Spektar broj 12

Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 29. 08. 2014.

POLITIČKI SIGNALI: VUČIĆ NE VOLI DODIKA

BALKAN NA ZUBU EVROPE

SIMBOL ZA PROBLEMEJOGA: ČAKRE MORAJU DOBRO DA RADE

Broj 12

Dnevni najam već od 50 KM!

ŠkodaChevrolet

RenaultCitroen

KiaToyota

Mercedes

www.kapitals.ba

Sarajevo

H. Kreševljakovića 18

Tel./fax: 033 481 088

Mobitel: 063 393 180

063 399 648

063 393 181

SIMBOL ZA POLITI^KE I SVE DRUGE PROBLEME

BAUK BALKANA KRUŽI EVROPOM

VUÎ] NE VOLI DODIKABEOGRADSKI POLITIČKI SIGNALI

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Urednici: Amra Zimić, Arnisa Gagula

Novinari i saradnici: Šefik Avdagić, Radomir Lazić, Aida Hrnjić, Sanja Ljubičić, Nermana Begagić, DžanaZimić Medijski servisi: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Deutsche Welle (DW), Radio SlobodnaEvropa (RSE)l DTP: Bekir Tvrtković l [email protected]

Evropski političari i funkcioneri često upozoravaju naopasnosti od „balkanizacije“ u svojim zemljama. Da lisu to samo predrasude, kojih nikad nije manjkalo, ili jeovaj prostor s pravom došao na loš glas Str. 10

Da li je Vučićeva izjava da u predizbornoj kampanjiu BiH neće nikoga podržati, još jedan od kamenčićakoji Milorada Dodika gura ka političkom dnu

Str. 6

NAŠI ZEMLJACI SU PREPORODILI ST. LOUIS

Ubistvo i neredi u Fergusonu, opštini u sastavuameričkog grada St. Louisa, punili su ovih dananaslovne stranice širom svijeta. Kao je sve to doživjelaBH kolonija u ovom gradu, koja dostiže sedamdesethiljada ljudi Str. 24

JOGA: PUT DO SAMOG SEBE

NAŠE TIJELO JE ZDRAVOAKO ÂKRE DOBRO RADE

Kroz joga centar nedavno preminulog utemeljiteljasavremene joge B. K. S. Iyengara, u Puneu (Indija),prošle su desetine hiljada praktikanata, njom se bavestotine hiljada ljudi, a Kina je Iyengarovu tehnikuuvela u škole u kojim se ona uči kao obavezan predmet

Str. 34

RASISTIČKI NEREDI U FERGUSONU

sama izvezla što više robe u Rusiju,postavlja pitanje spada li Srbija uinteresnu sferu Kremlja i zaključuje:Naravno, mada ne u tolikoj mjerikao Ukrajina. Balkan je privrednobeznačajan za Rusiju. Ali, najk -asnije početkom izgradnje gasovo-da Južni tok, koji vodi kroz Srbiju,a posebno u današnjem hladnora-tovskom raspoloženju, Srbijaitekako dobija na važnosti u geost -rateškoj šahovskoj igri Moskve.Prvo: Srbija je jedina evropskazemlja koja majčicu Rusiju pri-jateljski doživljava. Drugo: Ako senastavi idiotsko odmjeravanje

snaga sa Zapadom, Vladimir Putin,koji je jednom nogom već kročio uSrbiju, mogao bi veoma razljutitiZapad koji brine još otvorenokosovsko pitanje, srpski entitet uBiH te roviti odnosi Srbije sa sus-jednim zemljama.Cijeli Balkan, zaključuje njemačkilist, sa nezaposlenošću od oko 30%i sa zlim duhovima prošlosti, ipakpredstavlja jedan mali sporednifront, na kome, za razliku odEvrope, Rusija i SAD imaju malotoga za izgubiti.

DVOSTRUKAŠTETA

Samo pet posto otpada u BiH sereciklira, a količina otpada, posebnou velikim gradovima, iz dana u danraste, ocjenjuju ekološkeorganizacije u BIH. Način odlagan-ja je nepromijenjen, a sporad ičnipokušaji da se ta oblast uredi ostaju

Građani Sarajeva i visoki državnizvaničnici u četvrtak su polag -anjem cvijeća, minutom šutnje iučenjem Fatihe, obilježili 19.godišnjicu masakra u kojem jeubijeno 43 Sarajlija.Minobacačka granata ispaljena saagresorskih položaja iz pravcaTrebevića, eksplodirala je kod sjev-ernog ulaza u sarajevsku Gradskutržincu 1995. godine. Tog dana teškoje ranjeno 84 građana Sarajeva.Pristunima se obratio ČedomirLukić, ministar u Vladi KantonaSarajevo, koji je kazao kako jevažno obilježavati mjesta stradanjanedužno ubijenih Sarajlija tokomopsade grada koja je trajala od1992. do 1995. godine. "Sarajevo je svakodnevno bilometa. Meta su bili civili, djeca kojasu se igrala u parkovima. Timsvakodnevnim teroriziranjempokušali su ubiti život u ovomgradu. Danas se sjećamo našihubijenih sugrađana. Sa ovog mjestašaljemo poruku cijelom svijetu daono što se desilo ovdje ne smijemozaboraviti, a zločinci moraju bitikažnjeni", rekao je Lukić.

PUTIN KROÎOU SRBIJU

Njemački list „Tageszeitung“, ukomentaru o Srbiji, koja koristievro-američke sankcije kako bi

BRAVO!Dobar dio mladih u BiH upisuje izavršava fakultet samo s jednomželjom - da napuste tu zemlju. Umreži HUB387 također imaju samojednu želju: da mladi ostvare svojesnove - u Bosni i Hercegovini.Rezultati mreže HUB387, koja jeprije svega sedam mjeseci osno-vana u Sarajevu, pokazuju da iBiH itekako može da budekonkurentna na tom tržištu. Uovoj mreži se trenutno nalazi nizrelativno malih firmi s velikimpotencijalima. One se bave uglav -nom razvojem programskih kodovaza naručioce iz inostranstva."To nije ništa novo, pa i zlatari naBaš-čaršiji imaju svoju ulicu, pos-toji Kujundžiluk. Oni imajuzajedničku lokaciju na kojoj razm-jenjuju iskustva. Iz toga se izrodemnogo jače ideje i projekti negokada bi radili sami", navodi KenanSalihbegović, šef marketinga u ovojmreži.Idejni tvorac svega je EdinSaračević, stručnjak koji već godi-nama radi u SAD i koji je želio dapomogne razvoj informatičkeindustrije, kaže Salihbegović:"Iza mreže HUB387 stoje našekompanije, to je ono najbolje što uovom trenutku imamo. Bavimo sepitanjima koja bi mogla nas i našuIT industriju dovesti do novogstepena, na osnovu čega bi dobilinove investicije i nove projekte."Prvi projekti su već urađeni. Našefirme već rade, uglavnom zaameričke kompanije i bave se razvo-jem softvera, od onog koji pružapodršku tehnici, tehnološkojarhitekturi koja stoji iza svih stvari uinternetu i informatičkim tehnologi-jama. Jedna firma se bavi dizajnomna britanskom tržištu, a kompanijaCore radi projekte za BMW.Šta reći nego – Bravo!

POMENŽRTVAMA SA MARKALA

4 Spektar, broj 12 29. august 2014.

dolara u Srbiju. Rukovodstvo Emir -ata sklopilo je unosne poslove za raz -voj srpske vojne industrije, kupili suznačajan udio srbijanskog nacion al -nog zračnog prijevoznika JAT i podi-jelili višemilijarderske kredite Vladi.Razlozi za ovako velike investicijaUAE-a u Srbiju su obavijeni velomtajne. Tim povodom, na internetstranici Al Jazeere, odnosno njihove

ispostave u Sarajevu, objavljen jejedan intrigantan tekst iz magazinapod imenom “Middle East Eye”. Unjemu se tvrdi da su te investicije ustvari nagrada za nešto drugo.Za princa Abu Dhabija, Moha -mmed bin Zayed al-Nahyana, kažese da je optužen da djeluje kao posr -ednik za Ameriku i Izrael u IstočnojEvropi, te da on pokušava iskoristitislabo regulisano srbijansko tržišteoružja kako bi distribuirao oružješirom Bliskog istoka.Iza tih velikih ulaganja stoji jedna,kako piše u tom tekstu, sumnjivaličnost – prognani palestinskimoćnik Mohammed Dahlan.Za njega se kaže da je u centru mrežekoja olakšava komunikaciju izmeđuUAE-a te američkih i izraelskih obav-ještajnih figura, dok istovremenopomaže korumpirane investicijeEmirata u Srbiji, koje pune džepovesrbijanskim političkim liderima.Uostalom, pogledajte taj tekst napomenutoj web stranici. Pun ješkakljivih, ali vrlo teško provje -rljivih, pa možda i netačnih, ali usvakom slučaju vrlo intrigantnihinformacija.

bez rezultata, što krivicomnadležnih institucija što zbogniskog nivoa svijesti građana.Recikliranje je u razvijenim zeml-jama unosan posao, no kako u BiHsamo mali dio iskoristivog otpadazavrši u reciklaži, godišnje takopropadnu desetine miliona eurapotencijalnih resursa. Sistemskimrješavanjem ovog problema nadesetine hiljada radnih mjesta bibilo otvoreno.Organizovano odlaganje otpada jeprisutno samo na 50 posto teritorijeBiH. Riječ je, zapravo, o jednomkontejneru u koji se odlaže sav pomi-ješani otpad, dok ostatak završava nadivljim deponijama. O posebnimkontejnerima, gdje se odvojenoodlaže, recimo, staklo ili PET ambal-

aža, u BiH je teško govoriti.Razgradnja, recimo, jedne bačeneplastike traje od 100 do 1.000 godi-na, a nakon reciklaže se mogunapraviti nove plastične folije, kese,boce, a od nekih vrsta plastike čak iodjeća, dok se novinski papir možereciklirati najmanje sedam puta.Recikliranje ima višestruke prednos-ti, kaže Zijad Kolar iz sarajevskogkomunalnog preduzeća Rad.Nažalost, vlast još ništa ne preduzi-ma ni da nas zaštiti od otpada, apogotovo da ga pretvori u – novac.Tako je šteta dvostruka.

ZAŠTO EMIRATI ULAŽU U SRBIJU?

U protekle dvije godine UjedinjeniArapski Emirati uložili su milijarde

FUJ!!!“Osobno radim kao da ne ide ljeto.Mislim kako se pričom o ukidanjukolektivnih godišnjih odmora radio prikupljanju jefitinih političkihpoena u predizborno vrijeme. Nitinetko može nekome zabranitikorištenje njegovog prava kao što jegodišnji odmor, niti će se bilo štoriješiti ako se bude sjedilo. Zna setko su i koje institucije treba darade na saniranju šteta i osigura-vanju sredstava za obnovu i rekon-strukciju. Dao Bog da mi možemokao parlamentarci to riješiti”, kaza-la je državna zastupnica BorjanaKrišto.Jasno je da svi imaju pravo naodmor, kako je to rekla i Krišto, aliveoma je interesantno pogledatikoliko je ona zaista radila u ovojgodini i koliko je zaista zaslužilasvoj odmor.Prema podacima CCI-a, sa webstranice www.vlasti.bih, Dom nar-oda PSBiH održao je samo sedamsjednica u ovoj godini, štopraktično znači da je ovaj dom uprosjeku zasjedao samo jednommjesečno. Borjana Krišto, premaovim podacima, prisustvovala jesvim sjednicama, ali na samo tri jebila aktivna. Tokom godinepostavila je samo dva pitanja, adiskutovala je oko 11 tačakadnevnog reda.Ako pogledamo ostale aktivnosti,poražavajuće je da Borjana Krištonije pokrenula niti jednu inicija-tivu niti je predložila ijedan zakon,ocjenjuje Istinomjer.ba i dodaje:Borjana Krišto je za samo prva trimjeseca ove godine za svoj (ne)raduredno inkasirala čak 20.512 KM iprema visini primanja spada međunajplaćenije poslanike u BiH.Očito je da ona ima novca za dobarodmor, ali je još očitije da nijezaslužila ni taj novac ni taj odmor!

29. august 2014. Spektar, broj 12 5


Uoči oktobarskih izbora u

BiH, premijer Srbije Ale -

ksandar Vučić je poslao

poruku: nećemo se miješati u

izborni proces u Republici Srpskoj,

nećemo podržavati nijednu stranu,

nijednog kandidata. Time je

Beograd napravio otklon od svog

višegodišnjeg ljubimca Milorada

Dodika.

Profesor Fakulteta političkih nauka

u Beogradu Predrag Simić za RSE

kaže da je prvi put poslata tako

jasna poruka distanciranja Beo gra -

da od Banja Luke i nju dovodi u

vezu sa predstojećim susretom lid-

era zapadnog Balkana u Berlinu.

„Ovo jeste zaokret Beograda i

vjerovatno do njega dolazi u

trenutku kada se Njemačka prip -

rema da održi sastanak sa zemljama

Zapadnog Balkana na kome će BiH

biti u centru pažnje, bar sudeći

prema vijestima koje stižu iz

Njemačke. Prema tome, lako se

može dogoditi da upravo glavna

meta tog sastanka bude Milorad

Dodik“, smatra profesor Simić.

Okretanje Zapadu: Vučićeva izjava

unijeće stabilnost i u BiH i u

regionu, a u Republici Srpskoj

ohrabrenje za ujedinjenu opoziciju

- ocjenjuje sarajevski profesor

Enver Kazaz.

„Vučić nastavlja sa svojom poli-

tikom koja je prema BIH daleko

korektnija nego sve politike preth -

odnih vlada u Srbiji“, smatra Kazaz.

Da li je to ujedno ozbiljnija podrš-

ka Beograda jedinstvenoj BIH, otk-

lon od Dodikove politike otvorenog

prekodrinskog očijukanja i okre-

tanja glave od Sarajeva?

Predrag Simić smatra da je to poli-

tika podrške politici koju SAD i EU

budu vodile, ma kakva ona bila.

„Mislim da je to politika koju

Beograd vodi od izbora u maju

2012. godine. Ide na punu kooper-

ativnost sa zahtjevima Zapada,

BEOGRADSKI POLITIČKI SIGNALI

VUČIĆ NE VOLI DODIKADa li je Vučićeva izjava da u predizbornoj kampanji u BiH neće nikoga podržati,

još jedan od kamenčića koji Milorada Dodika gura ka političkom dnu

SAD i EU, u ovom slučaju prije

svega SAD. Beograd u ovom

trenutku nema snage za bilo kakvu

drugu politiku, osim da prihvata to

što je politika Zapada na

Zapadnom Balkanu. Ravnoteža

snaga je promijenjena i došlo je

vrijeme za promjenu koja će BiH

učiniti bližom ciljevima Sarajeva“,

objašnjava Simić.

Na pitanje da li je gubljenjem

podrške Beograda toliko oslabljena

pozicija Dodika da bi mogli biti u

pravu oni koji najavljuju kraj

njegove vladavine u RS, Simić

odgovara oprezno:

„Nije isključeno, ali mislim ipak da

unaprijed govoriti značilo bi zauzi-

mati poziciju, odnosno stvarati

atmosferu ’wishful thinkinga’.“

Prohujala vremena: Profesor Ka -

zaz smatra da će Vučićeva poruka

uticati na Dodikov rejting.

„Bez sumnje da je Dodik bio neko

ko se, zajedno sa Tadićem, pojavlji-

vao kao gospodar svih Srba. I da su

u ovom trenutku Dodikove poli tič -

ke akcije u potpunom padu. Treba

reći da Vučić nije bio naklonjen

Dodiku ni ranije. Jasan je Vučićev

stav prema Dodiku a jasno je,

takođe, da se opozicija na prostoru

RS ujedinila da konačno sruši taj

režim. Sigurno je jedno: Dodik je

izvjesni gubitnik izbora u oktobru.

I Vučićeva izjava je samo jedan od

kamenčića koji ga gura na političko

dno“, tvrdi profesor Kazaz.

Predsednik RS Milorad Dodik je

prokomentarisao Vučićevu izjavu

tvrdnjom da nije ni pomišljao da

pozove nekoga na svoj predizborni

skup, jer mu je jasna poruka o neu-

tralnosti sadašnje vlasti.

