specijalna racunovodstva latinica

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    1/25

    1. SPECIFI^NOST KWIGOVODSTVA U TRGOVINI

    U okviru robnonovčane privrede roba se razmenjuje na tržištu koje predstavlja oblastna kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za određenim dobrima. Proces razmene vrši se prema

    formuli R-N-R1. Roba se pretvara u novac što predstavlja prodaju a novac u robu što predstavlja kupvinu. Postoji uz to specifični oblik razmene tj. pretvaranje novca u robu i ponovno pretvaranje robe u novac po formuli N-R-N1 i to je kupovina radi dalje prodaje.

    !a razliku od proizvodni" predue#a koja nabavljaju inpute radi proizvodnje dobara preduze#a koja se bave kupovinom robe radi dalje njene prodaje nazivaju se tr$ovinska preduze#a. Prema tome osnovnu delatnost tr$ovinsko$ preduze#a čine kupovina skladištenje%čuvanje& i prodaja robe. 'r$ovinska preduze#a mo$u obavljati kupoprodaju robe na veliko imalo kako u okviru unutrašnje$ prometa robe tako i u spoljnotr$ovinskom prometu. (upovina i prodaja robe kod tr$ovinski" preduze#a se može obavljati za sopstveni za tuđ i za zajedničkiračun. (ao što možemo videti kod tr$ovinski" preduze#a javlja se roba uemsto $otovi" proizvoda koji su se javaljali kod proizvodni" preduze#a.

    )z ovo$a možemo zaključiti da postoji izvesna razlika između $otovi" proizvoda i robe. Najčeš#e se može pomisliti da je razlika u nečemu vezanom za prodaju što često navodi na po$rešan zaključak. ) roba i $otovi proizvodi su namenjeni prodaji. * tim da $otov proizvod predstavlja rezultat rada proizvodno$ preduze#a dok roba predstavlja predmet kupoprodajno$odnosa odnosno ona je rezultat kupovine namenjen daljoj prodaji.

    (ako postoji ve#i broj vidova kupovine i prodaje tako i knji$ovodstvo sa svoje stranemora da prati kretanje robe kroz svoje evidencije. * obzirom na to da je najve#i broj poslovni" promena u tr$ovinskim preduze#ima vezan za nabavku i prodaju te robe to je i zadatak knji$ovodstvene evidencije da prati proces kretanja sredstava u okviru ovi" dveju prometni"faza kao i da pruži podatke o rezultatu poslovanja tr$ovinsko$ preduze#a.

    (upovina i prodaja robe se međusobno uslovljavaju dok se sa aspekta knji$ovodstveni"

    rešenja one se međusobno razlikuju. !bo$ to$a #emo posebno ukazati na knji$ovodstvenarešenja koja su uslovljena samom nabavkom kao i prodajom robe.+videncija robe u tr$ovinskim preduze#ima vodi se,1& analitički,

    - tr$ovačka knji$a- skladišna evidencija robe- robno knji$ovodstvo

    & sintetički,- u finansijskom knji$ovodstvu.

    +videncija ostali" sredstava i izvora sredstava prila$ođena je osnovnoj delatnosti

    odnosno specifičnostima poslovanja tr$ovinski" preduze#a.Ras"odi i pri"odi za"tevaju specifičnu evidenciju kao i utvrđivanje rezultata poslovanja.

    1.1. KALKULACIJA CENA TRGOVINSKE ROBE

    / svakom tr$ovinskom preduze#u poslovanje se započinje nabavljanjem robe koje je

    1

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    2/25

     predmet dalje$ prometa. Nabavkom robe počinje proces transformacije sredstava iz novčano$ urobni oblik što se može obeležiti formulom N-R.

    0a bi knji$ovodstveno mo$ao da se obu"vati proces nabavke robe potrebno je znati kojecene se javljaju u robnom prometu.

    'o su,

    - fakturna cena koja je naznačena u fakturi dobavljača od koje$ je kupljena roba- nabavna cena fakturna cena uve#ana za zavisne troškove nabavke u koje se mo$uuvrstiti, troškovi dopreme robe do skladišta u koje se ubrajaju troškovi prevoza utovaraistovara osi$uranja robe carine i dr.

    vi troškovi tretiraju se kao troškovi proizvodnje koji se dodaju kupovnoj ceni robeodnosno uračunavaju se u njenu nabavnu cenu. / nabavnu cenu ne ulaze troškovi ležarineodržavanja i čuvanja robe pakovanja sortiranja kala rastura kvara i loma kao i transporta uinternom kretanju robe. vi troškovi tretiraju se kao troškovi poslovanja tr$ovinsko$ preduze#a i pokrivaju se iz ukupno$ pri"oda

    - prodajna cena po kojoj se roba prodaje. N2u može odrediti samo tr$ovinsko preduze#euz dejstvo određeni" ekonomski" zakona na tržištu %ponude i potražnje& i veličine troškova

     preduze#a. !nači prodajna cena može biti slobodno formirana na tržištu. 3eđutim prodajnecene neki" roba su pod kontrolom nadležni" or$ana ili su propisane kao jedinstvenemaloprodajne cene.

