Upload
magazin-spektar
View
236
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Glavni urednik: Vlastimir Mijović
Citation preview
PRIMJERI: KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE
PRAVDA NA STRANPUTICI
KUKAVIČLUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSUĐEMMETEOROPATIJA: KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS
Broj 9 Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 08. 08. 2014.
KUKAVI^LUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSU\EM
PRAVDA NA STRANPUTICI
TRI UZORNA GRADA
KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE
Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Uređuje redakcijski kolegij l DTP: BekirTvrtković l Kontakt: [email protected] l Prenošenje tekstova u drugimmedijima, uz naznaku izvora, potpuno je slobodno
Sve dok ovom državom vladaju političko-poslovneoligarhije, naše pravosuđe će biti korumpirano,uplašeno i nepravedno. Kako će se boriti protiv mita,ako je i samo zahvaćeno tom bolešću Str. 6
Uz pomoć njemačke organizacije GIZ,općine Teslić,Tešanj i Žepče su se ekonomski preporodile, toliko dasu od strane čuvenog londonskog lista FinancialTimes uvrštene u 10 destinacija najzanimljivijih zasvjetske investitore Str. 10
PROPAST DOMAĆE AVIO-KOMPANIJE
BH AIRLINES JOŠ LETI,ALI SE NE ZNA - DO KADA?
Višegodišnja borba za goli opstanak ove posrnulekompanije, u većinskom vlasništvu Federalne vlade, jošse vodi, iako su partnerstvo s njom odbili svi poznatijiavio-prevoznici kojim je to nuđeno Str. 16
KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS
OBLA^NO NA NEBU, OBLA^NO I U NAŠOJ PSIHI
Uglavnom se smatra da tmurno i promjenjivo vrijeme,koje nas već dugo prati, ljude čini tmurnim i nervozn-im, da izaziva tzv. sezonske depresije. Kako pokazujejedno njemačko istraživanje, svi ne moraju da budutome podložni Str. 32
nezadovoljstvo što tri mjesecanakon poplava njihova egzistenci-jalna pitanja nisu riješena.Vozila i predstavnici civilne zaštitepokušavali su odčepiti ispusnekanale, a na putu je bilo i nekolikospecijalnih vozila, kojima upravljabritanska vojska, onaj interventibataljon koji je nedavno došao uBiH.Govori se kako su ovi vojnici došlida bi kontrolirali moguće nerede unašoj zemlji. Ako ih bude, sudećipo ovom događaju, oni bi mogli bitiizazvani upravo dezorganizacijomdržavnih službi koje ne znaju šta ćeni sa majskim, a kamoli sa ovimpotopom.
KROKODILSKESUZE
Ćutanje je zlato, kaže naša staranarodna poslovica. Kao i mnogeočigledne činjenice, naši političariignorišu i ovu izreku. Kad bi moralida ćute, jer govorom samo daljenerviraju ionako uznemirenegrađane, oni pričaju. Štaviše,očekuju da građani više vjerujunjima nego svojim očima!Zlatko Lagumdžija jedan je odtakvih. On nikako da razumijekako propaganda ne može ništaloše da popravi. A tako neštopokušao je ponovo na svominternet blogu, tobože sesaosjećajno obraćajući javnosti. “Sila nebeska kao da nam ponovošalje poruku: prestanite podijeljenipametovati - počnite ujedinjeniraditi”, poručuje Lagumdžija.Naravno, riječ je o novom talasupoplava i novim problemima koji
Britanski maga -zin „Euromo -ney” izračunaoje kako našazemlja imanajveće šanse dabankrotira u sko-rije vrijeme.Prema njihovim
kalkulacijama, BiH ima najalar-mantniju situaciju i šanse od 27,4posto da bi mogla bankrotirati unarednih godinu dana.Prema navodima magazina"Euromoney", razlozi za mogućibankrot su majske poplave zbog kojihse zemlja dodatno zadužila, visokastopa nezaposlenosti, korupcija ikontinuirana politička nestabilnost.Komentarišući pisanje "Euromoneya"o mogućem bankrotu naše zemlje,ministar finansija BiH Nikola Špirić jeda se “ričom o bankrotu želi poslatiporuka da jedino promjene na izbori-ma mogu donijeti stabilnost", dodavšida je svoje prste u to uplelameđunarodna zajednica. On je rekaokako će BiH prije nestati negobankrotirati.Ovo je rekao Špirić, ali autorstvo,bez sumnje, pripada negovom šefuDodiku.