Kako je to, međutim, izgledalo koju

godinu ranije na liniji bivši

predsednik Srbije Boris Tadić i

dugogodišnji predsednik RS Milorad

Dodik, svedoči ono što je ostalo u

arhivama. zajedničko otvaranje

mostova, puteva po BiH, pa čak i

nepostojećih pruga baš te 2010.

Godine, uoči izbora, do sasvim

otvorene podrške koju je prenio

Tadićev šef diplomatije Vuk Jeremić,

da bi Dodik istu takvu podršku

uzvratio dvije godine kasnije na

Tadićevoj predizbornoj konvenciji.

Beograd je, dakle, promijenio poli-

tiku prema još uvijek ranjivom

susedu. Da li će Banja Luka

promeniti svoj kurs i shvatiti da je u

njenom interesu da profunkcioniše

zajednička država čiji je glavni grad

Sarajevo? Hoće li biti prošlost

poruke poput onih koje je svih ovih

godina slao bivši beogradski mil-

jenik Milorad Dodik?

Branka Mihajlović/RSE


Vučićeva izjava unijećestabilnost i u BiH i u

regionu, a u RepubliciSrpskoj ohrabrenje zaujedinjenu opoziciju -ocjenjuje sarajevski

profesor Enver Kazaz...

Iako je sa Rusijom, od prodaje

većinskog paketa svog nekadašn-

jeg državnog giganta NIS-a, u

bratskom energetskom zagrljaju,

Srbija svojoj ruskoj braći

najskuplje plaća gas. Na tu

previsoku cenu nadograđuju se i

troškovi posrednika od kojih

kupuje ovaj energent. Dok neki tu

visoku cenu objašnjavaju ogromn-

im gasnim dugom Srbije prema

Rusiji, drugi prstom upiru u

korumpirane srpske političare koji

nisu radili i ne rade u korist svoje

zemlje.

Kako pokazuju podaci sajta

trademap.org, koji predstavlja

svjetsku bazu spoljne trgovine,

tokom prošle godine Srbija je

Rusiji po 1000 kubnih metara gasa

plaćala 720 dolara, što je znatno

više od prosjeka cijene koji joj

plaćaju mnogo bogatije evropske

zemlje, kao što su Njemačka,

Austrija, Francuska, Holandija i

druge. Prosječna cijena ruske

isporuke gasa prošle godina bila je

574 dolara za hiljadu kubika, što je

skoro za trećinu niže nego što je

cijena po kojoj je Rusiji istu tu

količinu plaćala Srbija.

Jeftinije od Beograda gas plaćaju

Rim, Varšava, Prag, Ljubljana,

Madrid, Zagreb i Kopenhagen.

Gas je najjeftiniji u Luksemburgu,

zatim Londonu, Briselu i Parizu.

RUsKI gAs NAjsKUpLjI zA sRbIjU


UBerlinu je jednom presuđ enoBosni i Hercegovini. Bilo jeto daleke 1878. god ine, kada

se međunarodnom nagodbomrješavala tadašnja burna kriza kojaje vladala našom zemljom.Godine su prošle, pa i više odjednog stoljeća, ali se ponovomoralo put Berlina. Kod nas, pa ina dobrom dijelu Balkana, nikakoda dođe do smiraja.Kao i prije 136 godina, Nijemci subili domaćini velikog skupa. Osimnašeg premijera Bevande, tu su jošbili i najviši predstavnici Albanije,Hrvatske, Srbije, Crne Gore,Slovenije, Kosova i Makedonije,takozvanog Zapadnog Balkana.Konferencijom je predsjedavalanjemačka kancelarka AngelaMerkel, koja je sigurno najviše utje-cala i na izgled završnog dokumen-ta koji je usvojen na tom skupu.

Prazna sjedeljka: Dokument naz-van „Završna deklaracija“ možeteiščitati i deset puta, ali nećetesaznati ništa više od onoga što većznate. Suhoparne su to ocjene izaključci, spiskovi lijepih želja inamjera, koji nikoga posebno neobavezuju niti bilo kome ulijevajuneke velike nade. Angela i osamđavolčića, sudeći po tomdokumentu, ugodno su ćaskali ijedni drugima prijateljski klimaliglavama. Nikakve vatre, svađe, pačak ni različitih mišljenja tu, po

svemu sudeći, nije bilo.Kad je tako, žali Bože dnevnicakoje su svi tamo proćerdali,uključujući i delegaciju Evropskeunije, koja je takođe sjedila uberlinskoj sali. Svi oni, u suštini,platili su svoj dio ceha uvećanimpolitičkim apetitima Njemačke i

njene odrešite i ambiciozne kance-larke kojoj su, eto, došli na noge.Ako neki rezultat iza svega togastoji, onda je to spoznaja da za ovajdio Balkana, a bogme i drugdje,ključne riječi više ne bi trebale da

stižu iz Brisela nego iz Berlina!Nešto se u toj Uniji doista krupnodogađa, kao da se ona već spremaza rashodovanje, a njene perjanicepolako pripremaju teren zasamostalan geostrateški nastup. Jer,domaćin je najavio da je ovo samopočetak: svi će, naredne godine,poći na sličnu sjedeljku u Beč.Dođe nam taj red vožnje nekakopoznato, jer je svojedobno (1814.godine) u glavnom gradu Austrijetakođer održan jedan velikimeđunarodni kongres – Bečki. Onse bavio uređivanjem tadašnjeEvrope, nakon velikih belaja kojejoj je priredio na kraju poraženiNapoleon.Šteta da redosljed nije bio drugačiji.Moglo se ove godine obilježiti, ojednom trošku, i dvjestotu godiš -njicu Bečkog kongresa!

BERLIN: ANGELA I OSAM ĐAVOLČIĆA

Možda je strategija velikih sila i naših susjeda upravo u tom stalnom odlaganju „velikog“ rješenja – da se umeđuvremenu sami od sebe urušimo, da istrulimo, da se možda i raspadnemo

Svakom ponešto, nikom ništa

Piše: Vlastimir Mijović

Berlinski dokument nazvan „Završna

deklaracija“ možeteiščitati i deset puta, ali

nećete saznati ništa višeod onoga što već znate...

Ono „nešto“ u Berlinu se nije dogodilo

No, tako je – kako je. Jubileji nisušto su nekad bili, vidjeli smo i poobilježavanju stote godišnjicepočetka Prvog svjetskog rata, ukojoj je upravo nama pripalaključna i beskorisna uloga.

Puste želje: Da se mi ipak vratimoBerlinu. Mogu misliti kako sutamošnjim dešavanjima, u četvrtak28. avgusta, bili razočarani oni kojisu mislili da će se napokon „nešto“dogoditi. Poneki naivac mislio je dabi to moglo biti nalik i nekomnovom Dejtonu. A ništa tome nijeslutilo, osim naše puste želje da se„nešto“ konačno već dogodi. Jernam treba neka prekretnica, ovakoviše ne možemo.Drugima, važnijim od nas,međutim, nije do velikih poslova,pogotovo do svađa i međusobnogzamjeranja do kakvog sigurno

mora doći u času kad se s ovomBosnom i Hercegovinom neštopokuša uraditi. Da je ima ili da jenema, da korača objema nogama, ane da kleca i da se povija na svakompovjetarcu.Naše potrebe, nažalost, nisu i nji-hove. A snaga je na njihovoj strani.Ninašta ih ne možemo privoliti, akamoli prisiliti. Pa nam jošprisjedaju sa ovako bombastičnimokupljanjima od kojih na kraju nebiva ništa.Poruku, ustvari, imamo. Bosna jedaleko od svjetskih političkih prior-iteta. Osim nas samih, nikoga zbognaše krize puno ne boli glava.Može nas se držati na čekanju jošgodinama, možda i desetinamagodina. Moćnici su se o jadu zabav-ili sa Ukrajinom, Sirijom, sad i sa

tom „Islamskom državom“, da Iraki Afganistan posebno ne ističemo.

Lažni uzdah: Ovo stalno odlaganje„velikog“ rješenja za Bosnu iHercegovinu, međutim, možda ijeste ono što mi ne vidimo – rješenje.Možda je strategija i taktika velikihsila, a s njima i naših susjeda, upravou tom stalnom odlaganju – da se umeđuvremenu sami od sebe urušimo,da istrulimo, da se možda iraspadnemo. Očito je da iz dana udan tonemo sve dublje i da se tome nevidi kraja, pogotovo ne ohrabrenja.Svi bi na kraju mogli, sa krokodil-skim suzama i tobože bolnimuzdahom žaljenja, zaključiti dapacijent nije dočekao operaciju.Jednostavno je podlegao prije negošto je stigao na liječenje. Kao štoljudi ovdje, čekajući postelju u bol-nici, odavno krepavaju po svojim

stanovima i kućama: bespomoćni iod sviju ostavljeni.Onaj nadnaslov sa Angelom i osamđavolčića odmah sam ukucao. No,dok pisanje privodim kraju, čini mise da bi bilo prigodnije govoriti odevet vragolana. Ništa mi odMerkelove ne vidjesmo ni dobismo,a sumnjam da ćemo dobiti i nekomdrugom prilikom, niti od nje niti odsličnih svjetskih moćnika.To što se ovdje treba uraditi, tomoramo učiniti sami. Inače ćemokolektivno da skapamo od gladi, iSrbi i Hrvati i Bošnjaci i Bosanci iHercegovci... Ko god od pome -nutih misli da će nešto ušićariti oddaljeg produbljivanja naše krize, tajse grdno vara.S Bosnom koja tone, jednako tonu ioni koji misle da je u njoj spas, kaoi oni koji bi najradije da je nema nina mapi.


Daleko smo od svjetskihpolitičkih prioriteta; osimnas samih, nikoga zbog

naše krize puno ne boli glava...

Vjekoslav Bevanda i Angela Merkel


Marks i Engels plašili su svijet„baukom komunizma“, apojedini evropski vlastodrš-

ci kao da parafraziraju prvu rečenicuKomunističkog manifesta: „Baukkruži Evropom“ i upozoravaju na„bauk Balkana“.Njemačka državna banka je u martuove godine proglasila opasnost od„balkanizacije“ globalnih finansi js -kih propisa. Predsjednik njemačkogUdruženja za spoljnu trgovinu Ant -on Berner je u više navrata opisaoeventualno napuštanje eura kao putkoji vodi ka „balkanizaciji i margin-

alizaciji Evrope“.Bivši direktor Gugla Erik Šmit jepar puta pozvao na uzbunu zbog„balkanizacije Interneta“. „Dešavase balkanizacija Evrope“, žalili su seprije tri godine predstavnici njem -ačke naftne industrije zbog različitihsmjernica o mješavinama benzina.„Bliski istok prijeti da postaneBalkan 21. vijeka“, brine se bivšinjemački ministar spoljnih poslovaJoška Fišer u listu Zidojče cajtung.I na kraju, nekadašnji šef diplo-matije Velike Britanije i generalnisekretar NATO Džordž Robertson,

sumirao je u Vašington postu da bi„otcjepljenje Škotske moglo da vodido ponovne balkanizacije Evrope“.

Sporne granice: Šta je tako užasno naBalkanu, pa ga ove ličnosti pominjukao simbol lošega? Od čega seBalkan sastoji i gdje se uopšte nalazi?Renomirani slovenački filozofSlavoj Žižek je sjajno, a ipak bezus-pješno pokušao Balkan da odredi ugeografskom smislu. Za Srbe,Balkan počinje u Bosni i naKosovu, jer su srpski pravoslavnihrišćani vijekovima branili cijeli

BAUK BALKANA KRUŽI EVROPOM

SIMBOL ZA POLITIČKE I SVE DRUGE PROBLEME

Evropski političari i funkcioneri često upozoravaju na opasnosti od „balkanizacije“u svojim zemljama. Da li su to samo predrasude, kojih nikad nije manjkalo, ili je

ovaj prostor s pravom došao na loš glas

hrišćanski svijet od muslimana. ZaHrvate, Srbija je kapija Balkana, jersvojim susjedima pripisuju despotskii vizantijski mentalitet. Slovenci sebedoživljavaju kao posljednje uporištedemokratske srednje Evrope, pričemu Hrvatska spada u Balkan. Alitu nije kraj: Austrija i Italija posm a -traju Sloveniju kao početak Balkana.Za pojedine Nijemce, i Austrija ne -kako spada u Balkan, zbog bliskihistorijskih veza sa tim regionom. Ne -ki sjeverni Nijemci tvrde da čak i Ba -varska “u sebi ima nešto balkansko”.Dakle: “Balkan je uvijek onaj dru gi,negdje drugdje, uvijek malo daljena jugoistoku”, piše Žižek. Zaista,

nemali broj stanovnika Minhenatvrdi da je granica Balkana južno odtog grada, a u prijestonici Austrijeveć svi znaju da taj region “počinjena južnoj željezničkoj stanici”.

Bizmarkovo odbacivanje: A opisatišta je to Balkan i šta to čini“Balkance” još je teže nego datigeografsku odrednicu. Sigurno ihmnogi doživljavaju negativno, kadaje još 1876. njemački kancelar Otofon Bizmark u parlamentu jasnorekao da Balkan „ne vrijedi zdravihkostiju jednog jedinog musketara izPomeranije“. I jedanaest godina kas-nije potvrdio je da ga Balkan uopštene zanima: “Prijateljstvo Rusije namje daleko važnije nego prijateljstvoBugarske i njenih prijatelja, kojeimamo i u svojoj zemlji”.Danas sve to izgleda malo drugačije.Evropska unija i prije svega Njem -ačka, već dugo pokušavaju da privo-

le Srbiju, kandidata za ulazak u EUi jednog od najbliskijih ruskihsaveznika, da se priključi sankcija-ma protiv Moskve. Beograd totvrdoglavo odbija, pozivajući se naistorijske veze sa “braćom Rusima”.

Sankcije bi bile “samoubilačke”, azemlja bi “bez Rusije bila na kol-jenima” upozorio je nedavnopolitikolog Ivo Visković.

Kulturni gemišt: Balkanizacija Ev -rope uglavnom podrazumijeva opas-nost od raspadanja cjeline na sas-tavne dijelove. Odvojene državice uEU, podjela na male pojedinačne va -l ute, razgraničavanje interneta u po -

jedinačne segmente. Balkanom su vi -j e kovima vladale dvije velike imperi-je: Habzburška monarhija na sjeverui Tursko carstvo na jugu. Od devet-naestog vijeka narodi su u krvavimratovima počeli da se oslobađajuokupacije i da grade nacionalnedržave. Ali, zato što je Balkan u svo-joj dugoj istoriji bio granica izmeđuIstoka i Zapada, između navodnozaostalog Orijenta i napredne Evr -ope, granice su neprekidno gurane ujednom ili drugom smjeru.Vojni pohodi sa sobom su povlačilii civile, koji nisu mogli da se takobrzo prilagode novim granicama.Tako je nastao šareni splet različitihnarodnosti.Balkanci na poslu, Evropljani uprodavnicamaDanas bi se to nazvalo kulturnimbogatstvom. Ali u groznim ratovi-ma devedesetih Balkan se raspao umale države. Slovenija, Make do n -ija i Ko sovo imaju dva miliona, Cr -na Gora tek nešto više od 600.000stanovnika. A te nove zemlje imajujoš mnogo neraščišćenih računa. Uzapadnoj Evropi ih smatraju za -ostalim, bez funkcionalnih institu-cija i tržišne privrede, sa politi čkimvlastodršcima koji traže ka vgu,


Oto fon Bizmark nas nije volio

Za pojedine Nijemce, iAustrija nekako spada u

Balkan, zbog bliskih istorijskih veza sa tim

regionom. Neki sjeverniNijemci tvrde da čak iBavarska “u sebi imanešto balkansko”...

Za Evropljane smo prostor primitivizma

vladaju dikatorski i sput av aju radmedija i pravosuđa.

