SPECIFIKACIJE PROGRAMA DRUGOG STUDIJSKOG …...Stručna praksa u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike moći će da rade efektivno u samostalnom i grupnom okruženju, razumijevajući

INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET

FAKULTET ZA INŽINJERING I PRIRODNE NAUKE

ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU

SPECIFIKACIJE PROGRAMA DRUGOG STUDIJSKOG CIKLUSA

SARAJEVO

Septembar, 2018

2

SADRŽAJ

1. OPIS PROGRAMA ................................................................................................................................... 3

1.1 Uvod ........................................................................................................................................................ 3

1.2 Misija ....................................................................................................................................................... 3

1.3 Program .................................................................................................................................................... 3

1.4 Učenje i Podučavanje .............................................................................................................................. 3

1.5 Metode Podučavanja/učenja i strategije .................................................................................................. 4

1.6 Protokoli u ocjenjivanju ........................................................................................................................... 4 1.6.1 Ocjenjivanje ...................................................................................................................................... 4

1.7 Željeni Ishodi predavanja ........................................................................................................................ 5

1.8 Vještine i druge karakteristike ................................................................................................................. 5 1.8.1 Intelektualne Vještine ....................................................................................................................... 5 1.8.2 Praktične vještine vezane za Polje studiranja ................................................................................... 6 1.8.3 Prenosive vještine ............................................................................................................................. 6

1.9 Metode za Evaluaciju i Unapređivanje Kvaliteta i Standarda u Podučavanju i Učenju .......................... 6

1.10 Pokazatelji Kvalitete i Standarda ........................................................................................................... 7

1.11 Kriterij za Prijem ................................................................................................................................... 7

2. PROGRAM RADA ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU ...................................... 9

2.1. MASTER 3+2 .................................................................................................................................... 9

2.2. MASTER 4+1 ............................................................................................................................................................ 10

3

1. OPIS PROGRAMA

1.1 Uvod

Elektrotehnika daje poticaj za razvoj gotovo svih grana nauke i primjenu inženjeringa. Zbog svoje uloge u

doprinosu civilizaciji, ova disciplina postala je zasebna profesija, inženjeringa. U današnjem dobu

elektrotehnika je jedna od najvažnijih grana inženjeringa, koja doprinosi naprednijem i održivom društvu.

1.2 Misija

Misija Odsjeka za elektrotehniku je da obrazuje studente da bi stekli razumijevanje osnova nauke i

inženjeringa i kako bi razvili rješenja za probleme elektrotehnike. Poseban cilj je razvoj vještina timskog

rada, neovisnog i inovativnog razmišljanja i sposobnosti vodstva i upravljanja. U suštini program odsjeka za

elektrotehniku ima za zadatak da:

a) Omogući studentu teoretsku podlogu u osnovnim granama nauke i inženjeringa kako bi student

ovladao nekim potrebnim tehničkim vještinama,

b) Razvije sposobnosti studenta za čitanje, pisanje i komunikaciju,

c) Omogući studentu praktične vježbe sa ciljem povećavanja njegovog inženjerskog znanja kao i

mogučnosti njegove upotrebe,

d) Unaprijedi studentsku samodisciplinu, samopouzdanje i sposobnost samostalnog učenja,

e) Podrži timski rad, i razvije sposobnost suradnje sa drugim ljudima,

f) Motiviše studenta da doprinosi razvoju nauke i tehnologije,

g) Student nauči osnovne etičke vrijednosti u društvu i profesionalnoj karijeri,

h) Stvori diplomce za inženjering i poslovnu sredinu, koji su pronicljivi, znatiželjni i otvoreni za

nove tehnologije i pronalazak boljih rješenja,

i) Stvori diplomce za inženjering i poslovnu sredinu, koji imaju integritet, odlučnost, procjenu,

motivaciju, sposobnost i obrazovanje da preuzmu vodeću ulogu u rješavanju zahtjevnih

društvenih izazova.

1.3 Program

Program drugog stepena na Odsjeku elektrotehniku temelji se na studiju u trajanju od dvije godine i nosi 120

ECTS kredita (Master program 3+2), odnosno jedne godine i nosi 60 ECTS kredita (Master program 4+1).

Plan i program uključuje izborne predmete koji student daju mogućnost da poboljšaju svoje profesionalne

vještine prema njihovim interesima. Neki od tih predmeta su netehnički, dok su ostali tehnički izborni

predmeti. Da bi se steklo zvanje MS u polju elektrotehnike, moraju se steći minimum 120 ECTS kredita,

odnosno 60 ECTS kredita, u zavisnosti od toga koji Master program je u pitanju. Studenti koji uspješno

završe magistarski program mogu nastaviti PhD program ukoliko žele i ukoliko ostvare najmanje minimalan

prosjek koji se traži za doktorat.

1.4 Učenje i Podučavanje

Učenje i Nastavne Metode nude visoko-kvalitetne mogućnosti koje koje pružaju studentima da pokažu

uspjeh ciljeva predavanja i modula koje su studenti sami odabrali birajući svoje usmjerenje.

Predmet teži da podstakne razvoj neovisnih vještina učenja i nezavisnost učenja i ohrabri predanost

cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnom razvoju. Podučavanje i metode učenja nastoje u

velikoj mjeri da podstaknu student da sami preuzmu odgovornost za vlastito obrazovanje i razvoj.

Progresivno korištenje projektnog učenja, integrisane procjene i proizvod/problem učenja dozvoljava

studentima veću samozainteresovanost za učenje. Poseban naglasak je često stavljen na grupni i timski rad

tokom cjelokupnog školovanja

4

Predmet koristi veliki obim različitih mogućnosti učenja i nastavnih metoda, koje se mogu vidjeti i

nastavnom planu i programu, pedagoških istraživanja i kontinuiranom napredovanju i obrazovanju

uposlenika. Pojedinačne metode za svaki model ili kohortu su određene prije podjele godišnjeg plana.

Inovativna pristupanja podučavanju, učenju i razvoju su poželjna. Predmet traži proširenje tehnološke

primjene tokom podučavanja i učenje gdje je to prikladno.

Planirane sjednice će uključivati korištenje predavanja, seminara, tutorijala i laboratorijske nastave.

Upotreba tehnologije i podržavajućih aktivnosti će biti ostvarena kako bi se osiguralo učinkovito učenje.

Ove aktivnosti će uključivati korištenje simulacija, studija slučajeva, projekte, praktični rad, rad baziran na

učenju, radionice, rad sa kolegama, interakciju s kolegama, samostalno upravljanje timovima.

1.5 Metode Podučavanja/učenja i strategije

Predavanja/nastava: pruža informacije, pregled literature i ilustrativne aplikacije te prezentuje i istražuje

osnovne ideje vezane za predmet. Student će koristiti intelektualne vještine da pripreme rješenja na

zadata pitanja koja će biti diskutovana za vrijeme nastave.

Praktične sesije: računske metode su podučavane kao niz računarsko baziranih vježbi sa kratkim

predavanjima na kojim je objašnjena teorija. Ovo student omogućava razumijevanje problema u

primjeni računskih metoda u simuliranim i stvarnim problemima i takođe omogućava razvoj računskih

vještina relevantnih za ostatak predmeta uključujući istraživački projekat. Vježbe, kompjuterski i

ekperimentalni laboratoriji pružaju mogućnost studentu da primjene teoriju koju su naučili na nastavi.

Grupni projekat: pruža mogućnost detaljnog učenja stvarnog problema, praktičnu analizu i vještine

rješavanja problema i timski rad.

Individualni projekat: uključuje pregled literature, specifikaciju problema i eksperimente/analize

zabilježene u izvještajima. Ovo student omogućava da primjeni tehnike koje koje je naučio o

tehnološkim problemima do određene granice kao i da stekne opće istraživačke vještine.

Ekspert (gost) predavanja i seminari: pruža studentima mogućnost da slušaju različite interne i vanjske

predavače iz industrije. Ovo omogućava studentima da steknu priznanja iz nekih primjena, potrebe i

uloge elektrotehnike kao i odabir potencijalne karijere.

1.6 Protokoli u ocjenjivanju

Svrha rezultatsko baziranog učenja je da se poboljša kvalitet učenja i predavanja na odsjeku za

Elektrotehniku. Osnovni principi su:

Učenje studenata je glavna pozornost odsjeka.

Svaki student je jedinstven i izrazit će učenje na jedinstven način.

Studenti moraju biti u mogućnosti da primjene stečeno znanje van nastave.

Studenti trebaju postati djelotvorni, neovisni, cjeloživotni učenici nakon završene edukacije.

Ocjenjivanje ishoda predavanja elektrotehnike (EEIIP) počinje sa normalnim evaluacijskim procesom na

glavnim predmetima koje student uzima. Svaki predmet definiše ishode EEIIP -a. Studenti također

pripremaju portfolije koji reflektuju njihova ostvarenja i mogućnost i evaluacija portfolija od strane

fakultetske komisije pokazuje završnu evaluaciju studentskog uspjeha u EEIIP -u.

1.6.1 Ocjenjivanje

Ocjenjivanje znanja i razumjevanja je kroz:

Pismene ispite

Pismene eseje i zadatke

Ocjenjivanje praktičnog rada

Izvještaji o grupnim projektima i timske prezentacije

Izvještaji o samostalnim projektima i kraće prezentacije

5

1.7 Željeni Ishodi predavanja

Program za titulu Mastera Elektrotehnike će omogućiti diplomcima razumijevanje i artikulaciju različitih

nivoa i aspekata u elektrotehnici. Ishodi predavanja na Odsjeku za elektrotehniku su:

Kritičko razmišljanje i kvantitativna obrazloženja u elektrotehnici: po završetku odsjeka za

elektrotehniku, diplomci će biti sposobni da koriste kritičko razmišljanje da identifikuju, analiziraju i

riješe problem i ocjene rješenja u kontekstu ovog inženjeringa.

Primjena tehnologija u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike će biti sposobni da izaberu postojeće i

najnovije alate i procedure da razviju module i sisteme.

Upravljanje tehnologijama u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike će biti u mogućnosti da pristupe i

odrede zahtjeve za izvor informacija kako bi razvili rješenja pogodna za stručne i menadžerske pozicije

u multinacionalnom i multikulturalnom okruženju.

Stručna praksa u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike moći će da rade efektivno u samostalnom i

grupnom okruženju, razumijevajući funkcioniranje grupe, sa mogućnošću preuzimanja vodeće uloge

ukoliko je potrebno, i razumijevanja osnova etičkog i profesionalnog kodeksa.

Teorija i Praksa u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike će biti sposobni da razumiju i primjene osnove

teorije u razvoju odgovarajućih sistema koje funkcionišu na globalnom nivou.

Nakon uspješnog završetka studija, magistri elektrotehnike će biti sposobni da pokažu:

Sistematsko razumijevanje ključnih aspekata elektrotehnike, koji uključuje sticanje koherentnog i

detaljnog znanja.

Veliko razumijevanje koje omogućava studentima da smisle i podrže argument i riješe problem

koristeći ideje i tehnike, koje su u prvom planu računarske prakse, i opišu i komentiraju posebne

aspekte trenutnih istraživanja, ili naprednih stipendija.

Uvažavanje neizvjesnosti, neodređenosti i granica znanja.

Konzistentnu primjenu razvojnih metoda i tehnika koje su naučene za pregled, konsolidaciju i

proširenje i da se inacijaliziraju i provedu projekti na profesionalnom nivou.

Mogućnost da kritički procjene argument, pretpostavke, apstraktne koncepte i podatke, da se napravi

procjena i izdvoje prikladna pitanja da bi se postiglo rješenje – ili pronašao set rješenja – na određeni

problem.

1.8 Vještine i druge karakteristike

Po završetku Master studija, studenti trebaju da pokažu iduće: sposobnost upravljanja vlastitim učenjem i korištenje naučnih pregleda i primarnih izvora (npr,

istraživački časopisi i/ili originalni materijali prikladni naučnoj oblasti);

prenošenje informacija, ideja, problema i rješenja stručnim i nestručnim licima;

posjedovanje kvaliteta i prenosivih vještina koje zahtijevaju vježbanje inovativnih i ličnih

odgovornosti, donošenje odluka u složenom i nepredvidljivom kontekstu i mogućnost učenja

potrebnog da se preuzmu odgovarajuća daljnja treniranja stručne prirode.

1.8.1 Intelektualne Vještine

Po završetku nastave, student će razviti vještine u:

Sinteza: integriranje teorije i prakse, osmišljavanje odgovarajućih teorijskih modela u sistemima iz

oblasti elektrotehnike.

Računarska analiza: odabir i primjena odgovarajućih računarskih tehnika da se riješe zadani problem.

Eksperimentalna analiza: sticanje, analiziranje i interpretacija sintetičkih i eksperimentalnih

podataka i razumjevanja jačine i ograničenja korištenja svih vrsta u eksperimentalnoj analizi

podataka.

Kritička analiza: čitanje, kritikovanje i diskusija naučnih članaka, posebno onih koji prelaze granice

između inženjeringa i drugih oblasti. Prezentovanje pisanih argumenata koje se zasniva na čitanju iz

različitih izvora.

6

Rješavanje problema: primjena inženjerskih principa u rješavanju različitih problema.

Procjena: interpretacija eksperimentalnih podataka u naučnom kontekstu i demonstracija vještina

potrebnih za planiranje, izvođenje i izvještaj istraživačkih projekata.

1.8.2 Praktične vještine vezane za Polje studiranja

Po završetku nastave, student će trebati pokazati slijedeće praktične vještine:

Odabir i primjena računarskih metoda za rješavanje različitih inženjerskih problema.

Primjena informacionih tehnologija za prikupljanje i analizu eksperimentalnih podataka.

Samostalno provođenje istraživačkih projekata sa minimalnim nadgledanjem i praćenjem nadzornih

lica.

Razumijevanje problema i sticanje iskustva u radu u multi-disciplinarnim timovima.

1.8.3 Prenosive vještine

Po završetku studija, student će razviti veliki broj prenosivih vještina koje uključuju:

Upravljanje vlastitim učenjem i provođenje samostalnih razmišljanja i učenja

Specifikacija problema i modeliranje

Primjena matematičkih i računarskih tehnika za rješavanje (inženjerskih) problema

Korištenje općih informacionih tehnologija

Upravljanje istraživačkim projektima koje uključuje planiranje i vremensko upravljanje

Provođenje inženjerskih istraživačkih radova, od uspostavljanja hipoteze do pisanja izvještaja.

Rad u multi-disciplinarnim timovima.

Kritička analiza

1.9 Metode za Evaluaciju i Unapređivanje Kvaliteta i Standarda u Podučavanju i Učenju

Studentske Grupe i Godišnji studentski pregledi

Promatranje predavača za vrijeme predavanja

Napredne Stručne Diplome u podučavanju i učenju u Visoko Školskom Obrazovanju

Članstvo u Akademiji Visokog Obrazovanja

Izvještaji Vanjskih Ispitivača

Akreditacijske Posjete

Pregled plana i programa

Predmetni Odbori

Godišnji i periodični izvještaji

a) Mehanizmi za dobivanje povratnih informacija studenata o kvalitetu nastave I njihova iskustva

sa učenjem

Prikupljaju se upitnici za svaku komponentu predmeta i razmatraju od strane predavača i tutora tokom

sastanka osoblja na odsjeku i provode se postupci i rješenja donešeni na tom sastanku tokom svakog

semestra, organizuju se sastanci studenata sa predavačima. Upitnici za evaluaciju nastave.

b) Mehanizmi za pregled i evaluaciju podučavanja, učenja, ocjenjivanja i programa rada kao i

standard ishoda

Sastanci na odsjeku u Junu/Julu gdje predavači razmatraju strukturu predmeta, način izvođenja nastave,

studentske performanse u ocjenjivanju, mišljenja studenata o kvaliteti i prave preporuke za moguće izmjena i

poboljšanja. Također se ovi sastanci koriste da se raširi najbolja praksa za tehnike učenja i podučavanja.

Izvještaji ispitivača (vanjskih i unutarnjih) na pregled u pojedinoj godini, gdje se komentariše stopa

prolaznosti, standardi učenja i pregled performansi.

Upitnici za evaluaciju nastave.

7

Godišnji izvještaj Direktora Akademskom odboru Odsjeka sa detaljima o prijemu, osoblju, promjenama i

kvaliteti na predmetima, studentske performanse, odredišta diplomiranih studenata Magistara nauka i

poteškoće koje su uočene na predmetima.

Odredište studenata, zaposlenje ili daljnji nastavak studiranja.

Savjetodavni odbor (iz industrije i kliničke prakse) koji pruža povremene i vrijedne komentare o napretku i

razvoju predmeta za njihove potencijalne buduće uposlenike.

1.10 Pokazatelji Kvalitete i Standarda

Mišljenje studenata o kvaliteti

Stopa uspjeha za svaki ciklus za svaki predmet

Studentske modulske procjene

Godišnje Studentske Ankete

Prvo Odredišna Statistika

Profesionalna akreditacija

Izvještaji Vanjskih Ispitivača

1.11 Kriterij za Prijem

Uslovi za prijem su u skladu sa pravilima Univerziteta i Fakulteta, u kojem Odsjek za elektrotehniku djeluje,

su da prizna svakog aplikanta koji je sposoban uspješno završi odabrane predmete. Tamo gdje su potrebni

kriteriji, oni će biti smišljeni na način da se zadovolji participacijska agenda i izjednače sa pravilima

Univerziteta. Profil za prijem će biti pregledan na godišnjem nivou kao i kriterij za odabir i pružit će fer i

objektivnu osnovu za odabir. Prijem ce pratiti Univerzitetske procedure. Prijave će se obično razmatrati tako

da studenti trebaju da zadovolje slijedeće kriterije

a) Akademska sposobnost

1) Za sve kandidate tražiti će se posjedovanje dokazane i potencijalne izvrsnosti. Prikladan indikator

uključuje dvije ili više povjerljivih referenci, akademski transkript ili njegov ekvivalent, (na

aplikacijskoj formi) izjava koja objašnjava kako će predmeti pomoći daljnjem napretku karijere

aplikanta i performansi na intervju-u.

2) Aplikant je pružio dovoljno dokaza, prema mišljenju nadležne osobe, da predloži da posjeduje

dovoljno akademskih sposobnosti i predanosti da nastavi za odabrani program za zaključivanje

unutar određene vremenske granice. Ovo uključuje dovoljan nivo matematike i/ili računarskog

programiranja stečenog u prvom stepenu kao osnovu za uspješno završavanje predmeta i

razumijevanje kako će magistarski program pomoći kandidatu za napredovanje u karijeri i evidencija

za sposobnost rada u multi-disciplinarnim timovima.

3) Od aplikanata se očekuje postizanje Stepena Pohvale (ili ekvivalenta) u inženjeringu, fizici,

matematici, kompjuterskim naukama ili sličnom području.

b) Zahtjev za znanje Engleskog Jezika

1) Aplikanti čiji prvi jezik nije Engleski moraju priložiti međunarodno priznatu potvrdu o poznavanju

engleskog jezika. Od kandidata se očekuje da zadovolje iduće kriterije:

2) Za IELTS test, najmanje ostvaren skor potreban je 5. Za TOEFL najmanje je potrebno ostvariti 450 ili

za računarsko-bazirani test 200 bodova ili ekvivalentno.

8

c) Pogodnost

1) Program studiranja koje kandidat želi da nastavi je podesan za akademske interese i mogućnosti koje

privlače pažnju kandidata u njihovim aplikacijama i (gdje je to pogodno) kandidat posjeduje neki

preliminarni akademski rad ili predavanje koje se normalno podrazumijeva nužnim za prihvatanje na

željeni program.

2) Odsjek za Elektrotehniku je u mogućnosti obezbjediti nadzor i olakšanja za odabrani program ili rad

kandidata.

9

2. PROGRAM RADA ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU

2.1.MASTER 3+2

1. Semestar

ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS

XXX xxx Izborni Predmet I 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet II 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet III 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet IV 3 0 6

EEE 501 Seminar I 0 3 6

Ukupno 12 3 30

2. Semestar


XXX xxx Izborni Predmet V 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet VI 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet VII 3 0 6

XXX xxx Izborni Premdet VIII 3 0 6

EEE 502 Seminar II 0 3 6

Ukupno 12 3 30

3. Semestar


XXX xxx Izborni Predmet IX 3 0 6

XXX xxx Studentska Praksa 3 0 6

EEE 503 Magistarski Rad I 0 0 18

Ukupno 6 0 30

4. Semestar


EEE 504 Magistarski Rad II 0 0 30

Ukupno 0 0 30

10

2.2.MASTER 4+1

1. Semestar


XXX xxx Izborni Predmet I 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet II 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet III 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet IV 3 0 6


Ukupno 12 3 30

1. Semestar


XXX xxx Izborni Predmet V 3 0 6

XXX xxx Izborni Predmet VI 3 0 6

EEE 500 Magistarski Rad 0 0 18

Ukupno 6 0 30

11

Tehnički Izborni Predmeti (Nivo Odsjeka)


EEE 500 Magistarski Rad 0 0 18


EEE 502 Seminar II 0 3 6

EEE 503 Magistarski Rad I 0 0 30

EEE 504 Magistarski Rad II 0 0 30

EEE 505 Metode naučnog istraživanja 3 0 6

EEE 506 Upravljanje energijom 3 0 6

EEE 507 Obnovljivi izvori energije 3 0 6

EEE 508 Distribuirana proizvodnja i integracija u elektro distributivnu mrežu 3 0 6

EEE 509 Stabilnost i upravljanje elektroenergetskim sistemima 3 0 6

EEE 510 Napredne tehnologije u pametnim elektoenergetskim mrežama 3 0 6

EEE 511 Optoelektronički uređaji 3 0 6

EEE 514 VLSI testiranje i pouzdanost 3 0 6

EEE 517 Elektronska kola niskih snaga 3 0 6

EEE 519 Kombinovani Analogni/Digitalni IC Dizajn 3 0 6

EEE 520 Mikrotalasna elektronska kola 3 0 6

EEE 521 Elektromagnetni talasi i primjena 3 0 6

EEE 522 Napredna poglavlja iz elektromagnetike 3 0 6

EEE 523 Teorija antena 3 0 6

EEE 524 Računska elektromagnetika 3 0 6

EEE 525 Statistička teorija telekomunikacija 3 0 6

EEE 526 Satelitska komunikacija i dizajn mikrotalasnih sistema 3 0 6

EEE 527 Teorija informacija 3 0 6

EEE 528 Kognitivni radio 3 0 6

EEE 529 Uvod u stohastičke sisteme 3 0 6

EEE 530 Statistička obrada signala 3 0 6

EEE 531 Projektovanje visokofrekventnih sklopova 3 0 6

EEE 532 Projektovanje telekomunikacijskih mreža 3 0 6

EEE 533 Arhitektura interneta 3 0 6

EEE 534 Protokoli u telekomunikacijskim mrežama 3 0 6

EEE 538 Napredna digitalna obrada signala 3 0 6

EEE 539 Obrada govornih signala 3 0 6

EEE 540 Mobilna i bežična komunikacija 3 0 6

EEE 541 Napredni komunikacijski sistemi 3 0 6

EEE 543 Distribucijski sistemi i industrijske komunikacije 3 0 6

EEE 544 Računarska inteligencija 3 0 6

EEE 545 Digitalni sistemi upravljanja 3 0 6

EEE 546 Programiranje ugradbenih sistema 3 0 6

EEE 547 Sistemi u realnom vremenu 3 0 6

EEE 548 Arhitektura ugradbenih računara 3 0 6

EEE 549 Sistemi na čipu 3 0 6

EEE 550 Projektovanje ugradbenog softvera za komunikacije 3 0 6

EEE 560 Stabilnost dinamičkih sistema 3 0 6

EEE 561 Projektovanje električnih mašina 3 0 6

EEE 563 Električno i magnetno polje u elektroenergetici 3 0 6

EEE 564 Analiza elektroenergetskih sistema 3 0 6

EEE 565 Napredna poglavlja u zaštiti elektroenergetskih sistema 3 0 6

EEE 566 Energetski efikasni sistemi osvjetljenja 3 0 6

EEE 569 Napredne visokonaponske tehnike 3 0 6

EEE 570 Računarske metode u elektroenergetici 3 0 6

EEE 575 Industrijski sistemi automatskog upravljanja 3 0 6

EEE 577 Adaptivno upravljanje 3 0 6

EEE 579 Optimalno upravljanje 3 0 6

EEE 580 Identifikacija sistema 3 0 6

EEE 581 Napredna robotika 3 0 6

EEE 584 Robusni sistemi upravljanja 3 0 6

EEE 587 Sistemi upravljanja otporni na kvarove 3 0 6

EEE 588 Varijabilni sistemi upravljanja 3 0 6

EEE 589 Električne Mašine 3 0 6

EEE 590 Napredna Industrijska Elektronika 3 0 6

EEE 591 Studentska Praksa 3 0 6

Tehnički Izborni Predmeti (Nivo Fakulteta)


CEN 552 Data Mining 3 0 6

CEN 557 Digitalna obrada slika 3 0 6

CEN 559 Mašinsko učenje 3 0 6

CEN 563 Mrežno programiranje 3 0 6

CEN 566 Mobilno programiranje 3 0 6

CEN 582 Računarska i mrežna sigurnost 3 0 6

CEN 583 Paralelna računarska arhitektura 3 0 6

CEN 585 Napredne računarske mreže 3 0 6

CEN 591 Neuronske mreže 3 0 6

Šifra predmeta: EEE 500 Naziv predmeta: MAGISTARSKI RAD

Nivo: Drugi Godina: II Semestar: II ECTS Krediti: 18

Status: Obavezan Sati / Sedmica: 0+0 Ukupan broj sati: 0+0

Opis predmeta

Magistarski rad se radi tijekom dva semestra/jednu akademsku godinu. Za to vrijeme, od svakog studenta se očekuje da

samostalno radi na izabranom istraživačkom projektu, primijenjuje različite metode u njihovom istraživačkom radu. Od

studenata se očekuje da prošire svoja teorijska i praktična znanja u domenu proučavanja. U idealnom slučaju, trebalo bi da

počnu objavljivanje naučnih radova u priznatim naučnim časopisima kao sredstvo izvještavanja dobijenih rezultata. Na kraja

njihovog magistarskog studija, svaki student treba da dostavi magistarski rad i brani u obliku usmenog izlaganja pred

komisijom koja se sastoji od tri člana.