    !bo$ to$a postoje i različiti režimi formiranja prodajni" cena robe. Prodajna cenaodređeni" vrsta robe koju prema postoje#im propisima tr$ovinska preduze#a obavezna dauve#avaju za porez na dodatu vrednost P04. 'r$ovinska preduze#a nastoje da prodajna cenarobe bude ve#a od njene nabavne cene odnosno da razlika između nabavne i prodajne cene bude pozitivna.

    Razlika u ceni je u stvari razlika između nabavne i prodajne cene i može bitiukalkulisana ili ostvarena. /kalkulisana razlika u ceni predstavlja razliku između an$ažovani"novčani" sredstava pri nabavci robe i očekivani" pri"oda od njene prodaje. va ukalkulisanarazlika u ceni jeste potencijalni pro"od tr$ovinski" preduze#a koji #e se tek prodajom robe pretvoriti u ostvareni pri"od tj. u ostvarenu razliku u ceni. /kupna ostvarena razlika u ceni bitrebalo da pokrije ukupne troškove poslovanja i da omo$u#i određenu dobit u određenomobračunskom periodu.

    Razlika u ceni javlja se u obliku slobodno formirane razlike u ceni marže i rabata.- *lobodno formirana razlika u ceni najčeš#i je oblik razlike u ceni i javlja se kod one

    robe za koju važi režim slobodno$ formiranja cena. N2ena veličina zavisi#e od veličine slobodnoformirane prodajne cene.

    - 3arža kao oblik razlike u ceni javlja se kod robe čija je cena pod kontrolom. 'o jenajčeš#e roba široke potrošnje čije cene znatno utiču na troškove života a time i na standardljudi. 3aržu po pravilu propisuju u procentu unapred nadležni državni or$ani i kao takva jeobavezna za sva tr$ovinska preduze#a koja se bave prometom robe za koje je marža predviđena.na se najčeš#e obračunava od nabavne ređe od prodajne cene a predstavlja instrument državne politike cena.

    - Rabat je oblik razlike u ceni koji se javlja kod robe sa jedinstvenom maloprodajnomcenom koji su propisali nadležni or$ani ili proizvođači. Rabat se najčeš#e propisuje u procentu ito od prodajne cene.

    !a razliku od slobodno formirane razlike u ceni i marža i rabat deluju o$raničavaju#e navisinu prodajne cene. Razlika je samo u tome što maržu može ukalkulisati manju kao razliku u

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    3/25

    ceni ne$o što je propisana dok rabat ima fiksni karakter %razlika u ceni ne može biti ni ve#a nimanja od propisano$&.

    5ena robe se utvrđuje kalkulacijom. (alkulacija je metod za izračunavanje cene utr$ovini - nabavne i prodajne cene.

    Porez na dodatu vrednost se prilikom sastavljanja kalkulacije obračunava na nabavnu

    vrednost robe bez zaračunato$ poreza na dodatu vrednost.'r$ovinska preduze#a primenjuju više vrsta kalkulacija ali sve one imaju po pravilu isteelemente.

    pšta šema kalkulacije cene tr$ovinske robe,

      1. 6akturna cena robe %cena bez P04-a&  . !avisni troškovi nabavke robe 77777777   ) .Nabavna cena robe %18&  9.Razlika u ceni robe777777777777777777

    )).Prodajna cena robe%189&  :.P0477777777777777777777777777777

    ))).Prodaja cena robe sa P04- om%))8:&

     Primer 1.

    'r$ovinsko preduze#e ;3ara; kupilo je po fakturi 1

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    4/25

    a P04 se obračunava po stopi od 1? @. Roba je primljena po prijemnici broj .

    KALKULACIJA NABAVKE TROGOVINSKE ROBE

    Rednibroj

    Elemnti kalkulaije !a *$### litara !a " litar

    1..).9.)).:.

    ))).

    6aktura vrednosti!avisni troškovi nabavke

     Nabavna vrednost robe3arža =@Prodajna vrednost robeP04Prodajna cena sa P04-om

    1

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    5/25

     pravno$ lica.+videntiranje zali"a robe može biti po nabavnoj ceni i po prodajnoj ceni. (ada se zali"e

    robe evidentiraju po nabavnoj ceni onda se pri nabavci robe zadužuje račun na skladištu aodobrava račun dobavljača.