Lažne visine: Njemačka kancelar-ka Angela Merkel i ministar priv re -de Zigmar Gabrijel sazvali su kon-ferenciju o zapadnom Balkanu, 28.avg usta u Berlinu, gdje će biti obr a -đ ivani neki od tih problema. Do br -o došli su premijeri i ministri sp o lj -nih poslova, finansija i privrede se -d am država sa područja bivše Jug o -slavije, kao i Albanije.Hrvatski kulturolog, koja živi uBerlinu, Marija Katalinić, organiza-torka filmskog projekta “Berlin goesBalkan”, doživljava Balkance neu-tralno kao Skandinavce. Ona se iro -n ično pita u Novom listu iz Rijeke:“Mi smo dakle Balkanci, kadaodlazimo u minus na računu, kadapijemo kafu dva sata tokom radnogvremena, kada ne plaćamo porez,bijemo žene i izrabljujemo svoje ra -d nike. A postajemo evropejci ka daim amo više tržnih centara nego vrt -ića i skloništa za žrtve nasilja u por -odici, kada ne možemo da platimostruju, ali nam djeca imaju Ajfone?”Beogradski sociolog Jovan Bakićuopšte ne vidi zašto bi Zapad pos-matrao “inferiorni” Balkan satobožnje civilizacijske visine.“Balkan je zapadnjački konstrukt”,kaže ovaj stručnjak “to je stereotip,koji potiče još od prije Prvog svje -tskog rata”. Ovaj docent razrađujepojam “evropske skale za Orijent”

kojom se premjeravaju balkanskedržave: “Istočna Evropa je orijen ta -lna, jugoistočna Evropa još više, aarapske zemlje i Turska su na jošvišem stupnju te skale”.

Vjekovno tlačenje: Vlada konsen-zus da državne institucije od sre-dine 19. vijeka ne nastaju prirodno,

već da ih nameće Zapad. Poredstanovništva koje je uglavnomokrenuto poljoprivredi, ovomregionu je zajedničko i vjekovnotlačenje Beča i Istanbula. Zbog togase razvilo duboko nepovjerenjegrađana prema državi, a prevaradržave se smatra nestašlukom dos-tojnim divljenja. U doba komuniz-ma, ako ne i ranije, samovolja i dik-tatura vlasti ublažavani su snala -ženjem i izvrdavanjem.Svaki balkanski predio insistira naoriginaloj narodnoj kuhinji, iakokulinarski specijaliteti najčešće vodeporijeklo od austrijskih ili osman-skih jela. Pripremanje kafe, bilo daje grčka, turska, srpska ili bosanska,

poklapa se do nijansi. Veliki je i sporoko toga ko je prvi izmislio suvlaki,odnosno ražnjiće ili burek.

Prljavi “Čušeni”: Još uvijekrasprostranjeno potcjenjivanje“Balkanaca” najprije je pustilo kor-jenje u Austriji. Tamo se ljudi izjugoistočne Evrope pogrdnonazivaju i Čušenima:“To označava osobu koja je lijena,prljava, nepoštena i nepoželjna, i unajboljem slučaju može da radisamo prljave i nisko cijenjeneposlove, dakle da služi”, objašnjavahrvatski Novi list. Zbog toga je

teško razumjeti “zbog čega segrađani Hrvatske toliko trude dapobjegnu sa Balkana na Zapad”.Mnogo ljudi u balkanskom regionurazmatra tezu koja može da se oci-jeni kao razumna teorija ili kaošegačenje, zavisno od toga iz kogugla se posmatra: Danas su pet od28 članica Unije balkanske zemlje.Ali još šest takvih država čekajupred vratima.Srednjoročno gledano, stvarna iliizmišljena protivrječnost izmeđusjeverne i zapadne Evrope na jed-noj, i jugoistoka kontinenta na dru-goj strani - mogla bi da se riješisama od sebe.

Thomas Brey/DW


Bošnjačka dijaspora u Njemačkoj ne stidi se svog porijekla

U zapadnoj Evropi nassmatraju zaostalim, sa

političkim vlastodršcimakoji traže kavgu, vladajudikatorski i sputavaju rad

medija i pravosuđa...

Miris Sarajeva u Beču


Bio je hladan majski dan kadase Jevrosima Simić izKostajnice spremala poći na

dijalizu bubrega u obližnji Doboj.Nije slutila da nekoliko kilometaradalje rijeka Bosna, koja dijelinjezino selo od grada, već tečegradskim ulicama.Tog će dana rijeka potopiti grad i unjemu i Dijalizni centar u koji jeSimić od 2010. godine išla tri putasedmično. Poplava će doći i donjezinog sela koje će morati nap -ustiti i naredna tri mjeseca provestiu bolnici u Istočnom Sarajevu.

Vanredni uvjeti: Tokom proljećnihpoplava, među uništenom imov in -om su i četiri doma zdravlja i 34 po -dručne ambulante. Klizišta su uru -šila i presjekla puteve ka podru -čnim ambulantama u udaljenimbrdskim selima. Stoga pacijenti upoplavljenim podru čjima ne mogudobiti sve zdravstvene usluge pa seliječe u gradovima i ustanovamakoje nisu pretrpjele štetu.U Federaciji BiH šteta je procijen-

jena na oko 4 miliona KM, ali tonije konačan saldo, jer je u nekimkantonima vršena procjena samoza građevinske objekte, a u nekim iza vozila, opremu i lijekove. U RS,pak, šteta u privatnom i javnomzdravstvenom sektoru iznosiizmeđu 20 i 30 miliona KM.Domovi zdravlja i ambulante umjestima pogođenim poplavama iklizištima rade u vanrednim uvjeti-ma. U prljavim i uništenim pros-torijama, bez dovoljno opreme ivozila za prijevoz bolesnih, zdra -vstveni radnici pokušavaju pružitiosnovne usluge pacijentima.Dijalizni centar u Doboju još uvi-jek ne može primati svoje pacijente.Direktorica dijaliznih centara uRS-u Sanja Kozlik kaže da su nji-hovi pacijenti iz Doboja i Šamca

smješteni u deset općina BiH te uSlavonskom Brodu i Osijeku, ususjednoj Hrvatskoj.Jevrosima Simić će do daljnjeg,zajedno sa tri pacijenta iz Doboja,ostati u bolnici „Kasindol“.

Manjak vozila: Deset dana Jevro -sima nije imala nikakvog kontaktasa porodicom, a onda ih je saposuđenog telefona obavijestila daje u bolnici u Istočnom Sarajevu.Tu zasad živi. Do obnoveDijaliznog centra u Doboju, za njupovratka kući nema.Svoju kuću posjetila je tek nakonmjesec dana provedenih u bolnici.Iako je Kostajnica pretrpjela velikeštete od poplava, Jevrosimina kućanije poplavljena jer se nalazi nauzvišenju. Sada kući ide dvaput

POPLAVE: VODA POTOPILA I ZDRAVSTVO

U ovogodišnjim poplavama uništena su četiri doma zdravlja i 34 područne ambulante. Ove zdravstvene ustanove rade u jako lošim uvjetima, a neki

pacijenti su prinuđeni liječiti se u drugim mjestima

Pacijenti na velikim mukama

Pacijenti u poplavljenimpodručjima ne mogu dobitisve zdravstvene usluge pase liječe u drugim gradovi-ma i ustanovama koje nisu

pretrpjele štetu...

Za obnovu Doma zdravlja u Domaljevcu potrebno je više oko 200.000 KM

mjesečno, a po nju i ostale pacijentedolazi vozilo hitne pomoći iz dobo-jskog Doma zdravlja.Kada se zbroji pokretna imovinaovog doma zdravlja, ostaju imispravna jedino tri vozila hitnepomoći. Sve ostalo je ili uništeno ilioštećeno. Zamjenica direktoraDoma zdravlja Doboj Anđa Sušićkaže da je ova institucija pretrpjelaštetu veću od 3,5 miliona maraka.Vodena bujica je došla do drugogsprata zgrade Doma zdravlja, što jevisina od oko pet metara, uništivšinekoliko odjela, internu apoteku,mamografski aparat, peći za cen-tralno grijanje, kartotetku, vešer-aj…Od zdravstvenih ustanova uDoboju netaknute su ostale jedinodvije privatne apoteke i Opšta bol-nica „Sv. Apostol Luka“, do kojevoda nije došla jer se nalazi nauzvišenju. Zahvaljujući tome, uovu regionalnu bolnicu dolazepacijenti iz domova zdravlja uŠamcu, Derventi, Brodu, Modriči,Tesliću i Petrovu.

Poharana oprema: U ovu bolnicu jeposlije poplava u Tesliću dovezen iMarin Rašić.„Imao sam infarkt. Došao samovdje iz Teslića u Doboj i odmahhitno u Banja Luku. Ugradio samjedan stent i vratio se ponovo ovdje

u Doboj“, kaže Rašić. Sve je, kaže,išlo po standardnoj proceduri i nijeimao problema sa čekanjem vozila.Ukoliko se, kao Rašić, nađu u hit-noj situaciji, pacijenti sa područjaMaglaja mogli bi biti u problemu.U maju je ovaj grad skoro u pot-punosti poplavila rijeka Bosna, apojedini dijelovi grada su i u juluimali slične probleme.Voda je uništila lokalni dom zdravl-ja i napravila štetu od oko 1,8 mil-iona maraka. Uništena je dijagnos-tika, kotlovnica, kompletna

aparatura sa inventarom, tri vozilahitne pomoći, dvoja kola za kućneposjete, službeno i voziloHigijensko-epidemiološke službe.U Maglaju, koji ima oko 26.000stanovnika, ostala su tri vozila hitnepomoći, stara preko 20 godina.„Najviše ima povreda, infarkta,moždanih udara…“, kaže direktor-ica Doma zdravlja Maglaj EmiraDrnda-Čičeklić. Dodaje da je pri-jevoz pacijenata jedan od težihproblema s kojima se suočavaju.Vozila rade 24 sata dnevno. S njimaprevoze pacijente na dijalizu ili

kemoterapiju do bolnica u Tešnju iZenici, koje su udaljene 40 odnos-no 60 kilometara.U ovom domu zdravlja nije prob-lem samo nedostatak vozila iliaparature, kompletna zgrada je ujako lošem stanju. Ne mogu sezatvoriti nijedna vrata i prozor i toće biti veliki problem s dolaskomhladnijeg vremena.

Zenica pod opsadom: Federalnoministarstvo zdravstva poslalo im jeaparat za dijagnostiku krvne slike,koji su postavili u prljavu sobu bezvrata i prozora. Uz aparat su dobilisamo malu količinu reagensa,odnosno tekućina potrebnih zaanalizu.

Šef Laboratorije Elvir Vehabovićkaže da, uz reagense, nedostaje idruga oprema zbog koje nisuosposobljeni za normalan rad.Nedostaju im mikroskopi, posuđe,frižideri… „Mi trenutno imamodva frižidera, obična, ali taj frižidermora imati određenu temperaturuza čuvanje reagensa. Znači, morabiti digitalizovan da bi se to moglokontrolisati, da ne bi reagensipropali“, kaže Vehabović.Ono što sami ne mogu uraditi,poput određenih laboratorijskih i


U Maglaju, koji ima oko26.000 stanovnika, ostala

su samo tri vozila hitnepomoći, i to stara preko

dvadeset godina...

Dok se ne obnovi dobojski Dijalizni centar, Jevrosima Simić se ne može vratiti kući

Direktorica Doma zdravlja MaglajEmira Drnda-Čičeklić kaže da je prevoz pacijenata veliki problem

dijagnostičkih pretraga, šalju unajbliže bolnice.Za razliku od obližnjeg TopčićPolja, koje je znatno uništeno vode-nom bujicom i klizištima, sam gradZenica nije pretrpio veća oštećenja.Njihove zdravstvene institucijerade kao i ranije, s tim da sadadolazi više pacijenata iz mjesta ukojima se zbog poplava ne moguliječiti.U ovaj grad na liječenje dolaze ipojedini pacijenti iz olovskogmjesta Careva Ćuprija. Zbogaktiviranog klizišta i bujice rijekaKrivaja je odnijela most i prekinulaput, pa je 20 dana područnaambulanta bila odsječena od Domazdravlja Olovo, kojem pripada.Udaljenost ove dvije zdravstveneinstitucije je 32 kilometra.Tokom poplava pacijenti su pre-voženi preko planine Zvijezde doVareša pa potom do zeničke bol-nice, što je put od 150 kilometara ujednom pravcu.

Privatni prevoz: Uposlenica olov -skog Doma zdravlja Ranka Žunićkaže da je tim putem prevezen ipacijent koji je imao moždani udari koji je preživio. Ona kaže da jednevno bilo između 60 i 70 pacije-nata. Ambulanta nema svoje san-itetsko vozilo pa se oko 1.700stanovnika, koji pripadaju ovoj

ambulanti, u slučaju bolesti vozeprivatnim vozilima.Mještanin Ejub Mujezinović, kojiživi sa suprugom i dvoje djece, kažeda se tokom poplava osjećao upl -ašeno.„To je bila vanredna situacija, istok’o i rat“, kaže Mujezinović i sjećase da nikada nije vidio tako visoknivo Krivaje. Plašio se da se neko nerazboli, jer i u normalnim uvjetimanjegova kuća je od Doma zdravlja uOlovu udaljena 40 kilometara.Izudin Kućanović, direktor Domazdravlja Olovo, kaže da su uambulantu u Carevoj Ćuprijitokom poplava dolazili ljekari izZavidovića i Banovića, jer je zbogporušenog mosta ekipi iz Domazdravlja Olovo trebalo između 2,5 i

tri sata vožnje terenskim vozilom, ujednom pravcu.Nada u donacije: Domovi zdravlja iambulante koji su pogođeni majskimili julskim poplavama od resornihministarstava još uvijek nisu dobili nisredstva ni planove za sanaciju. Dosada im najveću pomoć pružajumeđunarodne organizacije. Domzdravlja u Domaljevcu, koji je pretr-pio štetu od oko 200.000 KM, dobioje od UN-ove razvojne agencijeUNDP obećanje da će im finansiratigrađevinske radove, a aplicirali su iza sredstva Japanske ambasade.Direktor ovog doma zdravlja MarioPranjić kaže da su njihova vozilaučestvovala u evakuaciji stanovništ-va u toku poplava i da je vodauništila svu dijagnostiku koja jebila na prvom spratu. Dodaje da suljekari do polovine augusta radili uimprovizovanim ambulantama uprostorijama osnovne škole, ali suse zbog skorog početka školskegodine vratili u Dom zdravlja, nasprat koji nije bio poplavljen.Poplave su prestale, ali suposljedice, kako vidimo, ostale. Itrebaće mnogo vremena, truda inovca da se saniraju, makar u seg-mentima tako osjetljivim i važnimkakvo je zdravstvo.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Sarajevo


Ejub Mujezinović živi u Carevoj Ćupriji koja je od olovskog zdravlja udaljena 40kilometara

U dobojsku bolnicu dolaze pacijenti iz Šamca, Dervente, Broda, Modriče, Teslića i Petrova


Tri mjeseca nakon nezapa mć e -nih poplava u BiH obnovauništenih kuća i zgrada ide

sporo. Pojedini građani još su u šat o -rima, a zima je sve bliže. Iz da na udana oni koji su morali nap u s tii sv -oje domove apeluju, pa čak i prote st -uju, kako bi se konačno vlasti prob -udile i počele ispunjavati obećano.Na terenu je malo toga urađeno,priznaju premijeri kantona koji sunajteže pogođeni poplavama.