Ciljevi predmeta

Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći:

Objašnjavanje kako napisati pregled literature.

Pregled bitnih pitanja u određenoj oblasti i objašnjavanje naučnog pristupa istraživanju pitanja.

Podučavanje o sprovođenju naučno-istraživačkih projekata i o odgovarajućem rukovođenjudobivenim podacima.

Sadržaj predmeta

Pregled literature relevantne za temu Master teze



Samostalni eksperimentalni rad pod rukovodstvom supervizora na problemu istraživanja u odabranom polju

studentovog istraživanja



Samostalni eksperimentalni rad pod rukovodstvom

supervizora na problemu istraživanja u odabranom polju studentovog istraživanja



Prikupljanje podataka, analiza i prezentacija rezultata




Pisanje magistarskog rada u kojem će biti predstavljeni ključni rezultati istraživanja I upoređeni

sa predhodno objavljenom literaturom



Pisanje magistarskog rada u kojem će biti

predstavljeni ključni rezultati istraživanja I upoređeni sa predhodno objavljenom literaturom



Odbrana master teze u formi usmene prezentacije

Metode podučavanja Diskusija i grupni rad

Individualni rad Mentor-kandidat komunikacija

Metode evaluacije (%)

Kviz 0 % Laboratorija 0 %

Zadaća 0 % Članak 0 %

Projekat 30 % Prisustvo 50 %

Parcijalni Ispit 0 % Participacija na času 0 %

Prezentacija 0 % Finalni Ispit 20 %

Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, student bi trebao moći da:

Finalizira temu za zahtjev za istraživački rad

Utvrdi odgovarajući dizajn istraživanja

Sprovede odgovarajuće istraživačke aktivnosti

Napiše razrađen istraživački rad

Iznijeti efikasnu prezentaciju o sprovedenom istraživanju

Preduslovni predmet

Jezik izvođenja nastave Engleski jezik

Obaveza literatura Russey, W. E., Ebel, H. F., & Bliefert, C. (2006). How to write a successful science thesis. The concise guide for students.

Weinheim: Wiley-VCH.

Preporučena literatura

Evans, D., Gruba, P., & Zobel, J. (2011). How to write a better thesis. Melbourne: Melbourne Univ. Publishing.

Locke, L. F., Spirduso, W. W., & Silverman, S. J. (2013). Proposals that work: A guide for planning dissertations and grant

proposals. Thousand Oaks: SAGE Publications, Incorporated.

ECTS (OPTEREĆENJE PO STUDENTU)

Aktivnosti Količina Trajanje Opterećenje

Pregled literature I konsultacije 1 100 100

Istraživanje/Laboratorija/Rad na terenu 1 100 100

Proces pisanja teze 1 100 100

Analiziranje podataka i izvještaj 1 100 100

Seminar / Prezentacija (Uključujući odbranu) 1 50 50

Ukupno opterećenje 450

ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 18

Šifra predmeta: EEE 501 Naziv predmeta: SEMINAR I

Nivo: Drugi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6


Opis predmeta

Seminar I ima za cilj da pomogne master studentima u pripremanju osvrta na literaturu i da se omogući prelazak sa rada na

predmtu na rad na tezi. Ovaj predmet će omogućiti pregled komponenti prijedloga za tezu sa posebnim naglaskom na razvoj

osvrta na literaturu te će se također fokusirati na standarde formatiranja teze. Ovaj predmet je podijeljen na dva dijela. Prvi

dio je predviđen da poduči studente kako da dobiju sve prednosti naučnih baza podataka i kako pronaći potrebne naučne

članke. Također, šredmet daje upute kako da se pravilno shvati, analizira i diskutuje naučni rad. Konačno, diplomci rade

detaljan osvrt na literaturu tako da utvrde njihovo polje interesovanja u kojem žele da ostvare svoje Master teze/projekte i

usmjere svoje akademske karijere. Ovaj predemet se izvodi uz pomoć studentovog mentora/supervizora.

Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je da pokuša primjeniti cjelokupno razumijevanje i sposobnosti studenta na konkretnim istraživačkim

situacijama pomažuči realističan prelazak sa rada na predmetu na disertaciju.

Sadržaj predmeta

Uvod

Upoznavanje sa upotrebom naučnih baza podataka

Upoznavanje sa upotrebom naučnih baza podataka

Učenje kako analizirati I diskutovati naučni rad

Učenje kako analizirati I diskutovati naučni rad

Utvrditi polje istraživanja



Utvrditi odgovarajući diplomski rad u polju istraživanja



Pisanje izvjestaja

Pisanje izvjestaja

Pisanje izvjestaja.

Pisanje izvjestaja

Dobijanja odobrenja od savjetnika za sprovođenje diplomskih radova u pordručju interesa

Metode podučavanja 3 kolektivna sastanka po semestru Mentor-kandidat komunikacija svako druge sedmice







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, student bi trebao moći:

Primjeniti teoretsko i metodološko razumijevanje te sposobnosti osmišljavanja istraživačkih ideja i specifičnih istraživackih pitanja i hipoteze

Sprovesti fokusiran pregled relevantne literature i stvaranje odgovarajućeg konceptualnog okvira

Kritizirati ideje drugih obraćajući posebnu pažnju na teoretsku i metodološku strogost i stvarnost

Preduslovni predmet




Preporučena literatura Evans, D., Gruba, P., & Zobel, J. (2011). How to write a better thesis. Melbourne: Melbourne Univ. Publishing.



Pregled literature (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici ) 15 3 45

Istraživanje 1 50 50

Izvještaj 1 20 20

Seminar / Prezentacija 1 40 40



Šifra predmeta: EEE 502 Naziv predmeta: SEMINAR II

Nivo: Drugi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6


Opis predmeta

Seminar II ima za cilja da pomogne master studentima u pripremi prijedloga teze i da se omogući prelazak sa kursa na rad na

tezi. Ovaj predmet će omogućiti pregled komponenti prijedloga za tezu sa posebnim naglaskom na dizajn istraživanja i

razvoj osvrta na literaturu, te će se fokusirati na ključna pitanja kao što su standard formatiranja teze, psihološkii zahtjevi

upravljanja vremenom, formiranje odbora i upravljanje projektom.

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je da pokuša primjeniti cjelokupno razumijevanje i sposobnosti studenta na konkretnoj istraživačkoj

situaciji. Iz perspective jedno-programskog studija, međutim, ovaj predmet prikazuje test stvarnog svijeta pomažući da se napravi realističan prelazak sa kursa na disertaciju. Kognitivni, afektivni i bihevioristički ciljevi ovog predmeta su:

Upoznavanje akademaca sa procesom akademskog istraživanja I pisanja

Pomaganje diplomaca u razvoju kritičkog mišljenja, istraživačke metodologije, akademskog pisanja, sinteze i

integracije

Sadržaj predmeta

Uvod

Teza: Sta očekivati?

Teza: Sta očekivati?

Problemi I pitanja

Problemi I pitanja

Osvrt na literature

Osvrt na literature

Osvrt na literature

Dizajn istraživanja



Analiza, pisanje I etičko razmatranje



Prezentacija i kompletiranje

Prezentacija i kompletiranje

Metode podučavanja 3 kolektivna sastanka po semestru Mentor-kandidat komunikacija svako druge sedmice







Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Finalizirati temu za zahtjev za istraživački rad

Utvrditi odgovarajući dizajn istraživanja

Sprovesti odgovarajuće istraživačke aktivnosti

Napisati razrađen istraživački rad

Iznijeti efikasnu prezentaciju sprovedenog istraživanja

Preduslovni predmet SeminarI




Preporučena literatura Evans, D., Gruba, P., & Zobel, J. (2011). How to write a better thesis. Melbourne: Melbourne Univ. Publishing.



Pregled literature (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici ) 15 3 45

Istraživanje 1 50 50

Izvještaj 1 20 20




Šifra predmeta: EEE 503 Naziv predmeta: MAGISTARSKI RAD I

Nivo: Drugi Godina: II Semestar: III ECTS Krediti: 30


Opis predmeta







Ciljevi predmeta



Pregledbitnih pitanja u određenoj oblasti i objašnjavanje naučnog pristupa istraživanju pitanja.


Sadržaj predmeta

Podnošenje zahtjeva za prijedlog projekta od strane

Fakulteta i objavljivanje prijedloga projekta

Podnošenje zahtjeva za prijedlog projekta od strane

Fakulteta i objavljivanje prijedloga projekta

Aplikacija za prijedlog projekta ili prijedlog

individualnog studentskog projekta

Aplikacija za prijedlog projekta ili prijedlog

individualnog studentskog projekta

Obavještavanja studenata o projektnim zadacima

Opis zahtjeva projekta (na grupnom sastanku)






Nezavisni eksperimentalni rad pod rukovodstvom supervizora na istraživačkom problemu u

određenom području istraživanja

Nezavisni eksperimentalni rad pod rukovodstvom supervizora na istraživačkom problemu u

određenom području istraživanja

Nezavisni eksperimentalni rad pod rukovodstvom

supervizora na istraživačkom problemu u određenom području istraživanja

Nezavisni experimentalni rad

Predaja kopije izvještaja o napretku projekta mentoru









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Primjeni teoretsko i metodološko razumijevanje i sposobnosti u osmišljavanju istraživačke ideje i specifičnih istraživačkih pitanja i hipoteze

Sprovesti fokusiran pregled osvrta na literaturu i napraviti odgovarajući konceptualni okriv

Razviti realističan istraživački dizajn sa specifičnom istraživačkom strategijom

Razmisliti i artikulisati poglavlje-po-poglavlje kjratak pregled planirane disertacije

Preduslovni predmet

















Šifra predmeta: EEE 504 Naziv predmeta: MAGISTARSKI RAD II

Nivo: Drugi Godina:II Semestar: IV ECTS Krediti: 30


Opis predmeta







Ciljevi predmeta



Pregledbitnih pitanja u određenoj oblasti i objašnjavanje naučnog pristupa istraživanju pitanja.


Sadržaj predmeta


















predstavljeni ključni rezultati istraživanja I upoređeni








Odbrana master teze u formi usmene prezentacije









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Finalizira temu za zahtjev za istraživački rad

Utvrdi odgovarajući dizajn istraživanja

Sprovede odgovarajuće istraživačke aktivnosti

Napiše razrađen istraživački rad

Iznijeti efikasnu prezentaciju o sprovedenom istraživanju

Preduslovni predmet

















Šifra predmeta: EEE 591 Naziv predmeta: STUDENTSKA PRAKSA

Nivo: Drugi Godina:II Semestar: III ECTS Krediti:6


Opis predmeta

Studenti moraju završiti ljetnu praksu od 30 radnih dana (6 sedmica) u elektro firmi ili relevantnom odjelu bilo koje druge

firme na part-time bazi (4 sata dnevno). Ukoliko firma prihvati studenta za ukupno 30 dana (odnosno 20 radnih dana), student je obavezan raditi najmanje 6 sati dnevno. Na kraju studentske prakse, student su obavezni raditi najmanje 120 sati.

Ciljevi predmeta

Studentska praksa daje značajna radna iskustva studentima tokom edukacije studenata. Studenti dobijaju 5 ECTS kredita za

studentsku praksu. Dobijaju značajno praktično iskustvo vezano za oblast kojom su se bavili. Dodatno, praksa omogućava studentima interakciju sa profesionalnim osobljem u industriji u kojoj će se i sami kasnije vjerovatno naći.

Sadržaj predmeta

Sedmica 1 – 25 sati





Sedmica 6– 25 sati

Metode podučavanja Studentska praksa Praktićno iskustvo


Kviz 0 % Laboratorija 0%



Parcijalni Ispit 0 % Class Deliverables 20 %


Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Efektivan rad kao dio tima, razvijajući međuljudske, organizacijske i sposobnosti rješevanja problema vježbajući

ličnu odgovornost;

Primjena teorije, tehnika i relevantnih alata pri specifikaciji, analizi, dizajnu, implementaciji i testiranju

jednostavnog problema u elektrotehnici;

Aktivno učešće i preuzimanje odgovornosti za lično obrazovanje i razvoj.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura




Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 0 0 0

Laboratorije / Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 30 5 150

Parcijalni Ispit (1 sedmica) 0 0 0

Finalni Ispit (1 sedmica) 1 1 1

Priprema za Parcijalni Ispit 0 0 0

Priprema za Finalni Ispit 1 3 3

Zadaća / Projekat 0 0 0




Šifra predmeta: EEE 505 Naziv predmeta: METODE NAUČNOG ISTRAŽIVANJA

Nivo: Drugi Godina: I Semestar: I,II ECTS Krediti: 6

Status: Izborni Sati / Sedmica: 3+0 Ukupan broj sati: 45+0

Opis predmeta

Cilj ovog predmeta je pregled i analiza koncepta naučnog istraživanja teoretski i praktično. Ovaj predmet uvodi u prirodu

istraživanja u prirodnim naukama, najizrazitije u elektrotehnici. Sve faze osmišljavanja i izvođenja istraživanja, pretvaranje

dobijenih podataka u smislene rezultate, i predstavljanje rezultata putem naučnih radova su pokriveni kroz predmet. Ovaj

predmet nudi studentima objašnjenjeo načinu na koji se vrši pregled literature za potrebe različitih vrsta naučnih radova,

načinu prikupljanja primarnih podataka, te obrazloženju rezultata. Također se diskutuju osnovna etička načela koja će biti

primijenjena za vrijeme istraživanja. Na kraju semestra, studenti bi trebali analizirati originalne naučne članke i studije

slučaja kako bi shvatili njihovu razliku. Aktivno učešće studenata i priprema visoko kvalitetne prezentacije su od najvećeg

značaja

Ciljevi predmeta


Podučavanje koncepata istraživačke metodologije u polju genetike i bioinženjerstva teoretski i praktično.

Omogućavanje studentima da daju izvještaj o istraživačkom radu i daju prijedlog teze u njihovim poljima interesa kroz

semestar.

Ohrabrivanje studenata da efektivno prezentuju istraživačke radove.

Sadržaj predmeta

Priroda istraživanja u genetici i bioinženjerstva

Formulisanje i razjašnjavanje istraživačke teme i ciljeva

Pravljenje razlike izmedju studija slučaja, pregleda i

originalnog naučnog rada

Kritički pregled naučne literature

Razumijevanje istraživačkog materijala i metoda, filozofije i pristupa

Formulisanje eksperimentalnog istraživačkog dizajna

Etika pristupa i istraživanja

Parcijalni Ispit

Selekcija i prikupljanje uzorakapodataka, analiza i prezentacija rezultata

Prikupljanje primarnih podataka kroz opservaciju i eksperimente

Prikupljanje primarnih podataka koristeći različite analitičke alate

Prezentovanje dostignutih rezultata

Analiziranje originalnih naučnih radova

Analiziranje studija slučaja

Pisanje i prezentovanje prezentacije o istraživačkim

primjenama u genetici i bioinženjerstvu

Finalni Ispit

Metode podučavanja Interaktivna predavanja

Diskusija i grupni rad Prezentacije







Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Definisati osnove naučno-istraživačkih metoda

Opisati istraživački dizajn i metode prikupljanja podataka

Dati u glavnim crtama strategiju analize

Ispitati istraživačke izvještaje i publikacije

Definisati ulogu etike u istraživanju

Početi da efikasno rade kao dio tima

Razviti međuljudske, organizacijske i vještine rješavanja problema u okruženju

Vježbati neke lične odgovornosti

Prezentovati dobijene rezultate

Interpretirati naučne podatke

Citirati literaturu pravilno

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Razni istraživački radovi na polju elektrotehnike.





Laboratorije/Praksa (15 sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30

Parcijalni ispit ( 1 sedmica) 2 2

Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2

Priprema za parcijalni ispit 1 10 10

Priprema za završni ispit 1 20 20





Šifra predmeta: EEE 506 Naziv predmeta: UPRAVLJANJE ENERGIJOM



Opis predmeta

Cilj predmeta je omoguciti studentima da steknu nove znanja i vjestine kako bi bili u mogucnosti da rjesavaju analiticke i

strateske probleme u oblasti energetskih sistema i uprvaljanja bazirano na sistemskom razmisljanu i modelovanju. Studenti

ce nauciti o istijskom aspektu proizvodnje energije i troskovima potrosnje elektricne energije. Osnovni prinicipi upotrebe

energije i uticaja na okolis, te finanaijski aspekti ce takodjer biti objasnjeni. Razumijevanje energetskog sistema ukljucujuci

aspekt menadzmenta (upravljanja) ce biti objasnjen kroz konkretne primjere koji obuhvataju razlicite aspekte kao sto su

analiza sistema uprvaljanja, biznis strategije, novi trendovi u upravaljanju, te upotreba novih tehnologija u razvoju.

Ciljevi predmeta

Upoznavanje sa menadzmentom u energetskom sektoru, strategijom proizvodnje u energetskom sektoru. Upoznavanje sa

trgovinom i kupnjim energije na trzistu, uprvaljnje potrosnjom u industriji i domacinstvima. Pronalazenje mogucnosti i

metoda za efikasnijom upotrebom energije.

Sadržaj predmeta

Uvod

Analiza energetskog system. Pregled energetskih sistam, diskusije na posljedice promjena koje se desavaju u

energetkom sistemu u svijetu.

Metode za evaluaciju efikasnosti energetskog Sistema, modelovanje. Diskusija razlicitih metoda koje se koriste u

analizi energetskog Sistema. Ovaj dio ukljucuje primjere

razlicitih modela energetskih analiza koje su povezanesa

termodinamikom.

Proizvodnja, potrosnja i potreba energeije kroz istoriju i danas

Potrosnja energije i uticaj na okolis

Mogucnosti ustede energije

Strategije upravljanja potrosnjom energeije u razlicitim sektorima

Parcijalni Ispit

Troskovno ucinkovite strategije u oblasti uprvaljnja

energijom

Identifikacija, evaluacija I implmentacija mjera skladistenja energije

Novi trendovi na trzistu energijom, Deregulisano

trziste energijom.

Upotreba IT tehnologija u oblasti upravljanja energijom

Skladistenje energije u industriji

Uprvaljanje elektricnom energijom

Regulacija energetskih djelatnosti i organizacija tržišta energije

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Objasne globalnu proizvodnju, potrosnju i upotrebu energetskih resursa kroz istoriju i danas

Objasne okolisni, ekonomski i politicki uticaj potrosnje energije

Objasne upotrebu programa uprvaljanja energijom

Navedu i objasne komponente efektivnog uprvaljanja energijom

Objasne principe troskovno ucinkvitih projekata i programa u enregtskom sektoru, optimizaciju upotrebe energije i digorocno prihvatljvih tehnickih rjesenja u uprvaljanju energijom kroz razlicite primjere

Objasne osnovne principe trziosta elektricne energije

Objasen osnovne princpie skladistenja energije, reduciranja troskova i planiranja u energetskom sektoru

Preduslovni predmet


Obaveza literatura

Barney L. Capehart, Wayne C. Turner, William J. Kennedy, Guide to Energy Management, 2006

Ehud I. Ronn: Real Options and Energy Management: Using Options Methodology to Enhance Capital Budgeting

Decisions, Risk Books, 2003

Preporučena literatura Kennedy, William J., Turner, Wayne C., & Capehart, Barney L., Guide to Energy Management , The Fairmount Press,

(1994.)





Parcijalni ispit ( 1 sedmica) 1 2 2




Zadaća / Projekat 17 17

Seminar / Prezentacija 17 17



Šifra predmeta: EEE 507 Naziv predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE



Opis predmeta

Kroz predmet ce se objasniti osnove energetskih sistema i obnovljivih izvora energije, sa detaljnom analizom energetskog

sektora i fokusaom na alternativne izvore enrgeije, njihovom tehnologijom i primjenom. Kroz predemt ce se predstvaiti i

objasniti danasnje i buduce potrebe drustava za energijom, objasniti konvencionalne izvore enregije i sisteme, ukljucujuci

fosilna goriva i nuklearnu energiju. Fokus ce se staviti na obnovljive izvore energije koa sto su solarna enregija, biomasa,

enregija vjetra, geotermalna energije, hidor itd. Metode konverzije energije ce biti objasnjene i pokazane kroz razlicite

primjere.

Ciljevi predmeta Student će spoznati globalnu važnost obnovljivih izvora energije te upoznati s mogućnošću njihova iskorištavanja. Usvojena

znanja moći će primijeniti na rješavanje praktičnih problema primjene obnovljivih izvora energije.

Sadržaj predmeta

Uvod

Osnovni koncpet obnovljivih izvora energeije

Konverzija energije i skladistenje

Fizikalni principi i osnovne jednacine

Tehnologije konverzije I skladistenja

Upotreba obnovljivih izvora energeije (grijanje, goriva, elektricna energija) sa fokusom na elektricnu energiju

Priprema za parcijalni ispit

Parcijalni Ispit

Konevrzija solarne energije

Konverzija energije vjetra

Vjetroelektrane

Male hidrocentrale

Konverzija geotermalne enrgeije i skladistenje

Biomasa

Regulativa obnovljvih izvora energije

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Opisati osnovne principe tehnologije obnovljivih izvora energije i njihovu primjenu

Razumije izazove i probleme koji se odnose na upotrebu razlicitih izvora energije, ukljucujci fosilna goriva, uzimajuci u obzir uticaj na okolis

Definirati energetski potencijal i ekonomiju primjene pojedinih obnovljivih energetskih izvora

Opisati i objasniti osnvne komponente razlicitih sistema obnvljivih izvora

Prepoznati probleme vezane za primjenu pojedine tehnologije u postojeće energetske sisteme

Izvesti jednostavne tehnicko-ekonomske procjene obnvljivih izvora energije konvencionlnih sistema

Analizira uticaj na okolis

Projektovati jednostavne sisteme bazirane na obnvljivim izvorima energije

Preduslovni predmet


Obaveza literatura

Boyle, Godfrey. 2004. Renewable Energy (2nd edition). Oxford University Press

Boyle, Godfrey, Bob Everett, and Janet Ramage (eds.) 2004. Energy Systems and Sustainability: Power for a Sustainable

Future. Oxford University Press

Preporučena literatura Schaeffer, John. 2007. Real Goods Solar Living Sourcebook: The Complete Guide to Renewable Energy Technologies and

Sustainable Living













Šifra predmeta: EEE 508 Naziv predmeta: DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA I INTEGRACIJA U

ELEKTRODISTRIBUTIVNU MREŽU



Opis predmeta

Distribuirana proizvodnja (obnovljivi izvori elektricne enrgije) predstvaljaju znacajan segment trzista elektricne energije u

dijleu proizvodnje, distribucije i potrosnje elektricne energeije. Distribuirana proizvodnja ukljucuje lokalne energetske

resurse/izvore bazirane na fosilnim gorivima (na primjer ko-generacija LNG), obnvoljive izvore energije kao sto su vjetar,

voda, sunce, nisko-karbonski hibridni energetski sistemi koji kombinuju enregtske resurse, bilo da se radi o obnovljivim

izvorima ili baziranim na fosilnim gorivima.

