1

„PROJEKTOVANJE, RAZVOJ I REALIZACIJA BAZE PODATAKA O POPISU OSNOVNIH SREDSTAVA ”

Student: Halid Bošnjak

SPECIJALISTIČKI RAD

2

U ovom radu bit će predstavljen sistemski pristup razvoju softvera na praktičnom primjeru:

Projektovanju, razvoju i realizaciji baze podataka Popis osnovnih sredstava.

3

Razvoj softvera bit će predstavljen pomoću Larmanove metode koja ima jasan logički slijed.

Razvoj softvera bit će prikazan kroz faze:prikupljanje korisničkih zahtjeva preko modela slučajeva korištenja,analiza softvera preko sistemskih dijagrama sekvenci za svaki slučaj korištenja,realizacija atributa softverskog sistema preko konceptualnog modela,realizacija relacionog modela kao osnove za projektovanje softvera,projektovanje korisničkog interfejsa,projektovanje baze.

4

Uvod

Privredne aktivnosti kao i zakonski propisi zahtijevaju da se, najmaje jednom godišnje: u preduzećima, javnim, budžetskim i drugim ustanovama vrši popis stalnih sredstava.

Pod pojmom stalnih sredstava podrazumijevaju se sredstva koja se u poslovnu aktivnost ulažu cjelokupnom vrijednošću,

-njihova vrijednost ne troši tokom jednog poslovnog ciklusa, nego im se vrijednost smanjuje usljed upotrebe.

-Tu spadaju prirodna bogatstva i sredstva za rad, kao i ulaganja u prirodna bogatstva i sredstva za rad.

5

Razvoj aplikacije Popis stalnih sredstava

Softverski proizvod kao cilj softverskog inžinjeringa mora da zadovolji zahtjeve kao što su:

mogućnost prilagođavanja korisniku, nadogradnje i efikasnog održavanja,

mora biti pouzdan i siguran, odnosno ne smije da nanosi štetu korisniku,

efikasan, upotrebljiv, prilagođen korisniku i dokumentiran.

6

Prikupljanje korisničkih zahtjevaLarmanova metoda podrazumijeva prikupljanje zahtjeva pomoću:

1. Verbalnog modela koji predstavlja opis onoga što bi softver trebao da radi, 2. Slučajeva korištenja (Use-Case Model).

Slučaj korištenja (SK) opisuje skup željenih korištenja od strane aktora. Aktor predstavlja korisnika softverskog sistema koji prema sistemu upućuje zahtjev za izvršenje jedne ili više operacija određenim redoslijedom.

Mogući događaji kod jednog slučaja korištenja su:1. Aktor priprema ulazne parametre za sistemsku operaciju (APUSO),2. Aktor poziva sistem da izvrši sistemsku operaciju (APSO),3. Aktor izvršava nesistemsku operaciju (ANSO),4. Sistem izvršava sistemsku operaciju (SO),5. Rezultat izvršavanja sistemske operacije se prosljeđuje do aktora (IA).

7

Verbalni model Korisnik sistema je ujedno i administrator kome treba

omogućiti unos:

radnih jedinica, kontnih planova, sintetičkih konta, revalorizacionih grupa, stalnih sredstava, promjenu vrijednosti, otpis, amortizaciju, revalorizaciju, unos popisanih sredstava.

Takođe mora biti omogućeno pretraživanje, sortiranje, dodavanje i brisanje po pojedinom unosu.

8

Slučajevi korištenja (SK)Na osnovu verbalnog modela moguće je uočiti slijedeće slučajeve korištenja:

1. Unos radne jedinice2. Unos kontnog plana3. Unos sintetičkog konta4. Unos revalorizacione grupe5. Unos stalnog sredstva6. Promjena vrijednosti sredstva7. Otpis sredstva8. Obračun amortizacije9. Obračun revalorizacije10. Popis

9

SK1: Unos radne jedinice

Naziv : Unos radne jediniceAktori: Korisnik Učesnici: Korisnik i sistemPreduslov : Sistem je uključen. Sistem prikazuje stranu za unos radnih jedinica.Osnovni scenario:1. Korisnik unosi radnu jedinicu,2. Korisnik provjerava ispravnost unijetih podataka,3. Korisnik poziva sistem da sačuva unesenu radnu jedinicu,4. Korisnik unosu slijedeću radnu jedinicu.

