanja usluge pića,
specifičnost računovodstva u ugostiteljstvu je i u pogledu kalkulacije i iskazivanja zaduženja
poduzetnika po ovom poreznom opterećenju.
Porez na potrošnju je općinski ili gradski porez. Obveznici plaćanja poreza na potrošnju su
sve pravne osobe - ugostiteljska trgovačka društva te fizičke osobe – ugostitelji obrtnici, koji
obavljaju ugostiteljsku djelatnost pružanjem ugostiteljskih usluga te pripremanjem i
posluživanjem pića i napitaka u ugostiteljskim objektima.
Sukladno članku 31. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića kojima se smatraju
prirodna i specijalna vina, vinjak, rakija i žestoka pića, te na potrošnju piva i bezalkoholnih
pića što se prodaju u ugostiteljskim objektima. Bezalkoholnim pićima smatraju se prirodni
voćni sokovi (juice) kao i sva osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineralne i
gazirane vode, osim čaja i kave. Obrazac Porezne uprave za mjesečni obračun i uplatu poreza
na potrošnju prikazan je na slici 3.
16
Slika 3. Obrazac Porezne uprave za mjesečni obračun i uplatu poreza na potrošnju ugostitelja (Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava, on-line: www.porezna-uprava.hr (2012-08-20))
U svojim odlukama, stopu poreza na potrošnju općina ili grad može propisati u visini do
najviše 3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, što je većina općina ili gradova u
svojim odlukama i propisala.
Rokovi plaćanja poreza na potrošnju te obračunska razdoblja različito su propisani u
odlukama pojedinih gradova ili općina. Stoga se predlaže da se plaćanje poreza na potrošnju
veže za rokove predaje prijave PDV-a te da se porez na potrošnju plaća mjesečno, do
posljednjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, neovisno o tome radi li se o
mjesečnim ili tromjesečnim obveznicima PDV-a, a kako je to propisano Odlukom Grada
Zagreba (Nar. nov. br. 87/01 i 103/01.).
Poslove evidentiranja, nadzora nad obračunavanjem, naplatu te ovrhu radi naplate poreza na
potrošnju, obavlja nadležno tijelo za utvrđivanje poreza, a to su jedinice područne
(regionalne) ili lokalne samouprave ili ispostave Porezne uprave, ali isključivo za one gradove
i općine koje su svojom Odlukom temeljem sklopljenog ugovora, navedene poslove prenijele
u nadležnost Porezne uprave.
17
4. RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKOG DRUŠTVA KALDI ZA UGOSTITELJSTVO
4.1. Osnivanje i ustroj poduzeća
Tvrtka Kaldi d.o.o. za ugostiteljstvo, trgovinu i turizam osnovano je 15.03.2010. godine sa
sjedištem u Zadru. Predmet poslovanja poduzetnika su, uz ostale djelatnosti, i djelatnosti
ugostiteljstva i to:
pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane,
pripremanje i usluživanje pića i napitaka,
pružanje usluga smještaja,
priprema hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja, (u prijevoznim
sredstvima, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering).
Ustroj poduzeća odražava specifično razdoblje, odnosno fazu u kojoj poduzetnik razvija
organizacijsku strukturu u skladu s kapacitetima i djelatnosti – caffe bar. Poduzetnik od
osnivanja (na godišnjoj razini) zapošljava tri djelatnika. Težište djelatnosti je na obavljanju
ugostiteljstva usluživanja pića i napitaka.
4.2. Organizacija poslovanja i poslovni procesi ugostiteljstva
Organizacija poslovanja i poslovni procesi ugostiteljstva poduzeća Kaldi d.o.o. odvija se u
jednom ugostiteljskom objektu za pružanje usluga usluživanja pića i napitaka. Na slici 4.
prikazani su postupci procesa usluživanja pića i napitaka.
18
Slika 4. Postupci procesa posluživanja pića i napitaka (Izvor: Galičić, V.: Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, Fakultet
turizma i hotelijerstva, Opatija, 2006., str. 158.)
U okviru pojedinog postupka (prikazano na slici 4.) moguće je prepoznati određene
aktivnosti. Primjerice: pripremni radovi u prostoru za usluživanje obuhvaćaju poslove kao što
su: pripremanje prostorija i osoblja za posluživanje, postavljanje, poravnanje i podlaganje
stolova, poravnanje sjedala, uređivanje radnih stolova, proučavanje sredstava ponude i
prodaje, osobno uređivanje odjeće i izgleda (higijena). Doček gosta i smještaj gosta,
19
podrazumijeva davanje sredstava ponude i prodaje i podrazumijeva cjenik pića, vinsku kartu
ili barsku kartu. Raspitivanje za želje gosta podrazumijeva razgovor s gostom. Dovezuje se
postupak prijama narudžbe, odnosno odluka gosta o odabiru pića te zapis odabira gosta.