POPLAVA DONOSI NOVE PROTESTE
Mještani Željeznog Polja u OpćiniŽepče blokirali su u četvrtakmagistralni put M17 na putuZenica - Doboj, kako bi izrazili
BRAVO!Bosna i Hercegovina uskoro će dobitiprvu fabriku za preradu životinjskogotpada, koja će biti izgrađena uKaknju. U projekt vrijedan 30 mil-iona KM investira hrvatska kompani-ja Agroproteinka iz Zagreba, a njenvlasnik i direktor Ivica Grlić obećao jei novih 70 radnih mjesta.Zemljište za izgradnju fabrike jekupljeno, registrirano je i posve novoprivredno društvo BioorganikaKakanj, a u proceduri je izdavanjeokolišnih dozvola.Bosna i Hercegovina trenutno imavelike probleme kada je u pitanjuzbrinjavanje i prerada otpada ani-malnog porijekala. Tokom katastro-falnih poplava, koje su BiH zah-vatile u maju ove godine, kada jestradao i veliki broj životinja, tijelauginulih životinja iz BiH slata su uSrbiju i Hrvatsku na neškodljivouklanjanje odnosno preradu.Grlić je kazao kako će se fabrika uKaknju baviti zbrinjavanjem itoplinskom obradom nusproizvodaživotinjskog porijekla po najmod-ernijim evropskim standardima, aproizvodi koji se dobiju nakonprerade tog otpada izvozit će sedalje na svjetsko tržište.Uz ovu lijepu vijest, međutim,treba nam konačno i odgovor napitanje šta se dosad dešavalo saovom vrstom otpada? Znamo da seživotinje, u komercijalne svrhe,svuda kolju, a da nemamo spalion-ica otpada koji nakon toga ostaje.Inspekcije na tom planu ne radeništa, osim u Sarajevskom kan-tonu, gdje je dugo na snazi odlukao zabrani klanja životinja, sve dokse ne riješi problem sa njihovimneupotrebljivim ostacima.Ti ostaci vjerovatno se u drugimdijelovima zemlje negdje tajnozakopavaju, bez propisaneprocedure i zaštite, zbog čega jošniko nije kažnjen.
SJENA BANKROTA
4 Spektar, broj 9 8. august 2014.
rješenjem za teritorijalni preustrojBiH. Međutim, ovakvo rješenjeima vrlo malu potporu među pri-padnicima druga dva naroda udržavi. Samo jedan posto Bošnjakai šest posto Srba to vidi kao najboljuopciju. Ukupno gledano, osamposto ispitanika u BiH je zauspostavu trećeg entiteta kaonajpoželjnije rješenje.
NESAVJESNILJEKARI
Prema podacima do kojih je došaoCentar za istraživačko novinarstvo(CIN), u posljednjih pet godinatužilaštvima BiH su prijavljene 154osobe za teška krivična djela protivzdravlja ljudi, nesavjesnog liječenjai nepružanja medicinske pomoći.Podignuto je 15 optužnica, šestljekara je oslobođeno optužbi, ačetiri su pravosnažno osuđena.Samo je jedan ljekar dobiozatvorsku kaznu.Iako zbog njihovih grešaka nekipacijenti nisu preživjeli, a drugi supostali invalidi, nijednom odosuđenih ljekara nije oduzetadozvola za rad. Prema saznanjimanovinara CIN-a, dvoje još rade namjestima gdje su i počinili krivičnadjela, a da pacijenti koji im seobraćaju za pomoć to ne znaju.