“Taktika” vlasti: Stanovnici Žel-jeznog Polja su bez krova nadglavom. Bez struje, bez vode žive unemogućim uslovima. Odopštinskih vlasti traže pomoć i brzureakciju, ali ona je izostala. Očajni

su zbog nebrige vlasti.I u Maglaju, jednom od gradovakoji je najviše stradao tokompoplava, građani su prepuštenisami sebi. Uzeli su stvar u svojeruke. Porodica Terzimehić počela

je renovirati dom. Dobili su donaci-ju od 400 eura, ali s tim novcem nemogu puno toga uraditi. AlenTerzimehić ogorčen je odnosomvlasti prema ljudima koji su u

poplavama izgubili dom:„Razočaran sam u državu. Ja sammislio da je to trebalo ići brže. Onisu nama trebali prije dva mjesecadati neka sredstva da mi krenemoraditi. Sramota je da tek sada neštodobijamo. 15. avgusta je bilo trimjeseca od poplave. A mi smo teksad dobili pomoć, i to 800 maraka“,priča ovaj Maglajlija.No, premijer Zeničko-dobojskogkantona, kome pripadaju oveopštine, Munib Huseinović, imasljedeći plan sanacije i pomoćistanovništvu:„Imamo plan da u proljeće, do kadaćemo završiti izvedbene projekte,do kada bismo trebali povući iodređena sredstva iz svih sredstava i

POPLAVE: NIŠTA OD OBEĆANE POMOĆI

ZZ II MM AA II DD EE ,, AA PP AA RR AA NNII GG DD JJ EEU Briselu se počelo govoriti o nekim milijardama, pa onda o stotinama miliona, nakraju o desetinama. Međutim, ni to još ne stiže do nas ni do drugih koji su stradali

u poplavama, razočarano govori Marijan Oršolić, premijer Posavskog kantona

Stanovnici Željeznog Poljasu bez krova nad glavom.Bez struje, bez vode žive u nemogućim uslovima.Očajni su zbog nebrige

vlasti...

međunarodne zajednice sa dona-torske konferencije, da krenemointenzivno u generalnu sanaciju, asada do zime, do jeseni, do novihkiša da pokušamo obezbijeditiputne komunikacije u što mogućeboljem kvalitetu kako bi senesmetano mogli ljudi kretati, ićina posao i djeca u školu“, kažeHuseinović.Lokalne vlasti uglavnom nemajusredstava da bi pomogle stanov niš -tvu. Većina opština pomoć očekujeod Fonda za podršku nastradalimpodručjima od prirodne nepogodeu Federaciji BiH, koji još nijepočeo raditi. Zbog administrativnihzavrzlama građani ne mogu dobitiono što ih sljeduje.„Nažalost, u Federaciji se sve svelona ovaj fond, tako da mi jednos -tavno u ovom svemu što se događanemamo odgovore za naše građ -ane“, navodi načelnik MaglajaMehmed Mustabašić, koji je i članUO Fonda.

Prazna obećanja: Štete uzrokovanepoplavama u maju procijenjene suna milijardu eura, dok se šteteusljed avgustovskih poplava i nevr -emena još procjenjuju. Federalnavlada uradila sve u svojoj moći dapomogne ugroženima, barem takokaže premijer ovog entiteta NerminNikšić:„Razmjere prirodne nesreće kojanas je zadesila su takve da će obno-va trajati godinama - i ovaj sazivVlade i Parlamenta će uspostavitiokvir za te aktivnosti. VladaFederacije i njene institucije činemaksimalne napore da osigurajusredstva i stvore uvjete za saniranjeposljedica u što je moguće kraćemvremenskom periodu. Vlada je uprotekla tri mjeseca osigurala svo-jim odlukama, što direktno, štoindirektno, sredstva od nekih 100miliona KM, usmjerenih za pomoću saniranju posljedica prirodne

nesreće i veliki dio tih sredstava jeveć operativan i ulaže se na terenu“,tvrdi premijer.No, sa terena stižu dugačije vijesti.Procijenjena šteta u Posavskomkantonu je oko 150 miliona eura, akako tvrdi Marijan Oršolić,premijer tog kantona, puno je

obećano, a malo toga urađeno u ovatri mjeseca:„Od onog što je bilo na donatorskojkonferenciji u Briselu mi uPosavini nismo dobili ništa. Kolikoznam, nisu ni drugi dobili ništa.Tamo se počelo govoriti o nekimmilijardama, pa onda o stotinamamiliona, na kraju se svelo da je tonekih 80 posto kreditni aranžman,20 posto sredstava bi bilabespovratna. Međutim, ni tih 20posto, a smatram da bi i tih 20 posto

jako puno moglo pomoći, još nijedošlo do nas. Sumnjam da će i doći.Mislim da je tamo bilo puno priče,puno parade - međutim,konkretnog rezultata na terenunema“, naglašava Oršolić.

Izborni odgovor: Mnoga mjesta igradovi u BiH, tri mjeseca nakonpoplava, i dalje su neuslovna zaživot, a nema sistemske pomoći nilokalne, ni entitetske, ni državnevlasti. Zbog ovakvog odnosa vlastiprema ugroženima, analitičar EsadBajtal kaže:“Radi se o socijalnoj neosjetljivosti,najblaže rečeno, i radi se istovre-

meno o strašnoj neodgovornosti. Isad imate situaciju da je ljeto naizmaku, da ljudi nemaju skorivišteni stanište, da su izvan svojih kuća.Situacija je, naravno, vrlo drama -tična. Kako iz svega toga izaći? Šta jetu odgovor? Vjerovatno ga trebatražiti negdje u oktobru. Da li će igrađani biti dovoljno osjetljivi, sdruge strane, pa kazniti takvo pon -ašanje? To je pitanje na koje ćemoodgovor imati za dva mjeseca.“

Aida Đugum/RSE


Štete uzrokovane poplavama u maju procijenjene su na

milijardu eura, dok seštete usljed avgustovskih

poplava i nevremena još procjenjuju...

Ko se snađe - snađe: U državnu pomoć teško se pouzdati


barack Obama čuo od raje da

volim „strateške igre“ pa me

pozvao u Brisel kao speci jal -

n og „promatrača iz Bosne“ da pris -

ustvujem partiji šaha između njega

i Vladimira Putina. Na moje opće

iznenađenje, skupilo se tu mnogo

važnih likova, mnogo bivših i

sadašnjih predsjednika država.

Iza leđa Obame, kao navijači, stoje

bivši američki predsjednici: George

Bush, Bil Clinton, Ronald Regan, Ji -

mmy Carter, Richard Nixon, a Pu tin

poveo Borisa Jelcina, Dmi tr ija Me d -

vj edeva, Mihaila Gorba č ova, Leo n -

ida Brežnjeva. Primijetih u prikrajku

i Josifa Visarionoviča Staljina.

Ne znam uopće ko je tu živ, a ko

mr tav od njih, ali vidim da je u pit -

a nju vrlo ozbiljan šahovski meč.

Ok renuh se i u publici ugledah i

sve predsjednike zemalja EU i još

mnogo drugih „specijalnih prom -

atarača“ sa Bliskog Istoka.

Sjedi tu i poneki terorista i skuplja

oklade među prisutnima, ko će pobi-

jediti: Obama ili Putin? Jedan mi liči

na Bin Ladena, ali nisam baš sigurna

da li je to on? Svi teroristi mi isto

izgledaju sa tim svojim bradama.

Ovaj Bin Laden odaje utisak nekog

milog i dragog čov j e ka. Možda zato

što volim bradonje? Uglavnom,

odbih klađenje, jer mi vjera u ljubav

zabranjuje da se kladim i kockam, a i

ne znam na koga bih tipovala?

Zbunjena sam, ja sam iz Bosne, ne

znam čija sam, a i inače mi je vrlo su -

mnjiva ta partija šaha između Ob ame

i Putina. Jeste da me Obama po zvao,

ali ne znam zašto mi je on veći pri-

jatelj od Putina? Ne bih ja njih vrij e -

đ ala izborom strane, a i njih dvojica,

uo stalom, ugodno ćaskaju i pijuc -

kaju piće kao da su rođena braća.

I partija započe: Obama prvi pov u -

če potez. Prepoznah šahovsko otva -

ra nje - damin gambit! Putin se na s -

mija i reče: “Očekivan potez, ali sa

damama se vrlo dobro snalazim“. I

krenu da žrtvuje običnog „pješaka“,

izazivajući Obamu, da bi u stvari ra -

zvio igru, starteški rasporedio fi gu re i

krenuo u napad i osvajanje te ritorija.

Obama odmah posla no vu figuru,

najnovijeg američkog lo v ca, bržeg od

zvuka: žestok odgovor, nema šta!

Pogledah ja malo bolje u tu njihovu

šahovsku tablu i, na nemalo izn en -

ađenje, ugledah tamo kartu svijeta,

podijeljenu na neka čudna polja,

obi lježena zastavama Amerike i

Ru sije. U sredini, bliže Americi,

polja su u znaku EU.

Kod njih dvojice neke zemlje imaju

malo veće teritorije nego što su nas

učili u školi, neke manje, a nekih

uopće i nema. Ne postoje, izbrisane

su sa karte svijeta.

Virim ja da vidim ima li gdje Bo -

sne, zanima me. E, na Bosni vidim

zabodene i američku i rusku i zas-

tavu EU, ali i neke druge za koje

pojma nemam čije su.

Obilježeni smo sa svih strana. Malo

nam je teritorija pomjerena u Srbiju,

Ti ćeš meni damin gambiT!Nije da se hvalim, ali zapalo me da, kao lični Obamin

gost, prisustvujem njegovoj partiji šaha sa Vladimirom

Putinom, u kojoj je bilo svega, naročito prijetnji,

vrijeđanja, ali i tutnjave konja, lovaca i topova

NA VRH JEZIKA

Piše: Sanja Ljubičić

Vrlo mi je sumnjiva tapartija šaha između

Obame i Putina. Jeste dame Obama pozvao, ali neznam zašto mi je on veći

prijatelj od Putina...


malo u Hrvatsku, malo u Albaniju,

malo u Makedoniju, pa nas ima i u

Rusiji i Americi, pa nas nema nigdje.

Sve mi se zbrkalo u glavi, ne znam

da li nas Obama i Putin uopće

ozbiljno shvaćaju i kuže da mi pos-

tojimo, da smo ozbiljna, strateški

važna i neovisna država u sred

Balkana ili se oni samo igraju sa

nama zato što im je dosadno?

Nakon leta „lovaca“ izad šahovske

table, Putin posla „konja“ kao odg o -

vor. Obama odmah gurnu topa, koji

nečujno gađa, ne znaš kada i ka ko,

visoka tehnologija je u pitanju, a

izgleda da taj top može i da leti?

Onako folirantski, Obama reče

Putinu: Nisi ti više tako jak kao što

misliš. Tvoje vrijeme je prošlo.

Rusija nije ono što je bila nekad!

Svi bivši predsjednici Rusije se

složiše sa Obamom. Mene više za -

nima Europska unija, reče Obama.

Iz publike aplauzom odgovori

Herman Van Rompuy, predsjednik

Europskog vijeća. Nakašlja se, u

znak podrške Obami, i predsjednik

Turske. Njemu Obama namignu i

reče: Ne brini, branićemo vas u

slučaju napada „Islamske države“!

Drugi iz EU rekoše da je Turska

oduvijek „njihov najdraži susjed“,

pogotovo sada kada se „prol-

jepšala“. Odmah Obama postavi

novu figuricu na Tursku.

Putin se iznervira i poluglasno

reče: Nema plina, dragi moj, a

napraviću i malu frku u Ukrajini! I

brzo pomjeri te obori figuru naftne

kraljice sa pletenicom.

Obama reče - TTIP! Transatl ant -

sko trgovačko i investicijsko part-

nerstvo sa EU, te ukapani plin iz

Amerike? Zbog tvoje nezakonite

aneksije Krima uvešću ti sankcije,

doda Obama i jednim potezom od -

mah proguta Putinovog konja.

Putin napade središnja polja i kre nu

da kažnjava EU: nema uvoza eur o -

pskog voća, povrća, mesa, ribe, mli-

jeka, itd. Onda Obama pokrenu

svoju pješadiju i poče kažnjavati Pu -

tina. Finansijski, vojno, tehnološki...

Toliko se Obama naljuti da čak i

prekinu partiju. Kaže, radije bi da

igra simultanku sa svim prisutnim

predsjednicima. A ako Putin baš

insistira na svojoj važnosti, može se

pridružiti ostalim.

Jedino se Staljin pobuni i ljutito od -

vuče Putina. Jelcin nazdravi votk -

om Obami i obradova se što će i on

igrati šaha, kao nekad, u dobra stara

vremena.

Ja sva uzbuđena sjedoh za šah ov -

sku tablu i stavih zastavicu Bosne.

Poredah figurice i napravih poteze

1.d4 d5.2.c4. Otvaranje kao Obama

- damin gambit.

Njemu bi drago što slijedim njegovu

strategiju i iznenadi me velikim

poklonom, u znak zahvalnosti meni

i mojoj državi. Ice bucket challenge!

Brzo me posavjetovao da se svi mi u

BiH kolektivno polijemo kantom

vode sa ledom, da to snimimo i

pošaljemo svijetu kao našu poruku

da smo OK.

Svi drugi se, koliko znam, polivaju

u ime ALS (amiotrofične lateralne

skleroze), u ime humanitarne akci-

je, pa ne znam zašto nama Obama

hoće da ohladi glave?

Možda hoće i nas da nauči da igramo

simultanku, sami protiv sviju?

Na Bosni zabodene iamerička i ruska i zastava

EU, ali i neke druge zakoje pojma nemam čije su.

Obilježeni smo sa svihstrana...

Ukrajinski predsjednik PetroPorošenko saopštio je u četvrtak daje u toku ruska vojna invazija naUkrajinu. Porošenko je otkazaoplanirani put za Tursku, na inugu-raciju Redžepa Tajipa Erdogranaza predsjednika, zbog "ruske invaz-ije". Zakazao je hitan sastanak saVijećem za nacionalnu sigurnost iodbranu.Gradonačelnik Novoazovska ranijeje rekao da su proruske snage ušle ugrad uz podršku desetina bojnihkola. "Ukrajina povlači svoje trupeiz Novoazovska da bi sačuvala živ-ote. Ukrajinske se snage sada prem-ješatju prema Marijupolju da biojačali odbranu tog grada koji jepod kontrolom ukrajinskih snaga"objavilo je Vijeće za sigurnost iodbranu.Ruske trupe i separatisti nastavljajuofanzivu sa ukrajinskim snagamana istoku Ukrajine, takođe je nave-deno.

CRKVENI SPOR

Sinod Srpske pravoslavne crkveodlučio je da pokrene crkvenosudskipostupak protiv arhiepiskopa Stefana,poglavara Makedonske pravoslavnecrkve. Razlozi za to su, navodi se usaopšenju, „uporni ostanak uraskolu“, ali i progon arhiepiskopaSPC-a Jovana Vraniškovskog,poglavara Ohridske arhiepiskopije.

Do novih tenzija na relaciji Srpskei Makedonske pravoslavne crkvedošlo je svega nekoliko mjesecinakon što je SPC, na Majskomsaboru, konstatovala da je spremnaza dijalog sa Makedonskom

pravoslavnom crkvom. Uslov za tobio je da arhiepiskop Jovan, kojisluži zatvorsku kaznu zbogpronevere 250.000 eura, budeoslobođen. Dvije crkve u sporu suveć nekoliko decenija, pošto jeMPC, bez dozvole SPC, još 1967.godine proglasila svojusamostalnost.

PRIJETNJAIZ SVEMIRA

Naučnici vjeruju da su blizupronalaska rješenja kako zaustaviti,odnosno spriječiti asteroid 1950DA

POÊLARUSKA INVAZIJA


REÊNO UPAM]ENO Govori blago i nosi dugačak štap,pa ćeš daleko stići.

n Eleanor Roosevelt

Ljudi koje izjeda krivnja misle dase svaki razgovor odnosi na njih.

n Geoffrey Chaucer

Nikad ne povrijedi drugoga. Upravokao što osjetiš naklonost pri pogleduna voljenu osobu, svojom bi dobro-tom trebao obuhvatiti sva stvorenja.

n Dalaj Lama

Glavnu riječ nastojte prepustitisugovorniku.

n Dale Carnegie

Svi mi doduše živimo pod istim ne -bom, ali nemamo svi isti horizont.

n Konrad Adenauer

Misli ispunjene sumnjom i stra-hom siguran su put do neuspjeha.

n Brian Adamas

Šarm je spoj osobnosti i odličnogsmisla za humor.

n Kevin Spacey

Na tuđim pogreškama pametanispravlja svoje.

n Publilius Syrus Publilije

Učenjaku je mišljenje prehram-beno sredstvo.

n Immanuel Kant

Ko u srcu ima makar i rižino zrnoponosa, neće ući u raj.

n Poslanik Muhammed

Nije stvar u tome da se misli, negoda se zna.

n Paul Eliar

Sretan je i velik doista samo onajkoji ne mora ni vladati ni pokazatise da bi mogao nešto biti.

n Johann Wolfgang von Goethe


da udari u Zemlju. Loša vijest je dabi on mogao potpuno uništiti životna Zemlji, ako udari u nju, a dobravijest je da ćete već biti mrtvi tada,jer se njegov udar u Zemljupredviđa 2880. godine.U članku objavljenom u časopisuNature, istraživači sa Univerzitetau Tennesseeju su naveli da bi semogli napraviti zahvati na površiniasteroida tako da se on razbije usvemiru. Šansa da asteroid 1950DA udari u Zemlju 16. marta 2880.godine je jedan naprema 300.Asteroid 1950 DA je stijenaprečnika 1,1 kilometar i kreće sebrzinom od 15 kilometara u sekun-di u odnosu na Zemlju.