Boniranje narudžbe podrazumijeva boniranje artikla u informacijskom podsustavu. To je
fizički unos narudžbe u interni sustav šifriranja prodaje u kojem se automatizmom vode stanje
skladišta, odnosno smanjuje se količina prodanih artikala nakon što je evidentirana njihova
prodaja. Dopremanje pića do gosta podrazumijeva preuzimanje pića i donošenje pića do stola
gosta. Usluživanje gosta, konzumiranje usluge i naplata usluga je sastavni dio procesa
ugostiteljske usluge u kojoj se usluga naplaćuje u gotovini. U ugostiteljstvu je važan i
razgovor s gostom. U tom slučaju je riječ o prikupljanju informacija o zadovoljstvu gosta
uslugom, odnosno davanja mogućnosti da gost usmeno ili pismeno uputi pohvalu ili prigovor
ugostitelju. Postupak ispraćaja gosta je aktivnost završetka usluge, te završni radovi u
prostoru usluživanja.
4.3. Organizacija računovodstva poduzetnika
Sukladno poslovima u ugostiteljstvu za pružanje usluga pića i napitaka, slijedi izvještaj
podsustava o ostvarenoj prodaji, obračun prometa i klasificiranje prodaje shodno specifičnom
poreznom tretmanu u ugostiteljstvu. Računovodstvene isprave koje se kreiraju na temelju
sažimanja knjigovodstvenih isprava u postupku poslovanja ugostitelja, moraju biti u skladu sa
zakonskim pretpostavkama. U tom smislu knjigovodstvene isprave su kreirane na način da uz
računovodstvene podatke nedvojbeno ukazuju i na sljedeće podatke. To su: naziv i adresa
izdavatelja i primatelja isprave, naziv i redni broj isprave, datum i mjesto izdavanja isprave,
kratki opis poslovnog događaja, vrijednost poslovne transakcije, potpis ovlaštene osobe i
pecat izdavatelja isprave. Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, fakture trebaju
sadržavati: porezni broj izdavatelja i primatelja fakture te posebno iskazanu vrijednost PDV-a
(vrijednost transakcije PDV-a ukupno).
U tom pogledu, formalni izgled i struktura isprave zavisi od vrste transakcija koju prikazuje,
primijenjenih tehničkih sredstava, te je li riječ o unificiranim ispravama ili su to isprave
interno kreirane. Isprave koje se koriste u platnom prometu su jedine isprave kojima je oblik
propisan zakonom. Također broj primjeraka pojedinih isprava ovisi o dijagramu toka isprava.
Dijagram toka isprave ima formalnu strukturu i ovisi o kretanju isprave (dokumentu),
karakteristikama poslovnog procesa i organizacijske strukture poduzeća, kretanje od datuma
20
nastanka do njenog arhiviranja. Istodobno, dijagramom kretanja isprava moguće je utvrditi:
tko i gdje ispostavlja knjigovodstvenu ispravu, tko i gdje vrši kontrolu, kome i u kojem roku
se dostavlja, tko je knjiži, na koji način i koliko dugo se čuva, i slično.
4.4. Računovodstvena evidencija i dokumentacija
Iz prijašnjeg opisa proizlazi da je računovodstvena evidencija dokumentacije poslovnog
subjekta odraz djelatnost u sklopu koje pojedine aktivnosti (procesi) kreiraju dokumentaciju
koja je ujedno i knjigovodstvena isprava te se na temelju iste računovodstvenom obradbom
ostvaruju pretpostavke kreiranja završnog obračuna i ispitivanja uspješnosti poslovanja.
Informacijski sustav računovodstva je podsustav poslovnog sustava te u tom smislu podržava
i usmjerava poslovne odluke, te sukladno ostvarenim transakcijama u kontinuitetu bilježi i
obrađuje poslovne podatke koji čine dokumentacijsku osnovu računovodstva u ugostiteljstvu.
S druge strane, računovodstvo je specifičan vid bilježenja poslovnih transakcija na sustavima
konta. Zaključivanjem konta postižu se pretpostavke sastavljanja izvješća, odnosno
zaključivanja poslovne godine. Stoga je svaka pojedina transakcija koja nastane u poslovanju
predmet knjiženja. Na koji način se provodi knjiženje pojedine aktivnosti, prikazano je u
nastavku. Kao primjer uzeto je evidentiranje nabave po ulaznim računima, evidentiranje
transakcije po izlaznim računima te obračun poreza na potrošnju, kao specifičnog poreza u
ugostiteljskoj djelatnosti pružanja usluga pića i napitaka.
4.4.1. Primjer knjigovodstvenog evidentiranja nabave po ulaznim računima
Knjigovodstveno evidentiranje nabave po ulaznim računima proizlazi iz odluke o izboru
dobavljača, o vrsti i količini koja se nabavlja, te cijeni (troškovima) koji su vezani uz pojedinu
takvu transakciju. Na slici 5. prikazan je dijagram toka pića u poslovanju caffe bara.
21
Slika 5. Dijagram toka pića u ugostiteljskom objektu za usluživanje pićima i napicima
(Izvor: Galičić, V.: Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, Fakultet turizma i hotelijerstva, Opatija, 2006., str. 91)
Proces nabave (dugotrajne/kratkotrajne imovine) treba biti u skladu s planom poslovanja,
odnosno za svako vezivanje novca uz imovinu neophodno je procijeniti opravdanost.
Primjerice, kod nabavljanja pića, količina koja se nabavlja ovisi o raspoloživom skladištu, o
intenzitetu potražnje, o kapacitetima ugostitelja, dostupnosti, uvjetima koje postavlja
dobavljač, i slično. Svaka nabava podrazumijeva i fakturu na kojoj je iskazana vrijednost,
odnosno valja ispitati i zavisne troškove pojedine nabave. Knjiženje transakcije po računima
može se prikazati slijedećim shemama (slika 6.).