    %rimer +$

    'r$ovinsko preduze#e ;+ko; je nabavilo robu od dobavljača u vrednosti 1=.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    6/25

    19:> Razlika u ceni 1.BB1<

    1.3. INTERNO KRETAWE ROBE

    / tr$ovini na malo roba se po pravilu prodaje preko prodavnica.Prilikom prenosa robe iz skladišta u prodavnicu tj. iz jedno$ objekta u dru$i prodajniobjekat javljaju se određene knj$ovodstvene isprave koje prate robu. d ti" knji$ovodstveni"isprava za nas su najznačajnije interna dostavnica i interna faktura. Prilikom prenosa robe iz jedne u dru$u prodavnicu kao knji$ovostvena isprava javlja se prenosna dostavnica. (ada seroba iz prodavnice vra#a u skladište kao prate#a knji$ovodstvena isprava javlja se povratnica.

    / zavisnosti od cene po kojoj se evidentira roba postoje i različita knjiženja prenosa robe.Cko se roba koja se u stovarištu skladištu i ma$acinu vodi po prodajnim cenama na

    veliko predaje skladištu stovarištu ma$acinu radi dalje prodaje na veliko ili na malo vrši sesamo prenos robe iz jedno$ u dru$i objekat po istim velikoprodajnim cenam.

    Cko se razlika u ceni na veliko vodi u skladištima stovarištima odnosno ma$acinima

    iznos ukalkulisane razlike u ceni kod objekata koji robu prenosi prenosi se objektu koji robu prima. 'akođe isto važi i za porez koji je ukalkulisan i on se prenosi objektu koji prima robu.Postupak prenosa robe iz objekata u objekat i postupak razlike u ceni sprovodi se

    metodom crveno$ storna.

     Primer 5.

    )z skladišta koje se vodi pod šifrom ;

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    7/25

    upoređivanja stvarno$ sa knji$ovodstvenim stanjem predstavljaju višak ili manjak. 4išak seutvrđuje onda kada je stvarno stanje ve#e od knji$ovodstveno$ u suprotnom slučaju kada jestvarno stanje manje od knji$ovodstveno$ možemo konstatovati manjak.

    Cko se utvrdi višak robe zali"e tr$ovinske robe se uve#avaju uz odobrenje pri"oda u viduviškova. 'o je slučaj kada se zali"e robe vode po nabavnoj ceni ali u slučaju kada se vode po

     prodajnoj ceni mi smo u obavezi da pored uve#anja robe uve#amo srazmerno i obavezu za porezi razliku u ceni.Cko se utvrdi manjak zali"e robe se smanjuju uz srazmerno smanjenje i poreza i razlike

    u ceni./koliko se roba knji$ovodstveno evidentira po nabavnoj ceni onda se smanjuje stanjerobe i uz pove#anje ras"oda po osnovu manjka. Popis robe u prodavnici i dru$im poslovnim jedinicama koje vrše promet robe vrši se po cenama po kojim se zadužuje poslovna jedinica kojavrši promet.

    Prilikom popisa popisna komisija mora voditi računa,- da u odvojenim popisnim listovima se popisuje roba kojom računopola$ač nije zadužen- da se popiše roba koja je ošte#ena ili kojoj treba sniziti cenu- da po mo$u#nosti utvrdi kalo rastur lom i kvar koji je nastao u poslovanju.

    Po izvršenom popisu popisna komisija usa$lašava stanje u knji$ovodstvu sa stanjem koje je utvrđeno popisom i utvrđuje razlike.

     Primer 7.

    /tvrđen je manjak robe u prodavnici $de se roba vodi po maloprodajnoj ceni sa porezomu iznosu od 1.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    8/25

    Redni

    brojBroj konta O % I S (u,uje %otra-uje

    1.

    19:1 19:B19:>AB:=

    Roba u prodavnici  /kalkulisani porez  Razlika u ceni  4išak robe u prodavnici

    1.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    9/25

    / tr$ovinskom preduze#u došlo je do sniženja cena u iznosu od 1

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    10/25

    Realizacija robe po nabavnoj vrednosti se vrši preko ma$acina ili stovarišta. 0a bi seizvršilo knji$ovodstveno pra#enje realizacije robe mi moramo da zadužimo kupce a da odobrimo pri"ode od realizacije robe. Pošto se ovde javlja dvojni stav mi moramo da razdužimo robu uskladištu za nabavnu vrednost robe po kojoj je ona i evidentirana. Primer 11.