ÛDNO OTKRI]E

Planktoni iz mora mogu živjeti usvemirskim uvjetima, pokazalo senakon što su pronađeni s vanjskestrane ruske Međunarodne svem -irske postaje. Naučnik VladimirSolovjev otkrio je ostatke živihorganizama kad je analizirao pro-zore te postaje s njihove vanjskestrane.Misteriozno je kako su se oni tunašli, s obzirom da je stanica lansir-ana iz Kazahstana, gdje nematakvog oblika planktona. NASA jošnije potvrdila pronalazak te kažuda nemaju pojma o morskim

planktonima te da to nije bio pred-met istraživanja.No, dugoživci ili vodeni medvjedićiprimjer su mikroskopski malenihživotinja, vjerovatno sposobnih zapreživljavanje u svemiru.

DREVNA PE]

Ostatke najstarije svjetske Age -peći koja radi na principu čuvanjatopline, pronašao je međunarodnitim arheologa pod vođstvom dr.Marcela Burića. Drevna peć jeotkrivena u ostacima jedne urušenekuće blizu Iloka i stara je oko 6.500godina.''Otkrića neolitičkih peći nisurijetkost, ali ova je bila pravotehnološko čudo toga doba'', izjavioje za Jutarnji list docent naFilozofskom fakultetu dr. MarcelBurić. ''Riječ je o peći koja je natkrivenakupolom i samim tim predstavljasvojevrsni civilizacijski iskorak, jerje mnogo više mogla štititi nastam-bu od požara. Kad imate otvoreniplamen, onda drvo pucketa i žar semože vinuti prema slamnatomkrovu i izazvati požar. Kod ovakvihkupolastih peći znatno je smanjenamogućnost požara'', kazao je Burić.

REÊNO UPAM]ENO Uvijek bismo trebali biti zalju blj -eni. To je razlog zbog kojeg trebaostati neoženjen.

n Oscar Wilde

Mudrost je umijeće dobrog upravl-janja vlastitom voljom.

n Don Bosco

Sreća je u malim stvarima.n John Ruskin

Oprost je jači od osvete.n Bijant

Bolje je povući se iako si u pravu,nego nastaviti ako si kriv.

n Al Khatabb

Ako kočijaš dobro vidi, onda će i saslijepim konjima stići do cilja.

n Johann Nestroy

Ako je nesretan, čovjek je za to krivsam, jer je Bog sve stvorio sretni-ma.

n Epiktet

Ljude ne uznemiruju stvari koje sedogađaju, nego njihovo mišljenje ostvarima koje se događaju.

n Epiktet

Kada se dođe do vrhunca, treba seodmoriti.

n Pablo Picasso

Politika ne mora biti poštena, povi-jest mora.

n Jean Paul Sartre

Ljudska su bića tokom povijestistalno mijenjala naočale krozkoje su gledala na svijet i sebe unjemu.

n Theodore Zeldin

Činjenice ne prestaju postojati kadih se zanemaruje.

n Aldous Huxley

Penzioneri iz Federacije ulti-mativno su zatražili od Vl -ade FBiH povećanje penzija

za pet posto, barem onih najnižih.Kap je prelila čašu kada im je u po -sljednja tri mjeseca isplata penzijapomjerena za sedam do deset da na,a u Fondu PIO i resornom mi -nistarstvu jednostavno rekli - novcanema dovoljno, priliv je slabiji ikako se budu uplaćivali doprinositako će biti isplaćivane i penzije.U RS-u posljednje poplave su rez -ultirale smanjenjem zaposlenih, teje sindikat izašao sa podatkom da je

10.000 penzionera više nego zapo -sl enih, što će u konačnici značitismanjenje penzija.

Šta dalje: Više od 60 posto penzion-era prima najnižu penziju, koja u

Federaciji iznosi 160 eura, a u RS120 eura, dok je samo za hranupotrebno mjesečno izdvojiti više od200 eura. Od oko 635.000 penzion-era u BiH, više od 400.000 živiispod minimuma dostojanstva.Većini penzionera penzija nijedovoljna ni za hranu. Mnogi sebine mogu priuštiti ni neophodnelijekove, napominje Vesna Grgić,zamjenica predsjednika Skupštineudruženja penzionera FBiH:„Umiru ljudi, nemaju od čega dažive. Zar može da živi od 326 ma -raka ako će platiti režije? A znate

SOCIJALNO DNO: MIROVINE ZA NEMIR

Više od 60 posto penzionera prima najnižupenziju, koja u Federacijiiznosi 160 eura, a u RS

120 eura, dok je samo zahranu potrebno mjesečno

izdvojiti više od 200 eura...

Mrtva ekonomija, poplave, izbjegavanje plaćanja doprinosa i vlade koje i ne pokušavaju potražiti ozbiljno rješenje mogu samo dovesti do daljeg pada visine penzija, nikako do povišica koje priželjkuju osiromašeni umirovljenici

UMJESTO ŽELJENOGUMJESTO ŽELJENOGPOVEĆANJA, PRIJE SEPOVEĆANJA, PRIJE SE

NADATI NIŽIM PENZIJAMANADATI NIŽIM PENZIJAMA


kakvi smo mi penzioneri savjesni -najprije ćemo platiti režije, a pa štaostane. Sad su došla vremena daoni to više ne mogu. Sigurnouzdražavaju jednog ili više članovaobitelji. Dakle, šta dalje?“Posljednje poplave u BiH, nakonkojih je više od 5.000 ljudi ostalobez posla, znatno su uticale i nauplatu doprinosa u penzione fon d -o ve. U Federaciji već nekoliko mje -seci isplata penzija kasni od sedamdo deset dana. Nedavno su pen-zioneri iz okoline Tuzle blokiralimagistralnu saobraćajnicu tražećida im se isplati penzija.„Nema penzije, nemamo šta jesti,nemamo šta piti. Djeca nemaju štajesti. I kako da živim? Eto, svi smoovako išli pa nema, nego haj’te kućii gotovo. A mi nismo htjeli ići kući,mi smo blokirali put“, kaže penz -ionerka Fatima Avdić.

Jedan - jedan: U RS kašnjenja subila u protekla dva mjeseca, no uPenzionom fondu kažu kako sestanje stabilizuje. Ipak, manji brojzaposlenih dovodi u pitanje isplatupenzija u narednim mjesecima,kaže predsjednica Sindikata RSRanka Mišić:„Oko 10.000 je više onih koji pri m ajupenziju od onih koji uplaćuju. I to jesuštinski problem koji nije od jučer.Prikupljanje doprinosa i broj upl at -ilaca su ključni problemi u RS-u jerodražavaju kolika je stopa zapo sle n -o sti i koliko uopšte funkc io niše sist -em, odnosno koliko oni koji zapo š lj -a vaju radnike redovno uplaćuju do -prinose i koliko uopšte obračunavajuplatu onako kako je treba obrač un -avati u skladu sa propisima.“

Tihomir Joksimović iz Penzionogfonda RS kaže kako je, prema njih -o voj evidenciji, malo veći broj zap -o slenih u odnosu na penzionere, noto je neznatno:„1,13 osiguranika naprema jedanpe nzioner - to je ono, kako mistručno kažemo, stopa zavisnosti.“Ekonomista Zoran Pavlović kažeda je od ovih podataka alarm an t -nija činjenica da vlasti u BiH uo p -šte ne reaguju na žalbe penzio nera,niti imaju programe za nova zapo -šljavanja: „Situacija koja svakim danom po k -a zuje sve veće i veće probleme upu njenju fondova zdravstva i pen z -i onog fonda pokazuje da praktičnonikakve ekonomske mjere koje bitrebalo da donose, sprovode i real-izuju organi vlasti nisu ni pokre -nute, a kamoli realizovane. Ja mis-lim da ova vlada nije ni sposobna nisvjesna da konstatuje situaciju, akamoli nešto da uradi. Insistiranjena kapitalnim infrastrukturnim pr o -jektima je potpuno pogrešan pris tup,koji neće stvoriti nova radna mjesta,osim što će najveći dio nov aca završi-ti u džepovima tajkuna, a rezultat ćebiti autoputevi po kojima neće bitiautomobila, jer građani neće imatinovaca da se voze. Što se tiče investi-cija u proizvodnji struje, odnosnoelektrosistem, to uglavnom radestrane kompanije, koje na osnovutoga ostvaruju i profit.“

Novca nema: Skupština Udruženjapenzionera Federacije zatražila jeod Vlade FBiH uoči izbora da sepenzionerima barem sa najnižimprimanjima penzija poveća za petposto. To su, kažu, vlasti obećale jošprošle godine. Vesna Grgić, zam-jenica predsjednika Skupštineudruženja penzionera FBiH, kažeda su im u pet godina i uz porasttroškova od 100 posto penzijepovećane jednom - za pet posto:„Vi ste nekad mogli otići na pijacu ikupiti nešto za nekih deset maraka.Šta možete danas? Ne možeteništa. A još će biti gore kad dođejesen, kad pogledate šta su ovepoplave napravili štete.“ Penzioneri navode i da državnefirme samo u Federaciji za doprinoseduguju 190 miliona eura i traže odVlade FBiH da nađu način zanaplatu ovih dugovanja. No, izVlade je stigao odgovor da nijerealno očekivati povećanje, jer novcanema, a navode da je ove godinepenzija već povećana za pet posto.To je za penzionere sa najnižompenzijom iznosilo šest eura više ili -pet kilograma brašna. No, vlastmisli da je to dovoljno. A Grgić,zauzvrat, kaže da ne treba zaborav-iti da su penzioneri najbrojnijiglasači. On kaže:Kad bi samo ta mašina krenula iglasala, sve bi se moglo promijeniti...

Mirna Sadiković/RSE


Posljednje poplave u BiH,nakon kojih je više od

5.000 ljudi ostalo bez posla,znatno su uticale i na

smanjenje uplate doprinosau penzione fondove

Sa ovakvom ekonomijom, penzije se ne mogu podizati


UFergusonu, jednoj od opštinaSt. Louisa, nećete naćinijednog od 70.000 Bosanaca

koji žive u ovom milionskomgradu. Oni su se velikim dijelomnaselili u South Cityju, dijelu gradakoji je, po riječima gradonačelnikaSt. Louisa Francisa G. Slaya,njihovim dolaskom preporođen.Ferguson je od njih udaljen oko 20kilometara."To vam je kao da ste u drugomgradu. Mi o tome saznajemo sa TV-a. Brinemo se jer smo imali sličnusituaciju u prošlosti. Bojimo se damala stvar ne eskalira u nešto puno

veće", kaže o događanjima uFergusonu rođeni Sarajlija BrunoMrčkovski.On je, slično kao i hiljade drugihBosanaca iz Srebrenice, Žepe,Zvornika, Bijeljine, Velike Klad -uše... ratne 1994. došao kod strica uSt. Louis i tu ostao.

Verbalne prepirke: O postupcimapolicije u Fergusonu, ubistvu 18-godišnjeg Michaela Browna idemonstracijama - temi koja serame uz rame uz Bliski Istok,Ukrajinu i Irak našla u udarnimterminima svjetskih medija, Bruno

ima svoje mišljenje."Ima nešto lokalnog stanovništvakoje tu demonstrira, a ima i ljudikoji dođu s namjerom da napravena obje strane probleme. Ne štitimpoliciju, ima slučajeva u kojimarade stvari koje ne treba, ali nisamsiguran da je to bio slučaj ovdje.Možda i jeste, ali treba pustiti da seto istraži", kaže Bruno Mrčkovski,bankar i, kako sebe naziva, hobi-novinar, jer svake druge sedmicevodi radio emisiju na bosanskomjeziku u kojoj emituje vijesti iservisne informacije."Nisam nikad imao konfrontaciju

RASISTIČKI NEREDI U FERGUSONU

NAŠI ZEMLJACI SU PREPORODILI ST. LOUIS

Ubistvo i neredi u Fergusonu, opštini u sastavu američkog grada St. Louisa, punili su ovih dana naslovne stranice širom svijeta. Kao je sve to doživjela

BH kolonija u ovom gradu, koja dostiže sedamdeset hiljada ljudi

sa policijom ovdje. Doduše, ja sambijelac i ne mogu znati kako jecrncima, ali mene su tretirali kakotreba. Ne može se reći da ljudi neidu u iste prodavnice i na iste utak-mice. Ovo što se tamo dešava ipakne bih nazvao rasizmom. Samačinjenica da je neko crnac znaprouzrokovati sumnju, što je žalos-no. Na žalost, postoje ti stereotipipo kojima mnogi bijelci u Americismatraju da su svi crnci kriminalci,što apsolutno nije tačno. Ali ječinjenica da u ekonomski slabijerazvijenim dijelovima grada, gdjepretežno žive crnci, ima višekriminala."Bruno Mrčkovski ukazuje i da suverbalne prepirke sa policijom u St.Louisu normalna stvar."To je meni, kao osobi koja je 80-ihodrastala u Sarajevu, nepojmljivo.Zamislite da ste tada mogli da neštotako kažete našem policajcu. Ja samkod nas u Sarajevu bio svjedokkada je policija isprebijala momkemojih godina, samo zato što sunakon ponoći skakali po praznimstolovima na pijaci. To sam svojimočima vidio. I da budem iskren,mislim da je pretjerano kako sesada u medijima prikazuje policijau Fergusonu", dodaje Mrčkovski.

Opsežna istraga: Džemal Bijedić,rođeni Dubrovčanin, policijski je

oficir (Police Chaplain) zadužen zareligije u St. Louisu, a jedini je kojije u cijelom Misuriju zadužen zamuslimane. Kaže da je biti polica-jac u SAD-u vrlo teško jer imasvakakvih ljudi, sa svakakvim prob-lemima. Veliki broj njih imaprobleme u sopstvenoj kući, štorezultira agresivnošću."Mi smo posebna jedinica kojušalju na teren kada neko pokušavada se ubije. Mi onda razgovaramosa tim čovjekom i odgovaramo gada se ne ubije. Šalju nas na teren ikad je veliko nevrijeme i kada suvanredne situacije kao ovi protesti.Stupamo u dejstvo i kada dolazi doupotrebe sile iz vjerskih i rasističkihpobuda između crnaca i bijelaca,ali i kada se radi o svim vrstamadiskriminacije. Vodimo istrage i šal-

jemo izvještaje nadležnim organi-ma, federalnoj i državnoj policiji."I njegova je jedinica, nakon ubistvamladića crnca, koji je prethodnoukrao kutiju cigareta, bila na licumjesta."Bili smo u Fergusonu, situacija semalo smirila. Ljudi iz Fergusonazahtjevaju pravdu i kaznu za poli-cajca. Dva dana nakon ubistvaBrowna saznao sam da je policajackoji ga je ubio zadobio teže ozljedeblizu oka i da je u Browna ispaliošest metaka. Sada 50 federalnih icivilnih agenata FBI vodi istragu.Oni su išli su od kuće do kuće uFergusonu i ispitali oko 1.000ljudi.”

Rastjerani novinari: Rasizma jeovdje uvijek bilo, kaže Bijedić, kojismatra da je moguće da se policajacbranio i da mu je, "po njegovojprocjeni, život bio u opasnosti". Tajpolicajac, kaže on, još nije daoizjavu i trenutno se čeka na rezul-tate istrage. On, zbog velikog brojaprijetnji, ne može izaći iz kuće ipod zaštitom je lokalne policije.Policija u Fergusonu skrenula je nasebe pažnju i hapšenjem iprivođenjem novinara, pa čak i dvanjemačka reportera, koji su se zaus-tavili na ulici jer su željeli dafotografišu opljačkanu i zapaljenubenzinsku pumpu. Džemalu nijebilo poznato hapšenje njemačkih,ali jeste novinara WashingtonPosta."Kada su ih priveli, odmah je poz-van Washington DC, sve je došlodo Ministarstva pravde i Obame.Obama je odmah rekao da novinarimoraju slobodno izvještavati i da jeto njihovo pravo. Zašto je to


Bruno Mrčkovski kaže kako bh. populacija u St. Louisu ima jako dobar imidž

Postoje ti stereotipi pokojima mnogi bijelci uAmerici smatraju da su svi crnci kriminalci, štoapsolutno nije tačno...