Slika 6. Knjiženje nabave (RIS - računovodstveni informacijski sustavi: nastavni materijali, on-line, 2005., str. 24 (2012-08-10))
22
Knjigovodstvene isprave koje prate kratkotrajnu imovinu od nabave kroz trošenje/otuđenje,
prikazuje sljedeća tablica.
Tablica 1. Knjigovodstvene isprave (RIS - računovodstveni informacijski sustavi: nastavni materijali, on-line, 2005., str. 25 (2012-08-10))
Kod nabave, isprave su: ponude, narudžbe, ugovori, zapisnik o preuzimanje robe. Podloga za
knjiženje su knjigovodstvene isprave: faktura dobavljača, kod uvoza to je carinska
deklaracija, primka (količina) i obračunska kalkulacija.
Kod trošenja neknjigovodstvena isprava je zahtjevnica (trebovanje), a knjigovodstvena
isprava je izdatnica, odnosno povratnica ili međuskladišnica. Kod otuđenja, odgovorna osoba
sastavlja prijedlog za prodaju, odnosno otpis ili je to izvještaj o inventurnom manjku.
Knjigovodstvena ispava za knjiženje je faktura kupcu (kod prodaje), odnosno odluka uprave o
otpisu.
Shematski prikaz toka informacija može biti:
Slika 7. Shematski prikaz dijagrama toka dokumentacije (RIS - računovodstveni informacijski sustavi: nastavni materijali, on-line, 2005., str. 26 (2012-08-10))
23
Na slici 8. prikazan je račun/otpremnica/dostavnica za isporučeno piće ugostitelju.
Slika 8. Račun/otpremnica/dostavnica dobavljača (Izvor: poslovna dokumentacija Kaldi d.o.o.)
Poduzetnik je naručio artikle od dobavljača (telefonom) a dobavljač je na skupnom
dokumentu račun/otpremnica/dostavnica izradio specifikaciju, kao što je prikazano u tablici 2.
24
Rb. Šifra artikla Naziv artikla CIJENA-RABAT JMJ Količina Cijena Rabat (%) PDV (%) Iznos (Kn)
1 68503544005872 MLIJEKO 3,8% 1L/12 CAFFE DUKAT BOCA 5,45 KOM 120 5,99 9,00 0 718,80
2 90025154271182 PAGO MARELICA 0,20L/24 4,55 KOM 24 5,00 9,00 25 120,00
3 9002515427236 PAGO CRNI RIBIZL 0,20/24 4,73 KOM 24 5,20 9,00 25 124,80
4 90025115427151 PAGO NARANČA 0,20L/24 4,55 KOM 24 5,00 9,00 25 120,00
5 54490086 COCA COLA 0,25L/24 4,06 KOM 48 4,27 5,00 25 204,96
6 3588884601359 JANA 0,33/24 NEPOV. STAKLO 2,83 KOM 24 3,11 9,00 25 74,64
7 3859888152038 JAMNICA GAZ. 0,25X24 POV.SANDUK 1,95 KOM 48 2,14 9,00 25 102,72
8 3858884602387 JAMNICA LIMETA-KIMANO 0,25/24 POV, 2,78 KOM 18 3,05 9,00 25 146,40
9 3850103901165 PIVO HAINIKEN 0,25X24 BOCA 5,56 KOM 24 6,11 9,00 25 146,64
10 3858887580545 PIVO PAN ZLATNI 0,35L POV. AMB, 4,5 KOM 48 4,95 9,00 25 237,60
NETO IZNOS 1.996,56
OSNOVICA 0% 654,11 RABAT 171,49
OSNOVICA 25% 1.170,96 IZNOS PDV 25% 292,74
POVRAT. NAKNADA 24,00
UKUPNI IZNOS 2.141,81 Tablica 2. Račun/otpremnica/dostavnica dobavljača
(Izvor: poslovna dokumentacija Kaldi d.o.o.)
Račun/otpremnica/dostavnica dobavljača je temeljnica za kalkulaciju i knjiženje nabave po
ulaznim računima. Kalkulacija kupovne (nabavne) cijene prikazana je u tablici 3.
R.B. Naziv artikla iznos kom kupovna
cijena rabat (%) rabat nabavna
cijena zaduženje
1 MLIJEKO 3,8% 1L/12 CAFFE DUKAT BOCA 718,80 120 5,99 9,00 0,54 5,45 654,11
2 PAGO MARELICA 0,20L/24 120,00 24 5,00 9,00 0,45 4,55 109,20
3 PAGO CRNI RIBIZL 0,20/24 124,80 24 5,20 9,00 0,47 4,73 113,57
4 PAGO NARANČA 0,20L/24 120,00 24 5,00 9,00 0,45 4,55 109,20
5 COCA COLA 0,25L/24 204,96 48 4,27 5,00 0,21 4,06 194,71
6 JANA 0,33/24 NEPOV. STAKLO 74,64 24 3,11 9,00 0,28 2,83 67,92
7 JAMNICA GAZ. 0,25X24 POV.SANDUK 102,72 48 2,14 9,00 0,19 1,95 93,48
8 JAMNICA LIMETA-KIMANO 0,25/24 POV, 146,40 48 3,05 9,00 0,27 2,78 133,22
9 PIVO HAINIKEN 0,25X24 BOCA 146,64 24 6,11 9,00 0,55 5,56 133,44
10 PIVO PAN ZLATNI 0,35L POV. AMB, 237,60 48 4,95 9,00 0,45 4,50 216,22
UKUPNO 1.825,07 Tablica 3. Kalkulacija kupovne (nabavne) cijene po artiklu
(Izvor: poslovna dokumentacija Kaldi d.o.o.)