    'r$ovinsko preduze#e ;*unce; izvršilo je prodaju robe po nabavnoj ceni u iznosu od1.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    11/25

    :B

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    12/25

    :. zastupnički poslovi koji su slični komisionim ali se obavljaju u ime i za računnalo$odavca tj. lica koje se zastupa

    =. konsi$nacioni poslovi kod koji" se javlja držanje robe strani" firmi nakonsi$nacionom skladištu radi prodaje

    A. uvoz i izvoz robe koje preduze#a obavljaju u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime

    i za tuđ račun i mno$i dru$i.Računovodstveni tretman ovi" vrsta tr$ovinski" poslova razlikuje se od vrste do vrste

     pojedinačno što uzrokuje i različit knji$ovodstveni tretman poslovni" do$ađaja.

    2.1. TRAN"ITNI POSLOVI

     'ranzitni poslovi se u praksi često nalaze pod nazivom tranzitna tr$ovina jer obu"vataju pored tranzitne kupovine %nabavke& i tranzitnu realizaciju robe %prodaju robe&. (ao što smo rekliove poslove obavljaju tr$ovinska preduze#a na veliko koja se javljaju kao posrednik izmeđudobavljača i kupca na tržištu.

    *am postupak ovi" poslova najlakše se može opisati kroz proceduralni deo $detr$ovinsko preduze#e izdaje nalo$ dobavljaču da na osnovu ranije sklopljeno$ u$ovora unavedenom roku isporuči kupcu količinu i vrstu robe navedene u u$ovoru.

     Na osnovu pret"odno$ nalo$a u skladu sa svojim obavezama iz u$ovora dobavljač šaljerobu uz otpremicu svom kupcu a istovremeno obaveštava i svo$ nalo$odavca %tr$ovinsko preduze#e na veliko& šalju#i i njemu fakturu.

    (arakteristično za ovu vrstu tr$ovinsko$ posla je to što roba koju šalje dobavljač%kupljena roba& i roba koju dobija kupac %prodata roba& uopšte ne ulaze tj. izlaze sa skladištatr$ovinsko$ preduze#a ve# dobavljač ovu robu odma" šalje na skladište kupca. !a tr$ovinsko preduze#e ova vrsta poslova ima karakter tranzitni" poslova jer se ono samo javlja kao posrednik u tr$ovini između proizvođača i kupca na tružištu odnosno usmerava robu preko sebe

    sa dobavljača na kupca i tako ostvaruje određenu zaradu.(arakteristično za tranzitni robni promet je to da imamo različito knjiženje kako naračunu posrednika %tr$ovinsko$ preduze#a na veliko& tako i na računima dobavljača i naračunima kupca.

    (ako se roba ne smešta na skladištu tr$ovinsko$ preduze#a na veliko onda u nje$ovomknji$ovodstvu ne#e biti knjižena nabavna vrednost tranzitne robe ne#e biti zaduživanja naračunu robe. )znos nabavne vrednosti tranzitne robe se knjiži na računu Nabavna vrednostrealizovane robe %ras"odi& a u korist računa 0obavljači. !a prodaju robe se zadužuje račun(upci a odobrava se račun Pri"odi od prodate robe. vaj postupak knji$ovodstveno$obu"vatanja tranzitni" poslova prikaza#emo na slede#em primeru.

     Primer 1.

    Preduze#e ;*ara; kupilo je robe po fakturi br. = koja $lasi na 1.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    13/25

    Redni

    brojBroj konta O % I S (u,uje %otra-uje

    1.=

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    14/25

    da je to najbolje kada je to u interesu komitenta&.Pravo na komisione poslove imaju sva ona pravna lica koja su za to re$istrovana

    %upisana u re$istar&. Najvažnije karakteristike komisioni" poslova su,1. pisani u$ovor sklopljen između komisionara i komitenta oko obavljanja određeno$ posla

     predstavlja pravnu osnovu za obavljanje neko$ komisiono$ posla. snovni elementi ovako$

    u$ovora su, predmet u$ovora %vrsta i količina robe& cena visina zavisni" troškova visina provizije komisionara uslovi pla#anja rok izvršenja i dru$i bitni elementi.. /koliko u toku obavljanja posla komisionar ostvari bolju cenu od u$ovorene onda ta razlika

     pripada u potpunosti komitentu jer se komisioni poslovi obavljaju u ime komisionara ali zaračun komitenta. !bo$ ovo$a u u$ovoru može biti uneta klauzula da ukoliko komisionar ostvari bolju cenu od u$ovorene njemu pripadne procentualni deo od te razlike.

    9. (omisionar je dužan da posao obavi korektno i u skladu sa Fdobrim poslovnim običajimaG.'o podrazumeva da je dužan, da štiti interese svo$ komitenta pri obavljanju bilo ko$komisiono$ posla pruža komitentu informacije o toku posla prenese efekte obavljeno$ poslana komitenta itd.