10

SK10: Unos popisa stalnog sredstva

Naziv : Unos popisa stalnog sredstvaAktori: Korisnik Učesnici: Korisnik i sistemPreduslov : Sistem je uključen. Sistem prikazuje početnu stranu za popis stalnog sredstva.Osnovni scenario:1. Korisnik unosi popisano stalno sredstvo,2. Korisnik provjerava ispravnost unijetih podataka,3. Korisnik poziva sistem da sačuva uneseno popisano stalno sredstvo,4. Korisnik unosu slijedeće popisano stalno sredstvo.

11

Analiza

Analiza opisuje ponašanje i logičku strukturu softverskog sistema. Ponašanje se opisuje sistemskim dijagramima sekvenci za svaki slučaj korištenja dok se logička struktura softverskog sistema opisuje pomoću konceptualnog i relacionog modela.

12

Dijagram sekvenci

13

DS1: Dijagram sekvenci slučaja korištenja SK1: Unos radne jedinice

1. Korisnik poziva sistem da kreira novu radnu jedinicu. (АPSО) 2. Sistem kreira novu radnu jedinicu (IА) 3. Korisnik poziva sistem da zapamti podatke o novoj radnoj jedinici (АPSО) 4. Sistem pamti podatke o novoj radnoj jedinici (IA)

14

DS10: Dijagram sekvenci slučaja korištenja SK10: Unos popisa stalnog sredstva

1. Korisnik poziva sistem da kreira novi unos popisa stalnog sredstva (АPSО)

2. Sistem kreira novi unos popisa stalnog sredstva (IА) 3. Korisnik poziva sistem da zapamti podatke o unosu popisa

stalnog sredstva (АPSО) 4. Sistem pamti podatke o novom unosu popisa stalnog sredstva

(IA)

15

Konceptualni model

Prema konceptualnom modelu softverski sistem sastoji se od atributa i sistemskih operacija. Koncepti predstavljaju realizaciju atributa softverskog sistema.

16

Primjer konceptualnog modela za slučaj Primjer konceptualnog modela za slučaj Stalna sredstva i Analitički kontni plan:Stalna sredstva i Analitički kontni plan:

17

Primjer konceptualnog modela za naš slučaj:

18

Relacioni model

Na osnovu konceptualnog modela pravi se relacioni model koji je osnova za projektovanje.Za naš slučaj relacioni modeli izgledaju:

19

20

Projektovanje korisničkog interfejsa

Korisnički interfejs predstavlja realizaciju ulaza/izlaza softverskog sistema. Korisnički interfejs u ovom slučaju se sastoji od ekranske forme koja je odgovorna da:

a) prihvata podatke koje unosi aktor, b) prihvata događaje koje pravi aktor.

21

Projektovanje ekranske forme

Projektovanje scenarija SK

SK1: Slučaj korištenja – Kreiranje nove radne jedinice

Naziv SKKreiranje nove radne jedinice

Aktori SKKorisnik

Učesnici SKKorisnik i sistem (program)

22

Preduslov : Sistem je uključen. Sistem prikazuje stranu za unos radnih jedinica.Osnovni scenario:

1.Korisnik unosi radnu jedinicu,1.Korisnik unosi radnu jedinicu,2.Korisnik provjerava ispravnost unijetih podataka,2.Korisnik provjerava ispravnost unijetih podataka,3.Korisnik poziva sistem da sačuva unesenu radnu jedinicu,3.Korisnik poziva sistem da sačuva unesenu radnu jedinicu,

23

Za SK5 imamo formu za unos stalnog sredstva.

24

Za SK7 imamo formu za otpis stalnog sredstva.

25

Za SK8 imamo formu za obračun amortizacije stalnog sredstva.

26

Za SK9 imamo formu za obračun revalorizacije stalnog sredstva.

27

Za SK10 imamo formu za unos popisa stalnog sredstva.