Knjiženje prema podacima iz tablice 3. prikazano je na kontima u nastavku.
25
220 - Obveze prema dobavljaču 650 - kupovna cijena COCA COLA
2.141,81 (1) (1) 194,71
1400 - Pretporez 650 - kupovna cijena JANA
(1) 292,74 (1) 67,92
1810 - Povratna naknada 650 - kupovna cijena JANNICA GAZ
(1) 24,00 (1) 93,48
650 - Kupovna cijena MLIJEKO 650 - kupovna cijena JAMNICA LIMETA K.
(1) 654,11 (1) 133,22
650 - Kupovna cijena PAGO MARELICA
(1) 109,20 650 - kupovna cijena PIVO HEINIKEN
(1) 133,44
650 - kupovna cijena PAGO CRNI RIBIZL
(1) 113,57
650 - kupovna cijena PIVO PAN ZLATNI
(1) 216,22
650 - kupovna cijena PAGO NARANČA
(1) 109,20
Nakon što je izvršeno financijsko zaduženje konta po artiklima, zadužuje se
skladište/prodajno mjesto za artikle po maloprodajnoj cijeni. Kalkulacija je prikazana u tablici
4.
26
R.B. Naziv artikla nabavna
vrijednost marža
(%) Marža
Neto fakturna
cijena PDV (%) PDV
PNP (%) PNP MPC
1 MLIJEKO 3,8% 1L/12 CAFFE DUKAT BOCA 5,45 450,3 24,55 30,00 0 0,00 0 0,00 30,00
2 PAGO MARELICA 0,20L/24 4,55 140,3 6,38 10,93 25 2,73 3 0,33 14,00
3 PAGO CRNI RIBIZL 0,20/24 4,73 131,2 6,21 10,94 25 2,74 3 0,33 14,00
4 PAGO NARANČA 0,20L/24 4,55 140,4 6,39 10,94 25 2,73 3 0,33 14,00
5 COCA COLA 0,25L/24 4,06 169,7 6,88 10,94 25 2,74 3 0,33 14,00
6 JANA 0,33/24 NEPOV. STAKLO 2,83 148,5 4,20 7,03 25 1,76 3 0,21 9,00
7 JAMNICA GAZ. 0,25X24 POV.SANDUK 1,95 220,9 4,30 6,25 25 1,56 3 0,19 8,00
8 JAMNICA LIMETA-KIMANO 0,25/24 POV, 2,78 181,5 5,04 7,81 25 1,95 3 0,23 10,00
9 PIVO HAINIKEN 0,25X24 BOCA 5,56 110,8 6,16 11,72 25 2,93 3 0,35 15,00
10 PIVO PAN ZLATNI 0,35L POV. AMB, 4,50 108,1 4,87 9,37 25 2,34 3 0,28 12,00
Knjiženje prema podacima iz tablice 4. prikazano je na kontima u nastavku.
6630 - u maloprodaji MLIJEKO 6630 - u maloprodaji PAGO CRNI
RIBIZ
(2) 3.600,00 (2) 336,00
(120 lit) (24 KOM)
6681 - MARŽA MLIJEKO 6681 - MARŽA pagoCRNI RIBIZ
2.946,00 (2) 149,04 (2)
(120 lit) (24 KOM)
6630 - u maloprodaji PAGO MARELICA PDV PAGO CRNI RIBIZ
(2) 336,00 65,76 (2)
(24 kom) (24 KOM)
6681 - MARŽA PAGO MARELICA PNP CRNI RIBIZ
153,12 (2) 7,92 (2)
(24 kom) (24 KOM)
PDV PAGO MARELICA 6630 - u maloprodaji PAGO NARANČA
65,52 (2) (2) 336,00
(24 kom) (24 KOM)
PNP PAGO MARELICA 6681 - MARŽA PAGO NARANČA
7,92 (2) 153,36 (2)
(24 kom) (24 KOM)
PDV PAGO NARAČNA
65,52 (2)
(24 KOM)
PNP PAGO NARAČNA
7,92 (2)
(24 KOM)
27
Skladište je zaduženo za svaki pojedini artikl te je potrebno voditi i evidenciju dobavljača po
pojedinom računu ispostavljenom na dobavu pića.
Svaki dobavljač u knjigovodstvenoj evidenciji prati se na zasebnoj kartici na kojoj je vidljiv
datum, temeljnica za knjiženje, opis knjiženja, dugovno i potražno stanje i saldo po datumima
zaduženja i datumima plaćanja računa. Temeljnice za knjiženje su zaprimljeni račun. Uplata
je obavljena Internet bankarstvom.
Pojedino zaduženje i plaćanje računa vidljivi su u kartici partnera (slika 9.)
(nastavak na sljedećoj stranici)
28
Slika 9. Kartica dobavljača s priloženim opisom knjiženja.
(Izvor: poslovna dokumentacija Kaldi d.o.o.)