    :. (omisionar ima pravo na komisionu proviziju koja je navedena u u$ovoru i na pokri#e

    ostali" troškova poslovanja %troškovi prevoza utovara istovara i dru$i poslovi&. Ckokomitent ne ispuni ove odredbe iz u$ovora i ne isplati mu proviziju i pokrije mu troškovekomisionar ima pravo zalo$e na komisionoj robi i na obezbeđenje svoji" potraživanja odkomitenta preko nadležno$ privredno$ suda.

    =. (omisionar pošto istupa na tržište u svoje ime i tako stupa u kontakte sa dru$im preduze#ima%dobavljačima i kupcima& ta preduze#a čak i ne moraju znati da to preduze#e %komisionar&kupuje i prodaje robu za svo$ nalo$odavca %komitenta&.

    Postoji više vrsta komisioni" poslova ali #emo se ovde o$raničiti na dve osnovne vrste ito na komisionu nabavku robe i komisionu prodaju robe. (omisina nabavka ili kupovina robe predstavlja takav posao u kome komisionar na bazi sklopljeno$ u$ovora sa komitentom nabavljarobu u svoje ime ali za račun nalo$odavca ili komitenta. / u$ovoru između komisionara senajčeš#e re$ulišu poslovni odnosi između komisiona i komitenta, vrsta količina kvalitet ilimitirana nabavna cena robe visina komisionareve provizije uslovi i način pla#anja i dr.

    /$ovorom limitirana nabavna cena robe je najviša cena po kojoj komisionar trebanabaviti robu. 3eđutim on na tržištu može nabaviti robu i po nižoj ceni od limitirane nabavnecene za šta je on i zainteresovan ukoliko u u$ovoru stoji klauzula da komisionaru pripada procenat od te ostvarene razlike u ceni %razlika između planirane nabavne i niže stvarne nabavnecene& a često radi stimulisanja komisionara.

    4isina komisionareve provizije se utvrđuje najčeš#e u u$ovoru. 3eđutim do nje se možedo#i na bazi u$ovoreno$ procenta od nabavne vrednosti ukupno nabavljene robe %zbir fakturnecene i zavisni" troškova nabavke&.

    /slovi i način pla#anja takođe su definisani u$ovorom između komisionara i komitenta. Najčeš#e se može nai#i u poslovnoj praksi na slede#i način pla#anja tako što komitent doznačujesa svo$ teku#e$ računa na teku#i račun komisinara novac potreban za nabavku određene robekao i avansa. * tim što posle obavljeno$ posla komisionar je dužan da dostavi izveštaj%definitivni obračun& što služi kao baza da bi komitent isplatio komisionaru komisionu proviziju irefundirao eventualne u$ovorom predviđene troškove komisione nabavke robe.

    * dru$e strane kod komisione prodaje robe komisionar na osnovu sklopljeno$ u$ovora sakomitentom prodaje nje$ovu robu u svoje ime i tuđi tj. komitentov račun. /$ovorom između

    1:

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    15/25

    komisionara i komitenta definišu se poslovni odnosi između u$ovorni" strana, vrsta količinakvalitet i limitirana %planska prodajna cena& uslovi prodaje robe način i vreme podnošenjakonačno$ obračuna itd.

    /$ovorom predviđena prodajna cena je ona minimalna prodajna cena po kojojkomisionara može prodati robu. 3eđutim komisionar može da proda robu i za cenu višu od

    u$ovorene ali taj višak ide u korist komitenta. 3eđutim u u$ovoru može stajati klauzula zaostvarenu ve#u prodajnu cenu od planske %limitirane& komisionaru pripada određeni procentualnideo pri"oda. vo se još može podvesti i kao način stimulisanja komisionara jer od ve#e prodajne cene koristi imaju i komisionar %uve#anje nje$ovi" pri"oda u vezi sa konkretnim poslom& i komitent ve#a zarada odnosno razlika u ceni %stvarna prodajna cena ve#a od planskelimitirane prodajne cene&.

    4isina komisionareve provizije takođe je re$ulisana u$ovorom. va redovna provizija sedobija primenom u$ovoreno$ procenta na ukupnu vrednost prodate robe a pre odbitka zavisni"troškova komisione prodaje robe. 0ok dodatnu del credere proviziju dobija komisionar uslučajevima preuzimanja posebni" od$ovornosti izraženi" davanjem posebni" $arancijakomitentu %da #e roba biti prodata u datom roku itd.&. 0odatna ili del credere provizija je često

    ve#a %čak dvostruko& od obične tj. redovne provizije./slovi i načini prodaje su takođe re$ulisani u$ovorom i to, da komisionar vrši sukcesivnoisplate komitentu tj. da komisionarove isplate komitentu prate dinamiku i obim prodajekomitentove robe i da komisionar po obavljenoj prodaji komisione robe za račun komitenta vršikonačan obračun komisione prodaje i isplati po tom osnovu ukupne obaveze prema komitentu.