Kroz ovaj predmet ce se objasniti i razmatrati osnovi principi, prakse i problematika koja se odnosi na prikljucenje

obnovljvih izvora energije na elektro-energetsku mrezu. Nadalje, teme kao sto su upravljanje i zastiti proizvodnje energeije

iz obnovljih izvora unutar distributivnih mreza, te aspekti planiranja i pouzdanosti ce takodjer biti razmatrani. Predmet ce se

uglavnom fokusirati na integraciju obnovljivih izvora baziranih na suncu i vjetru, kao i mogucnostima skladistenja energije.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da objasni distribuirane proizvodne sisteme, da objasni problematiku prikljucenja istih u elektroenergetsku mrezu. Takodjer ima za cilj da student upozna sa modelovanjem i simulacijom energetskog sista sa distribuiranim izvorima,

fokusirajuci se na vjetrogeneratore, solarne sisteme.

Sadržaj predmeta

Uvod

Dinamika elektro-energetskog Sistema ukljucujuci

distribuirane sisteme

Konverzija energeije i snage izmedju elektricnih masina i

mreze

Upravljanje energetskim sistemima koristeci konvertore

Upravljanje energetskim sistemima koristeci konvertore

Aktivni mrezni uredjaji, FACTS tehnologija

Aktivni mrezni uredjaji, FACTS tehnologija

Parcijalni Ispit

Najvise koristene tehnologije u distribuiranoj proizvodnji, interakcija izmedju istih u zavisnosti od

nacina spajanja na mrezu

Inkluzija sistema skladistenja energije u mrezi

Solarni sistemi, tehnicki zahtjevi za prikljucenje u mrezu, specificni zahtjevi investitora, pracenje vrsnih

opterecenja

Energija vjetra, vjetro generatori, principi pretvorbe energije vjetra, karaktersitike vjetro turbine

Sistemi vjetro generatora, tehnicki zahtjevi za prikljucenje na mrezu, konfiguracija farmi vjetro

generator, struktura invertora i upravljanje

Sistemi vjetro generatora, tehnicki zahtjevi za

prikljucenje na mrezu, konfiguracija farmi vjetro generator, struktura invertora i upravljanje

Priprema za finalni ispit

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti funkcionisanje i strukturu razlicitih obnovljivih izvora, te pratece tehnologije

Razumjeti izazove i rjesenja za integraciju obnovljivih zivora energeije u zgradama podstanicama i u elektroenergetskoj mrezi,

Znati da razmatra razlicita rjesenja za projektovanje obnovljivih izvora energije

Poznavati zakonski okvir koji se tice uslova prikljucenja obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrezu

Razmatra problematiku koja se odnosi na prikljucenje distribuiranih izvora na mrezu, poredi efikasnost razlicitih rjesenja skladistenja energije u mrezi, te da prati posljednja dostignuca u razvoju obnovljivih izvora energije

Preduslovni predmet


Obaveza literatura

Teodorescu, R.; Liserre, M.; Rodríguez, P. Grid converters for photovoltaic and wind power systems [on line]. Wiley, 2011.

[Consultation: 16/05/2014]. Available on: <http://onlinelibrary.wiley.com/book/10.1002/9780470667057>. ISBN 978-0-

470- 05751-3.


Farret, F.A.; Simões, M.G. Integration of alternative sources of energy [on line]. Hoboken: John Wiley and Sons, 2006

[Consultation: 21/05/2014]. Available on: <http://onlinelibrary.wiley.com/book/10.1002/0471755621>. ISBN

9780471712329.

Bollen, M.H.J.; Hassan, F. Integration of distributed generation in the power system. Hoboken, New Jersey: Wiley-IEEE

Press, 2011. ISBN 9780470643372.













Šifra predmeta: EEE 509 Naziv predmeta: STABILNOST I UPRAVLJANJE ELEKTROENERGETSKIM SISITEMIMA



Opis predmeta

Kroz predmet ce se detaljno razmotriti problemi stabilnosti i uprvaljanja elektro energetskog sistema. Generalno, predmet se

odnosi na izucavanje uprvaljanja enersgetskim sistemom ukljucujuci funkcionisanje proizvodna postrojenja u normalnim i abnormalnim rezimima rada. Predmet ce razmatrati razlicite pojave nestabilnosti u enregtskom sistemu koje mogu voditi do

ispada, te objasniti kako se ovakve pojave mogu izbjeci koriste razlicite tehnologije uprvaljanja. Predmet pocinje sa

pregledom velikih ispada koji su se desili u prethodnom periodu u svijetu, te predstvaljanjem i objasnjenjem razlicitih pojava nestabilnosti u sistemu. Procjena ststickih i dinamcikih stanja ce biti objasnjena.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o problemima ugaone stabilnosti u elektro energetskom sistemu,

ukljucujuci fizikalne procese, modelovanje i simulacije.

Sadržaj predmeta

Uvod i pregled problema vezanih za stabilnost elektro

energetskog sistema (ugaona i naponska stabilnost)

Model elektroenergetskog Sistema u stacionarnom stanju

Teorija i modelovanje sinhronih masina

Teorija i modelovanje sinhronih masina

Elementi Sistema kao objekti upravljanja

Opterecenje energetskog Sistema

Opterecenje energetskog Sistema

Parcijalni Ispit

Upravljanje aktivnom i reaktivnom snagom

Upravljanje aktivnom i reaktivnom snagom

P-f and Q-V regulacija

Tranzijenta stabilnost

Naponska stabilnost

Metode za poboljsanje stabilnosti


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Objasne funkcionisanje sistema u stacionarnom rezimu rada

Objasne razlicite pojave nestabilnosti u elektroenergetskom sistemu

Da primjenom matematickog modela analiziraju stabilnosti elektro energetskog sistema

Objasne razlicite metode uprvaljanj elektro energetskim sistemom, te njihov uticaj na stabilnost sistema

Pokazu kako tranzijentna stabilnost energetskog sistema moze moze biti analiziorana upotrebom kriterija jednakih podrucja

Analiziraju elektromehanicke rezime rada u energetskom sistemu

Razumiju i analiziraju tranzijentu i naponsku stabilnost sistema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura P. M. Andersson and A. A. Fouad, Power System Control and Stability, 2nd Edition, Wiley Interscience 2003.

Preporučena literatura M. Ghandhari: "Stability of Power Systems, An introduction"

"Power System Stability and Control", (1165 pages) Prabha Kundur, McGraw-Hill, ISBN 0-07-035958-X




Laboratorije/Praksa (15 sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici)









Šifra predmeta: EEE 510 Naziv predmeta: NAPREDNE TEHNOLOGIJE U PAMETNIM ELEKTROENERGETSKIM

MREŽAMA



Opis predmeta

Upotreba komunikaciono-informacionih tehnologija znacajno je doprinjela u unaprijedju isporuke energije. Pmatne enrgetske mreze koriste ovu tehnologiju kako bi se elektricna energija isporucila na pouzdan i efiksan nacin, te ima

potnecijal da znacajno utice na promjene u elektro-energetskom sektoru. Stoga, ovaj predmet ce pokazati i predstvaiti ICT

tehnologije koje se danas koriste u pametnim mrezama, te uticaj pametnih mreza na industriju. Studenti na ovom predmetu ce nauciti osnovne elemente i karakteristike pametnih mreza, ciljeve, tehnologije, arhitekturu i uprvaljanje pametnim

mrezama.

Ciljevi predmeta

1. Da se objasni i pokaze kako moderan elektro energetski sistem funkcionise sa ekonomskog I fizikalnog stanovista

2. Da se detaljno objasni kako se ICT tehnologije koriste u prenosnooj mrezi

3. Da se detaljno objasne kako se ICT tehnolgije koriste u elektro distributivnoj mrezi

4. Da se detljano objasni upotreba ICT tehnolgija u svrhu uprvaljanja potrosnjom elektricne energije

Sadržaj predmeta

Uvod

Razvoj elektro-energetskog sistema i elektro energetskih

mreza kroz istoriju

Pametne mreze I snadbijevanje elektricnom energijom

(Mikromreze, Skladistenje, obnovljivi izvori energije u

mrezi)

Pametne mreze I snadbijevanje elektricnom energijom

(Mikromreze, Skladistenje, obnovljivi izvori energije u mrezi)

Elementi elektroenrgetske mreze i tehnologije mjerenja: proizvodnja, prenos, distribucija, potrosnje, Sistem

siroko-podrucnog mjerenja, Fazorska mjerenja (PMU)

Elementi elektroenrgetske mreze i tehnologije mjerenja: proizvodnja, prenos, distribucija, potrosnje, Sistem

siroko-podrucnog mjerenja, Fazorska mjerenja (PMU)

Elementi komunikacije i umrezavanja: arhitektura,

standardi i adaptacija komunikacije kroz energetske

vodove, GSM; modeli komunikacije izmedju elemenata u pametnoj mrezi,

Parcijalni Ispit

Elementi komunikacije i umrezavanja: arhitektura,

standardi i adaptacija komunikacije kroz energetske

vodove, GSM; modeli komunikacije izmedju

elemenata u pametnoj mrezi,

Pametna mreza i distribucija

Elementi upravljanja: aspekti upravljnja energijom u pametnim mrezama, SCADA sistemi, mikrogrid,

Elementi upravljanja: aspekti upravljnja energijom u

pametnim mrezama, SCADA sistemi, mikrogrid,

Projekti, primjeri iz prakse

Projekti, primjeri iz prakse

Upravljacki elementi u pametnoj mrezi

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati i razumjeti fundamentalne osnove pametnih mreza

Razumjeti strukturu pametnih mreza

Znati da koriste simulacione alate i programe, kao sto su MATLAB, za analizu, optimizaciju i procjenu stanja

Biti upoznati sa komunikacionim tehnologijama, umrezavanjima koji se koriste u pametnim mrezama

Biti upoznati i znati koristiti racunarske tehnike koje se koriste u proracunima vezanim za pametne mreze

Preduslovni predmet


Obaveza literatura James Momoh, “Smart Grid Fundamentals of Design and Analysis,” Wiley, 2012 ISBN 978 -0-470‐88939‐8

Preporučena literatura J Ekanayake, K. Liyanage, J.Wu, A. Yokoyama, N. Jenkins, “Smart Grid: Technology and Applications”- Wiley, 2012.













Šifra predmeta: EEE 511 Naziv predmeta: OPTOELEKTRONIČNI UREĐAJI



Opis predmeta

Principi poluprovodničkih lasera. Dinamika modulacije. Jednofrekventni laseri. Osnovne osobine AM i FM šuma. Podesivi

poluprovodnički laseri. Kvantni laseri. Elektrooptički modulatori i prekidači. Detektori. Integrirana optoelektronička kola. Optički pojačivači – poluprovodnička i Erbijumska vlakna. Podesivi optički filteri

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studentima ponudi solidno razumijevanje: Pasivnih i aktivnih fiber komponenti, poluprovodničkih lasera

i pojačivača, optičkih detektora, multipleksera i demultipleksera, odašiljača i prijemnika, i optičkih prekidača.

Sadržaj predmeta

Uvod u optička vlakna

Gubici u vlaknu, disperzija i nelinearnosti

Pasivne komponente

Aktivne komponente

Planarni medij prostiranja

Poluprovodnički laseri

Poluprovodnički pojačivači

Parcijalni Ispit

Optički modulatori

Optički detektori: pin fotodiode

Optički detektori: Lavinska fotodiode

WDM komponente: Multiplekseri i demultiplekseri

WDM komponente: Odašiljči i prijemnici

Optički prekidači

Optički prekidači

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Upoznati osnovne principe optike i osnovne optoelektroničke uređaje

Razumjeti korištenje i radni režim osnovnih optoelektroničkih uređaja

Razumjeti ogromnu potencijalnu primjenu optoelektroničkih uređaja i odgovarajućih alata

Znati uraditi proračun osnovnih optoelektroničkih uređaja

Dobiti osjećaj interakcije elektronskih, termalnih, i optičkih fenomena u laserskim diodama

Osnovno znanje rukovanja i aplikacije optoelektroničkih uređaja

Preduslovni predmet


Obaveza literatura F. Träger (Editor), Springer Handbook of Lasers and Optics, Springer, 2007.














Šifra predmeta: EEE 514 Naziv predmeta: VLSI TESTIRANJE I PUZDANOST



Opis predmeta

Predmetom su pokriveni VLSI testiranje i tehnike projektovanja za testiranje. Istaknute su i teme iz pouzdanosti integriranih

kola i sistema. Pored različitih načina i standarda projektovanja, paćnja je posvećena i osnovnim koracima automatskog projektovanja, testiranja i programiranja digitalnih i analogno-digitalnih kola. Vježbama i tutorijalima se studenti pripremaju

na korištenje komercijalnih alata.

Ciljevi predmeta Naučiti teoriju i praksu vezanu za testiranje i pouzdanost VLSI

Sadržaj predmeta

Uvod

Osnove projektovanja VLSI

Optimizacija rasporeda na čipu

Postavljanje i povezivanje modula

Optimizacija projektovanja modula na čipu

Ekstrakcija kola

Brza VLSI kola

Parcijalni Ispit

Analiza pouzdanosti

Napredno parametarsko testiranje VLSI

Modeli kvara

Generiranje testnih uzoraka

Projektovanje za testiranje

BIST

Testiranje Sistema na čipu

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti projektovanje i testiranje kompleksnih sistema hardvera i softvera

Izvesti osnovne korake sinteze, validacije, testiranja i programiranja

Koristiti alate za automatizaciju projektovanja

Elaborirati strategiju testiranja

Analizirati potrebe u VLSI testu

Projektovati test VLSI sistema iz blokova

Procijeniti potrebu za testiranjem

Preduslovni predmet


Obaveza literatura

VLSI Physical Design Automation: Theory and Practice Authors: Sadiq M. Sait, Habib Youssef

VLSI Test Principles and Architectures: Design for Testability (Systems on Silicon) by Laung-Terng Wang, Cheng-Wen

Wu, Xiaoqing Wen, Morgan Kaufmann














Šifra predmeta: EEE 517 Naziv predmeta: ELEKTRONSKA KOLA NISKIH SNAGA



Opis predmeta

Estimacija snage na različitim nivoima dizajna (kolo, transzistor, ulaz), optimizacija snage za kombinaciona kola,

optimizacija snage za sekvencijalna kola, višestepena sinteza za nisku potrošnju, dizajn na nivou kola i rasporeda za nisku potrošnju, metode naponskog skaliranja, memorija nasumičnog čitanja niske potrošnje, sistemska analiza i projektovanje

snage.

Ciljevi predmeta Naučiti teoriju i praksu vezanu za elektronska kola niskih snaga.

Sadržaj predmeta

Uvod

Potrošnja snage u CMOS krugovima

Niskonaponski uređaji i dvonaponski sistemi

Niskonaponski uređaji i dvonaponski sistemi

Redukovanje dinamičke snage

Analiza snaga

Analiza snaga

Parcijalni Ispit

Logika za povrat energije

Memorije

Procesori niske potrošnje

Procesori niske potrošnje

Višejezgreni paralelizam i sistemi niske potrošnje

Višejezgreni paralelizam i sistemi niske potrošnje

Redukcija snage u FPGA

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Analizirati i projektovati kola malih snaga

Koristiti uzorke projektovanja i alate za kola malih snaga

Optimizirati potrošnju sekvencijalnih i kombinacijskih kola

Projektovati kola malih snaga na štampanoj ploči

Koristiti softver za projektovanje

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Low Voltage, Low Power VLSI Subsystems (Hardcover) by Kiat-Seng Yeo , Kaushik Roy, McGraw-Hill Professional










Zadaća / Projekat




Šifra predmeta: EEE 519 Naziv predmeta: KOMBINOVANI ANALOGNI/DIGITALNI IC DIZAJN



Opis predmeta

Osnove dizajna analognog integriranog kruga, CAD tlocrt, počev od osnovnih pojačala kako osnovnih gradivnih elemenata

preko diferencijalnih operacionih pojačala. Komparatori, Konvertori podataka. Pokriva metodologije dizajna i integracije analognih i digitalnih krugova unutar za potrebe simulacije na sistemskom nivou.

Ciljevi predmeta Cilj kursa je ponuditi studentu solidno razumijevanje pri projektovanju raznih analognih/digitalnih integriranih krugova,

obezbjeđujući napredne mogućnosti uz smanjenje troškova i cijene.

Sadržaj predmeta

Uvod

Sandbox

Tehnike Projektovanja

Tehnike Projektovanja

Periferna kola

Specijalne logične strukture i memorije

Specijalne logične strukture i memorije

Parcijalni Ispit

Logika, binarna matematika i procesiranje

Uvod u analogna kola i pojačala

Uvod u oscilatore i RF

Tehnike konvertovanja

Tehnike konvertovanja

Pakiranje i testiranje

Pakiranje i testiranje

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti faktore koji su uključeni u projektovanje mješovitih kola

Pokazati ovo razumijevanje praveći shemu takvog kola u CAD softveru

Projektovati mješovito kolo

Izvršiti simulaciju takvog kola

Izvesti mješovito kolo uz pomoć makroćelija

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Keith Barr, Asic Design in the Silicon Sandbox: A Complete Guide to Building Mixed-signal Integrated Circuits, McGraw-

Hill, 2006.














Šifra predmeta: EEE 520 Naziv predmeta: MIKROTALASNA ELEKTRONSKA KOLA



Opis predmeta

Tehnike tehnologije analognih kola u visokofrekventnom režimu. Distribuirani elementi kola; S-parametar dizajn

visokofrekventnih analognih kola; analiza i dizajn potpomognuta računarom. Akcenat na dizajnu planarnih visokofrekventnih integriranih kola korištenjem CMOS i SiGE tehnologije. Oscilatori, pojačalo niskog šuma, pojačala

snage.

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet ce objasniti studentima dizjan, fabrikovanja i karakterizaciju mikrotalasnih elektronskih kola i uredjaja. Naglasak ce se staviti na: Tehnike i tehnologije analognih strujnih krugova u rezimima visoke frekvnecije, prenosne vodove

i distribuirane strujne krugove, Dizajn S-parametara visoko frekevntnih aktivnih strujnih kola, analize primjenom racunara.

Nadalje, kroz predmet ce se razmatrati i dizajn planarnih visoko-frekventnih aktivnih strujnih kola uz pomoc CMOS i SiGe tehnologija. Elementi za dizajn elektronskih kola i wireless komunikacija ce biti objasnjena ukljucujuci oscilatorna, nisko-

frekventna pojacala.

Sadržaj predmeta

Uvod

Tehnologija analognih kola pri visokim frekvencijama

Distribuirani elementi

Prenosne linije

S Parametri

Smitov dijagram

Analiza i dizajn potpomognuta računarom

Parcijalni Ispit

Pojačala

Pojačala niskog šuma

Širokopojasna pojačala

Oscilatori

Mikseri

Pojačala snage

Prezentacija projekta

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati da objasne principe funkcionisanja mikrotalasnih strujnih krugova i uredjaja

Moci da primjene znanja za projektovanje elektronickih krugova za mikrotalasne sisteme

Razumjeti i moci projektovati elektronicka kola za pojacanja signala, za nisko i visoko frekevntna kola, u

zavisnosti od vrste aplikacije i primjene

Moci da izvode mjerenja da okarakterisu i verificiraju karakteristike mikrotalsnih kola i uredjaja

Moci da istrazuju funckionisanje kljucnih mikrotalasnih standarda

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Microwave Engineering, David M. Pozar, 2nd ed., John Wiley & Sons,1998, ISBN 0-471-17096-8














Šifra predmeta: EEE 521 Naziv predmeta: ELEKTROMAGNETNI TALASI I PRIMJENA



Opis predmeta

Uvod u osnovne koncepte i primjenu elektromagnetnih talasa, uključujući prostiranje talasa u ravni, tokove energija i

Poytingov vector, geometrijsku i fizičku optiku, koaksijalni talasovod, pravougaoni talasovod, dielektrični talasovod i fiber optika, šuplji rezonatori, dipolne antene i ostale vrste antena, bežične i radar aplikacije.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da se objasne teme elektromagnetnih polja i talasa, prenosne vodove, talsovode i antene. Predmet je

najmjenjen studentima koji studiraju prirodne nauke (fizika) i inzinjerske discipline, elektrothenika, kompijter inzinjering I telekomunikacije. Kroz predmet se zele pokazati vazne aplikacije elektromagnetizma i mikrotalasnih sistema studentima

magistarskog studija.

Sadržaj predmeta

Uvod

Maxwellove jednačine i osnovni koncepti elektomagnetike

Tokovi energije i Poyntingov vektor

Aproksimacija geometrijske optike

Aproksimacija fizičke optike

Valna rješenja za paralelne talasovode

Valna rješenja za koaksijalne talasovode

Parcijalni Ispit

Valna rješenja za pravougaone talasovode

Valna rješenja za dielektrične talasovode

Valna rješenja za fiber optiku

Valovi u šupljim rezonatorima

Radijacija dipolnih antena

Polje antene, princip multiplikacije uzorka, faktor polja

Bežične i radar aplikacije

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti i moci primjeniti Maksvelove jednacine u odredjenim analizama u statsickim, stacionarnim i

dinamickim rezimima rada

Znati odrediti osnovne osobine elektromagnetnih talasa u talasovodima

Razviti jednacine koje opisuju ponasanje talasa duz ravnomjernog prostiranja te da rjese razlicite probleme talasovoda

Znati da analiziraju pravougaone talasovode i razumiju prostiranje elektromagnetnih talasa, ukljucujuci prostiranje u dielektricnim talasovodima i optickim vodovima

Znati da primjene analiticke i numericke tehnike za rjesavanje prakticnih problema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura “Electromagnetic Waveguides: Theory and Applications”, S. F. Mahmoud, IET, 1991, ISBN: 0863412327, 9780863412325.














Šifra predmeta: EEE 522 Naziv predmeta: NAPREDNA POGLAVLJA IZ ELEKTROMAGNETIKE



Opis predmeta Maxwellove jednačine, teorema reciprociteta, intergalne jednačine, Grinova funkcija, analiza singulariteta Grinove funckije,

raspršenje elektromagnetnih talasa, integralne reprezentacije, inverzni problemi, funkcija kontrasta

Ciljevi predmeta Cilje predmeta je da objasni napredne teme iz elektroemagnetizma koje ukljucuju teoremu reciprociteta, integralne

jednačine, Grinove funkcije, raspršenje valova, inverzne probleme.

Sadržaj predmeta

Maxwellove jednačine u vremenskom i frekventnom domenu

Vektorski potencijal A i F izražen preko J i M

Rješenja valne jednačine za A

Rješenja valne jednačine za F

Teorema reciprociteta u elektromagnetici

Principi ekvivalencije polja

Integralne jednačine u elektromagnetici

Parcijalni Ispit

Grinove funkcije za valne jednačine

Analiza singulariteta za Grinove funckije

Raspršenje elektromagnetnih talasa

Integralni oblik problema raspršivanja talasa

Raspršivanje od cilindričnih objekata

Inverzni problem raspršivanja

Funkcije kontrasta

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati da urade proracun elektricnih i magnetnih polja u smislu odredjivanja skalarnih i vektorskih potnecijala,

proracun primjenom Maxwelovih jednacina

Znati da vizualiziraju ponasanje elektromagnetnih polja kako se oni prostiru u materijalima, zrace iz izvora, i

rasprsavaju usljed prepreka

Znati da primjene kvanitativne analize i rjesenja za odredjeni broj fundamentalnih problema

Znati da primjene elektromagnetne teoreme na odredjene probleme

Znati da primjene funkcije skalarnog i vektorskog potnecijala u problemima elektromagnetizma

Preduslovni predmet


Obaveza literatura “Electromagnetics”, Edward J. Rothwell, Michael J. Cloud, CRC Press, 2001, ISBN: 084931397X, 9780849313974














Šifra predmeta: EEE 523 Naziv predmeta: TEORIJA ANTENA



Opis predmeta Mexwellove jednačine, električno i magnetno polje, radijacija, razne vrste antena, Huygensovi principi, reflektor,

projektovanje antena, sistem pametnih antena

Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta je upoznati studenta sa osnovnim konceptimaanalize i projektovanja antena.