Murat Muratovic i gradonačelnik St. Louisa Francis G. Slay

urađeno ne zna se, ali i s tim u vezise vodi istraga. Istražuje se i zašto jepolicija rastjerala novinaresuzavcem. Problem je, međutim,što su se nasilni demonstrantiubacili među novinare i bacalikamenje i molotovljeve koktele napoliciju. Stoga je novinarimanaloženo da na vidljivom mjestunose akreditacije."Preko dana je u Fergusonu, u kome,uz 88 posto stanovništva tamne bojekože, žive i Palestinci, Afganistanci iVijetnamci, po riječima policajcaDžemala Bijedića, mirno.

"Ljudi raščišćavaju posljedicenereda, ali kad padne noć pojedin-ci, pomiješani sa demonstantima,divljaju, bacaju kamenje i sve štoim se nađe pri ruci. NekimPalestincima, Afganistancima iVijetnamcima su pljačkane radnje,neki su se vratili, a neki su digliruke i otišli", kaže Bijedić.

Dobri i loši: Murat Muratović,također Bosanac iz St. Louisa, pozanimanju inžinjer informatike,

smatra da Bosanci nemajuantagonizam prema tamnoputimsugrađanima i da se ljudi u St.Louisu mogu podijeliti samo nadobre i loše."Ja imam puno prijatelja koji sucrnci, koji su obrazovani i pametniljudi, koji doprinose razvojuekonomije i svega ostalog. A imate sdruge strane mlade momke, kojineće da idu u školu, ne moraju biticrnci, takvih ima i bijelaca. Tonema veze s bojom kože. Kad smose mi iz BiH tek doselili, našaekonomska moć je bila na nuli.Živjeli smo u zonama gdjepreovladava crnačko stanovništvo.Ja lično nisam imao problema. Aliprošle godine smo imali slučaj gdjeje crnac, pri pokušaju pljačke, ušaou prodavnicu naših ljudi i ubionašeg momka, vlasnika prodavnice.Ali to nema nikakve veze sarasizmom, već je u pitanju razbo-jništvo. I jedna osoba koja nije

crnac je 1998. napravila zlo i ubilajednu našu djevojčicu. "

Uspješni useljenici: MuratMuratovic ističe gradonačelnika St.Louisa Francis G. Slaya, koji stalnogovori kako su Bosanci preporodilidio grada koji je odumirao."U smislu da su naši ljudi, kad sudošli, počeli od nule i morali su sedokazivati. Ali oni su pokazali icrnačkom stanovništvu i svimadrugima da je Amerika zaistaotvorena zemlja za svakoga ko želida se dokaže i pokaže i ko je vri-jedan radnik.”Naš svijet je, kaže Muratović,srušio sve te predrasude i prepreke.Ako se, recimo, kaže da ljudi, zbograsizma, ne mogu napredovati,onda pogledajmo šta je sBosancima. Većina bh. populacije uSt. Louisu su muslimani. A u SAD-u trenutno imamo jedan antagoni-zam prema islamu.Osim toga, naši su ljudi stranci,imigranti, a u Americi postoji i tajantagonizam prema imigrantima.Međutim, i pored svega toga suBosanci, kao useljenici, uspjeli u St.Louisu.

Jasmina Rose/DW


Vedad Ibišević također je bio izbjeglica u St. Louisu

Bosanci su pokazali icrnačkom stanovništvu i

svima drugima da jeAmerika zaista otvorenazemlja za svakoga ko želida se dokaže i pokaže...

Dubrovčanin Džemal Bijedić - policajacu St. Louisu, zadužen za nadzor nadmuslimanima u ovom gradu


Sve će Srbin Srbinu da oprosti,

samo izdaju nikad. Problem je,

jedino, što su u mnogim

srpskim glavama kriteriji pomu ćeni,

nakrivo nasađeni, lišeni svak og

morala i pameti, pa pojmovi “izd aje”

i etiketa “izdajice” nikako da se pod-

vrgnu objektivnoj analizi.

Izdajnicima srpskog naroda su, još

od posljednjih prijeratnih godina,

proglašavani svi Srbi koji nisu bili

uz Miloševića i Karadžića, koji nisu

tamburali po žicama velikosrpskog

nacionalizma.

Prvi veliki “izdajnik” bio je Bogić

Bogićević, koji se - kao predstavnik

BiH u Predsjedništvu socijalističke

Jugoslavije - suprotstavio velikosrp-

skim planovima i njihovoj udarnoj

pesnici - JNA.

Kad su krenuli agresija i rat, šu -

mska republika Radovana Kara dž -

ića čak je sačinila i spisak petna est -

ak najvećih živućih srpskih “izdaj -

nika”, kojim je poručila da neće biti

sigurni u svoj život ukoliko kroče

na njegovu teritoriju.

Kao i mnogo šta drugo, u porat-

nom periodu se ni ovo nije promi-

jenilo. I dalje se Srbi dijele na prave

i na krive, na patriote i na izda-

jnike. Ovi drugi su, dabome, oni

koji ne odobravaju važeću srpsku

političku liniju, pogotovo ako u

tome istrajavaju decenijama.

Jedna od takvih ličnosti je Jovan

Divjak, koji je svojedobno proma -

knut u čin generala Armije BiH,

kao značajni i sposobni vojskovođa,

pravi bosanski patriota i čovjek koji

je birao između dobra i zla, a ne

između “svoje” i “tuđe” nacije.

Zbog toga je, sa srpske strane,

oduvijek omražen, često klevetan i

čašćavan raznim pogrdama. Ej,

Srbin uz Bošnjake, pa još njihov

general! To u zatucanu srpsku

glavu nikako ne ide.

A da takvih glava još ima i da ih na

ramenima nose i neki zvaničnici

Republike Srpske, vidjeli smo ovih

dana.

Na suđenju zloglasnom Ratku

Mladiću, kao svjedok, istupio je

Velimir Dunjić. On je tokom rata

obavljao dužnost komandanta

Igmanske brigade Mladićeve

vojske, jedne od brigada koje su

držale Sarajevo pod opsadom od

1992. do 1995. Dunjić trenutno

obavlja funkciju predsjednika

Pododbora Vlade Republike Srpske

za obilježavanje značajnih istor -

ijskih događaja. To je onaj čovjek

koji je u maju ove godine orga -

nizirao šetnju Dobrovoljačkom

ulicom u Sarajevu, u znak protesta

zbog odavanja počasti na tom mjes-

tu poginulim pripadnicima sara-

jevskih odbrambenih snaga.

Kao svjedok obrane, odgovarajući

na pitanje sudije Alphonsa Oria,

Dunjić je nazvao generala Jovana

Divjaka – izdajicom srpskog naro-

da.

„Znam da je to Srbin koji je izdao

srpski narod i prešao na stranu

muslimanskih jedinica. Bio je

jedan od glavnih rukovodilaca

oružane borbe protiv srpskog

naroda“, rekao je Dunjić. I dodao

da bi ga sigurno uhapsio da mu se

uspio približiti.

Naravno, i tada i sada, Dunjić bi

“izdajniku” brzo presudio. Ali, eto,

nije mu se dalo: Divjak je nekako

izbjegao prijeki sud ovog zajap -

urenog nacionaliste. I još mu bježi,

premda mu je srpska politika nam-

ještala razne klopke, od Sarajeva do

Beča.

Sve će ovo jednom biti daleka

prošlost. Valjda će u nekoj budu -

ćnosti srpski narod i njegovi pred-

vodnici shvatiti ono što im još

nikako ne ide u glavu: da su upravo

“izdajnici” oni koji su osvjetlali srp-

ski obraz, da se upravo zbog takvih

ne može govoriti o Srbima kao

kolektivno zabludjeloj naciji.

LAŽNE DILEME: PRAVI I KRIVI SRBI

Etiketa nacionalnih izdajnika još uvijek se, kao ovih

dana u Hagu, lijepi časnim ljudima, poput Jovana

Divjaka, koji su se suprotstavili srpskoj

nacionalističkoj pomami

LOVAC NA DIVJAKA

Piše:

Amra Zimić

Divjak: Trn u oku nacionalista


Stigla sam UNIS u godini kadase useljavalo u «Momu i Uz -eira», velike nebodere na Marin

Dvoru u blizini sarajevske željez n i -čke stanice. ORGIS je bio smješten upoloženu zgradu, između dvije viso -ke, i imao je krasnog direktora, dr Jo -v ana Dutinu, istovremeno profesorana Mašinskom fakultetu. Ja primlje-na za šefa Službe za razvoj i održava -nje softvera, friška sa magistarskomdiplomom, puna samopouzdanja.Pozove me Jovan u kancelariju da bimi predao zadatke pa me pita jesamli ikada projektovala informacionisistem za komercijalu, a ja s'pika:Nisam, ali znam ja to!Jovan me nasmiješen gleda pa pono-vo pita: A kako znaš, Nermana?«Pa radila sam već deset i više godi-na na informatizaciji raznihfunkcija preduzeća, nema razlogada i ovo ne uradim dobro».Jovan me onda prijateljski posavje-tova: Nermana, ako nešto nisi nika-da radila, onda je to prvi puta, i nezalijeći se, ta svijest o nečem što seradi prvi puta je izuzetno važna zanapredak... Eto, odavno već je otišlo to vrijeme uizmagline i zaborave, a meni je osta-lo ono Jovino «prvi puta» kao kredo umnogim životnim situacijama: prviputa mi je bio rat, prvi puta sam bilaizbjeglica, prvi puta sam bila majkajednom sinu, prvi puta sam bilasupruga toga i toga, prvi puta sambila majka drugom sinu i tako dalje...

Svaki konkretan ulazak u novedogađaje je bio prvi puta, pa samučila i vrata otvarala širom da bih štobolje odradila to svoje «prvi puta». I tako došle godine koje zovu «trećedoba» i meni prvi puta u njemu.Dok su se prije javljali prijatelji tele-fonom da kažu kako se neko oženiood poznatih, dijete dobio, razveo se,posao promijenio, nagradu osvojio,danas javljaju o bolestima i smrti.Polako odlazi i moja generacija i ja

se ne učim smrti, nego kako poslijenečijeg odlaska ostati.Prvi puta valja živjeti na svijetu bezovoga ili onoga i zna biti teško. Kaoda mi se omotač, moja aura, sasvakom smrću puni novim rupama. Išto je najteže, to je da tek po nečijem

trajnom odlasku, po svjetlosti i širinitraga koji u duši ostavlja, spoznajemkoliko mi je za moje postojanjeznačila ta osoba. A ništa više nemogu ni uraditi, ni popraviti, tek diomene ugasiti, nekada čak otkinuti,zatvoriti da bih nastavila.Za smrti i odlazak prijatelja Jovino«prvi puta» ništa ne može promijeni-ti, a ni Jovi, eto, davno otišlom, to nemogu više reći. Znam da sam i ja natom letećem ćilimu što se spustionakratko na zemlju, da se on sada zamoju generaciju polako diže; i ja ćuna njemu odletjeti, nema mi druge,po prvi puta, pa kako god to odradila.Učim se, po prvi puta, mnogo o živ-otu, kocke se slažu, sve postajejasnije i sve se po značaju smanjuje.Stari smo koliko nam je suđeno,slučajem i japijom, trudimo se da nebudemo stari, dosadni, ni ružni nisami, a bogme ni bolesni. A sve smousamljeniji i sve smo, na posebannačin, ružniji. Sve smo i samim sebi

Put ka letećem ćilimuZnam da sam i ja na tom letećem ćilimu što se spustionakratko na zemlju, da se on sada za moju generacijupolako diže; i ja ću na njemu odletjeti, nema mi druge, po prvi puta, pa kako god to odradila

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

Piše: Nermana Begagić

Polako odlazi i mojageneracija i ja se ne učimsmrti, nego kako poslijenečijeg odlaska ostati...

dosadniji i sve bolesniji... I sve namje očiglednije to naše ultimativno«prvi puta», za koje znamo da nassigurno čeka. Ali šta od njega?! Ništa nismo zaustavili trajno, ništapromijenili, sve je zajedno i sve je nanašem ćilimu. Svi smo mi zajednobili tek jedan let, trenutak u kome nasje bilo koji su stvarali, pokušavali. Sanama nepoznatim, odlaze oni koji sunam bili zajed nički, neki nas unesr eć -ili, neki radost donosili. A tamo, iza,svi smo isti i nema se šta više vidjeti.Zato se gleda mnogo više nazad, jernaprijed je neodređeno kratko, i on -da se vidi da zaista jedino što odistin-ski traje je žižak života koji smo pr -enijeli, ako je bilo šanse, našom dj e -com ili trajno ga zaustavili. I trag ko jismo mogli i ostavili u dušama on ihkoji ostaju: ima li sjaja, jesu li cr nepruge ili sa nama sve naše nestaje?Ne bih nikako da me po bolu pozna-ju. Svi životi su kao pucnji u vasionuiz puške. Ma koliko daleko kojimetak otišao, svi se, na kraju, nazemlju vrate u slobodnu padu... Jesam li išta naučila i je li ikada ištabilo, osim banalnih radnji, da nijebilo “prvi puta”? Ne znam! Gledajući kako ih se sve

više penje na onaj leteći ćilim iodlazi, smrzavajući se od sve većegbroja rupa na omotaču oko mene,osjećam se kao staro čvornato stablou šumi koja govori - grane se jošmiču... I umjesto da učim, japočinjem da zaboravljam, prvi putasvaki puta zaboravljam.Jovane, sve zaboravljam dok i mene

ne pobrišu daljine. Jer, i odlazak sv a -ki, i tuđi i naš, svima nam je opet je -dno «prvi puta» iza koga nema dalj -ine. Pa čemu onda sav nauk o tome?

xxx

Umjesto oproštaja, ovo pišem uspomen drugu Pavlušku Imširoviću,čiji prah od 22. augusta počiva naNovom groblju u Beogradu. Bilo jeprvi puta biti Nermana, prvi putaimati za druga Pavluška i njemu prviputa biti Pavluško. Žalim i

razmišljam već danima o njemu(kojeg sam voljela, od njega učila i uprepirci se s njim razišla), razmišljamkako je cijeli život utrošio u pokušajuda borba za čovjeka postane svjetskipokret. Ponekad je ljude koji su gavoljeli za te ciljeve gazio. Evo ga sadotišao, a sve ostalo daleko od onogašto je želio. A ipak, ako je čovjek tekćelija u ukupnom tijelu živog orga-nizma, onda je jedino tako i moguće«biti». Niti jedan život nije ni početakni kraj kretanja...Zašto nisam tako razmišljala ondakada smo se družili i zašto veliki brojnas uporno pokušava da sebe proglasi«svime» i zaboravlja na to da smo tekmaleni kotači u ukupnosti, cjelini sv -ega zbivanja i kretanja čovječanstva?Ako je tako, a jeste, onda, Jovo, svonaše bivanje nije «prvi puta» nego«dio puta» i mi maleni sa svim drug -im u njemu. Možda je Pavluško biosvjestan toga, a ja ga nervirala, svodećisvijet, početak i kraj svega, nasopstveno bivstvovanje i učenje, dasmo se, ne razumijevajući jedno dru -go, radi toga prije vremena razišli. Kako god da je, žao mi je: valjanast av iti do svoga penjanja naleteći ćilim.


Svi životi su kao pucnji uvasionu iz puške. Ma

koliko daleko koji metakotišao, svi se, na kraju,

na zemlju vrate u slobodnu padu...


Uranom kršćanstvu celibatnije bio obavezan, svećeni -cima je bilo dozvoljeno da

stupaju u brak. Tako je bilo dopočetka XII vijeka, nedugo nakonšto se hrišćanstvo podijelilo 1054.godine na pravoslavlje i katoličan -stvo. Tek kasnije, redovnici za kojeje celibat bio ideal, zagovarali su daon bude obavezan za biskupe i red -ov nike, a da se svećenici mogu že -niti prije stupanja u svećenički red. Zahvaljujući njihovom insistiranju,na Drugom lateranskom saboru,koji je održan u crkvi Svetog Jovanau Lateranu 1139. godine, donijetaje odluka da sveštenici ne smijustupati u brak, jer će u suprotnombiti izbačeni iz Crkve. Tradic -ionalni Zakon celibata potvrdio je i

papa Pavao VI 1967. godine, papin-skom enciklikom pod nazivom"Sacerdotalis coelibatus", uprkosčinjenici da je i u to vrijeme mladihsveštenika bilo sve manje.