     Na osnovu dosad izneto$ mo$u se uočiti određene specifičnosti komisioni" poslova uračunovodstvenom smislu. Dez obzira na vrstu komisioni" poslova možemo re#i da se svakikomisioni posao odvija kroz etape odnosno faze,

    - zaključenje u$ovora o komisionom poslu kojim se definišu uslovi izvršenja konkretno$komisiono$ posla

    - realizacija %ostvarenje& konkretno$ komisiono$ posla- obračun između komisionara i komitenta o obavljenom komisionom poslu.

     Primer 2.

    'r$ovinsko preduze#e FraoG je dalo robu u komisionu prodaju treduze#u F0unavG./slovi iz u$ovora su slede#i,a& odjava prodate robe je svaki" < dana b& provizija na prodatu robu je 1=@ prema vlasniku robev& pla#anje odjavljene prodaje u roku od 1< dana$& dato je robe u vrednosti od 1.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    16/25

    ?>

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    17/25

    (onsi$nacioni poslovni su veoma slični zastupničkim poslovima tj. predstavljaju vrstuspoljnotr$ovinski" poslova. 3o$u se definisati kao poslovi držanja robe inostrani" firmi nasvom konsi$nacionom skladištu. Najosnovniji uslov da bi jedno preduze#e obavljalo

    konsi$nacione poslove jeste da je upisano u re$istar %da je re$istrovano za takvu vrstu posla& i daima sklopljen u$ovor sa inostranom firmom za držanje nje$ovi" proizvoda na svom skladištu ucilju prodaje isti". Pod najvažnijim elementima napred navedeno$ u$ovora mo$u se podvesti,

    - predmet ili objekat u$ovora o držanju konsi$naciono$ skladišta- maksimalna vrednost robe na konsi$nacionom skladištu iskazana u stranoj valuti- visina konsi$natorove provizije i baza za njeno izračunavanje- prava i obaveze naše$ preduze#a koje drži konsi$naciono skladište- prava i obaveze inostrane firme- određivanje subjekta koji snosi troškove transporta uskladištenja i osi$uranja robe- arbitražna klauzula tj. postupak rešavanja mo$u#i" sporova %nesu$lasica&- datum stupanja na sna$u u$ovora i važenje isto$

    - datum i mesto zaključenja u$ovora kao i potpisi u$ovorni" strana itd.Pored ovi" možemo ista#i još nekoliko po nama ne manje važni" uslova tj. elemenata

    koji se moraju poštovati a to su,Prvo držanje konsi$naciono$ skladišta za inostranu firmu kao i poslovi obavljanja i

    or$anizovanja servisni" i dru$i" uslu$a uvezene robe kao i dru$i" uslu$a kupcima. 'o su samo jedna od aktivnosti u okviru poslova zastupanja inostrano$ partnera.

    0ru$o konsi$naciono skladište koje služi za smeštaj robe strane firme jeste isključivovlasništvo zastupnika doma#e firme. !ali"e robe se posebno evidentiraju kako u knji$ovodstvuzastupnika tako i u knji$ovodstvu inostrane firme.

    're#e prilikom prodaje robe sa konsi$naciono$ skladišta treba poštovati načela i propiseo konsi$nacionim poslovima a to su,

    - poslovni partneri se nalaze u različitim zemljama- strana firma predaje robu %određene vrste i količine& svom zastupniku a ovaj je prodaje

     po ceni koju odredi inostrani partner naravno tu cenu treba uve#ati još za iznos carine poreza i dru$i" dažbina.Prodajna cene robe na konsi$nacionom skladištu može biti određena na slede#i način,- najviša %tačno fiksirana najviša mo$u#a cena&- najniža %tačno određena najniža cena&- cena od...do %tačno određene najviša i najniža $ornja i donja cena&.Hetvrto roba sa konsi$naciono$ skladišta se carini prilikom prodaje doma#em kupcu.Peto rok važenja u$ovora o držanju konsi$naciono$ skladišta radi prodaje robe

    inostrano$ partnera nesme biti kra#i od trajanja jedne kalendarske $odine.Iesto konsi$nator u u$ovoru navedenom roku vrši obračun prodate robe i pla#a

    konsi$nantu određeni iznos naravno u stranoj valuti.*edmo konsi$nator ostvaruje pri"od tj. proviziju primenom u$ovoreno$ procenta na