Sadržaj predmeta

Uvod

Vrste antena i mehnizmi radijacije

Fundamentalni parametri antena, Efektivna dužina i efektivna površina antene

Integrali radijacije, Teorem dualnosti i reciprociteta

Linearne zicne antene, Dipoli i Unipoli

Antenski niz, Pravilni linerani niz. Niz sa uniformnom raspodjelom amplituda

Helikoidalna antena. Aktivna antena. Aktivna primjena antena i njeni parametri

Parcijalni Ispit

Siroko pojasne antene

Frekventno nezavisne antene

Jednoelementna predajna antena

Adaptivni antenski sistem

Pametne Antene

Mjerenja kod antena

Mjerenja kod antena

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati da formulisu odgovarajuci model i proracunaju osobine za linearni antneski niz kao i za pravougaone antene

Znati da objasne teoretske osobine antena, te vezu izmedju elektramganteskih osobina, efikasnosti antene i opsega djelovanja

Znati da proracunaju radijaciju antene i odgovarajuce parametre iz raspodijele struja

Znati da analiziraju mikrostrip antene

Znati da analiziraju reflektor antene

Znati da analiziraju i dizajniraju antenski niz

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Antenna Theory: Analysis and Design-Third Edition, Constantine A. Balanis, Wiley, 2005, ISBN: 0-471-66782-X;


Antennas: For All Applications-Third Edition, John D. Kraus and Ronald J. Marhefka, Mc Graw Hill, 2002, ISBN: 0-07-

232103-2;

Foundations of Antenna Theory and Techniques, Vincent F. Fusco, Pearson, 2005, ISBN: 0-130-26267-6













Šifra predmeta: EEE 524 Naziv predmeta: RAČUNARSKA ELEKTROMAGNETIKA



Opis predmeta

Pregled numeričkih rješenja matričnih jednačina, metoda momenata, metode varijacije, pristup korištenjem frekventnog

domena. Korištenje navedenih metoda pri rješavanju raznih problema raspršivanja, i u analizi pasivnih mikrotalasnih komponenti.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da objasni koncept racunraskih metoda koje se primjenjuju u elektromagnetizmu. Nadalje, cilj predmeta je

da pojasni nacine formulisanja problema iz elektromagnetizma i predlozi odgovarajuca rjesenja, da pojasni upotrebu razlicitih softwareskih paketa, kako bi studenti stekli osnovu za rad na problemima elektromagnetizma

Sadržaj predmeta

Uvod

Pregled terorije elektromagnetnih talasa

Maxwellove jednačine u diferencijalnoj i intergalnoj formi, u vremenskom i frekventnom domenu

Metod konačnih razlika, Yee grid šeme i osnovni FDTD algoritam

FDTD: Numerička stabilnost, Numerička disperzija, granični uslovi

FDTD: aplikacija na jedno- ili dvo-dimenzionalne

probleme

FDTD: aplikacija na trodimenzionalne probleme

Parcijalni Ispit

Veza izmedu izvora i polja i Grinova funkcija

Metoda momenata, osnovne funkcije i jednostavne primjene

Implementacija MM-a, rješenja sistema linearnih jednačina, primjeri

Integralne jednačine električnog i magnetnog polja za PEC objekte, Aplikacija MM-a

Analiza singulariteta Grinove funkcije

Galerkin i Rayleigh-Ritz metode, elementi višeg reda


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti bi trebali moći da:

Opisu dvije osnovne racunarske tehnike koje se primjenjuju u elektromagnetizmu (MoM, FDTD)

Forumlisu i implementoraju metod transfera matrica

Formulisu i implmentoraju metod sirenja talasa u ravni

Reduciraju proracun inzinjerskih problema primjenom elektromagnetskih jednacina i predloze moguca rjesenja

Rade na posebnim aspektima elektromagnetskog proracuna

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Electromagnetic Simulation Using the FDTD Method, by Dennis M. Sullivan. Published by IEEE (ISBN 0780347471). J.

Jin,


The Finite Element Method in Electromagnetics, 2nd edition, Wiley, 2002. A. Taflove and S. Hagness,

Computational Electrodynamis The Finite Difference Method, Artech House, Third Edition, 2005. A. F. Peterson, S. L. Ray,

and R. Mittra,

Computational Methods for Electromagnetics, Wiley-IEEE Press, 1997. R. F. Harrington, Field Computation by Moment

Method, Wiley-IEEE Press, 1993.













Šifra predmeta: EEE 525 Naziv predmeta: STATISTIČKA TEORIJA TELEKOMUNIKACIJA



Opis predmeta Predmet se bavi uvodom u diskretne i kontinualne slučajne procese u telekomunikacijama. Osnovi teorije filtracije,

korelacija i detekcija.

Ciljevi predmeta Nakon kursa, studenti postaju upoznati sa osnovnim metodama koje koriste probabilistički pristup u tretiranju i rješavanju

komunikacionih problema.

Sadržaj predmeta

Uvod. Model komunikacionog sistema.

Slučajne promenljive.

Raspodele slučajnih promenljivih.

Funkcije slučajne promenljive.

Momenti.

Karakteristična funkcija.

Slučajni procesi, pojam ansambla.

Parcijalni Ispit

Stacionarnost, ergodičnost, korelaciona funkcija.

Viner-Hinčinova teorema.

Izdvajanje signala iz šuma filtracijom i korelacijom.

Optimalni filter po Vineru.

Detekcija signala u šumu.

Praktična nastava

Računske vježbe i domaći zadaci

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti bi trebali moći:

Znati proracunati statisticke asimptotske svojstvene vrijednosti za razlicite sistema primjenjujuci Stieltjes transformacije, R-transformacije, S – transformacije

Znati kreirati model telekomunikacionih sistema

Analizirati karakteristike telekomunikacionih sistema

Evaluirati digitalne komunikacione linkove na strukturalni nacin i evaluirati moguca rjesenja

Izvoditi simulacije razllicitih sistema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura A. Papoulis, Probability, Random Variables, and Stohastic Processes, 2nd ed., McGraw Hill Book Company, 1986.


H. L. Van Trees, Detection, Estimation, and Modulation Theory, Part I: Detection, Estimation, and Linear Modulation

Theory, John Wiley & Sons, Inc. New York, 2001.

D. Drajić: Uvod u statističku teoriju telekomunikacija, 2. izdanje, Akademska misao, 2006, Beograd., D. Drajic:

Introduction in statistical communications theory, Academic mind, 2nd ed., 2006, Belgrade.













Šifra predmeta: EEE 526 Naziv predmeta: SATELITSKA KOMUNIKACIJA I DIZAJN MIKROTALASNIH SISTEMA



Opis predmeta

Propagacija radio talasa i atmosferski efekti. Satelitski sistemi. Mikrotalasni dizajn. Frekventni konverteri, modulatori,

demodulatori. Izbor i tipovi antena. Principi frekventnog planiranja, frekventni opsezi, i planiranje frekventnih opsega. Principi i tipovi interferencije i njena analiza. Navigacija satelitom: GPS.

Ciljevi predmeta Razumijevanje mikrotalasne terminologije, uređaja, i sitema; tipični mikrotalasni sistemi, navigacija, radarska oprema,

internacionalni Sateliti, domaći Sateliti, komunikacija brod-obala; Direktni širokopojasni sateliti

Sadržaj predmeta

Uvod.

Propagacija elektromagnetnih valova u slobodnom prostoru

Kalkulacije gubitka putanje (ERP and G/T)

Orbitalna mehanike, geosinhrone orbite LEO

Internacionalni sateliti

Frekventni konverteri, modulatori i demodulatori

Mikrovalne cijevi

Parcijalni Ispit

Tipovi antena

Planiranje putanje, Fresnell elipsoide

Planiranje putanje, Fresnell elipsoide

Planiranje frekvencije i frekventnih opsega.

RR veze

Sateliti za daljinsko osmatranje

Satelitska navigacija

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati da odrede i evaluiraju tehnicke osnove za projektovanje mikrotalasnih veza

Znati da opisu kretanje satelita u orbiti

Znati da povezu podrucje pokrivanja satelita i sirinu zrake antene

Znati da projektuju satrelitske veze malog propusnog opsega kao sto su sistemi koji se koriste na brodovima

Znati da proracunaju karakteristike analognih i digitalnih sistema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura "Satellite Communications", Dennis Roddy, McGraw-Hill Professional, 2006, ISBN:0071462988, 9780071462983














Šifra predmeta: EEE 527 Naziv predmeta: TEORIJA INFORMACIJA



Opis predmeta Predmet ima zadatak da izloži osnovne postavke Teorije informacija, kao i da se sistematski predstave osnovi kodovanja

izvora, osnovne tehnike kanalnog i linijskog kodovanja, kao i elemenata kriptologije.

Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za razumevanje osnovnih pojmova teorije informacija, osnovnih metoda konstrukcije i

dekodovanja zaštitnih kodova. Pored toga će biti u mogućnosti da prate najnovija dostignuća kompresije i kriptologije

Sadržaj predmeta

Uvod.

Entropija

Markovljevi izvori. Dijagram stanja i trelis.

Markovljevi izvori. Dijagram stanja i trelis.

Diskretni i kontinualni izvori informacija.

Diskretni i kontinualni izvori informacija.

Teorema o kodovanju izvora. Kompresija podataka

Parcijalni Ispit

Modeli diskretnog kanala i kapacitet kanala. Teorema o kanalnom kodovanju.

Linearni blok kodovi, interliving.

Linearni blok kodovi, interliving.

Uvod u ciklične kodove. Konvolucioni kodovi.

Uvod u ciklične kodove. Konvolucioni kodovi.

Uvod u turbo kodove i prostorno vremenske kodove.

Teorija informacija i kriptografija.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti osnovne klase tehnika kompresije

Znati da odrede najbolju klasu tehnika kompresije za posebne situacije

Znati da primjene tehnike kompresije na prakticne probleme

Razumjeti koncept entropije i informacijskog sadrzaja

Znati primjeniti ove koncepte da pokazu granicne vrijednosti kompresije u bilo kojoj situacija

Ovladati osnovnim konceptima baziranim na kapacitetima komunikacijskih kanala

Preduslovni predmet


Obaveza literatura T.M. Cover, J.A. Thomas, Elements on Information Theory, John Wiley & Sons, 2nd ed, 2006


S. Lin, D. J. Costello, Error Control Coding, fundamentals and applications, 2nd edition, Prentice Hall, New Jersey, 2004.

D. Drajić, P. Ivaniš, Uvod u teoriju informacija i kodovanje, III izd. Akademska misao, Beograd, 2009., D. Drajic, P. Ivanis,

Introduction in information theory and coding, 3rd ed., Academic mind, Belgrade, 2009.













Šifra predmeta: EEE 528 Naziv predmeta: KOGNITIVNI RADIO



Opis predmeta

Kako se sve više funkcionalnih blokova implementira softverski, radio postaje sve fleksibilniji. Zato se radio može

prilagoditi različitim uslovima i funkcionirati koristeći različite bežične protokole. Ovaj predmet najprije istražuje radijske komponente i njihovu softversku implementaciju. Principi programske arhitekture za podršku softverski definiranom radiju

(SDR) su jedna od ključnih tema. Slijedi analiza osnovnih principa kognitivnog radija i detalji o istraživanju u ovoj oblasti,

kao i nove generacije radio sistema stvorenih s ciljem zadovoljavanja potreba za velikim propusnim opsegom. Kroz cijeli predmet, studenti uče kako bolje iskoristiti spektar.

Ciljevi predmeta

Cilj je da studenti

upoznaju novi način razmišljanja i istraživanja u oblasti radio komunikacija - kognitivni radio

upoznaju tehnike boljeg pristupa i efikasnijeg korišćenja resursa, posebno spektra, u kombinaciji sa tehnologijom elektronskog učenja u oblasti radija.

sagledaju buduće pravce razvoja radio komunikacija kroz primjenu kognitivnosti u oblasti radija.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Radio evolucija ka kognitivnom radiju

Idealni i realni kognitivni radio

Idealni i realni kognitivni radio

Struktura kognitivnog radija: komponente i njjihove

funkcije, kognitivni ciklus, hijerarhija zaključivanja

(algoritamska implementacija kognitivnosti)

Struktura kognitivnog radija: komponente i njjihove

funkcije, kognitivni ciklus, hijerarhija zaključivanja (algoritamska implementacija kognitivnosti)

Multidimenzionalni spektralni prostor i tehnike analize zauzetosti spectra

Parcijalni Ispit

Multidimenzionalni spektralni prostor i tehnike analize zauzetosti spectra

Dinamičko upravljanje spektrom.

Dinamičko upravljanje spektrom.

Praktična nastava

Praktična nastava

Rešavanje problema koegzistencije primarnih i

sekundarnih korisnika u kognitivnom radiju kroz

računske primere

Rešavanje problema koegzistencije primarnih i

sekundarnih korisnika u kognitivnom radiju kroz računske primere

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Identificirati glavne elemente kognitivnog radio sistema

Ocijeniti buduće tokove u ovoj oblasti

Odabrati prikladne algoritme za projektovanje integriranog kognitivnog sistema za rješavanje konkretnog problema

Opisati osnovne značajke kognitivnog radija

Projektovati bežične mreže zasnovane na kognitivnom radiju

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Joseph Mitola III, “Software radio architecture: object-oriented approaches to wireless systems engineering”, John Wiley &

Sons, ISBN 0-471-38492-5, New York, 2000.


Jeffrey H. Reed, “Software radio: a modern approach to radio engineering”, Prentice Hall PTR, ISBN 0-13-081158-0, New

Jersey, 2002.

Joseph Mitola III, “Cognitive radio architecture: The Engineering Foundations of Radio XML”, John Wiley & Sons, ISBN

0-471-74244-9, New Jersey, 2006.

Bruce A. Fette, “Cognitive radio technology”, Elsevier Inc, ISBN 0-7506-7952-2, Burlington, 2006.










Seminar / Prezentacija



Šifra predmeta: EEE 529 Naziv predmeta: UVOD U STOHASTIČKE SISTEME



Opis predmeta

Ovim se predmetom uvode pojmovi šuma, neizvjesnosti i slučajnosti u kontekstu signala i sistema. Analiziraju se diskretni i

kontinualni slučajni procesi u vidu ulaza i/ili izlaza različitih sistema. Predmetom su pokrivene teme vezane za elementarne principe modeliranja i analize stohastičkih procesa, procjenu parametara i stanja, kao i osnove upravljanja stohastičkim

sistemima.

Ciljevi predmeta

Dati studentima uvod u metode zasnovane na vjerovatnoći u inženjerstvu

Približiti studentima stohastičke procese

Dati studentima osnovne matematske alate za slučajne procese

Uputiti studente u tehnike stohastičke simulacije

Upoznati studente s primjenama stohastičkih metoda u savremenim problemima u inženjerstvu

Sadržaj predmeta

Uvod.

Stohastički sistemi, stacionarnost, ergodičnost

Pregled signala i sistema, vjerovatnoća

Spektralna analiza stohastičkih sistema, propagacija

procesa kroz sisteme

Spektralna analiza stohastičkih sistema, propagacija

procesa kroz sisteme

Osnove teorije procjene

Procjena determinističkih i stohastičkih parametara

Parcijalni Ispit

Markovljevi procesi

Markovljevi procesi

Procjena stanja

Wienerovi i Kalmanovi filteri

Wienerovi i Kalmanovi filteri

Prošireni Kalmanov filter

Prošireni Kalmanov filter

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Analizirati imodelirati stohastičke sisteme

Primjenjivati različite metode za procjenu parametara i stanja

Implementirati osnovne vrste upravljanja stohastičkim sistemima

Analizirati linearne stohastičke diferencijalne jednačine korištenjem metoda zasnovanih na spektru i korelaciji

Koristiti osnovne matematske alate za slučajne procese

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Fundamentals of Stochastic Systems and Signals and Estimation Theory, B. Kovacevic, Z. Djurovic, Springer Verlag, 2008.














Šifra predmeta: EEE 530 Naziv predmeta: STATISTIČKA OBRADA SIGNALA



Opis predmeta Predmetom su pokrivene teme koje uključuju: pregled teorije vjerovatnoće i slučajnih varijabli, njihova transformacija,

slučajni procesi, linearne transformacije, optimalno filtriranje, linearna predikcija i modeli, kao i procjena spektra snage.

Ciljevi predmeta

Studenti će naučiti koncepte i tehnike statističke obrade signala i kako projektovati statistički DSP algoritam željenih

performansi. Primijenit će metode u vektorskom prostoru i naučiti koristiti MATLAB u razvoju i testiranju statističkih DSP

algoritama.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Slučajni procesi

Analiza drugog reda

Analiza drugog reda

Linearna transformacija

Linearna transformacija

Optimalno filtriranje

Parcijalni Ispit

Linearna predikcija

Linearni modeli

Linearni modeli

Procjena spektra

Procjena spektra

Prezentacije projekata

Prezentacije projekata

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Koristiti metode vektorskih prostora za probleme statističke obrade signala

Koristiti MATLAB za razvoj i testiranje DSP algoritama

Definirati i opisati koncept PSD za stacionarne slučajne procese

Definirati i opisati koncept slučajnog procesa i statističkih nizova

Analizirati u vremenskom i frekventnom domenu efekte transformacije slučajnih procesa u linearnim sistemima

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Statistical Digital Signal Processing and Modeling, M. Hayes, J. Wiley and Sons, 1996.


Modern Spectral Estimation, Steven M. Kay, Prentice-Hall, 1988.

Introduction to Spectral Analysis, Stoica and Moses, Prentice-Hall, 1997.

Fundamentals of Statistical Signal Processing, Steven M. Kay, Prentice-Hall, 1998.

Probability and Random Processes Using MATLAB: With Applications to Continuous and

Discrete Time Systems, Donald G. Childers, McGraw-Hill, 1996.













Šifra predmeta: EEE 531 Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE VISOKOFREKVENTNIH SKLOPOVA



Opis predmeta

Ovaj predmet se bavi naprednim temama RF projektoravanja, konkretno korišenjem alata poput Microwave Office za

projektovanje RF kola kao što su pojačala malih signala, pojačala snage, filteri, oscilatori i mikseri. Također se bavi projektovanjem štampanih ploča za kola koja rade s visokim frekvencijama, s posebnim osvrtom na integritet signala.

Ciljevi predmeta Koristiti simulator za kola na visokim frekvencijama za simuliranje kola i projektovanje PCB struktura uz izvještavanje o

rezultatima. Koristiti simulator za individualna kola i PCB strukture.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Napredne teme o pojačalima malih signala

RF pojačala, filteri, oscilatori, mikseri i širokopojasna

kola

RF pojačala, filteri, oscilatori, mikseri i širokopojasna

kola

Korištenje simulatora za RF kola i njihovo projektovanje

(npr. Microwave Office)

RF koncepti za HF PCB projektovanje

RF koncepti za HF PCB projektovanje

Parcijalni Ispit

HF PCB materijali i postupci

Vodovi na HF PCB

Pitanje integriteta signala i pristupi projektovanju

Pitanje integriteta signala i pristupi projektovanju

PCB pakiranje i HF komponente

Korištenje HF EM/simulatora kola za HF PCB projektovanje

Korištenje HF EM/simulatora kola za HF PCB projektovanje

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Opis i korištenje naprednijih koncepata za RF kola za male signale, velike snage, linearne i nelinearne.

Korištenje komercijalnih simulatora za RK kola i sisteme u svrhu projektovanja RF kola

Opis korištenja RF koncepata za brza PCB rješenja i simulacija problema integriteta signala

Opis glavnih projektantskih rješenja za refleksiju, interferenciju, ukrštanje, šum napajanja i EMC

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Stephen, C. Thierauf 2004, High-Speed Circuit Board Signal Integrity, Artech House Microwave Library [ISBN: 978-

1580531313]














Šifra predmeta: EEE 532 Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH MREŽA



Opis predmeta

Na predmetu se obrađuju procesi analize potreba korisnika i projektovanja TK mreža. Razvijanje analitičke sposobnosti

studenata sa stanovišta raščlanjivanja zahtjeva korisnika i povezivanja sa mogućnostima raspoloživih tehnologija za izgradnju mreža. Upoznavanje studenata sa zakonskom regulativnom ove oblasti.

Ciljevi predmeta

Cilj je upoznati studenta sa potrebnim znanjem o uspješnom razvoju telekomunikacione mreže. Prezentovane su posebne

faze kreiranja telekomunikacione mreže na fizičkom, podatkovnom, link, i servisnom nivou. Predemt je fokusiran na mogućnosti unutar projektovanja mrežne topologije, inicijalizacije opreme, implementacije servisa, i funkcionalne

verifikacije telekomunikacione mreže.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Zakonska regulativa. Tipovi informacija.

TK mreže i sistemi. Komunikacioni zahtjevi TK servisa.

Strukturni kablovski sistemi.

Strukturni kablovski sistemi.

IP/MPLS, WDM tehnologija. Projektovanje LAN, MAN, WAN i metro mreža.

IP/MPLS, WDM tehnologija. Projektovanje LAN, MAN, WAN i metro mreža.

Parcijalni Ispit

Sistemi za nadzor i upravljanje mrežama Izrada tehničke dokumentacije za projektovanu mrežu.

Primjeri i analize realnih projekata telekomunikacionih mreža

Primjeri i analize realnih projekata telekomunikacionih mreža

Praktična nastava

Upoznavanje studenata sa zakonskom regulativom iz

oblasti projektovanja i praktičnim iskustvima.

Analiza urađenih projekata uz diskusiju mogućih

varijanti rešenja sa osvrtom na moguća drugačija

rješenja u skladu sa razvojem novih tehnologija.

Analiza urađenih projekata uz diskusiju mogućih

varijanti rešenja sa osvrtom na moguća drugačija rješenja u skladu sa razvojem novih tehnologija.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Uraditi analizu mreže i pripremiti projekat mreže

Biti svjestan elemenata strukturnog procesa projektovanja mreže

Alocirati ispravne adrese u procesu projektovanja mreže

Analizirati uvjete koji utiču na odluke unutar projektovanja mreže

Izračunati uticaj projektovanja mreže na njenu sigurnost i strategiju upravljanja mrežom

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Cabling: The Complete Giude to Network Wiring, David Barnett, David Groth, Jim McBee, SYBEX, 2004.


Broadband Telecommunications Handbook, Second edition, Regis J. (Bud) Bates, McGraw-Hill, 2002.

Fiber-optic Communication Systems, Third edition, Govind P. Agrawal, Wiley-Interscience, 2002.

Computer Networks, Fourth edition, Andrew S. Tanenbaum, Prentice Hall, 2003.













Šifra predmeta: EEE 533 Naziv predmeta: ARHITEKTURA INTERNETA



Opis predmeta Historijski razvoj arhitekture interneta od početka do današnjeg dana. Protokoli koji se koriste za rutiranje saobraćaja na

internetu. Načini funkcionisanja osnovnih servisa na internetu.

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet prezentira studentu dizajn, rad, i izazove Interneta kao globalne mreže. Također pruža studentu napredni

pogled u adresiranje, ruting, i performanse interneta, i razumijevanje najnovijih napredaka poput IPv6. Na kraju, student se

priprema za istraživanje u oblasti internet inženjerstva.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Historijat razvoja Interneta.

Osnovni elementi arhitekture Interneta.

Internet adresiranje kod IPv4 i IPv6 protokola.

Značaj i principi rada DNS servisa.

Protokoli za dinamičko rutiranje saobraćaja na Internetu.

Protokoli za dinamičko rutiranje saobraćaja na Internetu.

Parcijalni Ispit

Upoznavanje sa načinom rada sledećih protokola:

RIP, IGRP, RIPV2, OSPF, EIGRP, BGP-V4.

Osnovni servisi na Internetu: e-mail, web, web

pretraživanje, udaljeni pristup računarima, prenos datoteka.

Praktična nastava

Praktična nastava

Upoznavanje studenata sa radom na komunikacionoj opremi proizvođača Cisco Systems.

Samostalna izrada tehničkog rešenja povezivanja

više lokacija u jedinstvenu komunikacionu mrežu na bazi IP protokola.

Samostalna izrada tehničkog rešenja povezivanja više lokacija u jedinstvenu komunikacionu mrežu na

bazi IP protokola.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Analizirati proces rutinga i riješi eventualne probleme

Ponuditi rješenje za spajanje udaljenih mreža u jednu mrežu spojenu na internet

Konfigurisati rutere za te svrhe

Definirati osnovne servise unutar mreže

Uporediti performanse različitih ruting algoritama u različitim slučajevima

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Routing on the Internet, Charles Huitema, Cisco Press


OSPF Network Desing Solutions, Thomas M. Thomas, Cisco Press

Internet Routing Architectures, Second Edition, Basam Halabi, Cisco Press

Internetworking with TCP/IP Vol.1: Principles, Protocols, and Architecture, Douglas Comer, Prentice

RFCs, www.ietf.org













Šifra predmeta: EEE 534 Naziv predmeta: PROTOKOLI U TELEKOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA



Opis predmeta Ovladavanje referentnim modelima, mehanizmima protokola, principima specifikacije, verifikacije, implementacije i

testiranja telekomunikacionih protokola.

Ciljevi predmeta Ovaj predmet upoznaje studenta sa komunikacijskim protokolima unutar mreže. Demonstrira se neophodnost protokolnih

arhitektura, i daje se pregled najobuhvatnijih komunikacijskih protokola poput OSI i Internet-a

Sadržaj predmeta

Uvod.

Osnovni pojmovi i slojeviti referentni modeli.

Sloj linka za podatke

Mrežni sloj – IP i protokoli rutiranja.

Mrežni sloj – IP i protokoli rutiranja.

Transportni sloj.

Specifikacija, verifikacija, implementacija i testiranje

protokola.

Parcijalni Ispit

Simulacija protokola Interneta.

Aplikacioni protokoli.

Upravljački protokoli.

Upravljački protokoli.

Protokoli za signalizaciju.

Rezervacija resursa i signalizacija kvaliteta servisa.