Ideja i dogma: Odstupanja od oveobaveze ipak ima, pa tako svećeniciUnijatske katoličke crkve mogu dase žene, a odnedavno je todopušteno i u Engleskoj, međuanglikanskim svećenicima.Sama riječ 'celibat' latinskog jeporijekla i znači - neoženjen, tj.označava bezbračnost osobe uzreloj dobi. Kada se o njemu gov-ori, uglavnom se misli na obavezurimokatoličkih duhovnika. Smatrase da osoba pristupa celibatu zbog,između ostalog, izbjegavanja

bračnog tereta, odgovornosti, radiostvarenja nekih ličnih ciljeva, zbognemogućnosti da nađe bračnogsaputnika i slično. Celibat se javlja i kao ideja u nekimvjerskim zajednicama da jebezbračnost povezana sa služenjemodređenom božanstvu i da je takav

način života bolji nego onaj u bra -ku. Cijenjen je u hinduizmu, bu -dizmu, te u judaističkim sektama.

Isusov primjer: Kada se radi oKatoličkoj crkvi, njeni predstavnicisu u više navrata raspravljali o uki-danju celibata kao obaveze. Naime,Crkva se danas suočava sa velikimproblemom odlaska njenih svešt -enika. Svake godine širom svijeta seoženi između 500 i 1.000 svećenika,a prema podacima Vocatija -Udruženja svećenika koji su zbogženidbe napustili službu, samo uperiodu između 1965. i 1995.godine u svijetu ih je u brak stupilooko 180.000. Bez obzira na ove poražavajućepodatke, Vatikan ne odstupa odsvog stava, jer za njega se ne radi o

CELIBAT: ŠKAKLJIVO KATOLIČKO PITANJE

BRAK ŠKODI KARIZMIPiše:

Arnisa Gagula

Svećenici Unijatskekatoličke crkve mogu da

se žene, a odnedavno je todopušteno i u Engleskoj,

među anglikanskimsvećenicima...

Zbog pravila o zabrani ženidbe svojih svećenika,Katolička crkva suočava se sa problemom odlaskavelikog broja duhovnika iz njenih redova, ali Vatikan ne odstupa od svoje dogme

Svećenicima (ni)je dovoljna samo svećenička zajednica

većem ili manjem broju svećenikaveć o svećeničkoj karizmi koja setemelji na celibatu. Crkva navodi ičinjenice koje govore u prilog ovojobavezi, zbog kojih je i podržava. Prije svega, Isus Krist - koji jeprimjer svakom svećeniku - i sam ježivio u celibatu. On nije odrediocelibat, ali ga je živio, i ako nekoželi raditi u njegovoj službi, primitće ovu obavezu bez ikakvog pogov-ora. Za Crkvu, život u celibatu jenešto najnormalnije, jer ni u rajunema ženidbe niti udavanja, aupravo raj treba da bude cilj svimvjernicima. U praktično životu celibat pomažesvećeniku koji u današnjem vre-menu podliježe vanjskim svjetovn-im uticajima i koji gubi duhovnukarizmu. Naime, siromaštvo, kojeje nekad bilo glavna odlikasvećenika, nije više karizma koje setreba pridržavati. Poniznost obeć -avaju redovnici, a za pomaganje suzadužene sestre - mis ionarke ljub -avi. Dakle, svećenici se danas malorazlikuju od običnog poslo vnogčovjeka, a jedino što ih izdvaja jecelibat.

Trn ili biser: Predstavnici Katoličkecrkve naglašavaju da celibat neznači usamljenički život, jersvećenik živi u zajednici sa drugimsvećenicima i ima prijatelje. Onostavlja svoju prirodnu porodicu iulazi u novu, duhovnu, kojazahtijeva još veću brigu oko nje.Svećenik celibatom gubi ono na štopo prirodi ima pravo, ali zato dobi-va višestruko, a to je nebesko kral-jevstvo. Apostol Pavao je rekao za celibat daje on "s jedne strane trn u tijelu, alis druge dragocjeni biser za kojeg ćečovjek prodati sve i kupiti ga".Mnogi se, ipak, ne slažu saslužbenim stavom Crkve. Tvrdekako za celibat ne postoji biblijskaosnova i da se ne bi smio nametati

svećenicima. Jer, i u Bibliji stojikako "biskupi trebaju biti bespri-jekorni, jednom ženjeni, trijezni,razboriti i gostoljubivi".

Neki svećenici smatraju da je celi-bat nasilje nad ljudskom ibožanskom prirodom.Što se tiče osjećanja, mnoginaglašavaju da niko ne bi trebaobraniti blagoslovljenu ljubavizmeđu dvije osobe, pa ni ako jejedna od njih svećenik. I Katolička crkva u Hrvatskojostaje bez svećenika, koji suuglavnom regrutovani iz našezemlje, koja je bila prirodni rasad-nik ovog kadra. Stoga mnogisvećenici smatraju da Crkva štoprije treba dozvoliti zaređivanje

oženjenih muškaraca, a dopustitiživot u celibatu onima koji to žele.

Druge zapreke: Ima i onih kojismatraju da celibat nije najvažnijiuzrok pada zanimanja zasvećeničko zvanje. Kao primjer senavode Starokatolička iProtestantska crkva u kojima sesvećenici smiju ženiti, a koje sesuočavaja sa istim problemom,dakle padom zanimanja osoba zaulazak u njihove redove. S obzirom na podijeljena mišljenja,sigurno je da je razlog sve manjempristupu mladih ljudi svećeničkojslužbi i u celibatu, ali i u odrastan-ju u svijetu punom nemorala. Odluku na koji način i po kojimpravilima će živjeti, na kraju, ipak,može donijeti samo pojedinac. Usvakom slučaju, i celibat i bračniživot imaju veliku vrijednost, jeroboje označavaju ljubav, svako nasvoj način. Ljubav prema Bogu -dušom i tijelom, ali i ljubav premapartneru, osobi drugog spola.


Vatikan je u više navrata odbijao inicijative za ukidanje celibata

Za celibat ne postoji biblijska osnova, jer u njoj piše kako "biskupi

trebaju biti besprijekorni,jednom ženjeni, trijezni,razboriti i gostoljubivi"...


Usumrak Drugog svjetskograta se činilo neminovnimsučeljavanje dva svjetonazo-

ra koja su se širila Evropom. UNjemačkoj je divljao nacizam i kogod da je čitao Hitlerovu knjigu“Mein Kampf”, morao je znati danacistički vođa istok kontinentavidi tek kao Lebensraum, životniprostor na kojem, po njegovommišljenju, živi "bezvrijedna rasa" ikoji se nameće kao prostor za širen-je njegovog Reicha.Hitler i njegovi batinaši su i došlina vlast uveliko zato jer su seNijemci bojali "crvenih". A nacistisu već pokazali što misle o

radničkom pokretu. Lijevi političarisu uhićeni ili čak ubijeni.

Izdani ideali: Nisu samo zadrtikomunisti vjerovali da postoji samojedna sila koja bi nacistima moglastati na put: Sovjetski Savez. Stoga

u vijest koja je stigla 23. avgusta1939. mnogi nisu htjeli povjerovati:ministri vanjskih poslova Njem -ačke i Sovjetskog Saveza, Joachimvon Ribbentrop i Vjačeslav Mihai -lovič Molotov, potpisali su "Spora -zum o prijateljstvu i državnim gra -ni cama". Staljin je u Kremlju naz -dr avljao "bratskom" Trećem Rei c -hu, a ni Hitler nije štedio na ljuba -znostima prema vladaru SovjetskogSaveza.Dok se u Kremlju nazdravljalobratstvu sa nacističkom Njema -čkom, mnogi nisu željeli vjerovati utakvu izdaju komunističkih ideala.Čak i mnogi zadrti nacisti u Nje -

PODSJEĆANJA: SPORAZUM HITLERA I STALJINA

I dok je već objavljenisadržaj tog sporazuma biosramotan, još je užasniji

bio njegov tajni dio:Poljska mora nestati,

a baltičke zemlje -uključujući Finsku, Berlin

prepušta Moskvi...

Prije 75 godina potpisan je “Pakt o prijateljstvu” nacističke Njemačke i SovjetskogSaveza. Mnogi komunisti Evrope tog dana su plakali, a i mnogi uvjereni nacisti

nisu shvaćali što to čini njihov vođa, koji je prezirao i Ruse i komuniste

OODDLLAAGGAANNJJEE JJEE TTRREEBBAALLOO

II KKOOMMUUNNIISSTTIIMMAA II NNAACCIISSTTIIMMAA


mačkoj nisu baš razumjeli zašto jepreko noći iz medija nestao svakinapis o "opasnostima komunizma"i "crvenoj prijetnji", baš kao što su iiz sovjetskih kina nestali antifa -šistički filmovi poput Feuc htw -angerove "Obitelji Oppenheim". Onovim "prijateljima" se i u SSSR-upreko noći pisalo samo najljepše.I dok je već objavljeni sadržaj togsporazuma bio sramotan, još jeužasniji bio njegov tajni dio: Po -ljska mora nestati, a baltičke zemlje- uključujući Finsku, Berlin pre-pušta Moskvi. Ne samo to: Moskvamože "razumjeti" kako i političkiprotivnici nacista ne mogu samotako šetati Sovjetskim Savezom.Tako je i sovjetski NKVDsurađivao s Gestapoom i uhitiočitav niz njemačkih komunista kojisu našli utočište u SSSR-u kako biih izručio Nijemcima. Ta je sudbi-na zadesila i Margarete Buber-Neumann koja je predana Nijem -cima i strpana u koncentracionilogor i tek čudom preživjela rat.

Mnogi njeni drugovi su likvidirani- i to od sovjetske tajne službe, kao"usluga" nacističkim prijateljima.

Nafta za oružje: Danas znamokako je taj sporazum bio ciničan ipragmatičan dogovor dva diktatora.

Njemačka je željela da SovjetskiSavez bude zadovoljan kad samo ne -koliko sedmica kasnije krene u os v -aj anje Poljske. Istovremeno, sp o r az -u mom je dogovorena trgo vinska ra z -mjena po kojoj će Reich od Sta lj -

inove države dobivati naftu i važnesirovine za oružje i vođenje rata.A Hitler je, i kad se srdačno ruko-vao sa Molotovom, znao da je sve tolaž i da će napasti Sovjetski Savezčim "sredi" Zapad. Velika Britanija iFrancuska se možda čak i nećeupuštati u rat ako u njemu ne sud-jeluje i SSSR, mislio je Führer.Staljin je, pak, znao nešto drugo:on je na papiru imao milione vojni-ka i hiljade tenkova, ali u svimnjegovim čistkama su već davnobili likvidirani mnogi sposobni ofi-ciri. Ne može niko biti niti blizu"Velikom Staljinu", bilo je geslo podkojim su uklanjani. Čak kad bi ibilo sposobnih komandanata i kadabi oni, a ne politički komesari,zapovjedali vojskom, ostaje jošgolema granica na istoku, prema

Kini. Tamo je Japan već pokazaosvoje agresivno lice, a potrajalo bimjesecima dok se jedinice ne prem-jeste sa krajnjeg istoka na granicuprema Reichu.

Kraj “idile”: Povjesničar Jörg Gan -z emüller smatra da je Staljin vjer -ovao da je, na ovaj način, dobio navremenu da osposobi svoju vojsku,dok će se Njemačka "klati" sa zap a -dnim zemljama - kao što je to bilo uPrvom svjetskom ratu. Rat Nje m a -čke i Sovjetskog Saveza će se dog -oditi, ali tek kad on, Staljin, to budeželio. A do tada od Nijemaca je čakdobio savremene tenkove i avione,oružje, eksplozive i municiju, pog o -ne za proizvodnju oružja, čak i je d -an bojni brod - Lützov. I povrh to ga,dobar dio Poljske plus zemljeBaltika.Zato je Kremlj bio odlučan vjer ov -ati u taj "bratski sporazum" dos lo v -ce do posljednje sekunde. Još 22.ju la 1941. je na granicu Reicha sti g -la kompozicija sovjetskog vlaka sru d ama i naftom, shodno ovoj "sur -adnji". Čak i njemački vojnici nagranici su bili iznenađeni.Jer, "Operacija Barbarossa", kako jenazvan napad na Sovjetski Savez,već je bila počela. Ali, trebalo jenekoliko dana da i Staljin u topovjeruje.

Anđelko Šubić/DW

Rusi su od Nijemaca dobilisavremene tenkove i

avione, oružje, eksplozive imuniciju, pogone za

proizvodnju oružja, čak ijedan bojni brod -

Lützov...

Hitler sa ministrima koji su potpisali sporazum Berlina i Moskve

Staljin je mislio da će dogovor duže da potraje


Prije nekoliko dana vjerovatnonije bilo iole važnije med -ijske kuće u svijetu koja nije

prenijela vijest o smrti utemeljiteljasuvremene joge, jednog od najpo z -n atijih svjetskih učitelja B. K. S. Iy -engara. On je napustio svoje ovoze-maljsko tijelo u 95. godini života.Stotine hiljada praktikanata nje-govog sistema joge širom svijetaodalo je počast autoru bestselera„Light of Yoga“ (Svjetlost Joge) i

šegrtu Tirumalaija Krishnam ach -aryaje, „oca joge“ i njegovog punca.

Tihi život: Svjetsku slavu Iyengaraje stekao početkom pedesetih go -dina prošlog stoljeća podučavanjemjoge poznatog violiniste JehudijaMenjuhina. Autor je četrnaest knji-ga, a proteklih trideset godina bio jepočasni učitelj u vlastitom memori-jalnom joga centru u Puneu(Indija), kroz koji su prošle dese-

tine hiljada praktikanatajoge sa Istoka i Zapada.Kina je njegovu tehnikučuvene „Iyengar joge“ uv -ela u škole (u kojima se onauči kao obavezan školskipredmet). Njegovo pre z i -me ušlo je u Oxfordski rje -čnik, a tokom tihog životaIyengar je bio i veliki fila -ntrop, naročito prema zo -ološkim vrtovima kojimaje redovito donirao novac.Inače, sam izraz „joga“,koja označava sistemdrevnih duhovnih i tje-lesnih vježbi porijeklomiz Indije, potiče od san -kritskog izraza „yuj“, štoznači sjediniti, kome jedodan sufiks „ghan“, koji

znači upotpuniti. U prenesenomsmislu, joga označava JEDINST-VO, tj. sjedinjavanje individualnogsa univerzalnim, mikrokozmosa samakrokozmosom, konačnog sabeskonačnim.Prema drevnoj vedskoj filozofiji iučenju joge, svaki pojedinacpredstavlja neograničen potencijalsvijesti koja prožima cjelokupnumaterijalnu kreaciju, univerzum.

Međutim, problem sa ovim je štovećina nije svjesna ovog potencijalazbog poistovjećivanja sa pojedin -ačnim tijelom, egom i zavodljivommaterijalnom prirodom.

Prvobitna priroda: Usljed nezado-voljstva nepotpunim obrazovan-jem, nametnutim, stresnim i nep -rirodnim ritmom života, a počestou potrazi za odgovorima na pitanjatipa ko smo mi, otkuda dolazimo ikuda idemo - ljudi počnu praktici-rati jogu da bi otkrili svoju istinsku

JOGA: PUT DO SAMOG SEBE

Kroz joga centar nedavno preminulog utemeljiteljasavremene joge B. K. S. Iyengara, u Puneu (Indija),prošle su desetine hiljada praktikanata, njom se bavestotine hiljada ljudi, a Kina je Iyengarovu tehnikuuvela u škole u kojim se ona uči kao obavezan predmet

NAŠE TIJELO JE ZDRAVOAKO ČAKRE DOBRO RADE

Piše: Šefik Avdagić

U potrazi za odgovorimana pitanja ko smo, otkudadolazimo i kuda idemo -ljudi počnu prakticiratijogu da bi otkrili svojuistinsku ili prvobitnu

prirodu...