29
Primjer plaćanja računa dobavljaču za isporučeno piće knjiži se na sljedeći način:
220 Dobavljač
(2) 2.141,81 2.141,81 (1)
1000 Žiro račun
(1) 2.141,81 2.141,81 (2)
4.4.2. Primjer knjigovodstvenog evidentiranja prodaje po izlaznim računima
Evidentiranje prodaje po izlaznim računima u ugostiteljstvu događa se u momentu naplate
ugostiteljske usluge i vezano je uz aktivnost izdavanja računa kupcu za usluge koje je primio.
Istovremeno se prodajom smanjuje stanje na skladištu.
6630 - u maloprodaji PAGO CRNI
RIBIZ
(2) 336,00 42,00 (3)
(24 KOM) (3 kom)
6681 - MARŽA pagoCRNI RIBIZ
(3) 18,63 149,04 (2)
(3 KOM)
PDV PAGO CRNI RIBIZ
(3) 8,22 65,76 (2)
(3 KOM)
PNP CRNI RIBIZ
(3) 0,99 7,92 (2)
(3 KOM)
4.4.3. Primjer knjigovodstvenog obračuna poreza na potrošnju
U ugostiteljstvu se obračunava porez na potrošnju i to ukoliko su zadovoljene pretpostavke za
njegov obračun. Primjerice, na izlaznim računima navedene stavke u određenom segmentu
podliježu obračunu poreza na potrošnju, odnosno isključene su iz obuhvata porezom na
potrošnju (slika 10.).
30
Slika 10. Izlazni račun u ugostiteljstvu: prikaz poreza na potrošnju (Izvor: Kaldi d.o.o. )
Primjerice, na prvom računu (u nizu) naplaćena je kava i mineralna voda. U drugom primjeru
napaćena je bijela kava, kava s mlijekom, sok od naranče i ledeni čaj. U trećem primjeru
račun je izdat za bijelu kavu, kavu običnu i mineralnu vodu. Riječ je uobičajenim računima
ugostitelja u ugostiteljskom objektu za pružanje usluga usluživanja pićima i napitcima. U
prvom slučaju obračunat je ukupan iznos računa u vrijednosti od 15,00 kuna. Od naplaćenih
15,00 kuna 1,96 kn knjiži se na obavezu za PDV, a 0,19 kuna na obavezu poreza na potrošnju.
U drugom slučaju 8,68 kuna je porez na dodanu vrijednost, a 0,61 kn je porez na potrošnju. U
trećem slučaju 4,96 kuna je porez na dodanu vrijednost, a 0,19 kuna porez na potrošnju.
Knjiženje u financijskom računovodstvu je prikazano kako slijedi:
1022 - blagajna
(1) 15,00
2500 - obveze za PDV
2,96 (1)
2400 - obveze za PNP
0,19 (1)
7603 - prihod u malopodaji
11,85 (1)
Svaki pojedini račun u ugostiteljstvu nosi podatke o knjiženju u korist obaveze za poreze, u
ovom slučaju porez na dodanu vrijednost i porez na potrošnju. Zahtjev da se udovolji ovim
31
obavezama uključen je u softversko rješenje kase koja pri zaključivanju dnevnog utrška
izdvaja stavke za knjiženje. Prema tom principu izdvaja se mjesečna obveza ugostitelja uplate
poreza na potrošnju. Zbirni obračun prikazan je na slici 11., a knjiženja vezano uz obračun
poreza na potrošnju proizlaze iz prodaje u obračunskom razdoblju i po pojedinom artiklu.
6630 - u maloprodaji PAGO CRNI
RIBIZ
(2) 336,00 42,00 (3)
(24 KOM) (3 kom)
6681 - MARŽA pagoCRNI RIBIZ
(3) 18,63 149,04 (2)
(3 KOM)
PDV PAGO CRNI RIBIZ
(3) 8,22 65,76 (2)
(3 KOM)
PNP CRNI RIBIZ
(3) 0,99 7,92 (2)
(3 KOM)
Na slici 11. vidljivo je da je ostvarena prodaja bezalkoholnih pića po maloprodajnim cijenama
(bez PDV-a i bez PNP-a) u iznosu od 937,30 kuna. Na taj iznos obračunato je 3% poreza na
potrošnju te je iznos obračunat i uplaćen.
Slika 11. Zbirni obračun poreza na potrošnju. (Izvor: Kaldi d.o.o. )
32
Zaključenjem mjesečnog obračuna poreza na potrošnju poduzetnik izvršava obavezu prema
propisanom obrascu Porezne uprave, a u skladu s obračunom poreza na dodanu vrijednost.
Obračun poreza na dodanu vrijednost je u ovom slučaju tromjesečno (slika 12.)
Slika 12. Obrazac prijave poreza na dodanu vrijednost (Izvor: Kaldi d.o.o.)
33
4.5. Financijska izvješća i pokazatelji poslovanja
U tablici 4. prikazana je bilanca na datum 31.12.2010. i 31.12.2011. godine. U 2010. godini
pouzeće je poslovalo osam mjeseci i petnaest dana. U 2011. godini obuhvaćena je kalendarska
godina koja odgovara i poslovnoj godini poduzetnika. S obzirom na različitost trajanja
pojedinog intervala izvješćivanja, usporedivost podataka ne može biti vertikalna analiza
izvješća, stoga je pregledom i usporedbom stavki pojedinog financijskog izvješća u daljnjem
nalazu ukazano na značajnije elemente poslovnoga uspjeha.