Rezervacija resursa i signalizacija kvaliteta servisa.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Imati obuhvatno znanje o arhitekturama telekomunikacijksih protokola

Demonstrirati procedure protokol dizajna (funkcionalna i formalna specifikacija, verifikacija, implementacija, testiranje)

Izračunati i uporediti performanse različitih mreža

Simuirati nove protokole u OMNET++ i NS3

Imati jasno razumijevanje protokola signalovanja.

Preduslovni predmet


Obaveza literatura A. S. Tanenbaum, D. J. Wetherall, "Computer Networks", 5th edition, Pearson Education Inc. & Prentice Hall, 2011.

(Odabrana poglavlja).


K. Wehrle, M. Günes, J. Gross, "Modeling and Tools for Network Simulation", Springer, 2010.

Relevantni IETF dokumenti, ITU-T preporuke, ETSI standardi, IEEE standardi, 3GPP standardi, MEF standardi., Relevant

IETF documents, ITU-T recommendations, ETSI standards, IEEE standards, 3GPP documents, MEF documents.

M. Stojanović, V. Aćimović-Raspopović, "Savremene IP mreže: arhitekture, tehnologije i protokoli", Beograd, Akademska

misao, 2012. (Udžbenik), M. Stojanovic, V. Acimovic-Raspopovic, "Advanced IP-based Networks: Architectures,

Technologies and Protocols", Belgrade, Academic mind, 2012.













Šifra predmeta: EEE 538 Naziv predmeta: NAPREDNA DIGITALNA OBRADA SIGNALA



Opis predmeta Digitalna obrada signala predstavlja osnovu za različite inženjerske sisteme, uključujući komunikacije, procesiranje slike,

glasa, potrošačku elektroniku i procesiranje podataka.

Ciljevi predmeta Cilj je uspostaviti osnovne koncepte obrade signala, parametarskog modeliranja, teorije linearne predikcije, moderne

estimacije spektra, i visokorezolucijske tehnike.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Diskretna Furierova Transformacija.

Frekventna reprezentacija Signala i Sistema

Frekventni i fazni odziv. Struktura filtera.

Uzorkovanje. Kvantizacija. Analogno-digitalni konvertori

(ADC).

Projektovanje FIR filtera: Prozori, frekventno uzorkovanje, Parks-McClellan.

Projektovanje IIR filtera: Bilinearni, Prony, Shanks.

Parcijalni Ispit

DFT. FFT. Spektralna analiza i estimacija.

Vremensko-frekventne analize.

Linearno predviđanje. AR modeliranje. Levison-Durbin Algoritam.

Adaptivno filtriranje. LMS adaptivni filteri.

LMS konvergencija. Metoda Rekurzivnih najmanjih

kvadrata (RLS).

Primjene adaptivnog filtriranja.


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Ovladati predstavom diskretnih signala u frekventnom domenu (DFT)

Implementirati DFT kroz FFT

Opisati osnovne oblike IIR i FIR filtera

Iskoristiti odgovarajući prozor za filtriranje

Pokazati efekte dužine prozora na rezoluciju spektra

Razlikovati AD i DA konverziju

Analizirati signale u vremenskom i frekventnom domenu

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Luis F. Chaparro, “Signals and Systems using MATLAB”, Academic Press.


A.V. Oppenheim, R.W. Schafer and J.R. Buck, Discrete-Time Signal Processing, Prentice- Hall, 2nd ed., 1999.

J.G. Proakis and D.G. Manolakis, Digital Signal Processing: Principles, Algorithms, and Applications, 4th ed., Prentice-

Hall, 2007.













Šifra predmeta: EEE 539 Naziv predmeta: OBRADA GOVORNIH SIGNALA



Opis predmeta

Generiranje govora; informacija sadržana u govornom signalu; LabVIEW kao sredstvo za analizu. Modeli govora. Statistika

i prepoznavanje uzoraka. Teorema uzorkovanja, diskretni signali i Z-transformacija. DTFT. Analiza korištenjem linearnih prediktivnih koeficijenata. Kodiranje govora. Prepoznavanje govora i govornika. LabVIEW, Matlab i C jezik će biti

korišteni kao demonstracijski alat. Studenti su obavezni uraditi prezentaciju i predati projekat.

Ciljevi predmeta Sistemi prepoznavanja govora i govornika; modeliranje govora; kodiranje govora.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Diskretna Furierova Transformacija.

Frekventna reprezentacija Signala i Sistema

Frekventni i fazni odziv. Struktura filtera.

Uzorkovanje. Kvantizacija. Analogno-digitalni konvertori (ADC).

Projektovanje FIR filtera: Prozori, frekventno uzorkovanje, Parks-McClellan.

Projektovanje IIR filtera: Bilinearni, Prony, Shanks.

Parcijalni Ispit

DFT. FFT. Spektralna analiza i estimacija.

Vremensko-frekventne analize.

Linearno predviđanje. AR modeliranje. Levison-Durbin Algoritam.

Adaptivno filtriranje. LMS adaptivni filteri.

LMS konvergencija. Metoda Rekurzivnih najmanjih

kvadrata (RLS).



Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Analizirati digitalne signale kao što su audio signali u vremenskom i frekventnom domenu

Predstaviti na efikasan način audio signale

Implementirati široko korištene algoritme za analizu govora i procesiranje govora u frekventnom i vremenskom

domenu

Projektovati jednostavne sisteme za realizaciju multimedijalnih aplikacija uz korištenje osnovnih tehnika za

procesiranje audio i govornih signala

Riješiti praktične probleme nastale korištenjem osnovnih tehnika za procesiranje audio i govornih signala

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Fundamentals of Speech Signal Processing: Monograph, Shuzo Saito, Kazuo Nakata, Academic Press, 1985, ISBN:

0126148805, 9780126148800














Šifra predmeta: EEE 540 Naziv predmeta: MOBILNA I BEŽIČNA KOMUNIKACIJA



Opis predmeta

Ovaj predmet pokriva glavne oblsti iz mobilne i bežične komunikacije. Tehnički aspekti i tehnologije iza trenutnih bežičnih

standarda će biti analizirane u detalje. Počinje se sa kodiranje kanala, gdje se naglašava važnost ovog problema u trenutnim mobilnim komunikacijama. Također se izučavaju razne tehnike višestrukog pristupa kroz generacije mobilnih komunikacija.

Posebna pažnja je posvećena MIMO sistemima i njihovoj praktičnoj izvedbi. N kraju se upoznajemo sa ad-hoc mrežama

zbog njihove važnosti i široke upotrebe u bežičnim mrežama

Ciljevi predmeta

1. Upoznavanje studenta sa mobilnim i bežičnim mrežama

2. Razumijevanje tehničkih i tehnoloških problema u bežičnim komunikacijskim sistemima

3. Potcrtavanje prednosti i mana raznih pristupa višestrukog pristupa mobilnim mrežama 4. Definisanje trenutnog standarda u mobilnim komunikacijama.

Sadržaj predmeta

Uvod.

Kodiranje kanala

FDM pristup

FDM pristup

TDM pristup

TDM pristup

Tehnike širenja spektra i CDMA

Parcijalni Ispit

Space-division višestruki pristup

MIMO Sistemi

MIMO Sistemi

Mobilne komunikacije

Mobilne komunikacije

Ad-hoc bežične mreže

Ad-hoc bežične mreže

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Poznavanja tehničkih izazova unutar mobilnih i bežičnih komunikacija

Projektovati specifičan odašiljač/prijemnik blok korištenjem različitih višepristupnih šema

Unaprijediti praktične vještine vezane za modeliranje bežičnih komunikacijskih sistema

Definirati zahtjeve za različite bežične komunikacijske sisteme

Koristiti OMNET++ i NS3 radi simulacije mrežnih protokola.

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Simon O. Haykin, "Modern Wireless Communications," Pearson Education Inc., 2005.


Andrea Goldsmith, "Wireless Communications," Cambridge University Press, 2005.

TheOdore S. Rappaport, "Wireless Communications: Principles and Practice," Pearson Education, 2009. N. Bilić; Mobilne radio komunikacije, skripta, ETF Sarajevo, 1999

N. Bilić; Mobilne radio komunikacije, Knjiga, ETF Sarajevo, u pripremi










Kviz 1 1 1

Prezentacija kviza 1 16 16



Šifra predmeta: EEE 541 Naziv predmeta: NAPREDNI KOMUNIKACIJSKI SISTEMI



Opis predmeta

Kakakterizacija komunikacijskih signala i sistema. Optimalni prijemnici za kanal aditivnog bijelog šuma. Kapacitet kanala i

kodiranje. Blok i konvolucijski kanalni kodovi. Dizajn signala za frekventno-ograničene kanale. Komunikacija kroz kanale frekventno-ograničenih linearnih filtera. Višekanalni sistemi. Tehnike širenja spektra. Višekorisnička komunikacija

Ciljevi predmeta Studenti se uvode u digitalnu modulaciju i demodulaciju. Dodatne oblasti uključuju kodiranje kanala, sinhronizacija,

modulacija i kompromisi kodiranja, multipleksiranje, i višestruki pristup.

Sadržaj predmeta

Uvod u tehnike širenja spektra

Širenje spektra metodom direktne sekvence

Širenje spektra metodom skakanja frekvencije

Binarne Shift-registar sekvence za širenje spektra

PN generatori

Petlje za praćenje koda

Početna sinhronizacija

Parcijalni Ispit

Performanse sistema za širenje spektra kod

zaglušivanja

Uvod u feding kanale. Raznovrsnost u feding

kanalima

Multiplikativne smetnje (višeputanjski feding i

feding sa zasjenjivanjem)

CDMA Digitalni mobilni sistemi

OFDM/OFDMA tehnologije

Primjeri digitalnih mobilnih sistema

Metode niske vjerovatnoće presijecanja. Prijemnici optimalnog presijecanja

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Imati sveobuhvatno znanje o digitalnoj modulaciji signala

Izračunati performanse digitalnih komunikacijskih sistema

Koristiti budžet analizu i ocijeniti komunikacijske sisteme

Razumjeti prednosti i mane kodiranja

Odlučiti koji metod višestrukog pristupa je pogodan za određeni scenario

Preduslovni predmet


Obaveza literatura "Introduction to Spread Spectrum Systems" by Roger L. Peterson, Rodger E. Ziemer, and David E. Borth, Prentice-Hall,

1995, ISBN 0-02-431623-7














Šifra predmeta: EEE 543 Naziv predmeta: DISTRIBUCIJSKI SISTEMI I INDUSTRIJSKE KOMUNIKACIJE



Opis predmeta

Predmet se bavi savremenim problemima u automatici i distribuiranim sistemima, Centralna tema je podsistem

komunikacija koji predstavlja kičmu distribuiranog sistema, Studenti dobijaju praktično znanje i iskustvo s industrijskim sistemima komunikacije kao što su PROFIBUS, PROFINET, ETHERNET/IP, DeviceNet, RIO. Stundentima se predstavlja

širok opseg veza u sistemima, komunikacijskih standarda, zaštićenih komunikacijskih sistema i njihove implementacije.

Drugi dio predmeta se bavi distribuiranim sistemima upravljanja od nivoa upravljanja do nivoa operatora.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je povezati znanje studenata iz oblasti telekomunikacije, automatike i kompjuterskih mreža u jedinstvenu

radnu platformu za ugradbene sisteme. Po završetku predmeta, od studenta se očekuje da bude sposobad da projektuje i

analizira industrijske distribuirane sisteme upravljanja i komunikacija na određenom nivou.

Sadržaj predmeta

Uvod

Arhitekture komunikacija za distribuirano upravljanje

Arhitekture komunikacija za distribuirano upravljanje

Distribuirano računanje u stvarnom vremenu

Distribuirano računanje u stvarnom vremenu

Mrežni sloj: IP i rutiranje

Mrežni sloj: IP i rutiranje

Parcijalni Ispit

Algoritmi distribuiranog upravljanja



Informacijski sistemi otvorene arhitekture za upravljanje




Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Analizirati i projektovati distribuirane sisteme

Otklanjati kvarove u industrijskim distribuiranim sistemima

Birati komponente, tehnologije i topologije za industrijske distribuirane sisteme

Interpretirati komunikacijske protokole i podatke primljene kroz industrijske komunikacije

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Çela, Arben, et al. Optimal Design of Distributed Control and Embedded Systems. Springer Science & Business Media,

2013




Predavanja (15sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45










Šifra predmeta: EEE 544 Naziv predmeta: RAČUNARSKA INTELIGENCIJA



Opis predmeta

Predmet počinje uvodom u soft računanje, od fuzzy logike do genetskih algoritama. Nakon detaljnog studiranja sistema

fuzzy logike, uvodi se koncept mašinskog učenja u općenitoj formi. Predavanjima su pokrivene najvažnije klase mašinskog učenja, kao i njihova implementacija.

Ciljevi predmeta Ovaj kurs daje studentu mogućnost posmaranja metoda data mininga i mašinskog učenja kroz perspektivu ugradbenih

sistema i mogućnost implementacije algoritama za učenje na različitim platformama.

Sadržaj predmeta

Uvod u računarsku inteligenciju

Sistemi fuzzy logike

Vještačke neuronske mreže

Vještačke neuronske mreže

Evolutivne strategije, genetski algoritam

Evolutivne strategije, genetski algoritam

Particle swarm optimizacija

Parcijalni Ispit

Particle swarm optimizacija

PCA, ICA

Algoritam najbližih susjeda

SVM

Nenadgledano učenje, klasteri

Microsoft Azure

Deep Learning: Google TensorFlow

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Praktično znanje o sistemima zasnovanim na znanju, neuronskim mrežama, fuzzy logici, evolutivnim strategijama i tipičnim algoritmima mašinskog učenja

Primjena tehnologija zasnovanih na inteligentnim sistemima u raznim oblastima inženjerstva

Implementacija tipičnih algoritama računarske indeligencije u MATLAB-u, WEKA-i, TensorFlowu ili Azureu

Efektivna prezentacija ideja i rezultata

Kritičko razmišljanje i samostalno učenje

Preduslovni predmet


Obaveza literatura S. Theodoridis, K. Koutroumbas, An Introduction to Pattern Recognition: A MATLAB Approach, 2010.

Preporučena literatura Engelbrecht, Andries P. Computational intelligence: an introduction. John Wiley & Sons, 2007.

P. P. Cruz, F. D. R. Figueroa, Intelligent Control Systems with LabVIEW, 2010













Šifra predmeta: EEE 545 Naziv predmeta: DIGITALNI SISTEMI UPRAVLJANJA



Opis predmeta

Ovaj predmet studentima daje radno znanje sljedećih tema: modeliranje fizikalnih sistema u svrhu analize i projektovanja

sistema upravljanja, arhitekture upravljanja u zatvorenom, metode projektovanja i alati za diskretne (digitalne) sisteme upravljanja, softverski i hardverski principi za računarsko upravljanje, digitalni senzori, osnove upravljanja kretanjem.

Ciljevi predmeta

Predmet pomaže studentima da načine prijelaz sa kontinualnih sistema upravljanja na njihove diskretne analogone s

naglaskom na implementaciju na ugradbenim sistemima. Po okončanju predmeta, studenti će moći projektovati i analizirati diskretne upravljačke konture i implementirati upravljačke algoritme na različitim ugradbenim platformama.

Sadržaj predmeta

Uvod u diskretne sisteme upravljanja: digitalni sistemi, kvantizacija, akvizija podataka.

Z-transformacija: definicija, osobine, diferencne jednačine, z-ravan, sample and hold, konvolucija.

Z-transformacija: definicija, osobine, diferencne

jednačine, z-ravan, sample and hold, konvolucija.

Z-transformacija: definicija, osobine, diferencne

jednačine, z-ravan, sample and hold, konvolucija.

Digitalni regulatori i filteri



Parcijalni Ispit

Prostor stanja: predstava u prostoru stanja, rješenje jednačina u prostoru stanja.

Prostor stanja: predstava u prostoru stanja, rješenje jednačina u prostoru stanja.

Stabilnost

Stabilnost

Projektovanje sistema upravljanja: upravljivost, osmotrivost, kanonske forme, postavljanje polova

Projektovanje sistema upravljanja: upravljivost,

osmotrivost, kanonske forme, postavljanje polova


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Implementirati kontinualne/diskretne PID regulatore

Optimizirati PID konture

Proračunati i implementirati druge tipove regulatora i kontura

Koristiti metodu geometrijskog mjesta korijena za projektovanje upravljanja

Projektovati upravljačku konturu s modelom

Projektovati digitalnu upravljačku konturu pazeći na stabilnost i performanse

Koristiti osnovne metode identifikacije za elementarne modele

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Dorf, Richard C., and Robert H. Bishop. Modern control systems. Pearson, 2011.














Šifra predmeta: EEE 546 Naziv predmeta: PROGRAMIRANJE UGRADBENIH SISTEMA



Opis predmeta

Ovaj se predmet bavi razvojem softvera za ugradbene sisteme. Ugradeni softver je obično slojevito organiziran, od dijelova

ovisnih o hardveru do dijelova vezanih za samu primjenu. Niži nivoi softvera omogućavaju usluge apstrakcije hardvera, komunikacije i menadžmenta resursima za više nivoe sotvera. Zbog prirode ugradbenih sistema, sav ugradbeni softver mora

poštovati stroga nefunkcionalna ograničenja kao što su kašnjenja, propusnost, potrošnja i memorija. Predmet se fokusira na

aspekte softvera u stvarnom vremenu.

Ciljevi predmeta Ovaj predmet studentima daje mogućnost da koriste bitne koncepte razvoja ugradbenog softvera u praksi po njegovom

završetku. Time studenti mogu klasično znanje programiranja upotrijebiti u novim okvirima.

Sadržaj predmeta

Uvod

Razvojna okruženja za ugradbeni softver

Programiranje uz praćenje resursa

Programiranje uz praćenje resursa

Programiranje hardvera

Programiranje hardvera

Programiranje s nitima

Parcijalni Ispit

Međuprocesna komunikacija i dijeljena memorija

Međuprocesna komunikacija i dijeljena memorija

Prosljeđivanje poruka

Programiranje na operativnim sistemima u stvarnom vremenu

Detekcija kvarova i testiranje

Tolerancija na kvarove i oporavak


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Objasniti posebne funkcionalnosti koje se traže od ugradbenih sistema

Pokazati kako procesor, memorija, periferne komponente i sabirnice čine ugradbeni sistem

Ocijeniti utjecaj projekta arhitekture i implementacije na performanse i potrošnju energije

Razviti ugradbeni softver visoke kvalitete u višim programskim jezicima, npr. C

Razviti ugradbene sisteme zasnovane na operativnim sistemima u stvarnom vremenu

Razviti softver na hardverskim platformama uzimajući u obzir njihova ograničenja kao što su memorija, procesor i propusni opseg.

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Liu, Jane WS. "Real-time systems”. 2000.

Preporučena literatura Elecia White: “Making Embedded Systems: Design Patterns for Great Software” 2011













Šifra predmeta: EEE 547 Naziv predmeta: SISTEMI U REALNOM VREMENU



Opis predmeta

Kroz ovaj predmet studenti upoznaju tehnologiju softvera u realnom vremenu koja se nalazi u temelju mnogih ugradbenih

sistema kao što su oni u automobilima, pametnim telefonima, multimedijalnim uređajima i avionima. Teme uključuju teoriju rasporeda aktivnosti, operativne sisteme u realnom vremenu, QoS i bežične senzorske mreže u realnom vremenu.

Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je studentima pokazati tehnologije softvera u realnom vremenu.

Sadržaj predmeta

Uvod

Definicija realnog vremena

Determinizam vremena i događaja

Arhitektura

Prekidi i događaji

Vrijeme odziva i kašnjenje

Real-time clock

Parcijalni Ispit

Operativni sistemi

Struktura RTOS

Sinhronizacija i komunikacija

Prioriteti, redovi

Drajveri

Studije slučaja: Windows CE, VxWorks

Jezici u realnom vremenu, problemi. Programiranje u realnom vremenu u višim programskim jezicima

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Formulirati zahtjeve za ugradbene sisteme sa strogim ograničenjima kašnjenja i frekvencije

Kategorizirati i opisati različite slojeve sistemskih arhitektura za sisteme u realnom vremenu

Konstruisati softverske jedinice za paralelno izvođenje zadataka s interfejsom na hardverske uređaje (senzore/aktuatore)

Analizirati, projektovati i implementirati sisteme u realnom vremenu

Primijeniti formalne metode u analizi i projektovanju sistema u realnom vremenu

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Liu, Jane WS. "Real-time systems”. 2000.

Preporučena literatura Jane W. S. Liu, Real-Time Systems , University of Illinois at Urbana-Champaign Prentice Hall, ISBN 0-13-099651-3













Šifra predmeta: EEE 548 Naziv predmeta: ARHITEKTURA UGRADBENIH RAČUNARA



Opis predmeta

Obrađuju se DSP (digitalna obrada signala), VLIW (jako duga instrukcijska riječ, uključujući TTA), SIMD (jedna

instrukcija, više podataka), GPU (grafička procesna jedinica), ASIP (procesori posebnih namjena) i slabo programirljivi procesori. U svim ovim slučajevima je pokazano kako programirati ove arhitekture. Nadalje, njihova kombinacija i

povezivanje u MPSoC (višeprocesorski sistem na čipu) je također analizirana, kao i tehnike stvaranja koda korištenjem

paralelizma na instrukcijskom nivou, posebno za VLIW (i metode optimizacije na asemblerskom nivou). Projektovanje naprednih memorijskih hijerarhija za podatke i instrukcije je u detalje objašnjeno. Predstavljena je i metodologija za

efikasno korištenje hijerarhije podatkovne memorije.

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet ima za cilj razumijevanje arhitektura procesora koje će se koristiti u budućim višeprocesorskim platformama, uključujući njihovu memorijsku hijerarhiju, pogotovo za ugradbene sisteme. Analizirani su procesori od onih opće namjene

do jako optimiziranih izvedbi. Kompromis performansi, fleksibilnosti, programirljivosti, potrošnje energije i troškova je

posebna tema. Pokazat će se i kako ove procesore podesiti za različite namjene.

Sadržaj predmeta

Uvod

DSP, VLIW, SIMD

DSP, VLIW, SIMD

GPU, ASIP, MPSoC

GPU, ASIP, MPSoC

Generiranje i rekombiniranje koda

Generiranje i rekombiniranje koda

Parcijalni Ispit

Optimizacija asemblera

Optimizacija asemblera

Projektovanje hijerarhije

Projektovanje hijerarhije

Hijerarhija podatkovne memorije

Hijerarhija podatkovne memorije


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti različite procesorske arhitekture i procese projektovanja na sistemskom nivou

Razumjeti komponente i rad memorijske hijerarhije i pitanja performansi koja utječu na projektovanje

Razumjeti organizaciju i rad savremenih sistema paralelno procesiranja, uključujući višeprocesorske i

višejezgrene sisteme

Razumjeti principe ulaza/izlaza u računarskim sistemima, kao i prikladne mehanizme za ulaz/izlaz i sekundarnu

memoriju

Razviti vještine sistemskog programiranja u kontekstu računarskog sistemskog projektovanja i organizacije.

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Corporaal, Henk. "Microprocessor Architectures: from VLIW to TTA." (1997).














Šifra predmeta: EEE 549 Naziv predmeta: SISTEMI NA ČIPU



Opis predmeta

Ovaj praktično-orijentiran predmet se fokusira na projektovanje velikih sistema na čipu (SoC) korištenjem nizova logičkih

kola programirljivih u polju djelovanja (FPGA). Moderne FPGA izvedbe i komercijalno dostupne radne jezgre omogućavaju inženjeru projektovanje visoko kompleksnih sistema na jednoj FPGA ploči.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je studentima dati mogućnost da projektuju i testiraju ove inherentno kompleksne sisteme.

Sadržaj predmeta

Uvod

Verilog RTL projektovanje s primjerima

Verilog RTL projektovanje s primjerima

Sistemski C

Sistemski C

Osnovne strukture sabirnica

Osnovne strukture sabirnica

Parcijalni Ispit

ESL i transakcijsko modeliranje

ESL i transakcijsko modeliranje

ABD

ABD

Inženjerski aspekti toka projektovanja za FPGA i

ASIC

Inženjerski aspekti toka projektovanja za FPGA i

ASIC

Pristupi s višeg nivoa

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Projektovati digitalni hardver

Projektovati ugradbeni softver i analogni hardver

Koristiti najvažnije alate i jezike za razvoj hardvera

Iznijeti i razumjeti ciljeve projektovanja, planove i rezultate kroz izvještaje i prezentacije drugim inženjerima

Objastini sve važne komponente sistema na čipu i ugradbenog sistema, tj. digitalnog i analognog hardvera i

ugradbenog softvera

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Wolf, Wayne. Modern VLSI design: IP-based design. Pearson Education, 2008.