28

Projektovanje Izvještaja (reports)

Za projektovanje izvještaja koji se po potrebi mogu štampati dobar izbor predstavlja CASE alat (Computer Aided Software Engineering) Crystal Reports, softverska aplikacija koja se često upotrebljava u poslovnim okruženjima za projektovanje i izradu izvještaja, pristupom podacima iz širokog spektra baza podataka

29

Crystal Reports je dizajniran za rad s bazama podataka kako bi bila omogućena analiza i interpretacija informacija.

Pomoću Crystal Reports je lako stvoriti jednostavne izvještaje, a takođe omogućava izradu kompleksnih i specijaliziranih izvještaja.

Dizajniran je za pravljenje izvještaja koristeći kao izvor gotovo sve baze podataka.

Ugrađeni alati vas vode korak po korak kroz pravljenje izvještaja i izvršavanje uobičajenih zadataka izvještavanja.

Daju mogućnost rada sa formulama, cross-tabs-ima, subreports i uvjetnim odnosima koji bi inače ostali skriveni.

Radi sa geografskim kartama i grafikonima, odnosno može vizuelno predstaviti podatke, kada predsavljanje podataka pomoću riječi i brojeva nije dovoljno.

30

- Fleksibilnost im omogućava da mogu biti objavljeni u raznim formatima, uključujući Microsoft Word, Excel, PDF, RTF, HTML, TXT, XML,....

- AdvancedWeb izvještaji omogućuju članovima tima ažuriranje izvještaja unutar WEB pretraživača. Postoji mogućnost integriranja Crystal Reports u aplikaciju.

Crystal Reports, takođe, ima:

1. Alate za filtriranje i prikaz podataka po određenim kriterijima i grupama.

2. Podatke je moguće na fleksibilan način sabirati po grupama.

3. Podjelom izvještaja u dijelove podatke je moguće pojedinačno tretirati i manipulisati sa rezultatima obrade podataka.

4. Skup mogućih formatiranja daje mogućnost prikaza podataka i izvještaja u željenom obliku.

31

5. Podaci se mogu prikazati u oblicima jednostavnim za analizu.

6. Postoji jaka podrška grafičkom prikazu podataka.

7. Moguće je upotrebljavati geografske podatke i predstavljati ih grafički.

8. Omogućeno je i povezivanje i upotreba OLE objekata.

9. Cross-Tab objekti pružaju mogućnost prikaza podataka iz dva izvora podataka i odnose koji vladaju među njima.

10. Daje mogućnost stvaranja izvještaja OLAP. OLAP (Online Analytical  processing) je vrsta obrade podataka koja daje brzi odgovor na višedimenzionalne upite.

11. Pomoću subreports, nevezani izvještaju mogu biti kombinirani u jednom izvještaju. Možete koordinirati podatke koji se inače ne mogu biti povezati i imati različite poglede istih podataka u jednom izvješću.

12. Ugrađen je koncept server-side obrade (pri čemu se izvještaj obrađuje na razini servera).

32

Prijedlog izgleda izvještaja Izvještaj osnovnih sredstava

33

Izvještaj sredstva na raspolaganju

34

Izvještaj otpisanih sredstava

35

Izvještaj obračun amortizacije

36

Izvještaj obračun revalorizacije

37

Popisna lista

38

Pomoćna popisna lista

39

Planiranje baze

Za bazu podataka odabran je MySQL koji nudi najbolju kombinaciju performansi, cijene i mogućnosti.

Kreiranje baze: CREATE DATABASE stalnasredstva;

Kreiranje tabela: CREATE TABLE AnKP (SIFRA_KP varchar (5) not null primary key,NAZIV_KP varchar(20) not null);

40

41

Baza

42

Tabela StalnaSredstva

43

Pravljenje konekcije sa linka

http://www.ziddu.com/download/2444401/mysql-connector-odbc-3.51.14-win32.msi.html instalirati drajvere,

otvorimo mdb bazu za koju pravimo konekciju, File-->Get external data-->Link Tables, Kada se otvori prozor za dijalog u polju files type odaberete odbc, Poslije odabira pojavi se dijalog prozor select data source.