Tablica 4. Bilanca poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
34
Ukupna aktiva ukazuje da je po završetku obračunskog razdoblja 31.12.2010. došlo do
povećanja poslovne aktive, prvenstveno u dijelu materijalne imovine, zalihama i novcu u
banci i blagajni. Prema stavkama bilance u pasivi iskazan je gubitak u prve dvije godine
poslovanja, povećanje dugoročnih obveza i smanjenje kratkotrajnih obveza poduzeća.
Uspješnost poslovanja po godinama prikazuje račun dobiti i gubitka (tablica 5.).
Tablica 5. Račun dobiti i gubitka poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
Usporedba ostvarenih poslovnih prihoda po godinama nije izvediva iz razloga što obuhvat
mjeseci nije identičan u oba razdoblja. Ipak može se iskazati porast prosječno ostvarenih
poslovnih prihoda na mjesečnoj razini te je poduzetnik shodno nalazu tijekom prve poslovne
godine prosječno mjesečno ostvarivao poslovnih prihoda na razini 10.400,00 kuna a u 2011.
godini prosječno je poslovni prihod po mjesecima povećan na 16.781,00 kuna, što je
povećanje od približno 38%.
Likvidnost poduzetnika iskazana je u tablici 6.
35
Tablica 6. Likvidnost poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
Pokazatelj tekuće likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri kratkotrajna imovina poduzeća pokriva
kratkotrajne obveze. Kompozicija kvalitete kratkotrajne imovine je kritični čimbenik koji
banke koriste u analizi likvidnosti poduzeća. Zadovoljavajuća vrijednost koeficijenta tekuće
likvidnosti je ona koja ne odstupa značajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski
prosjek nije poznat, tada bi ovaj omjer trebao iznositi približno 2:1. Koeficijent tekuće
likvidnosti poduzeća Kaldi d.o.o. je ispod zadanog kriterija.
Pokazatelj ubrzane likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri poduzeće može pokriti svoje
kratkoročne obveze onom imovinom koju je najjednostavnije pretvoriti u novac (kratkotrajna
imovina umanjena za zalihe). Kao i kod koeficijenta tekuće likvidnosti, poželjna vrijednost
ovog pokazatelja je ona koja ne odstupa značajno od industrijskog prosjeka. Ukoliko
industrijski prosjek nije poznat, tada je poželjna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti
približno jednaka omjeru 1:1. Koeficijent ubrzane likvidnosti poduzeća Kaldi d.o.o. je ispod
zadanog kriterija.
Novčani omjer je pokazatelj likvidnosti koji u odnos dovodi novac i kratkoročne obveze u
roku od godine dana. Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost poduzeća da podmiri svoje
kratkoročne obveze. Poduzeće Kaldi je u prvoj godini poslovanja imao vrlo nizak novčani
omjer. Poboljšanje je u 2011. godini, no i dalje ispod zadanih kriterija. Naime, poduzeće
Kaldi raspolaže 0,11 kuna za namirenje 1 kune po kratkoročnim obvezama.
Udio novčane mase u imovini pokazatelj je likvidnosti koji u odnos dovodi novac i ukupnu
imovinu. Udio novčane mase u ukupnoj imovini poduzetnika u 2010. godini iznosio je 1,42%,
a 2011. godine 6,58%.
Analiza solventnosti prikazana je u tablici 7. Primjerice, omjer ukupnog duga i vlastitog
kapitala u odnos stavlja ukupni dug i vlastiti kapital. Vrijednost veća od 1 pokazuje da je
36
većina imovine financirana iz tuđih sredstava; manja od 1 pokazuje da je imovina primarno
financirana iz kapitala. U obje godine pokazatelj je negativnog predznaka što ukazuje na
gubitke. Nadalje, kontrolna mjera stupnja zaduženosti je 50%. Krajnja granica tolerancije
prema iskustvenim pokazateljima je maksimalno 70%. Nakon toga smatra se da je tvrtka
prekomjerno zadužena. Poduzeće Kaldi d.o.o. prema pokazatelju stupnja zaduženosti u 2011.
godini je ocijenjeno kao prezaduženo.
Tablica 7. Solventnost poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
Odnos ukupnih obveza i glavnice je inačica stupnja zaduženosti. Ovaj stupanj zaduženosti
interpretira se na drugi način. Kontrolna mjera ovog odnosa je 1.
Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja mjeri se odnosom dugoročnih izvora i
dugotrajne imovine. Taj koeficijent mora biti veći od 1 što pokazuje da su dugotrajni izvori
pokriveni dugoročnom imovinom i da ne postoji opasnost od trenutačne insolventnosti.
Koeficijent financijske stabilnosti drugog stupnja predstavlja rigorozniju mjeru financijske
stabilnosti. On zahtjeva da i zalihe budu pokrivene dugoročnim izvorima. To je osigurano ako
iz bilo kojeg razloga dođe do zastoja u prodaji zaliha. Za taj stupanj osiguranja koeficijent
financijske stabilnosti mora biti veći od 1. kod poduzeća Kaldi d.o.o. u 2010. godini ovaj
pokazatelj iznosi 0,52, a u 2011. godini 0,49.