Šifra predmeta: EEE 550 Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE UGRADBENOG SOFTVERA ZA KOMUNIKACIJE



Opis predmeta

Komunikacijski sistemi uključuju veliki broj različitih uređaja s različitim stepenom kompleksnosti, od malih telefona do

velikih sistema za povezivanje. Ovaj predmet objašnjava izazove zajedničke za proizvodnju najvećeg dijela komunikacijske opreme i softvera za istu.

Ciljevi predmeta Približiti studentima pristup stvaranja softvera za komunikacijsku opremu. Razumjeti kontekst funkcionalnosti na svakom

sloju komunikacijskog modela, te izazove i rješenja vezanih za hardver i softver.

Sadržaj predmeta

Uvod u komunikacije

Particioniranje softvera



Tabele i druge strukture podataka



Parcijalni Ispit

Softver za menadžment



Projektovanje softvera za komunikaciju među ugradbenim sistemima




Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti zahtjeve za projektovanje ugradbenih sistema u polju komunikacija

Odabrati protokole i implementirati ih u funkcionalnim sistemima

Nadograditi i otkloniti kvarove u postojećim sistemima

Preći s protokola na protokol

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Sridhar, T. Designing embedded communications software. CRC Press, 2003.














Šifra predmeta: EEE 560 Naziv predmeta: STABILNOST DINAMIČKIH SISTEMA



Opis predmeta

Pregled modela dinamičkih sistema, klasifikacija ravnotežnih stanja. Rezultati za dvodimenzionalne sisteme, Poincare-

Bendixonova teorema, Ljapunovljeva teorema. Definicija stabilnosti i primjene u linearnim i nelinearnim sistemima s povratnom spregom. Stabilnost ulaza/izlaza. Definicije i izvođenje kriterija stabilnosti na osnovu frekventnog odziva.

Ciljevi predmeta

Uvode se problemi stabilnosti i njihova rješenja za bitne klase sistema. Analiziraju se mnogi konkretne primjere i primjene u

digitalnim sistemima upravljanja, nelinearnim sistemima, sistemima upravljanim impulsno-širinskom modulacijom i vještačkim neuronskim mrežama.

Sadržaj predmeta

Uvod

Dinamički sistemi

Stabilnost i ograničenost

Stabilnost i ograničenost

Rezultati u metričkim prostorima

Primjene u klasi sistema s diskretnim događajima

Dinamički sistemi konačne dimenzije

Parcijalni Ispit

Posebni rezultati u konačnim dimenzijama

Primjene na sisteme u konačnim dimenzijama

Primjene na sisteme u konačnim dimenzijama

Dinamički sistemi beskonačne dimenzije

Dinamički sistemi beskonačne dimenzije

Primjene na sisteme s beskonačnim dimenzijama


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Naučiti i koristiti razne alate za analizu i upravljanje dinamičkim sistemima

Ostvariti uvid u kompleksnost dinamičkog sistema

Raditi s širokim spektrom zanimljivih, inherentno dinamičkih sistema

Razumjeti raznolikost fenomena u dinamičkim sistemima

Primjenjivati standardnu analizu i upravljanje dinamičkim i viševarijabilnim sistemima

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Stability of Dynamical Systems Continuous, Discontinuous, and Discrete Systems, Michel, Anthony N., Hou, Ling, Liu,

Derong

Preporučena literatura Stability of Dynamical Systems, by Xiaoxin Liaoand, L.Q. Wang, and P. Yu.













Šifra predmeta: EEE 561 Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE ELEKTRIČNIH MAŠINA



Opis predmeta

Indukcione mašine: Klasifikacija, principi dizajna, električni i magnetni pogon, određivanje dimenzija i broja slotova,

redukcija parazitnih momenata, namotaji, izračunavanje parametara. Dizajn sinhronih mašina: određivanje dimenzija i namotaja, određivanje terminalnog napona. Optimalni dizajn indukcionih i sinhronih mašina. Projektovanje transformatora.

Ciljevi predmeta ilj predmeta je da objasni projektovanje elektricnih motora i generatora baziranih na osnovnim teorijama. Predmet

objasnjava osnovne postavke elektricnih masina i sluzi kao uvod u napredne predmete iz elektricnih masina.

Sadržaj predmeta

Magnetna kola, indukcione mašine, sinhrone mašine

Uvod u software za dizajn mašina.

Selekcija konstrukcijske veličine sinhronog motora.

Stator i namotaji indukcione mašine.

Rotor i namotaji indukcione mašine.

Gubici i efikasnost u indukcionoj mašini.

Konstrukcijski primjer indukcione mašine.

Parcijalni Ispit

Dimenzije, tip i selekcija parametara sinhrone

mašine.

Stator i namotaji sinhrone mašine.

Namotaji i konstrukcija rotora sinhrone mašine.

Mehanički aspekti i hlađenje sinhrone mašine.

Konstrukcijski primjer sinhrone mašine.

Materijali za permanentni magnet.

Sinhrone mašine sa permanentnim magnetom.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti osnovne principe nastanka momenta u elektricnim masinama

Shvatiti vaznost magnetskog i elektricnog optercenja

Razumjeti načine rada električnih strojeva (asinkrone i istosmjerne električne masine) i primjenu osnovnih zakona magnetizma i pojave u elektrotehnici u realizaciji rada električnih masina,

Razumjeti osnovne principe projektovanja namotaja

Razumjeti osnovne proracune za projektovanje AC masina

Razumjeti fundamentalne postavke vezane za upravljanje AC i DC masinama

Moci koristiti standardne metode da odredi tacne parametre modelovanja/simulacije elektricnih masina za

razlicite svrhe

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Introduction to AC Machine Design by Thomas A. Lipo Handbooks of Small Electric Motors by William H. Yeadon

Preporučena literatura Hubert, Electrical Machines-Theory, Operation, Applications, & Control, Prentice Hall.

Sen, Principles of Electric Machines & Power Electronics, Wiley













Šifra predmeta: EEE 563 Naziv predmeta: ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE U ELEKTROENERGETICI



Opis predmeta Pregled teorije elektromagnetizma potrebne da se shvati analiza i dizajn elektroenergetske opreme. Dizajn kablova i

izolatora, penetracija magnetnog fluksa, vrtložne struje, gubici, generacija obrtne sile.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da objasni teorije elektromagnetizma potrebne da se shvati analiza i dizajn elektroenergetske opreme.

Dizajn kablova i izolatora, penetracija magnetnog fluksa, vrtložne struje, gubici, generacija obrtne sile.

Sadržaj predmeta

Uvod

Osnove teorije elektromagnetizma

Projektovanje elektroenergetske opreme

Tehnike za estimaciju polja

Tehnike za estimaciju polja

Case study u električnom i magnetnom polju

Dizajn kablova i izolatora

Parcijalni Ispit

Gas bus sistemi

Elektrostatičko taloženje

Penetracija magnetnog fluksa

Penetracija magnetnog fluksa

Vrtložne struje, gubici

Oklop

Generacija obrtnog momenta

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati da rade proracune vezane za elektricno polje, jacinu, potnecijal, energiju iz razlicitih naelektrisanja i raspodijelu opterecenja

Znati da proracunaju elektricni fluks, gustina fluksa i ukupni naboja iz Gausove raspodijele

Moci izracunati gustinu struje, elektricnu struju i otpor provodnika

Znati rjesiti Laplaspove jednacine i odrediti kapacitivnost i otpornost koaksijlanog kabla

Moci izracunati jacinu struje i pripadajuce magnetno polje oko provodnika

Izracunati jacinu i moment magnetnog polja

Izracunati magnetni fluks kroz mognetno jezgro

Znati primjeniti Maxwelove jednacine za prostiranje elektromagnetnih polja

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Edward M. Purcell, David J. Morin: “Electricity and Magnetism” 3rd Edition, 2013

Preporučena literatura David K. Cheng, “Field and Wave Electromagnetics”, Addison Wesley Publishing Company, 1989.













Šifra predmeta: EEE 564 Naziv predmeta: ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA



Opis predmeta Karakteristike i ekvivalentna kola za dalekovode i transformatore. Per unit sistem. Uravnotežen trofazni sistem i ograničenja

pri prenosu snage. Simetrične komponente i njihova analiza kvara.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da studente upozna sa osnovima energetike. Studenti ce steci znanja o slijedecim temama: karakteristicnim i

ekvivalentnim semama za predstvaljanje prenosnih vodova i transformatora, jeidnicni sistem, uravnotezeni trofazni sistemi i

ogranicenja snage po vodovima. Nadalje, kroz predmet ce se pokazati i objasniti simetrične komponente, proračun simetričnih radnih stanja mreže, matrični metod proračuna struja kratkih spojeva.

Sadržaj predmeta

Uvod

Ekvivalentno kolo za dalekovode

Ekvivalentno kolo transformatora

Per unit sistem

Per unit sistem

Uravnotežen trofazni sistem

Uravnotežen trofazni sistem

Parcijalni Ispit

Ograničenja pri prenosu snage

Ograničenja pri prenosu snage

Simetrične komponente

Simetrične komponente

Analiza kvara kod simetričnih komponenti

Analiza kvara kod simetričnih komponenti

Primjeri

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Steci osnovna znanja o funkcionisanju modernog energetskog sistema

Nauciti osnovne tehnike modelovanja koje s eprimjenjuju u analizi energetskog sistema

Znati modelovati elemente energetskog sistema (transformator, motori, prenosni vodovi)

Da anliziraju jednofazni i trofazni sistem

Da urade proracun tokova snaga

Da urade proracun kvarova na vodovima (simetricni i asimetricni kvarovi)

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Power system analysis, William Stevenson

Preporučena literatura John J. Grainger and W.D. Stevenson Jr., ‘Power System Analysis’, McGraw Hill International Book Company, 1994













Šifra predmeta: EEE 565 Naziv predmeta: NAPREDNA POGLAVLJA U ZAŠTITI ELEKTROENERGETSKIH

SISTEMA



Opis predmeta Ispitivanje oblika struje i napona prilikom kvarova i drugih nestabilnosti. Nove šeme zaštite primjenljive u sistemima zaštite visokih brzina. Digitalni prenos. Unaprijeđenja u integriranoj zaštiti, upravljanju i sistemima mjerenja

Ciljevi predmeta Obezbijediti opširan pogled na metode i uređaje koji se koriste pri zaštiti elektroenergetskih sistema; Sistemi zaštite, tipovi

releja, zaštita mašina, transformatora i vodova; moderni trendovi u zaštiti kaošto je primjena digitalnih tehnika.

Sadržaj predmeta

Uvod

Primarna i sekundarna zaštita, strujni transformatori za zaštitu, naponski transformatori

Primarna i sekundarna zaštita, strujni transformatori za zaštitu, naponski transformatori

Pregled elektromagnetnih releja, statični releji.

Vemensko-strujNa karakteristika releja, direkcioni relej

Kompenzacija za mjerenje distance.

Kompenzacija za mjerenje distance.

Parcijalni Ispit

Šeme pilotnih releja.

Šeme pilotnih releja.

Algoritmi digitalnih releja

Algoritmi digitalnih releja

Uvod u mikroprocesore.

Zaštitni releji bazirani na mikroprocesoru

Matematičke relacije za distantne releje.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati objasniti svrhu zastite u energetskom sistemu, osnovne elemente zastitet i opremu, prinicpe zastite

Izabrati i objasniti odgavrajucu zastitu za specificne slucajeve i aplikacije

Analizirati i porediti specificne sisteme zastite

Porediti razlicite metode, relejnu opremu i druge zastitne uredjaje

Izvesti proracun potreban za izbor odgavarajuce opreme u svrhu zastitet energetskog sistema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Paul M. Anderson: “Power System Protection” IEEE Press, 1999

Preporučena literatura P.Kundur, “Power System Stability and Control”, McGraw-Hill, 1993

J.Lewis Blackburn, Thomas J.Domin: “Protective Relaying: Principles and Applications, 4th Edition, CRC Press, 2014













Šifra predmeta: EEE 566 Naziv predmeta: ENERGETSKI EFIKASNI SISTEMI OSVJETLJENJA



Opis predmeta

Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija. Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa. Definicija svjetlosnih

pojmova. Svjetlosne metode. Interni svjetlosni sistemi i proračun. Svjetlosne aparature i armature. Fotometrijska mjerenja. Osnove pretprojektnih priprema. Unutrašnje elektroinstalacije, niski i visoki strujni sistemi i nacrti. Osnove pripreme

projekta. Metode ispravke niskog faktora snage u internim instalacijama. Proračun pada napona svjetlosnih sistema.

Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut dizajn (CAD). Predstavljanje CAD paket programa (AutoCad). Korištenje osnovnih komandi crtanja. Dvodimenzionalno crtanje. Tekstualne operacije. Aplikacije.

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da objasni razlicite tipove osvjetljenja koji se primjenjuju unutar objekata. Teme koje ce se razmatrati su,

teorije osvjetljenja; reflekcija svjetal, apsorpcija i fenomen prenosa svjetla, definicija osvjetljenja, metode osvjetljenja, unutrasnji sistemi osvjetljneja i proracuni, oprema za osvjetljenje, metode osvjetljenja, unutrasnje elektricne instalacije,

projektovanje instalacija, osnove prakticnih aplikacija, proracun padova napona u sistemu osvjetljenja. Takodjer ce biti

objasnjeni programski paketi koji se koriste u svrhu projektovanja osvjetljenja, kao sto AutoCAD, te operacije i komande koje se koriste u ovom programu.

Sadržaj predmeta

Uvod

Teorija osvjetljenja. Oko, osjetljivost i vrste osvjetljenja

Reflekcija svjetla, absorpcija i fenomen prenosa

Definicija osvjetljenja

Unutrasnji sistemi osvjetljenja i proracun

Oprema za osvjetljenje

Mjerenja

Parcijalni Ispit

Osnovne pripreme za projektovanje osvjetljenja

Proracun unutrasnjih elektricnih instalacija, slabe

struje

Elektricne instalacije, vodovi za elektricne instalacije

Elektricne instalacije, vodovi za elektricne instalacije

Prakticne primjene

Primjena racunara u projektovanju unutrasnjih instalacija za osvjetljenje

Primjena racunara u projektovanju unutrasnjih instalacija za osvjetljenje

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Moci da primjene osnovne principe dnevne rasvjete i da ih integrisu u razlicite prostore

Moci da prepoznaju razlicite sisteme rasvjete i primjene razlicita razmatranja u procesu projektovanja te odrede

karakteristike razlicitih sistema osvjetljenja

Steci znanja o razlicitim vjestackim kontorlnim sistemima rasvjete i znati da izaberu odgovarajuce sisteme i opremu

Razumjeti uticaj vjestackog osvjetljenja na zdravlje, prostor, ljudske aktivnosti u unutrasnjim prostorijama

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Gary Gordon, “Interior Lighting”, Wiley, Fourth Edition, January 10, 2003.

Preporučena literatura Mark Karlen, James R. Benya, “Lighting Design Basics”, Wiley, March 19, 2004.









Projekat 17 17

Zadaća 15 15

Kviz 1 2 2



Šifra predmeta: EEE 569 Naziv predmeta: NAPREDNE VISOKONAPONSKE TEHNIKE



Opis predmeta

Principi izolacije kod visokonaponske opreme. Lučna pražnjenja i prenaponi koji se generišu kod visokonaponskih sistema.

Korona pražnjenja i računanje korona gubitaka. Elektromah+gnetna interferencija generirana visokonaponskim sistemima. Problem zaprljanja rebara kod visokonaponskih izolatora. Uređaji za limitiranje prenapona, visokonaponski izolatori,

osigurači. Dizajn izolatora kod visokonaponskih transformatora, kablova i kondenzatora. Testiranje visokonaponske opreme.

Ciljevi predmeta

1. Izučavanje naprednih aspekata visokonaponskog inženjeringa 2. područja primjene visokih napona

3. Izučavanje metoda i tehnika za mjerenje i testiranje raznih vrsta visokih napona i pratećih efekata.

4. Upoznati se sa komponentama visokonaponskih instalacija uključujući GIS, kablove i izolaciju. 5. Izučavanje metoda pri istraživanju nekih procesa monitoringa visokonaponske opreme.

Sadržaj predmeta

Uvod

Visoko naponski kablovi

Gasom izolovani prekidač (osnove, dizajn i razvoj)

Visokonaponska izolacija (tipovi, dizajn i primjena)

Visokonaponska mjerenja i tehnike testiranja.

Fenomen korona pražnjenja i industrijske primjene

Pražnjenja u čvrstim, tečnim i gasovitim dielektricima.

Parcijalni Ispit

Izvori visokog naizmeničnog, jednosmernog i udarnog napona.

Mjerenja napona i struja.

Primjena osciloskopa u visokonaponskim

mjerenjima.

Primjena optičkih metoda u visokonaponskim mjerenjima.

Tehnike mjerenja parcijalnog pražnjenja

Tehnike mjerenja parcijalnog pražnjenja

Monitoring visokonaponske opreme

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Znati da proracunaju elektrostaticka polja za sve vrste sistema elektroda

Znati da projektuju sistem elektroda i HV uredjaja

Da razumiju pojam praznjenja, i odrede parametre praznjenja

Da znaju odrediti izvor prenapona, vrste prenapona i odgovarajucu zastitu

Znati upotrijebiti procedure za koordinaciju izolacije

Znati HV parametre, prinicipe mjerenja i odgovarajuce metode

Preduslovni predmet


Obaveza literatura E. Kuffel and W.S. Zaengl, High Voltage Engineering Fundamentals, Second Edition, Publisher: Pergamon Press, 1984,

ISBN: 0-08-024213-X


M.S. Naidu and V. Kamaraju, High Voltage Engineering, Second Edition, Publisher: McGraw–Hill, 1996, ISBN: 0-07-

462286-2

H. M. Ryan and G. R. Jones, SF6 Switchgear, IEE Power Engineering Series 10, Publisher: Peter Peregrinus, 1989, ISBN:

0-86341-123 1.









Projekat 17 17

Zadaća 10 10



Šifra predmeta: EEE 570 Naziv predmeta: RAČUNARSKE METODE U ELEKTROENERGETICI



Opis predmeta

Primjenjuje znanje iz elektroenergetike s ciljem rješavanja obimnih problema korištenjem računarskih metoda. Tretira

matrične tehnike, analizu tokova snaga, izgradnju mreže, ispitivanja kratkih spojeva, numeričku integraciju, metodu konačnih elemenata.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da se studentima objasne numeričke meotde koje se koriste u elektroenergetici, te pokazati njihovu

primjenu pri ispitivanju tokova snaga i stabilnosti sistema.

Sadržaj predmeta

Numeričke metode u linearnoj algebri.

Gauss-Seidel iteracija.

LU faktorizacija, inverzija matrice.

Cholesky metoda.

Newton-Raphson metoda.

AC Tok Snaga.

DC Tok Snaga.

Parcijalni Ispit

Pregled FORTRAN programskog jezika.

Formiranje matrice svojstvenih vrijednosti.

Metoda konačnih razlika.

Metoda konačnih elemenata.

Metoda graničnog elementa.

Rješenje jednostavnih diferencijalnih jednačina.

Integralne jednačine.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti neophodnost primjenu razlicitih numerickih metoda u rjesavanju problema u energetici

Razumjeti i znati primjeniti osnovne algoriteme linearne algebre u razlicitim aplikacijama u elektrotehnici

Razumjeti i znati primjentiti algoritme koji se odnose na rjesavanje razlicitih problema optimizacije sa i bez

ogranicenja

Znati koristiti matematicke software za rjesavanje optimizacionih problema u elektrotehnici

Znati odrediti metode koje se primjenjuju u rjesavanju optimizacionih problema ili korisiti jedna od alata kao sto je MATLAB

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Steven C. Chapra, Raymond P. Canale: Numerical Methods For Engineers, Sixth Edition, 2010

Preporučena literatura Stanislav Rosloniec: “ Fundamental Numerical Methods for Electrical Engineering”, Springer, 2008

Introduction to Numerical Methods: A MATLAB Approach by Abdelwahab Kharab, Ronald B. Guenthe









Zadaća /Projekat 1 17 17

Kviz 1 10 10



Šifra predmeta: EEE 575 Naziv predmeta: INDUSTRIJSKI SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA



Opis predmeta Struktura sistema automatskog upravljanja. Upravljanje industrijskim sistemima velikih razmjera. Hijerarhijsko upravljanje,

višeslojno upravljanje i njegova optimizacija.

Ciljevi predmeta Izložiti pregled industrijskih sistema automatskog upravljanja i dati uvodne koncepte. Izučiti napredne strategije upravljanja.

Sadržaj predmeta

Uvod u sisteme industrijske automatike

Povratna sprega i upravljanje omjerom

Napredne tehnike s jednom povratnom spregom

Uzorkovanje, filtriranje i upravljanje

Višestruke petlje upravljanja

Upravljanje po više varijabli

Optimizacija u realnom vremenu

Parcijalni Ispit

Model prediktivnog upravljanja

Praćenje procesa

Upravljanje nizom procesa

Upravljanje fabrikom

Projektovanje sistema automatskog upravljanja

Projektovanje sistema automatskog upravljanja

Projekti

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Razumjeti različite automatske procese

Implementirati automatizaciju na osnovu ugradbenih sistema, PLC, SCADA

Koristiti različite strategije upravljanja procesima uključujući upravljanje na mikroprocesoru

Prepoznati potrebu za upravljanjem u industriji

Razumjeti sistem rada PLC u industriji

Razumjeti i koristiti tipične industrijske ulazno/izlazne module

Projektovati i razviti prikladne ugradbene regulatore

Pokazati razumijevanje SCADA sistema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Process Dynamics and Control, D.E. Seborg, T.F. Edgar, D.A. Mellichamp, 2004, 2nd Edition, John Wiley & Sons, Inc.

ISBN: 978-0-471-00077-8. Book Web page: www.wiley.com/college/seborg


Practical Process Control Using Control Station 3.7, Doug J. Cooper, 2004, Control Station LLC. Book Web page:

www.controlstation.com

Process Control Instrumentation Technology, Curtis D. Johnson, 2006, 8th Edition, Prentice Hall. ISBN: 0-13-197669-9.

Book Web page: www.uh.edu/~tech13v/pcit










Kviz 1 10 10



Šifra predmeta: EEE 577 Naziv predmeta: ADAPTIVNO UPRAVLJANJE



Opis predmeta

Uvod. Real-time estimacija parametara. Deterministički samoštimajući regulatori. Stohastički i predvidivi samoštimajući

regulatori. Adaptivni sistemi koji koriste modele. Osobine adaptivnih sistema. Stohastička adaptivna kontrola. Auto-štimanje. Raspoređivanje pojačala. Robustni i samooscilirajući sistemi. Praktični problemi i implementacij. Komercijalni

proizvodi i aplikacije. Budućnost adaptivnog upravljanja.

Ciljevi predmeta Uvod u teoretske i praktične aspekte adaptivnog upravljanja sa gledišta stohastike i deterministike. Prezentacija tehnika i kjučni pristupi adaptivnom upravljanju.

Sadržaj predmeta

Uvod

Adaptivno upravljanje sa otvorenom spregom

Adaptivno upravljanje sa povratnom spregom

Optimalni kontroleri

Podoptimalni dualni kontroleri

Raspoređivanje pojačala

Adaptivni sistemi sa upotrebom modela

Parcijalni Ispit

Gradient optimizacija MRAC

Optimizacija stabilnosti MRAC

Identifikacija modela adaptivnog upravljanja

Pažljivi adaptivni upravljači

Sigurnosni ekvivalentni adaptivni kontroleri

Napredne teme u adaptivnom upravljanju

Primjene

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Projektovati i implementirati eksperimente identifikacije sistema

Koristiti ulatne i izlazne podatke za indentifikaciju matematskih dinamičkih modela

Koristiti metode identifikacije sista za projektovanje adaptivnih regulatora

Objasniti prednosti i nedostatke adaptivnog u odnosu na druge vrste upravljanja

Analizirati postojeće metode u smislu stabilnosti

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Karl.J.Astrom, Bjorn Wittenmark, Adaptive Control, 2/e, Dover Publications, December 2008 . ISBN13: 9780486462783

ISBN10: 0486462781 EAN: 9780486462783

Preporučena literatura Ioannou & Sun, Robust Adaptive Control, Prentice Hall, 1996. ISBN 9780134391007










Seminar/Prezentacija 0 0 0



Šifra predmeta: EEE 579 Naziv predmeta: OPTIMALNO UPRAVLJANJE



Opis predmeta

Uvod. Analiza kontrolnih sistema: Multivarijabilni linearni sistemi. Vektorski nasumični procesi. Izvedba. Robustnos. H2

kontrola: Linearni kvadratni regulator. Kalman filter. Linearno kvadratno Gausovo upravljanje. Upravljanje: upravljanje sa podpunim informacijama i estimacija. Povratna veza sa izlazom. Smanjenje reda upravljanja.