Ovdje odaberete karticu: Machine data source te kliknete na new, Poslije klika na next možete odabrati vrstu konekcije tj. MySQL ODBC 3.51

driver te kliknete opet na gumb next pa finish, Poslije klika na finish otvara se dijalog prozor odbc konektora u kome trebati

popuniti slijedeće:

Data source name: Konzola (možete dati i drugo ime)Description: Možete a i nemorate ništa napisatiServer:localhost (ako je baza na serveru onda naziv servera)User: root (ili kako glasi user)Pasword: pasword koji imate za bazu (ako nemate pasword onda ništa)

44

Testiranje softvera

Testiranje softvera podrazumijeva postupak kojim se vrši verifikacija i validacija ispravnosti i zahtjeva koje treba da ispunjava softver.

Unutar verifikacije i validacije su dvije tehnike provjere:

1. kontrola softvera – koja uključuje analizu kroz dokumentaciju, dijagrame i kod programa,

2. testiranje sistema – koja uključuje posmatranje ponašanja softvera.

45

Standard ANS/IEEE-1059 analizira softver za otkrivanje razlike između postojećih i potrebnih uslova, a takođe daje procjenu funkcionalnosti softvera

Postoji više metoda testiranja, a neke od njih su:

Metoda crne kutije - u kojoj se softver posmatra kao nepoznat sadržaj kod kog su poznati ulazi i izlazi,

Metoda bijele kutije – kod kog se pravi plan testiranja softverskog koda,

46

Zaključak

izrada softvera je kompleksan zadatak koji zahtijeva upotrebu i poznavanje velikog broja informacionih tehnologija,pored poznavanja velikog broja informacionih tehnologija pri izradi softvera očekuje se i sposobnost da se za dati slučaj razvoja softvera izabere odgovarajući razvojni softver koji daje optimalna softverska riješenja,pravilnim izborom softverskih riješenja olakšava se izrada softvera, odnosno ista softverska rješenja mogu se upotrebljavati u različitim fazama razvoja softvera (npr: ODBC konekciju koju smo upotrebljavali prilikom konekcije sa MS Access-om u kojem je razvijan korisnički interfejs i MySQL-a u kojem je razvijana baza podataka, moguće je koristiti i kod konekcije Crystal Reports-a sa MySQL-om, slično je sa upotrebom SQL-a (Structured Query Language))

47

pri izradi softvera potrebna je fleksibilnost svih uključenih u izradu softvera, kao i spremnost za učenje oblasti koje nisu direktno vezane za informatiku (knjigovodstva, medicine, ekonomije, školstva, transporta, matematike,...),

većinu koraka koji se prave prilikom izrade softvera prate odgovarajući standardi, pravila, ograničenja, i sl. kojih se prilikom izrade softvera treba pridržavati, što dodatno otežava i poskupljuje izradu softvera (npr: standard ANS/IEEE-1059 za analiziru softvera košta 213,00 $),

48

u razvoju softvera postoje ograničenja i standardi koje je i pored najbolje volje teško pratiti i implementirati pri izradi softvera. Dobar primjer je SQL, odnosno struktuirani jezik za pravljenje upita nad bazama podataka, koji je podržan od strane sve tri aplikacije, koje su upotrebljavane prilikom izrade baze podataka Osnovna sredstva, tj. MySQL-a, MS Accessa i Crystal Reports-a. Zbog brzog napretka tehnologija u radu sa bazama podataka, često je potrebno vršiti proširenja pratećih standarda za SQL. Tako postoje standardi: SQL-86, SQL-89, SQL-92, SQL-1999, SQL-2003, SQL-2006, SQL-2008 i SQL-20011, a sadrže više hiljada stranica. Zbog ANSI i ISO autorskih ograničenja i ovaj standard je potrebno kupiti.

zbog problema sa standardima SQL-a, u Crystal Reports ugrađen je vlastiti jezik za pravljenje upita, koji je preporučen za upotrebu prilikom rada sa Crystal Reports-ima.

49

Imajući u vidu da se u zadnje vrijeme na tržištu javljaju sve kompleksnija softverska rješenja, za očekivati je da se softversko inženjerstvo i ubuduće razvija, a takođe postoji vjerovatnoća da se proširi i na druge oblasti ljudskog djelovanja, osim izrade softvera.

50

HVALA NA PAŽNJI