37
Dinamička kretanja financijske snage dobivaju se usporedbom s prethodnom godinom.
Granična mjera financijske snage iznosi 1, odnosno ukoliko je negativna to pokazuje da je
poduzeću ugrožen opstanak na tržištu. Usporedba je u danom slučaju otežana, jer je riječ o
prvoj i drugoj po redu poslovnoj godini.
Obrambeni interval pokazuje koliko dana tvrtka može preživjeti sa sadašnjom razinom
aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. To znači što je veći broj dana
obrambenog intervala, to je tvrtka financijski otpornija na krize. Poduzeća Kaldi d.o.o. u
2010. godini imao je obrambeni interval 90 dana, a u 2011. godini 72 dana.
Pokazatelji aktivnosti prikazani su u tablici 8.
Tablica 8. Pokazatelji aktivnosti poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
Prosječna naplata u danima je vrijeme unovčenja potraživanja izraženo u danima. Prosječna
naplata u danima se smanjila od 39 na 29 dana. Vrijeme pretvaranja zaliha u potraživanja
izraženo u danima ukazuje na stupanj vezivanja novca za zalihe, što u danom primjeru iznosi
129 odnosno 139 dana.
Novčani ciklus pokazuje odnos unovčenja zaliha i plaćanja obveza prema dobavljačima.
Pozitivan broj dana novčanog ciklusa znači da tvrtka mora platiti sve obveze prije nego što
dobije novac od svojih kupaca. Negativan broj dana novčanog ciklusa znači da tvrtka novac
od kupaca dobiva prije nego što plaća dobavljačima. Veći broj dana novčanog ciklusa
smanjuje financijsku snagu tvrtke. Poduzeće Kaldi d.o.o. plaća svoje obveze i 39, odnosno 25
dana prije nego što dobije novac od kupaca.
38
Koeficijent obrtaja prosječne ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke
obrne u toku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspješno koristi imovinu s ciljem ostvarenja
prihoda. Obrtaj dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i dugotrajne imovine a
pokazuje koliko uspješno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda.
Općenito poželjno je postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca
potrebnog za stvaranje prihoda vezano u dugotrajnoj imovini.
U tablici 9. iskazani su pokazatelji profitabilnosti.
Tablica 9. Profitabilnost poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanja zarade poduzeća i možemo reći da služe
kao test na temelju kojega se donosi ocjena poslovanja uprave, dok analitičari upotrebljavaju
te pokazatelje kao indikatore upravljačke djelotvornosti, kao metodu za predviđanje
financijskog rezultata, te kao mjeru sposobnosti poduzeća da omogući odgovarajuću stopu
povrata na ulaganja.
Stopa povrata na vlasnički kapital pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti poduzeće
ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala. Stopa povrata na aktivu je indikator uspješnosti
korištenja imovine u stvaranju dobiti. Odnosi se na dobit koju poduzeće generira iz jedne
novčane jedinice imovine. U promatranom poslovnom slučaju, pokazatelji nisu povoljni.
Analiza zaposlenih prikazana je u tablici 10.
39
Tablica 10. Zaposleni poduzeća Kaldi d.o.o. za 2010. i 2011. godinu. (Izvor: FINA, RGFI 2012.)
Iz tablice 10. vidljivo je da je poduzetnik povećao prihode po zaposlenom, ali i gubitak po
zaposlenom. Prosječne plaće su povećane, kao i ukupna imovina po zaposlenom za
promatrane godine poslovanja.
Ukupno uzevši, moguće je učiniti usporedbu poslovnog subjekta s granskim, odnosno
sektorskim pokazateljima za ostvarene prihode i ostvarenu dobit.
Usporedba poslovnog subjekta u odnosu na prosjeke sektora prikazani su na grafikonima 1. i
2.
Grafikon 1 Prihodi subjekta i prosjek sektora Grafikon 2. Dobit subjekta i prosjek sektora (Izvor: Poslovna hr, www.poslovna.hr) (Izvor: Poslovna hr, www.poslovna.hr)
40
Iz grafičkih prikaza je vidljivo da subjekt ostvaruje ispodprosječne prihode. Grafikon 2.
prikazuje da je sektor općenito u nepovoljnom razdoblju, kao i poduzeće Kaldi d.o.o.
(promatrano sa stajališta potencijala ostvarivanja dobiti).
41
5. ZAKLJUČAK
Specifičnost računovodstva u ugostiteljskoj djelatnosti proizlazi iz specifičnosti ugostiteljske
djelatnosti. U radu je utvrđeno da se ugostiteljstvo klasificira na razne načine, jer je riječ o
djelatnosti koja se povezuje s turizmom, pa se dinamika i intenzitet turističke potrošnje
nerijetko odražava i na ugostiteljsku djelatnost. Utvrđeno je da ugostiteljstvo posluje kroz
dvije glavne grupacije usluga: usluge smještajnog ugostiteljstva te usluge ugostiteljstva
pružanja usluge pića i pripremanja i usluživanja napitaka. U tom smislu zakonodavac je
učinio podjele na način razvrstavanja pojedinih objekata shodno pretežitim vidovima usluga
koje se pružaju korisnicima te je za svaku od klasificiranih objekata predvidio pravila prema
kojima se odvija/organizira poslovanje.