Ciljevi predmeta Metode optimalnog upravljanja. Robustnos. Sistemi upravljanja dizajn i analiza.

Sadržaj predmeta

Uvod

Osnove upravljanja sa povratnom spregom

Multivarijabilni linearni sistemi

Vektorski nasumični procesi

Odlike izvedbe

Nepredvidivost modela i robustnost

Linearni kvadratni regulatori

Parcijalni Ispit

Kalman filter

H2 optimalna kontrola

Linearno kvadratno Gausovo upravljanje

Upravljanje sa potpunim informacijama i estimacija

Povratna veza sa izlazom

Smanjenje reda upravljanja

Diskretno vremensko upravljanje

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Koristiti MPC za rješavanje problema optimalnog upravljanja s ograničenjima za upravljanje i stanje, kao i

razumjeti razliku između eksplicitnog i implicitnog MPC upravljanja

Formulirati problem optimalnog upravljanja u standardnoj formi na osnovu specifikacija dinamike, ograničenja i

cilja upravljanja, te objasniti kako različiti ciljevi upravljanja utječu na optimalne performanse

Objasniti principe iza standardnih algoritama za numeričko rješavanje problema optimalnog upravljanja i koristiti MATLAB za rješavanje jednostavnih, ali realističnih problema.

Primjenjivati metode optimalnog upravljanja na probleme linearnog upravljanja.

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Linear Optimal Control, Jeffrey B. Burl, 1/e, 1999, Prentice Hall, ISBN-10: 0201808684 & ISBN-13: 9780201808681.

Preporučena literatura Robust and Optimal Control, Kemin Zhou, John C. Doyle, Keith Glover, 1/e, 1996, Prentice Hall, ISBN-10: 0134565673 &

ISBN-13: 9780134565675.













Šifra predmeta: EEE 580 Naziv predmeta: IDENTIFIKACIJA SISTEMA



Opis predmeta Počevši od teorije signala i sistema, preko metoda za estimaciju parametara i načina izbora strukture modela i projektovanje

eksperimenta, ovaj predmet uvodi osnovne ideje teorije identifikacije sistema.

Ciljevi predmeta Glavni cilj predmeta je da student stekne teorijsko i praktično znanje koje će mu pomoći u razumijevanju i korištenju bitnih

identifikacijskih sistema.

Sadržaj predmeta

Uvod

Sistemi i modeli

Vremenski invarijantni sistemi

Modeli za vremenski varijantne i nelinearne sisteme

Bezparametarski vremenske i frekventne metode

Metode za estimaciju parametara

Asimptotska raspodjela predviđenih parametara.

Parcijalni Ispit

Proracun procjenjenih vrijednosti.

Rekurzivne estimacione metode.

Utjecaj na raspodjelu prenosne funkcije predviđenih parametara.

Projektovanje eksperimenata.

Izbor identifikacijskih kriterija.

Odabir strukture modela i njegova validacija

Identifikacija sistema u stvarnoj upotrebi.

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Prepoznati problem identifikacije sistema

Predložiti i implementirati rješenja za jednostavne probleme identifikacije

Identificirati dinamičke sisteme koristeći podatke s ulaza i izlaza

Validirati model sistema koji je identificiran i uporediti različite modele

Projektovati eksperiment za identifikaciju jednostavnog sistema

Razviti dublje razumijevanje identifikacije sistema samostalno u cilju rješavanja složenijih problema

Preduslovni predmet


Obaveza literatura System Identification, by T. Soderstrom and P. Stoica, Prentice Hall

Preporučena literatura Lenart Ljung: “System Identification: Theory for the User” 2nd Edition













Šifra predmeta: EEE 581 Naziv predmeta: NAPREDNA ROBOTIKA



Opis predmeta

Ovaj predmet razvija sposobnosti studenata u polju robotike na osnovu prethodnog znanja iz sistema automatskog

upravljanja. Teme koje su pokrivene uključuju osnove kinematike, diferencijalni pogon, dinamičku analizu, planiranje putanje, aktuatore, senzore, procesiranje slike i sisteme vizije, kao i fuzzy logiku.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da uvede pojmove dinamike, planiranja putanje, upravljanja pozicijom i silom u smislu robotskih sistema.

Sadržaj predmeta

Uvodni materijal i pregled

Prednja i inverzna kinematika pozicije

Diferencijalna kretanja i Jakobian

Planiranje trajektorije i puta

Kontrola nezavisnog spoja

Dinamika robota

Multivarijabilna kontrola

Parcijalni Ispit

Kontrola sile

Geometrijska nelinearna kontrola

Aktuatori i senzori

Aktuatori i senzori

Računarska vizija

Kontrola bazirana na viziji

Fuzzy logika

Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Izvesti kinematičku analizu robotskog manipulatora

Izvesti dinamičku analizu robota

Razumjeti različite diferencijalne pogone i njihovu primjenu

Razumjeti izazove projektovanja robota

Pokazati siroko poznavanje i razumijevanje primjene robota u industriji

Preduslovni predmet


Obaveza literatura „Introduction to Robotics – Analysis, Systems, Applications”, Saeed B. Niku, 2001, Prentice Hall. ISBN: 0-13-061309-6

Preporučena literatura “Robot Dynamics and Control”, M. W. Spong and M. Vidyasagar, 1989, John Wiley and Sons. ISBN: 0-471-61243-X.




Laboratorije/Praksa (15sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 0 0 0









Šifra predmeta: EEE 584 Naziv predmeta: ROBUSNI SISTEMI UPRAVLJANJA



Opis predmeta

Robusnost u MIMO sistemima.Predstavljanje sistema sa konceptom generalnih pogona. Ograničenja izvedbi SISO i

MIMO sistema. Nepredvidivost i robustnos u SISO sistemima. Strukturalne nepredvidivosti i strukturalne singularne vrijednosti (m). Konstruisanje kontrolera koristeći DK iterativne metode.

Ciljevi predmeta

Robusnost u MIMO sistemima.Predstavljanje sistema sa konceptom generalnih pogona. Ograničenja izvedbi SISO i

MIMO sistema. Nepredvidivost i robustnos u SISO sistemima. Strukturalne nepredvidivosti i strukturalne singularne vrijednosti (m). Konstruisanje kontrolera koristeći DK iterativne metode.

Sadržaj predmeta

Uvod

Modelovanje parametara nepredvidivosti

Kharitonova teorema

Kharitonova teorema

Proširivanje Kharintonove toreme

Teorija ruba

Teorija ruba

Parcijalni Ispit

Linearne matrične nejednakosti

Linearne matrične nejednakosti

Cijelovita kvadratna ograničenja

Cijelovita kvadratna ograničenja

Vremenski promjenljive nepredvidivosti

Vremenski promjenljive nepredvidivosti


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Pokazati duboko razumijevanje metoda upravljanja i terminologije iz oblasti upravljanja po više varijabli

Pokazati duboko razumijevanje matematskih metoda za analizu sistema s više ulaza i dinamičkih sistema s

neizvjesnošću

Pokazati vještinu modeliranja dinamičkih sistema s više varijabli zasnovanog na empirijskim podacima i formuliranja opisa neizvjesnosti za dinamičke sisteme

Pokazati sposobnost formzulacije zahtjeva za performansama sistema upravljanja i utvrđivanja izvodivosti performansi

Koristiti standardne metode za projektovanje i analiziranje robusnih regulatora i regulatora za viševarijabilne sisteme

Pokazati sposobnost za drugpnu analizu, simulaciju, procjenu i implementaciju regulatora za viševarijabilne sisteme na stvarnim procesima i izvještavanje o tome

Identificirati ograničenja jednostavnih regulatora i potrebu za složenijim metodama

Preduslovni predmet


Obaveza literatura G. E. Dullerud and F. Paganini, A Course in Robust Control Theory: A Convex Approach, Texts in Applied Mathematics

17, Springer-Verlag, New York 2000.














Šifra predmeta: EEE 587 Naziv predmeta: SISTEMI UPRAVLJANJA OTPORNI NA KVAROVE



Opis predmeta

Analiza kontrolnih sistema održivih nakon kvara pojedinih komponenti.Osnovni koncepti dijagnoze greške i

prilagođavanje.Metode pronalaska i izolacija kvarova komponenti.Dijagnoza kvarova na osnovu posmatranja. Evaluacija stabilnosti kontrolnih sistema. Načini za sanaciju kvarova.

Ciljevi predmeta

Analiza bazirana na modelu i dizajn metoda za dijagnozu kvara i kontrolu dozvoljene tolerancije kvara. Arhitektonski i

strukturalni modeli korišteni za analizu širenja kvara u određenom procesu. Testirati mogućnosti detektovanja kvara kao i pronači viškove u sistemu koji mogu biti korišteni u procesu osiguravanja tolerancije greške. Projektovanje metoda za

dijagnozu sistema i kontrolere za toleranciju kvara kod procesa opisanih analitičkim modelom, pomoću diskretnih modela.

Analiza slučaja pilot procesa.

Sadržaj predmeta

Uvod

Osnovni problemi pronalaska kvara i kontrola tolerancije kvara

Primjeri

Pregled nekih dinamičkih sistema

Upotreba određenih grafičkih metoda u analizi širenja kvara

Algoritmi za pronalazak trajnih modela

Algoritmi za pronalazak trajnih modela

Parcijalni Ispit

Analitički bazirane tehnike za dinamičke sisteme koji

su podložni dodatnim šumovima.

Analitički bazirane tehnike za dinamičke sisteme koji

su podložni dodatnim šumovima.

Problemi kontrole tolerancije greške

Tehnika stohastičnog modeliranja za sisteme pod nadzorom

Tehnika stohastičnog modeliranja za sisteme pod nadzorom

Nadzor sistema za koji su dostupne ulazne i izlazne

mjerne jedinice


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Definirati probleme detekcije kvara i upravljanja otpornog na kvarove

Pokazati poznavanje dinamičkih sistema

Koristiti grafičke metode za propagaciju kvara

Razvijati algoritme

Koristiti tehnike prikladne za dinamičke sisteme s aditivnim šumom

Definirati probleme upravljanja otpornog na kvarove

Modelirati stohastičke sisteme pod nadzorom

Preduslovni predmet


Obaveza literatura Blanke, M., Kinnaert, M., Lunze, J., Staroswiecki, M., Diagnosis and Fault-Tolerant Control,2/e, 2006, Springer, ISBN:

978-3-540-35652-3.














Šifra predmeta: EEE 588 Naziv predmeta: VARIJABILNI SISTEMI UPRAVLJANJA



Opis predmeta

Uvod u dinamičke varijabilne sisteme sa kliznim režimima. Definicija kliznog režima, klizni režim u relejnim i varijabilnim

sistemima.Multidimenzionalni klizni režimi. Matematički modeli za varijabilne sisteme upravljanja. Regulisanje jednačina. Dizajniranje kontrole klizne površine i kliznog režima koristeći Ljapunovljevu metodu. Kontrola klizanja u prisustvu

nepredvidivosti. Promatrači kliznih režima. Cjeloviti klizni režimi.Aplikacije.

Ciljevi predmeta Sigurna kontrola linearnih i nelinearnih sistema uz prisustvo nepredvidivosti i drugih poremećaja. Metodologija i implementacija dizajna kontrolera za klizne režime. Dizajniranje učinkovitih kontrolnih sistema.

Sadržaj predmeta

Uvod u varijabilne sisteme upravljanja

Definicija varijabilnih sistema upravljanja i kliznog

režima

Postojeći uslovi kliznog režima

Kretanje kliznog režima

Generalni oblik zakona upravljanja varijabilnim sistema u

otvorenom stanju

Metode ekvivalentne kontrole

VSC dizajn metode:Linearni vremenski-invarijantni i vremenski varijantni pogoni sa parametrima koji

narušavaju rad

Parcijalni Ispit

Nelinearni pogoni, dizajn kliznih površina

Sinteza zakona upravljanja

Lokalni i globalni uslovi asimptotske stabilnosti

Drugi Ljapunov metod, čvrstoća

Uslovi čvrstoće

Dizajniranje promatrača kliznog režima, primjeri

dizajna


Finalni Ispit









Ukupno 100 %

Ishodi učenja


Opisati sisteme promjenljive strukture

Definirati promjenljive strukture i klizni režim

Opisati uslove kliznih režima

Projektovati klizne površine za LIT, nestacionarne i nelinearne procese

Odrediti zakon upravljanja

Opisati lokalne i globalne uslove asimptotske stabilnosti

Objasniti izazove robusnosti

Preduslovni predmet


Obaveza literatura V.I. Utkin, J. Guldner, J. Shi , 1999, Sliding Mode Control in Electro-mechanical Systems, Taylor & Francis series in

systems & control. ISBN: 9780748401161.














Šifra predmeta: EEE 589 Naziv predmeta: ELEKTRIČNE MAŠINE II

Nivo: Drugi Godina:I Semestar: I,II ECTS Krediti:6


Opis predmeta

Elektromagnetna polja kreirana navojima mašine izmjenične struje: pulsirajuća i rotirajuća magnetna polja, navojima emf

pobuđena. Asinkrone mašine: ekvivalentna shema, analiza, kontrola brzine. Sinkrone mašine: ekvivalentna shema, analiza, stabilnost. Jednofazne asinkrone mašine: specijalne električne mašine.

Ciljevi predmeta Usvojiti teoriju osnova mašina izmjenične struje i dijelova mašine te steći praktične vještine za upravljanje mašinama

izmjenične struje.

Sadržaj predmeta

Osnove mašina izmjenične struje. Rotirajuće magnetno

polje.

Magnetomotorna sila i distribucija toka na mašinama

izmjenične struje.

Inducirani napon na mašinama izmjenične struje.

Protok i gubitak struje na mašinama izmjenične struje.

Osnovni koncepti asinkronih motora.

Ekvivalentna shema asinkronog motora.

Karakteristika brzine obrtnog momenta kod asinkronih

motora. Asinkroni generator.

Parcijalni Ispit

Koncept sinkronih generatora.

Ekvivalentna shema sinkronog generatora.

Fazorni dijagram sinkronog generatora.

Sinkroni motori. Ekvivalentne sheme. Uravnotežen

rad.

Pokretanje sinkronog motora. Korekcija faktora

snage sa sinkronim motorom.

Specijalne mašine izmjenične struje.

Priprema za finlni ispit

Finalni Ispit


Diskusije i grupni rad Tutorijali







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:

Analizirati električne mašine u praksi u pogledu njihovih parametara i ekvivalentnih šema

Dijagnosticirati električne mašine

Kontrolisati naizmjenilne mašine

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Electric Machinery Fundamentals: Stephen Chapman

Preporučena literatura Mačić: "Električni stojevi", Unverzitet u Sarajevu - Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2005.

Electric Machinery: A.E. Fitzgerald, Charles Kingsley Jr., Stephen D. Umans













Šifra predmeta: EEE 590 Naziv predmeta: NAPREDNA INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA

Nivo: Drugi Godina:I Semestar: I,II ECTS Krediti:6


Opis predmeta

Električna energija igra ključnu ulogu u opskrbi energije računalima, elektronici, industrijskim procesima, vlakovima i

mnogim drugim aplikacijama.Ovaj predmet pruža dubinsko poznavanje topologija pretvarača snage, njihova svojstva i načela za njihovu kontrolu: poluprovodnički naponski uređaji i sklopni sklopovi, komplementarne komponente i sistemi,

AC-to-DC pretvarači, AC-to-AC pretvarači, DC-to-DC pretvarači, DC-to-AC pretvarači, Switching napajanja.

Ciljevi predmeta

Učiti teoriju elektroenergetske elektronike i stjecati praktične vještine. Pripremiti učenike da upoznaju karakteristike raznih električnih prekidača napajanja i odabir komponenti za različite primjene. Razvijati studente sposobnosti u razumijevanju

ponašanja pretvaraca i dizajna sklopova, kao što su AC / DC i DC / DC pretvarači.

Sadržaj predmeta

Uvod u industrijsku elektroniku.

Osnove: Fourierova serija, RLC krugovi

Diode, SCR

Mosfet, IGBT, Mosfet

Half-Wave Rectifiers.

Full-Wave Rectifiers.

DC to DC Buck ConverterParcijalni ispit

DC to DC Boost pretvarč.

DC to DC Buck-Boost pretvarač.

PWM-izmjenjivača.

Rezonantni impulsni pretvarači.

Napajanje.

Pasivni filteri.

Završni ispit


Diskusije i grupni rad Tutorijali







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći:

Razumjeti komponente industrijske elektronike i naučiti njihove ključne karakteristike

Koristiti stacionarni, prosječni i mali-signal model PWM prekidača u analizatoru i dizajnu pretvarača.

Koristiti različite metode za analizu industijskih sklopova.

Analizirati i dizajnirati AC / DC ispravljački krug.

Razumjeti ulogu industrijske elektronike u poboljšanju učinkovitosti korištenja energije i razvoju tehnologija obnovljivih izvora energije.

Preduslovni predmet


Obavezna literatura Power Electronic by Ned Mohan Power Electronics (Circuits, Devices, and Applications), Muhammed H. Rashid, Prentice

Hall 3’rd edition

Preporučena literatura M. Mahan, T. Undeland, W.P Robbins: "Power Electronics": Converters, Applications and Design, Wiley, 2004.

J. Kassakian, M. Schlecht, G. Verghese: Osnove energetske elektronike I dio (prijevod), Graphis, 2000.













Šifra predmeta: GBE 509 Naziv predmeta: BIOMEDICINSKA TELEMETRIJA



Opis predmeta

Ovaj predmet je osmišljen na način da pruži uvid u biomedicinsku telemetriju za bioinženjere. Predmet objašnjava glavne

komponente tipičnog biomedicinskog telemetrijskog sistema, kao i njegove tehničke izazove. On također obezbjeđuje

studentima vrlo detaljne naučne analize, primjere primjene biomedicinske telemetrije, tehnologiju za biomedicinski sensing, i

dizajn biomedicinskih telemetrijskih uređaja. Studentima je data prilika da vide kako sve komponente telemetrijskog sistema

funkcionišu unutar biomedicinskih uređaja koji se koriste u medicini kroz povremene praktične sesije.

Ciljevi predmeta


Uvod u biomedicinsku telemetriju.

Objašnjavanje dizajna biomedicinskih telemetrijskih uređaja.

Demonstracija veze između biomedicinske telemetrije i biomedicine.

Sadržaj predmeta

Uvod u biomedicinsku telemetriju

Dizajn uređaja biomedicinske telemetrije

Sensing principi za biomedicinsku telemetriju

Sensing tehnologije za biomedicinsku telemetriju

Pitanja energije u biomedicnskoj telemetriji

Numeričke i eksperimentalne tehnike za područje elektromagnetike

Induktivne sprege

PARCIJALNI ISPIT

Antene i RF komunikacije

Komunikacija putem ljudskog tijela

Optička biotelemetrija

Tehnologija komunikacije biosenzorima i standardi

Veza između biomedicinske telemetrije i telemedicine

Sigurnosna pitanja u bioemdicinskoj telemetriji

Kliničke aplikacije tjelesnih senzornih mreža

ZAVRŠNI ISPIT

Metode podučavanja Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima

Diskusije i grupni rad

Prezentacije (4-5 studenata po semestru)


Kviz 0 % Vježbe/Praktični ispit 0 %

Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %


Parcijalni ispit 30 % Produkti nastave 0 %

Prezentacija 0 % Završni ispit 40 %

Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po okončanju ovog predmeta, studenti trebaju biti u mogućnosti:

1. Opisati glavne komponente tipičnog biomedicinskog telemetrijskog sistema, zajedno s tehničkim izazovima

2. Razgovarati o pitanjima regulacija spektra, standarda i interoperabilnosti

3. Dati pregled područja elektromagnetike, induktivnog spajanja, antena za biomedicinsku telemetriju, komunikacija unutar

tijela, ne-RF komunikacijskih veza za biomedicinsku telemetriju (optičku biotelemetriju), kao i pitanja sigurnosti,

ljudskog fantoma, i procjene izloženosti visoko frekventnim biotelemetrijskim poljima

4. Razjasniti topologije i standarde biosenzorske mreže; multi-senzorne fuzije; sigurnosna pitanja i pitanja privatnosti u

biomedicinskoj telemetriji; i veze između biomedicinske telemetrije i telemedicine

5. Procijeniti kliničke primjene Body Sensor Networks (BSNs) uz odabrane primjere nosivih uređaja koji se gutaju i

ugrađuju, stimulatora i integriranih sistema za zdravstvenu zaštitu za praćenje i terapijske intervencije

Preduslovni predmet(i) Nema

Jezik izvođenja nastave Engleski

Obavezna literatura Nikita, K. S. (Ed.). (2014). Handbook of Biomedical Telemetry. New York: John Wiley & Sons.




Nastava (15 sedmica x predavanja sedmično) 15 3 45

Priprema za nastavu 15 2 30

Parcijalni ispit (1 sedmica) 1 2 2




Zadatak / Zadaća / Projekat 1 21 21



ECTS krediti ( ukupno opterećenje/ 25) 6

Šifra predmeta: GBE 513 Naziv predmeta: ODABRANA POGLAVLJA IZ BIOINŽENJERSTVA



Opis predmeta

Ovaj predmet nudi studentima jedinstvenu priliku da se upoznaju sa praktičnom primjenom bioinženjerstva u različitim

oblastima nauke i industrije. Kao moderno područjue nauke koje je svo o praktičnoj primjeni, izuzetno je važno za naše

studente da budu svjesni značaja bioinženjerstva. Predmet pokriva aplikacije bioinženjerstva u medicini, biosenzorima,

molekularnom i inženjerstvu tkiva, informatici i nanotehnologiji. Na kraju semestra, od studenata se očekuje da identifikuju

temu koja im najbolje odgovara i da čitaju članke, razgovaraju o njima, te prezentuju pred kolegama. Jedan od važnih ciljeva

ovog predmeta je predstaviti mogućnosti karijere u biomedicini onima koji uzimaju predmet.

Ciljevi predmeta


Diskutovanje o molekularnim i ćelijskim osnovama života iz inženjerske perspektive.

Ilustriranje presudnih molekularnih parametara uključenih u događanja u ćeliji.

Objašnjavanje ćelija-funkcija odnosa i ćelija-biomaterijal odnosa.

Pružanje osnovnih pojmova termodinamike i kinetike protein/ligand vezivanja, sa naglaskom na eksperimentalne tehnike

za mjerenje molekularnih parametara, kao što su afinitet ravnoteže, konstante kinetičkih stopa, i koeficijenti difuzije.

Sadržaj predmeta

Uvod u bioinženjerstvo: Osnovni pojmovi

Biohemijsko molekularno inženjerstvo

Biomedicinski signali i senzori

Biotransport

Sistemi bioinženjerstva i kontrola

Inžinjerstvo tkiva

Biomehanika

PARCIJALNI ISPIT

Napredno molekularno bioinženjerstvo

Računarsko bioinženjerstvo

Bioinženjerstvo i nanotehnologija

Inženjerstvo materijala za biomedicinske aplikacije

Bioinženjerstvo sistema

Analiza i diskusija članaka

Prezentacije studenata

ZAVRŠNI ISPIT


Diskusije i grupni radovi








Ukupno 100 %

Ishodi učenja


1. Vladati osnovnim temama u bioinženjerstvu

2. Dati pregled naprednih tema u bioinženjerstvu

3. Primijeniti vještine i metodologije bioinženjerstva u pripremi teze

4. Mjeriti i manipulirati molekularnim parametrima eksperimentalno

5. Istražiti i kritikovati postojeće i nove tehnologije koje iskorištavaju današnje poznavanje molekularne biologije i

citologije



Obavezna literatura Chien, S., & Fung, Y. C. (2008). An introductory text to bioengineering (Vol. 4). Singapore: World Scientific.

Preporučena literatura Deen, W. M. (1998). Analysis of Transport Phenomena, Topics in Chemical Engineering (Vol. 3). New York: Oxford

University Press.













Šifra predmeta: GBE 514 Naziv predmeta: ODABRANA POGLAVLJA IZ BIOINFORMATIKE



Opis predmeta

Ovaj predmet je bioinformatika naprednog nivoa za profesionalce u genetici i bioinženjerstvu. Osim sažetih analiza DNK i

RNK sekvenci, veći dio predmeta zasnovan je na analizama sekvenci proteina, koje uključuju evolucijska i filogenetska

istraživanja zansnovana na proteinskim sekvencama, izgradnji mreža za proteinsku interakciju, i utvrđivanje funkcije proteina

i domena iz primarne strukture. Metode Kernel i skriveni Markov modeli statističke analize podataka su također obuhvaćeni u

predmetu. Ovaj predmet je koristan za one koji namjeravaju nastaviti karijeru u bioinformatici, kao i za one koji koriste

bioinformatiku kao alat za analizu podataka.

Ciljevi predmeta


Objašnjavanje osnovnih pojmova tema napredne bioinformatike.

Ilustriranje praktične primjene tih pojmova.

Poticanje studenata da primijene svoje znanje u istraživanju.