Iyengarove knjige čitaju se u cijelom svijetu

ili prvobitnu prirodu. Uostalom,kako ništa u životu nije „onako“ nislučajno, na to nas navodi naš jeziku kome riječ „kosmos“ u sebi sadržipitanje – ko smo!?Iako se joga u postojbini Indijismatra sredstvom prosvjetljenja, usadašnje vrijeme, mnogi ljudi,naročito na Zapadu, najčešće vje ž -b aju jogu radi fizičkog zdravlja,razvijanja koncentracije, a neki izodređenih filozofskih ubjeđenja, dabi postigli unutrašnji mir i ravn ot -ežu. Joga vježbama se može postićimnogo ako se vježba redovito iuporno. Rezultati joge se razvijajuprirodno i postepeno. Smatra se dase jogom liječe ili ublažuju raznevrste bolesti i poremećaja.Da bi, pak, pobliže objasnili djelo-vanje joge, možda je najboljekrenuti od nekih već općepr ihva -ćenih pojmova kao što su bioen-ergija ili biomagnetizam (unive rz -alna kozmička energija) koja je pri -sutna u svakom živom biću. Ono jeu svojoj biti energetsko biće okokojeg je prožet sustav međuza -visnih polja.Čitav je svemir prožet tim poljem,

odnosno biomagnetizmom. Svakuemociju, misao, osjećaj i akciju,možemo promatrati kao pražnjenje

energije koja isijava iz lokalnogpolja određenim brojem titraja.Energetska polja svih živih bića,dakle, potekla su iz kosmičkogenergetskog polja koje nas napajaenergijom, a koja ima svijest.

Sedam čakri: Za putovanje po ma -terijalnoj stvarnosti potrebna namje svijest i fizičko tijelo koje, osimvidljive grube forme, isijava (samonekima vidljivu) auru - energetskumatricu koja se nalazi oko fizičkogtijela i ima sedam osnovnih slojeva.Aura svake pojedine osobe napajase energijom univerzalnog energ -etskog polja te zatim proslijeđuje u

fizičko tijelo putem energetskihvirova koje zovemo čakrama. Čakretu energiju usisavaju i po energet-skim kanalima (nadijima) šalju užlijezde s unutrašnjim lučenjem, uživce i krv. Svaka od sedam glavnihčakri je povezana s njoj odgo varaj -ućim organima, žlijezdama i splet -ovima živaca.Prema učenju joge, koje dajedetaljne upute za maksimalnouravnoteženo funkcioniranje duhai tijela, riječ „čakra“ na sanskrituznači „točak“. Riječ je o ener ge ts k -im centrima smještenim duž kičm -enog stuba koji anatomski odgo-varaju žlijezdama s unutrašnjimizlučivanjem. Čovjekovo energe -tsko tijelo ima sedam glavnih čakri(energetskih vrtloga), koje imaju iulogu senzora, te registriraju ipromjene u okolini. Ti energetskicentri obavljaju niz funkcija i služekao vrata kroz koja energija prolaziizmeđu astralnog i fizičkog tijela.Emocije su, zapravo, opseg širenjafrekvencije energije i ne nastaju ufizičkom tijelu, iako ondje izaziva-ju hemijske reakcije. One nastaju uastralnom tijelu, tijelu emocija, te


Iako se joga u postojbiniIndiji smatra sredstvom

prosvjetljenja, u sadašnjevrijeme, mnogi ljudi,naročito na Zapadu,

najčešće vježbaju joguradi fizičkog zdravlja,

razvijanja koncentracije...

Iyengar je bio šegrt Tirumalaija Krishnamacharyaje, „oca joge“ i njegovog punca...

se preko čakri, kroz eteričnog dvo-jnika, prenose do tijela.Svaka od sedam čakra prenosienergiju koja vibrira određenomfrekvencijom.

Rad na sebi: Kratko rečeno, čovjek jeduhovno, mentalno, emotivno ifizički zdrav ukoliko su mu čakreusklađene i otvorene za protokenergije. Kontinuirana vrtnja svihčakri u smjeru kazaljki na satu pred-stavlja njihov prirodni smjer kret -anja. Ako čakra ne može metaboli z -i rati energiju, kažemo da je blokira -na. Narušena energetska ravnotežaza rezultat daje nepr a vilan rad nekečakre i njen izmijenjen oblik, što semože manifestirati kao duhovno,psihi čko, emoc ion alno ili fizičkooboljenje. Dakle, ako vam čakre nerade kako treba, onda ste odličan„kandidat“ za ne ku bolest koja vamdugoročno mo že zagorčati život.Oni koji se, pod stručnim nadz or -om učitelja i majstora joge, odlučeza „rad na sebi“, u biti pokreću pro-ces uspostavljanja normalnog rada,otvaranja čakri preko kojih je om -ogućen pristup kosmičkim funkci-

jama elemenata i sposob nosti nakoje se odnose. Kada su čakreotvorene, doživljavamo kos mičkuprirodu ovih faktora kao dio naševlastite dublje svjesnosti. Uči motajne stvaranja i stapamo uni-

verzum u naše vlastite umove.Kako budimo naše suptilne energije isposobnosti, možemo doživjeti sup-tilne zvukove, svjetla ili vizije (bož -anstava) u području trećeg oka. Alitakva iskustva mogu se pojaviti punoprije nego što je bilo koja čakra otvo -rena. Da bi se suptilni centri doveli ufunkciju, kruti ili fizički centri mora-ju biti stavljeni u stanje mirovanja iliravnoteže. To je razlog zašto praksajoge razvija mirnoću tijela, daha, čulai uma, osobito kroz rad s čakrama, skojim dolazi do obrtanja procesastvaranja, kako bismo se mogli vratitiu Jedno (što je krajnji cilj svakeistinske joginske prakse).

Narušena energetskaravnoteža za rezultat dajenepravilan rad neke čakrei njen izmijenjen oblik, štose može manifestirati kao

duhovno, psihičko,emocionalno ili fizičko

oboljenje...

I muzikoterapija sesve češće definirakao medicinsko-psihološki načinliječenja bolestip o m o ć umelodičnog zvuka,tj. muzičke forme.Ona još uvijek nijedovoljno istražena,što svakako nimalone umanjujesvakodnevne rezul-tate koji govore onjenoj uspješnosti.Vibracije zvuka djeluju na sveprocese u mozgu i time direktnoutječu na kognitivne (saznajne),emocionalne i tjelesne funkcije,što muziku svrstava u djelotvornoterapijsko sredstvo.

Naučna istraživanja su dokazalada zvuk utječe na stanice i organe,a samim tim djeluje na stanje svi-jesti, harmonizaciju lijeve i desnestrane mozga, krvni pritisak,cirkulaciju, disanje i druge pro-cese koji se odvijaju u tijelu.

LJEKOVITA muZIKA

Čovjekovo energetsko tijelo ima sedam glavnih čakri...



Rijetki su danas majstori kojicijelu kuću mogu ručno na p -raviti. Neimar Miladin Mir -

ković sa Golije, tačnije iz sela Sasa,opština Raška u Srbiji, pravi drvenekuće onako kako su ih njegovi precipravili prije sto, dvjesta godina.Drvo je smrča, alat je najjednos tav -niji, stari, kuće ekološke. Pomažemu sin Ilija, gimnazijalac koji ima18 godina i već je kalfa kod svogaoca. Želi da nastavi ovaj stari zanat.

Porodični amanet: Otac i sin kažuda rade sa puno ljubavi. I isplativoje, posebno u vremenu kada sevraćamo prirodnim materijalima izdravom načinu života.„Proizvodimo tradicionalno dina -rske kuće, vajate, vodenice potoč -are, ambare i sve ono što su našistari radili prije sto, dvjesta godina iproizvodili od čistog, zdravog, eko -loški razgradljivog materijala – dr -veta smrče sa Golije. Moja porodicato radi još od devetnaestog vijeka,naš prađed Petronije Mirković je toradio“, kaže Miladin za RadioSlobodna Evropa.„U ovom poslu mi koristimo starealate, jednostavne, to su tradicio -nalne bradve, prisjeci, tesle, sjekire,onako kako je nekada rađeno, bezupotrebe tih nekih novih alata.Radimo sve ovo iz velike ljubavi. Popredanju, stari su nam ostaviliamanet da nastavimo posao“.Kada je riječ o tehnici rada, Mil -adin napominje da je tajmingveoma važan kako bi se drvo dobroobradilo:

„Ovo smrčino drvo ne prema zuje -mo ničim, vodimo računa da gaodsiječemo u periodu van vegetaci-je, da se u njega ne bi uselilidrvotočci poslije eksploatacije. Toje jedna od tajni očuvanja ovihnaših objekata. I to drvo stari, dobi-ja onu jednu patinu mahagonija,odnosno onu sivkastu boju. U ovimkućama je izuzetno prijatno živeti.Sam toplotni koeficijent brvana od82 milimetra je ravan zidu od 37centimetra omalterisanom sa objestrane. A plus drvo diše.“

Brzo, a dugovječno: Sin Ilija kažeda je puno naučio uz oca i planira

da nastavi ovaj posao i tradicijusvoje porodice.“Upisaću fakultet na kojem ću moćida saznam još mnogo stvari vezanihza ovaj zanat, a onda se vraćam daradim ovaj divni posao“, kaže Ilija.Naručioci ovakvih kuća su, kakokaže Miladin, oni koji znaju šta jevrijedno. Oni koji to ne znaju, traženeke gipseve, laminate i ostala“čuda” puna raznih otrova. Rok ukojem oni mogu da napravestarinsku kuću prosječne površineje jedna građevinska sezona. Dakle,oko osam mjeseci. A Miladingarantuje da je vijek trajanja takvekuće - sto godina.

STARINSKE KUĆE, NOVI MAJSTORI

NEIMAR SA GOLIJENaručioci starinski građenih kuća su oni koji znaju šta je vrijedno. Drugi

traže gipseve, laminate i ostala “čuda” puna raznih otrova

Miladin i njegove alatke


Vrijeme je osciliralo ludo... časse palio žuti, čas nara n dž -asti, čas crveni meteoalarm.

Ujutro bi bilo ledeno, popodnesparno i bez zraka, a već par satiposlije nebo bi se sručilo i ona nijemogla više normalno funkcionirati.U glavi joj je bubnjalo, oči su jepekle, a raspoloženje, tako-tako.Cijeli dan je bila u pogonu i sad binajradije samo spavala, ljenčarila,gluharila, dangubila....Telefon joj je zavibrirao. Poruka:„Ima li tog teksta?“- Hm... Gdje me sad nađe... Baš minije ni do čega – kontala je, ali štose mora, mora. Obaveza je obaveza.Tromo se privukla uz kompjuter iotvorila novi dokument. Bjelina jojje bola oči, ali joj se tog dana bijeliloi u glavi. Tabula rasa. Šta da piše?Baš joj ništa na um ne pada.Tupo je gledala desetak minuta ipokušavala nešto početi, al' nijeišlo. Kriza. - Nek' malo odstoji, švrljaću po

netu – i počela je da klika i otvaraprozorčić za prozorčićem, nekevijesti, knjige, filmovi... a onda sezaustavi na jednom oglasniku i licejoj se ozari.http://v2.pik.ba/artikal/11395989/naucni-doktorski-rad-doktorska-dis-ertacija-seminarski/ - Kako genijalna ideja! – pomislilaje čitajući nevjerovatan sadržaj:NOVO NA TRŽIŠTUGENIJALNI TIM STRUČNJAKAZA GENIJALNE RADOVEDOKTORATI, MAGISTARSKI,DIPLOMSKI, SEMINARSKI,STRUČNI, NAUČN OISTR AŽ -IVAČKI RADOVI, ESEJI, LEK-TIRE, STATISTIKA!!! SVI SE JAVLJAJU NAMA„Profesionalni tim ljudi u rekord-

nom vremenskom roku radi svevrste kvalitetnih naučnih radova uoblasti prirodnih i društvenihnauka po ekstra niskim cijenama... Naš tim garantuje profesionalanpristup pisanju radova s vlastitimistraživanjem i detaljnu provjeru usoftverima za plagijatizam u svimdostupnim bazama na više jezika. Svi radovi su bazirani na ozbiljnoj irelevantnoj akademskoj građi izodređene naučne oblasti! Sva liter-atura je pažljivo citirana, navedenahronološki, a eventualni izvoriunutar navedene građe brižno suprovjereni! Sve napisano nastojimo obogatitioriginalnim naučnim doprinosima,stojimo iza istinitosti informacija! Cijene su prilagođene tržištu Bosnei Hercegovine i ovise o više faktora:vrsti, temi, obimu rada i nizudrugih faktora. Ali, to nije sve: Za sve naše radovedobijate BESPLATNO vrhunskuprezentaciju (kod doktorskih, mag -istarskih, diplomskih i naučnoi stra -živačkih radova), govor prilikomjavne odbrane rada, konsultacijekod izbora teme, savjetovanje, lek-torisanje - piše na kraju tog oglasa.Na krajičku usana zaigrao joj jeosmijeh, a kako i ne bi, jer upravo jepročitala:

GENIJALNI RADOVI

SAMO ZA DESET MARAKANa krajičku usana zaigrao joj je osmijeh. A kako i ne bi, jer upravo je pročitala: Esej manjeg obima za 10 KM, u roku od 24 sata, upravo ono što joj treba. K'o kec na desetku

PRIČAM TI PRIČU

Piše:

Džana Zimić

Profesionalni tim ljudi urekordnom vremenskom

roku radi sve vrstekvalitetnih naučnih radova

u oblasti prirodnih idruštvenih nauka po

ekstra niskim cijenama...

- Esej manjeg obima za 10 KM uroku od 24 sata - upravo joj to treba.K'o kec na desetku.Brzo je napisala e-mail na adresugenijalaca. I transakcija je obavlje-na. Internet majka!Rok da uredniku pošalje tekst isti-cao je upravo za manje od 24 sata. - Šta je 10 KM?! Niko neće skontati,a ja ću se, eto, toliko žrtvovati radislobodnog dana. Mozak me ionakoboli od konstantnog klikeranja... –mislila je dok je stiskala SEND.Na TV-u je počinjala „Grand para-da“ – samo nek' je veselo, mladiBosanci pjevaju k'o nikada, iza sešepure šljokičaste djevojčice ugaćicama, neki debeli masni tipovipričaju viceve i sve je baš potaman dase u neradu uživa... Barem 24 sata. Zavalila se u fotelju i digla noge nastol. Uživala je u tom osjećaju preli-jevanja u sistemu spojenih krvnihsudova.- Banja!

A kako i ne bi bila, prvi put je imalaosjećaj da neko za nju rilja. I savjestje uopće nije grizla.- Ako tamo neki pjevač može dapođoni pjesmu i od nje napravi hit...ako onaj direktor firme i predsjednikupravnog odbora, ugledni članstranke, stručnjak što nije čitao ni izbukvara... može fotokopiju diplomeda poturi k'o original... ako onajslikar može da kaže da je farbanjeprinta majstorija... akoautomehaničar može da zida, mesarda šiša, trgovkinja da se za gospođuministarku predstavlja... ma šta imaveze. Jedan tekst, 10 maraka.

I noć je brzo prolazila... Muzika jetreštala, raja je pljeskala,smjenjivale su se reklame - čaj zamršavljenje, tablete za superpo-tentne... lijepe žene i zgodnimuškarci... Baš je bila umorna...

***Mobitel je opet vibrirao i praviočudne zvuke, brzo je na nogeskočila.- Kol'ko je sati? – bunovno je bacilapogled na kazaljke. Panika!„Tekst!“ – glasio je SMS urednika.Nije se ni umila, otrčala je za kom-pjuter i opet se ozarila. Inbox je biodovoljno krcat – jedna nepročitanaporuka. Subject: Genijalni radoviza 10 KM.Sve je u tekstu bilo super, nije imalazamjerki. Bolji ni sama ne binapisala da je mogla. Brzo ga jeproslijedila šefu i odmah pomislila:- Oduvijek sam htjela biti doktornauka...


Sve je u tekstu bilo super,nije imala zamjerki. Boljini sama ne bi napisala da

je mogla. Brzo ga je prosli-jedila šefu i odmah pomis-lila: Oduvijek sam htjela

biti doktor nauka...

OD ÊGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 [email protected]

Documents

Spektar broj 12