Osim što je ugostiteljska djelatnost kompleksno područje, s računovodstvenog stajališta bitna
odrednica je i pravni kontekst subjekta. S tog stajališta razlike u računovodstvenom praćenju
poslovnih aktivnost predodređene su Zakonom o obrtu, odnosno Zakonom o trgovačkim
društvima. Međutim, ovi zakoni djelomično uređuju rad računovodstva, već je za
računovodstveno evidentiranje i obradu poslovnih (knjigovodstvenih) informacija i podataka
bitno usmjeravanje u skladu s računovodstvenim standardima.
Shodno nalazu, računovodstvo poduzetnika ugostitelja kreira se u skladu sa zahtjevom,
specifično i u kontekstu usluga koje ugostitelj pruža. Specifičnost u poslovanju i u
računovodstvenom praćenju je obračun poreza na potrošnju, koji se javlja na izlaznim
računima prilikom isporuke/prodaje pića i napitaka, a izražen je u postotku, najviše 3%. Ovaj
je porez gradski i općinski prihod te ga gradovi i općine kreiraju sukladno odlukama na danoj
razini. Praksa je da ove instance teže najvećoj mogućoj poreznoj stopi, koja je zakonom
ograničena na 3%.
U radu je provedena analiza ugostitelja, trgovačkog društva iz Zadra. Shodno nalazu,
poduzeće je započelo s poslovanjem početkom 2010. godine. Završna financijska izvješća
ukazuju da je poduzeće u fazi usklađivanja pozicija financijskog izvješćivanja i početničkih
pogrešaka u smislu da je neekonomično poslovalo te je iskazalo gubitak u prve dvije poslovne
godine. Uvidom u poslovnu dokumentaciju poduzetnika te analizom procesa rada utvrđene su
faze poslovnog procesa te su detektirani momenti koji utječu na kreiranje poslove
dokumentacije s knjigovodstvenim učinkom. U tom smislu istaknuta je funkcija nabave i
42
funkcija prodaje te je kao zasebno područje interesa ispitan način vođenja evidencije o
poreznoj obvezi poduzetnika glede obračuna poreza na potrošnju.
Zaključno se može istaknuti kako je poslovanje ugostitelja u Republici Hrvatskoj u
značajnom padu (prosjeci grane) što može biti vezano uz opću krizu i druge učinke. Stoga je i
porez na potrošnju, kao specifičan porez u ugostiteljstvu pod utjecajem pada opće potrošnje,
manje zastupljen. Razlog tome je da ugostiteljski objekti za usluge pića i napitaka pretežito
ostvaruju prihode prodajom kave i čaja, koji su proizvodi izuzeti iz oporezivanja porezom na
potrošnju.
43
LITERATURA
1. Alexander, D. i Nobes, C.: Financijsko računovodstvo: Međunarodni uvod, 4. izdanje,
Mate, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb, 2010.
2. Anthony, R. N., Reece, J. S. Računovodstvo: financijsko i upravljačko računovodstvo,
RRiF, Zagreb, 2004.
3. Belak, V.: Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima,
Zgombić & Partneri, Split, 2006.
4. Dobre, R.: Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća, Visoka škola za turizam
Šibenik, Šibenik, 2001.
5. FINA, RGFI, www.fina.hr (2012-08-14)
6. Galičić, V.: Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu,
Fakultet turizma i hotelijerstva, Opatija, 2006.
7. Gulin, D.: Razvoj računovodstvene regulative u svijetu i Republici Hrvatskoj, preuzeto:
http://web.efzg.hr/dok/RAC/Razvoj%20ra%C4%8D%20%20regulative%20u%20svijetu
%20i%20RH.pdf (2012-08-14)
8. Ministarstvo financija, Porezna uprava, on-line: www.porezna-uprava.hr (2012-08-20)
9. Ministarstvo financija, Porezna uprava: Iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranje kampova, 10. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, svibanj 2011., on-
line: www.porezna-uprava.hr (2012-9-29)
10. Ministarstvo turizma, www.mint.hr (2012-09-1)
11. Parać, B.: Poduzetničko računovodstvo & financijsko izvještavanje: dobrim podlogama
do pravih odluka, Visoka škola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić",
Zaprešić, Zagreb, 2008.
12. Poslovna dokumentacija Kaldi d.o.o.
13. Poslovna hr, on-line: www.poslovna.hr (2012-08-10)
44
14. Ramljak, B.: Financijsko izvještavanje po segmentima, on-line:
http://bib.irb.hr/datoteka/488493.Brela-konacni_tekst.doc (2012-10-10)
15. RIS - računovodstveni informacijski sustavi: nastavni materijali, on-line, 2005., str. 24
(2012-08-10)
16. Šinković, Z.: Priručnik iz financijskog prava (za internu uporabu), Sveučilište u Splitu,
Pravni fakultet, 2008. on-line: http://www.nasciturus.com/skriptarnica/doc_view/209-
finacijsko-pravo-slubeni-prirunik (2012-9-30)
17. Tehnologija hrane – priprema i posluživanje, nastavni materijali, str. 10. on-line:
http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Tehnologija%20hrane/Normativ-st.PDF (2012-
09-30)
18. Vujević, I.: Gostiteljstvo i turizam, načela razvitka i praksa, Sveučilište u Splitu,
Ekonomski fakultet, Split, 1997.
19. Zakon o računovodstvu "Narodne novine" br. 90/92., 145/05., 109/07.