Sadržaj predmeta

Osnovni pojmovi u bioinformatici

DNK i RNK sekvence: Pronalaženje gena od interesa i ravnanje sekvenci

Komparativna analiza genoma

NGS

In silico analiza proteina: Pronalaženje sekvenci aminokiselina i ravnanje sekvenci

Problemi savijanja proteina. Predviđanje sekundarne i

tercijarne strukture

Višestruko strukturno ravnanje i proteinski doking

PARCIJALNI ISPIT

Klasifikacija proteina po funkciji

Anotacija ljudskog genoma

Filogenetička analiza: UPGMA i NJ metode

Proučavanje evolucije koristeći ravnanje sekvenci

proteina

Statističko modeliranje bioloških podataka: Kernel metode i skriveni Markov modeli

Integracija podataka

Predviđanje genetičkih mreža i mreža interakcije proteina

ZAVRŠNI ISPIT


Diskusije i grupni radovi








Ukupno 100 %

Ishodi učenja


1. Ilustrirati napredne metode za rješavanje važnih bioloških problema

2. Prepoznati najnovija dostignuća u području bioinformatike

3. Inicirati istraživanja u ovoj oblasti

4. Prepoznati trenutne izazove u bioinformatici

5. Primijeniti znanje dobiveno kroz predmet u drugim poljima istraživanjima



Obavezna literatura Orengo, C., Jones, D. T., & Thornton, J. M. (2003). Bioinformatics: genes, proteins and computers. London: Garland Science.










Zadatak/ Zadaća / Projekat 1 21 21

Seminar/ Prezentacija 1 20 20



Šifra predmeta: GBE 525 Naziv predmeta: SISTEM UPRAVLJANJA KVALITETOM LABORATORIJA



Opis predmeta

Ovaj predmet će upoznati studente sa sistemima kvalitete i procesom akreditacije u laboratorijama. Predmet je baziran na

evaluaciji sistema kvalitete laboratorija te njenoj implementaciji u proces poboljšanja. Izučavaju se ISO 9001, ISO 17020, ISO

17025, ISO 15189 standardi, kao i načini sprovoženja internih revizija, postavljanje dnevnika greške, rekordi treninga, te

dokumentacija potrebna za akeditaciju.

Ciljevi predmeta


Pregled osnovnih koncepata kvalitete i njene uloge u organizaciji zajedno s tehnikama.

Uvod u efektivnu implementaciju procedura u laboratoriji.

Ilustrovanje doprinosa organizacijskoj strategiji za uspjeh.

Sadržaj predmeta

Upravljanje kvalitetom

Međunarodni standardi-terminologija i definicije

Opći uslovi 1

Opći uslovi 2

Strukturalni uslovi 1

Strukturalni uslovi 2

Resursni uslovi

PARCIJALNI ISPIT

Procesni uslovi

Dokumentacija u upravljanju kvalitetom

Pregled upravljanja

Neovisni uslovi

Procedure rada neovisnih uslova 1

Procedure rada neovisnih uslova 1 2

Priprema za završni ispit

ZAVRŠNI ISPIT

Metode podučavanja

Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima

Diskusije i grupni rad

Prezentacije

Rad u laboratoriji







Ukupno 100 %

Ishodi učenja


1. Prepoznati naučne koncepte na osnovu upravljanja kvalitete

2. Prepoznati naučne procedure na osnovu upravljanja kvalitete

3. Analizirati aplikaciju određenih međunorodnih standarda

4. Raspravljati o uslovima za međunarodne standarde

5. Razviti vještine upravljanja povezane sa inventarom, osobljem i operacijama u sistemu upravljanja kvalitetom



Obavezna literatura Barrie G. Dale, Ton van der Wiele, Jos van Iwaarden , Managing Quality, 5th Edition, BlackWell Publishing, 2007


International Standard ISO/IEC 17020:2012,

International Standard ISO 9001:2008,

2015 Handbook of International Quality Control, Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services Pronouncements













Šifra predmeta: CEN 552 Naziv predmeta: DATA MINING

Nivo: Drugi Godina: I Semestar: II ECTS krediti: 6

Status: Izborni Sati/Sedmica: 3 Ukupan broj sati: 45

Opis predmeta Predmet uključuje sljedeće teme: pregled Data Mining klasifikacije, regresije, vremenskih serija; mjerenje proračunskih

performansa; priprema podataka; reduciranje podataka; matematička rješenja, statističke metode, distance rješenja, decision

trees, pravila odlučivanja.

Ciljevi predmeta Ciljevi ovog predmeta su: upoznati student sa osnovnom konceptima i tehnikama; omogućiti im razvijanje vještina za

korištene posljednjih data mining softvera za rješavanje praktičnih problema; razviti mogućnost dobijanja iskustva u

istraživaju i samostalnom učenju.

Sadržaj predmeta

Obrada podataka

Mining Frequent Patterns

Asocijacije

Korelacije

Klasifikacija

Proračun

Cluster analiza

Parcijalni ispit

Mining Stream

Vremenske serije

Sekvencionalni podaci

Mining grafova

Analiza društvenih mreža

Multi-Relational Data Mining

Mining objekata, prostora, multimedije, teksta i Web

podataka


Tutorijali Projekat Zadaća

Metode evaluacije

Kviz 0 % Praktični ispit 0 %



Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 0 %


Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da:

1. Pokaže obimno razumijevanje različitih data mining zadataka i algoritama najpogodnijih za rješavanje tih zadataka

2. Procijeni modele/algoritme u odnosu na njihovu tačnost

3. Pokaže kapacitet za obavljanje praktičnog rada koji zahtijeva primjenu data mining tehnika

4. Kritikuje rezultate data mining vježbe

5. Razvije hipoteze na osnovu analize rezultata i testira ih

6. Konceotualizira data mining rješenje nekog praktičnog problema.

Preduslovni predmeti -


Obavezna literatura Data Mining: Concepts and Techniques, 1st ed., by Jiawei Han and Micheline Kamber, Morgan Kaufmann, 2001.

Preporučena literatura T. M. Mitchell, Machine Learning, McGraw Hill, 1997. T. Hastie, R. Tibshirani, and J. Friedman, The Elements of

Statistical Learning: Data Mining, Inference, and Prediction, Springer-Verlag, 2001



Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) 15 3 45

Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) 0 0 0








ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 6

Šifra predmeta: CEN 557 Naziv predmeta: OBRADA DIGITALNE SLIKE

Nivo: Drugi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 6


Opis predmeta

Vizualne informacije predstavljaju jedane od najbitnijih informacija u našem životu. Večina ovih informacija je predstavljenja

kao digitalne slike. Obrada digitalne slike je našla veoma široku primjenu uključujući televiziju, fotografiju printane medije,

percepciju robota. Ovaj predmet je uvodni predmet u osnove digitalne obrade slike. Naglasak predmeta je na principima obrade slike a ne na primjenama. Slijedeće teme će biti obrađene u ovom predmetu: akvizicija slike, reprezentacija boja,

sempliranje i kvantizacija, operacije u jednoj tačci, linearni filteri i korelacije, transformacije i dekompozicija slike,

poboljšavanje boje i kontrasta, restauracija slike i kompresija slike.

Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je razjasni studentima koncepte: akvizicija slike, reprezentacija boja, sempliranje i kvantizacija, operacije

u jednoj tačci, linearni filteri i korelacije, transformacije i dekompozicija slike, poboljšavanje boje i kontrasta, restauracija

slike i kompresija slike.

Sadržaj predmeta

Uvod u obradu digitalne slike

Osnove digitalne slike

Transformacije i prostorno filtriranje I

Transformacije i prostorno filtriranje II

Transformacije i prostorno filtriranje III

Filtriranje u domenu frekvencije I

Filtriranje u domenu frekvencije II

Parcijalni ispit

Filtriranje u domenu frekvencije III

Restauracija i rekonstrukcija slike I

Restauracija i rekonstrukcija slike II

Procesiranje slike u boji

Kompresija slike

Morfološka obrada slike


Metode podučavanja Predavanja

Praktična nastava

Projekat

Zadaće

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Procesira slike korištenjem tehnika smekšavanja, izoštravanja, histograma i filtriranja

2. Objasni sempliranje i kvantizaciju u procesu prikupljanja digitalnih podataka

3. Poboljša digitalne slike korištenjem filtera u prostornom i fekvencijskom domenu

4. Obnovi sliku koja na sebi ima šum korištenjem tehnika filtriranja

5. Objasni najčešće modele boja i njihovu primjenu u obradi slike.



Obavezna literatura R. C. Gonzalez and R. E. Woods, “Digital Image Processing”, 3rd Ed., 2008














Šifra predmeta: CEN 559 Naziv predmeta: MAŠINSKO UČENJE



Opis predmeta

Ovo je uvodni predmet za pregled velikog broja koncepata, tehnika i algoritama mašinskog učenja. Početne teme su vezane za

klasifikaciju i linearnu regresiju dok se predmet završava sa trenutno najaktuelnijim temama kao što su boosting, SVM, HMM

i Bajesove mreže. Ovaj predmet će studentima dati osnovne ideje i intuiciju iza modernih metoda mašinskog učenja i formalno znanje kako, gdje i kada primjeniti pojedinu metodu.

Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je da prezentuje ključne algoritme i teorije koje formiraju osnovu mašinskog učenja.

Sadržaj predmeta

Uvod

Koncept učenja – Uvod u mašinsko učenje

Linearne metode

Bajesove mreže

Vještačke neuralne mreže

Radial Basis mreže

Osnovne kasifikacijske tehnike

Alternativne klasifikacijske tehnike

Teorija učenja (bias/variance odnos; VC teorija; velike

margine, SVM)

Nesupervizirano učenje (klastering, reduciranje

dimenzija, metode s kernelom)

Evaluacija hipoteze

Stablo odlučivanja





Tutorijali

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Opiše algoritme mašinskog učenja i primijeni ih u otkrivanju znanja u problemima vođenim podacima

2. Dizajnira i implementira nekoliko algoritama mašinskog učenja

3. Identifikuje, formuliše i riješi problem mašinskog učenja

4. Opiše prednosti i nedostatke različitih metoda mačinskog učenja i primijeni ili kombinira nekoliko osnovnih elemenata

postojećih metoda mačinskog učenja da kreira novi algoritam

5. Uporedi aspekte modeliranja različitih metoda mašinskog učenja.



Obavezna literatura Du and Swamy, Neural Networks in a Softcomputing Framework, Springer-Verlag London Limited, 2006














Šifra predmeta: CEN 563 Naziv predmeta: MREŽNO PROGRAMIRANJE



Opis predmeta

Ovaj predmet pokriva sljedeće teme: dizajniranje i implementiranje mrežnih programa, protokola i sistema; modeli mrežnog

programiranja, konkurentnost i programiranje konkurenktnosti, napredno socket programiranje, distribuirano procesiranje,

programiranje zasnovano na porukama, p2p programiranje, mobilni agenti, multimedijalno umrežavanje, uvod u razvoj kompleksnih sistema.

Ciljevi predmeta Osnovni cilj ovog kursa je da omogući studentima da razviju osnovne vještine za razvoj robusni i skalabilnih mrežnih

aplikacija i za upravljanje mrežnim komunikacijama. Zadatak ovog kursa je da nauči studente osnove socket programiranja, multithreaded programiranje i razvij aplikacija visokih performansi.

Sadržaj predmeta

Uvod u mrežno programiranje

Komjuterska komunikacija i mreže

Osnovni koncepti Web-a

Streamovi

Threadovi

Pretraživanje Internet adresa

URL i URI

Parcijalni ispit

Socketi za klijente i servere

Sigurni soketi

Neblokirajući I/O

UDP datagram i socket

Multicast Socketi

URL konekcije

Protokol i Content Handleri, Servleti


Tutorijali Projekat

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Razlikuje TCP i UDP sokete

2. Razvije skalabilne aplikacije visokih performansi

3. Upravlja mrežom

4. Napiše web aplikaciju korištenjem klijent tehnologija (JavaScript, HTML, XML, WML) i server tehnologija (JSP, JSF,

SERVLETS)

5. Experimentiše sa alatima za snimanje mrežnog sadržaja i razumije sadržaj koji se prenosi mrežom.



Obavezna literatura Elliotte Rusty Harold, Java Network Programming, 4th Edition, O'Reilly, 2014.

Richard Blum, C# Network Programming, Sybex , 2003.

Preporučena literatura J. Graba: “An Introduction to Network Programming with Java”, 3rd edition, Springer, 2013.

F. Reid, Network Programming in .NET, Elsevier Inc., 2004.













Šifra predmeta: CEN 566 Naziv predmeta: MOBILNO PROGRAMIRANJE



Opis predmeta Ovaj predmet se bavi programiranjem za mobilne uređaje. Naglasak predmeta je razvoj softvera za zajednicu korištenjem

open source tehnologija kao što je Android. Studenti koji planiraju upisati ovaj kurs trebaju imati znanje iz Java programskog

jezika, XML-a i Unix-a. Ovaj kurs će dati studentima mogućnost da naprave aplikaciju i da je objave.

Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je da studentima pruži znanje o programiranju zasnovanom na događajima koje se koristi prilikom

programiranja mobilnih aplikacija. Predmet objašnjava razlike u programiranju aplikacija za server i za mobilni uređaj.

Sadržaj predmeta

WebView, kreiranje vlastitog pogleda, ListView

Drawables, Widgets

Interaktivne mape

Dialog, preference, fragmenti, action bars

Animating widgets; Korištenje kamere

Playing media; Handling events

Advance service patterns

Parcijalni ispit

Korištenje sistemskih postavki i servisa

Content provider; SearchManager

Introspection and integration

Rad s SMS-om

Device configuration

Push notification, NFC

Testiranje


Tutorijali

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Napiše i kompajlira aplikaciju za mobilni uređaj

2. Opiše komponente i strukturu frameworka za razvoj mobilnih aplikacija i da zna koje komponente treba iskoristiti za

razvoj mobilnih aplikacija.

3. Opiše razlike u programiranju za server i za mobilni uređaj.

4. Razvije aplikaciju za mobilni uređaj i server koje rade skupa

5. Dizajnira, implementira i objavi mobilnu aplikaciju korištenjem odgovarajućeg IDE-a



Obavezna literatura The Busy Coder's Guide to Advanced Android Development, Mr. Mark L Murphy

Preporučena literatura Android Programming Tutorijalis: Easy-To-Follow Training-Style Exercises on Android Application Development













Šifra predmeta: CEN 582 Naziv predmeta: RAČUNARSKA I MREŽNA SIGURNOST



Opis predmeta

Tehnike za postizanje sigurnosti u multi-user računarskim sistemima i distribuiranim računarskim sistemmai. Osnovi

kriptografije, aplikacije za sigurnost mreža i sistema, konvencionalna enkripcija i povjerljivost poruka, kriptografija javnog

ključa i potvrda identiteta poruka i aplikacija. Elektronska pošta, IP, web, i sigurnost upravljanja mrežom. Uljezi, virusi, i firewall.

Ciljevi predmeta Ciljevi ovog predmeta su da studenti nauče: osnovne koncepte sigurnosti računala i mreža; ša je to povjerljivost, integritet i

dostupnost; šta su opšte odluke dizajn koje bi trebalo uraditi prilikom izgradnje sigurnih sistema; razviti osnovne primjene informacija sigurnosnih koncepata.

Sadržaj predmeta

Uvod u kriptografske alate za sigurnost računala i

mreže

Potvrda identiteta korisnika, kontrola pristupa

Sigurnost baza podataka

Detekcija neovlaštenog upada

Štetni softveri, Denial of Service

Firewalls i sprječavanje neovlaštenog upada

Trusted Computing i Multicycle sigurnost

Parcijalni ispit

Buffer Overflow i ostali problemi vezani za sigurnost

softvera

Sigurnosna revizija, IT sigurnosni menadžment i procjena rikiza

Fizička i infrastrukturna sigurnost, ljudski faktor

IT sigurnosne kontrole, planovi i procedure, legalni i

etički aspekti

Simetrična enkripcija i povjerljivost poruka, enkripcija

javnim ključem i potvrda identiteta poruke

Sigurnosni protokoli i standardi interneta, aplikacije za

potvrdu identiteta na internetu

Unix/Linux sigurnost, Windows sigurnost


Tutorijali

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Definiraju informacijsku sigurnost i navedu glavne komponente.

2. Identificiraju glavne vrste prijetnji za sigurnost informacija i datih napada

3. Razviju strategiju za zaštitu informacija organizacije od uobičajenih napada.

4. Identificiraju glavne tehnike, pristupe i alate koji se koriste za otkrivanju ranjivosti mreže i sistema.

5. Definiraju ulogu kriptografije u sigurnosti informacija.



Obavezna literatura William Stallings and Lawrie Brown, Computer Security, Principles and Practice, Prentice Hall, 2008.














Šifra predmeta: CEN 583 Naziv predmeta: PARALELNA RAČUNARSKA ARHITEKTURA



Opis predmeta Ovaj predmet obuhvata: Reduced Instruction Set Computer (RISC) arhitekturu, protočni dizajn procesora (instrukcijski i

aritmetički cjevovod), multiprocesorske i alternativne arhitekture, dinamičke i statičke interkonekcije mreža, sisteme

zajedničke memorije sa više procesora, sistema multiprocesorsa za prolaznost poruka i paralelno procesiranje.

Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta su da: se razviju strukturne intuicije o tome kako hardver i softver radi, počevši od jednostavnih sistema do

kompleksnih resursa paralelnih struktura; se daju smjernice o tome kako pisati i dokumentirati programski paket; se data

publika upozna sa glavnim tehnikama paralelnog programiranja i zajedničkim programskim paketima / bibliotekama.

Sadržaj predmeta

Mašina za opštu namjenu

Mašine, mašinski jezik i digitalna logika (1)

Mašine, mašinski jezik i digitalna logika (2)

Neke realne mašine

Dizajn procesora

Dizajn procesora – napredne teme (1)

Dizajn procesora - napredne teme (2)

Parcijalni ispit

Računarska aritmetika i aritmetičke jedinice (1)

Računarska aritmetika i aritmetičke jedinice (2)

Dizajn memorijskih sistema (1)

Dizajn memorijskih sistema (2)

Učaz i izlaz

Periferni uređaji



Tutorijali

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Primjeni znanja o računarstvu i matematici koja odgovaraju datoj disciplini

2. Analizira problem i identificira zahtjeve računarstva koji su odgovarajući za njegovo rješenje

3. Dizajnira, implementira i procijeni kompjuterski sistem, proces, komponentu ili program koji zadovoljavaju željene

potrebe

4. Dizajnira i razvija načela u izgradnji softverskih sistema različite složenosti

5. Primjeni matematičke osnove, algoritamske principe i teorije informatike za modeliranje i dizajn sistema zasnovanih na

računaru na način koji pokazuje razumijevanje kompromisa uključenih u izboru dizajna.



Obavezna literatura Huering and Jordan, “Computer Systems Design and Architecture, 2/e”


Computer Organization and Design, 2/e”, Patterson & Hennessy, Morgan Kaufmann

Structured Computer Organization, 4/e”, Andrew S. Tanenbaum, Prentice-Hall

Computer Organization and Architecture, 5/e”, W Stallings, Prentice Hall, 2000













Šifra predmeta: CEN 585 Naziv predmeta: NAPREDNE RAČUNARSKE MREŽE

Nivo: Drugi Godina: I Semestar:II ECTS krediti: 6


Opis predmeta

Ovaj predmet uvodi napredne koncepte umrežavanje računala. Studenti će razviti razumijevanje općih načela računarskih

mreža. Posebna pažnja će se posvetiti principima mrežne arhitekture i slojeva, multipleksiranju, mrežnom adresiranju,

usmjeravanju i protokolima usmjeravanja. Aktivnosti: uspostavljanje lokalne mreže, analiza interneta, sigurnost, upravljanje mrežom i performanse mreže.

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studentima pokažu osnovne strukture mreža i kako te strukture rade.

Sadržaj predmeta

Prijenos podataka, Komunikacijske usluge(SMDS, X.25,

FR, ISDN, ATM, BISDN)

Topologije računarskih mreža

Višestruke metode pristupa, slojevita struktura mreže (1)

Višestruke metode pristupa, slojevita struktura mreže (2)

OSI i TCP / IP referentni model, primjer mreže

Standardizacija mreže, fizički sloj, vrsta medijuma za

prijenos, X.21, ISDN i V.35, interfejsi

Funkcije sloja za vezu podataka, kadriranje, kontrola

protoka, kontrola greška, HDLC, SLIP i PPP protokola

Parcijalni ispit

Medium access control (MAC) podsloj

Repetitori, bridževi, LAN prekidači, ruteri

Layer-3 prekidači i gejtveji

Umrežavanje i principi rada interneta

Internet usmjeravanje, kontrola zagušenja i operacije.

Local area networks: Topologies, medium access under contention, queuing principles, performance evaluation

Lokalne mreže: topologije, srednji pristup pod tvrdnju, queuing načela, vrednovanje učinka,

Upravljanje mrežom, Sistemi za rukovanje porukama, www, multimedijalne aplikacije, multimedija, kodiranje,

kompresije, sigurnost, usluge direktorija


Tutorijali

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Neovisno opiše osnovne tehnologije kompjuterskih mreža

2. Objasni sisteme za komunikaciju podataka i nj komponente

3. Prepozna različite vrste mrežnih topologija i protokola.

4. Nabroji slojevi OSI modela i TCP / IP. Objasni funkciju (e) svakog sloja.

5. Prepozna različite vrste mrežnih uređaja i njihove funkcije unutar mreže.

6. Prepozna osnovne protokole računarskih mreža, i kako se mogu koristiti kako bi se pomoglo u dizajnu i implementaciji

mreže.



Obavezna literatura Andrew S. Tanenbaum, Computer Networks, Fourth Edition, Prentice Hall, 2003.

Preporučena literatura Diane Barrett and Todd King, Computer Networking Illuminated, Jones and Bartlett Publishers Inc., 2005.

William Stallings, Data and Computer Communications, Pearson, 2009













Šifra predmeta: CEN 591 Naziv predmeta: NEURONSKE MREŽE



Opis predmeta Ovaj predmet istražuje organizaciju sinaptičkih konekcija kao baze neuronskog učenja i računanja. Teme koje će se raditi su

Perceptroni, dinamičke teorije ponavljajućih mreža uključujući pojačala, atraktore i hibridna računanja. Dodatne teme su

backpropagation, Hebijanova učenja, kao i modeli perceptrona, kontrole motora, memorije i neuronskog razvijanja.

Ciljevi predmeta Ciljevi ovog predmeta su: uvod u neuronske mreže kao sredstvo za računarsko učenje; prezentovanje osnovnih mrežnih

arhitektura za klasifikaciju i regresiju; davanje dizajna za metodologiju umjetnih neuronskih mreža; pružanje znanja za

tuniranje mreža i izbjegavanje overfitinga; demonstriranje primjene neuronskih mreža na realnim zadacima

Sadržaj predmeta

Uvod u ANN i biološki neuronski model

Neuronski model i arhitektura mreže – ilustrativni

primjeri

Perceptron – struktura i pravila za učenje

ADALINE – adaptivni linearni element, struktura i pravila za učenje

Feedforward višeslojna neuronska mreža

Backpropagation algoritam

Primjena višeslojne neuronske mreže i backpropagation

Aplikacije sa Matlabom

Prezentacija članka (1)

Prezentacija članka (2)

Priprema za finalni projekat (1)

Priprema za finalni projekat (2)

Prezentacija finalnog projekta (1)




Tutorijali

Metode evaluacije






Total 100 %

Ishodi učenja


1. Objasni odnos između stvarnog mozga i jednostavnih modela neuronskih mreža.

2. Objasni i uporedi najčešće arhitekture i algoritme učenja za višeslojni perceptron, Radial-Basis function mreže,

Committee mašine, i Kohonen Self-Organized mape.

3. Diskutuje o glavnim faktorima koji su u uključeni u postizanje dobrog učenja i generalizacije performansa u sistemu

neuronske mreže.

4. Identifikuje osnovne probleme tokom implementacije uobicajenih sistema neuronskih mreža

5. Prepozna glavne probleme u primjeni sistema neuronske mreže. Procijeni praktična razmatranja u primjeni neuronskih

mreža u stvarnoj klasifikaciji i problemu regresije.



Obavezna literatura Hertz, John, Anders Krogh, and Richard G. Palmer. Introduction to the Theory of Neural Computation. Redwood City,

CA: Addison-Wesley Pub. Co., 1991. ISBN: 9780201515602.

Preporučena literatura Koch, Christof. Biophysics of Computation: Information Processing in Single Neurons. New York, NY: Oxford

University Press, 2004, ISBN: 9780195181999













Documents

SPECIFIKACIJE PROGRAMA DRUGOG STUDIJSKOG …...Stručna praksa u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike moći će da rade efektivno u samostalnom i grupnom okruženju, razumijevajući