    celokupnu vrednost prodate robe.snovne obaveze konsi$natora ili zastupnika su,1. da s"odno u$ovoru prima robu od konsi$nanta tu robu smesti u konsi$naciono

    skladište i da je pravilno čuva

    1B

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    18/25

    . da preduzme sve mere kako bi ta roba bila prodata9. da u odnosima sa kupcima i tre#im licima postupa prema uputstvima konsin$nanta:. da u rukovanju %manipulaciji& sa robom postupa kao savestan i brižljiv prodavac=. da u u$ovoru navedenim rokovima vrši obračun prodate robe i da konsi$nantu vrši

    isplate za prodatu robu.

     Nasuprot navedenim obavezama konsi$nator ima i svoja prava,1. pravo na proviziju u procentu navedenom u u$ovoru za obavljenu prodaju sa

    konsi$naciono$ skladišta. pravo na naknadu pokri#a dru$i" troškova koje je imao u vezi prodaje i održavanja

    robe9. pravo na tzv. dodatnu proviziju ukoliko je preuzeo posebnu od$ovornost %da #e roba

     biti prodata u tačno određenom roku da je on $arant da #e kupci platiti u tačnonaznačenom roku i dru$o&

    :. ukoliko mu konsi$nant ne isplati u$ovorom navedenu proviziju ili mu ne nadoknaditroškove u vezi poslovanja konsi$nator ima pravo na zalo$u robe koja je ostala u

    skladištu ili zalo$ nenapla#eni" potraživanja.(nji$ovodstveno evidentiranje konsi$nacioni" poslova prikaza#emo na prmeru

    evidentiranja promena kako u knji$ovodstvu konsi$natora tako i u knji$ovodstvu konsi$nanta. Primer 

    Preduze#e ;6iz; inostrano je dalo robu u kosin$naciju preduze#u ;3ost; doma#e uz proviziju od 1

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    19/25

    :.?><

    ??<

    baveze za robu primljenu ukonsiu$naciju  Roba primljena u konsi$naciju

     

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    20/25

    uvozi i izvozi robu u svoje ime ali sklapa u$ovore sa kako doma#im tako i inostranim partnerima za čiji račun izvozi ili uvozi robu. /$ovorom se re$ulišu sva prava i obavezekomisionara i to kako u odnosu na kupce i dobavljače iz inostranstva tako i u odnosu na kupce idobavljače u zemlji. Na isti način se određuje obračunavanje provizije način snošenja zavisni"troškova nabavke ili prodaje pla#anje troškova osi$uranja robe u uvozu ili izvozu i sl.

    (nji$ovodstveno evidentiranje uvoza i izvoza robe bi#e prikazano u primerima koji sledeu zavisnosti da li je u pitanju,- uvoz ili izvoz robe ili- da li se radi o obavljanju ovi" spoljnotr$ovinski" poslova u svoje ime i za svoj račun

    ili u svoje ime i za tuđi račun.!nači razlikujemo,

    - uvoz robe u svoje ime i za svoj račun- izvoz robe u svoje ime i za svoj račun- uvoz robe u svoje ime i za tuđi račun- izvoz robe u svoje ime i za tuđi račun.

    Knji,o&od't&eno e&identiranje u&o!a robe u '&oje ime i !a '&oj ra.un$

    *poljnotr$ovinska firma re$istrovana za izvoz i uvoz obezbedila je potrebna deviznasredstva za uvoz robe široke potrošnje za podmirenje potrošnje na teritoriji zemlje uvoznice.Roba koju uvozi je na slobodnom režimu pa se samo vrši prijavljivanje uvoza. !a kupovinudeviza izdvojeno je 9

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    21/25

    malina u vrednosti 1=.

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    22/25

    $ inansijski lizin$ predstavlja potraživanje zakupodavca od zakupca. 3aterija finansijsko$lizin$a najčeš#e je re$ulisana posebnim Zakonom. Neke od odredbi to$ zakona bi bile,

    - minimalni rok na koji se u$ovor o lizin$u zaključuje ne može biti kra#i od dve $odineod dana zaključenja u$ovora

    - predmet finansijsko$ lizin$a je pokretna nepotrošna stvar %oprema postrojenja vozilai sl.&- davalac lizin$a u smislu to$ zakona je preduze#e koje obavlja poslove finansijsko$

    lizin$a u skladu sa propisima države u kojoj je osnovano i čiji je minimalni upla#eninovčani deo osnovno$ kapitala 1

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    23/25

    sredstva %pri"ode po osnovu kamate& a ne dobit od prodaje. !bo$ to$a ove troškove trebaiskazati u periodu kada se iskazuje pri"od od lizin$a.

    Proizvođačima i zakupcima posrednicima nije dozvoljeno da ove direktne troškove lizin$aalociraju tokom trajanja lizin$a %ve# i" kao što smo rekli iskazuju kao ras"od u obračunskom

     periodu u kome iskazuju pri"od od prodaje sredstva& jer se smatra da ova lica žele prvenstvenoda ostvare zaradu po osnovu prodaje sredstva a ne od finansiranja nje$ove prodaje. 0akle akosu davaoci lizin$a proizvođač i zakupodavac posrednik početne direktne troškove lizin$a priznaju kao ras"od u periodu u kome se priznaje pri"od od prodaje što je kod finansijsko$lizin$a obično početak trajanja lizin$a. *redstvo namenjeno za davanje u finansijski lizin$ akoispunjava uslove da bude klasifikovano kao sredstvo koje se drži za prodaju %ili je uključeno uraspoloživu grupu koja je klasifikovana kao  grupa koja se drži za prodaju računovodstveno seobu"vata u skladu sa  MS!" # Stalna sredstva koja se drže za prodaju i poslovanja koja su prestala. Naplatu za lizin$ %anuitete& davalac lizinga deli na dva dela,

    - naplatu potraživanja po lizin$u i- finansijske pri"ode.

    6inansijski pri"od davalac lizinga raspoređuje na periode tokom trajanja lizin$a tako da se usvim tim periodima dobije ista kamatna stopa posmatrana u odnosu na preostali iznos potraživanja po lizin$u. 'o znači da #e sa protekom vremena ti pri"odi biti sve manji jer se%naplatom& smanjuje potraživanje pa prema tome i osnovica za obračun finansijski" pri"oda. Davalac lizinga redovno preispituje procene ne$arantovani" ostataka vrednosti. /koliko imarazlike u odnosu na početno vrednovanje revidira pri"ode tokom trajanja lizin$a i svakoumanjenje koje se odnosi na protekle periode odma" priznaje. Davalac lizinga ostvaruje,

    - do"odak %pozitivnu razliku ili eventualno ne$ativnu razliku& koji proizlazi iz prodaje sredstva koje se formalno daje u finansijski lizin$. 0o"odak je jednak razliciizmeđu ve#e prodajne i manje nabavne %ili proizvodne& cene i

    - finansijski pri"od %kamatu& tokom trajanja lizin$a.

     Davalac lizinga$ slično korisniku lizinga$ treba da napravi plan naplate u vezi sa finansijskimlizin$om. vim planom on vrši raspoređivanje naplata koje #e ostvariti u vezi sa poslom lizin$ana dve napred navedene kate$orije. / vezi sa tim raspoređivanjem pravilo je da davalac lizinga$ bez obzira da li je u pitanju proizvođač sredstva ili preduze#e kome je lizin$ delatnost priznajedobitak ili $ubitak od prodaje sredstva u skladu sa računovodstvenom politikom za priznavanjetakvi" dobitaka ili $ubitaka kod uobičajeni" %klasični"& prodaja ti" sredstava.

    Radi se o slede#em, mo$u#e je računskim putem uve#ati do"odak %zaradu& od prodaje sredstva iza isti iznos umanjiti finansijske pri"ode %kamatu& a mo$u#e je uraditi i obrnuto. vakva preraspodela nije samo preraspodela između navedene dve kate$orije ve# je u pitanju preraspodela rezultata između obračunski" perioda. Naime do"odak od prodaje %$ubitak ilidobitak& se priznaje u obračunskom periodu u kome je započeo posao lizin$a a pri"odi odfinansiranja %kamate& se priznaju tokom trajanja lizin$a. d kate$orija koje ulaze u obračun%preračun& fiksna kate$orija je neto investicija u lizin$ %nabavna ili proizvodna cena sa stanovištadavaoca lizinga$ a stavka minimalni" naplata za lizin$ se do$ovara sa kupcem. 0akle korisnik lizinga  bi radi premeštanja iz jedne kate$orije u dru$u a samim tim i premeštanja rezultataizmeđu obračunski" perioda mo$ao u preračunu da značajno menja kamatnu stopu.

    9

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    24/25

     Primer 1:

    Predmet lizin$a je kompjuterska oprema. 0užina lizin$a je : $odine. 4rednost u$ovoreno$ posla je 1.=?<:.>:<

    =.:9:<

    =

    :1<.=?<B.=>1:<

    :

  • 8/17/2019 specijalna racunovodstva latinica

    25/25

    AAfinansijsko$ lizin$aPri"odi od kamata 1.>91:<

    aK ( " r n J %r-1&  r n-1

    rK 18pL1