ponovo pokazuju kako vlast ne znauspješno s njima da se nosi.“Odgovornost, hitnost, efikasnost,transparentnost i solidarnost, aliiznad svega ujedinjenost, nikadanam nije bila potrebnija negosada”, naglašava Lagumdžija.Može to šef SDP-a ponoviti jošhiljadu puta, ali niko ga nećeozbiljno shvatiti. Jer, prazne riječinikome neće pomoći. A on je majs-tor samo u tome.Doduše, nije jedini. Krokodilskesuze lije i Bakir Izetbegović. On jejuče, na primjer, u Doboju izjavio dana poplavljenim područjima “državatreba brže da reaguje”. Dodaje da bise svi u organima i organizacija kojemogu da pomognu trebali odrećigodišnjih odmora.Izetbegović govori isto što govorei obični građani. No, on nijeobični građanin, kao niLagumdžija. Od njih se neočekuje da kažu šta “treba da seradi”: oni treba da organizuju dase to radi. Ili da nam bar objasnezašto država loše reaguje, koje suslabe tačke u pružanju pomoćipoplavljenim područjima. I jošnešto: da prstom pokažu bar ujednog funkcionera ili državnuinstituciju i organizaciju koja nijena visini zadatka.No, od njih to nikad nećemo čuti,jer bi tada, kritikovanjem svojihsaradnika, ustvar kritikovali samesebe.
TRE]I ENTITETKada bi se njih pitalo, većinaHrvata izabrala bi treći entitet kaonačin teritorijalne reorganizacijenaše države. Potvrdilo je to iistraživanje američkog NDI-jarađeno u drugoj polovini juna naukupnom uzorku od 2040 ispitani-ka s cijelog teritorija BiH.Ukupno 51 posto ispitanikahrvatske nacionalnosti smatrauspostavu trećeg entiteta najboljim
FUJ!!!U Bosni i Hercegovini neprestanose vode političke kampanje podnazivom: Kupujte domaće!Finansira ih vlast, koja pojedinimmedijima plaća krupne račune zareklamiranje te svoje “patriotske”misije.No, građani se na to ne osvrću. Onivlasti vjeruju toliko da efekat možebiti samo obrnut, da se domaćiproizvodi kupuju što manje. Ta jevlast, bez iznimke, u dvadesetakporatnih godina pokazala da sasvojom zemljom i njenim ljudimatrguje kao sa vrećom krompira.Ona pri tome sarađuje sa raznimpolitičko-poslovnim i trgovačkimlobijima iz inostranstva, uglavnomiz neposrednog susjedstva. Njimase daju sve privilegije, a ništa se nepreduzima da bi se pospješio plas-man naše robe u te zemlje.Ovih dana javnost je, na prijer,doznala da, godinu dana od ulas-ka Hrvatske u EU, Bosna iHercegovina nije uradila gotovoništa da ispuni uslove za nas-tavak izvoza proizvoda životin-jskog porijekla u tu zemlju.Gubitak po tom osnovu iznosioko 50 miliona eura.Upravo u sprezi naše vlasti ipomenutih lobija, u pravojposlovnoj izdaji svoje države,domaći analitičari vide razlog zbogkojeg se ne radi na proceduramakoje bi našu robu približileHrvatskoj. Zbog toga je nedavnosmijenjen i ministar vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiHMirko Šarović. Ne zato što ništanije radio, nego obratno: jer je zatri mjeseca uspio sa svojim timomomogućiti da barem proizvođačimeda dobiju dozvolu za izvoz. A uplanu je imao još niz poteza tolikopotrebnih konkretnim poticajimaza kojim vapi naša ekonomija. No,to ga je, umjesto nagrade, koštagubitka političke glave.
8. august 2014. Spektar, broj 9 5
6 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Čudno je da jedna državaopstaje, kao naša, iako niječvrst nijedan od njenih stubo-
va vlasti - ni zakonodavna ni izvrš-na ni sudska. A možda je boljezaključiti da to što opstaje, ustvari, inije država, da je to neka imitacijakoja počiva na političkooj (sve)voljii oligarhijskim klanovima. Oni,zbog svoje koristi, ne dopuštaju dase državno-pravni razvitak zajed-nice dovede do potrebnog nivoa.Kad bi se pokušavalo odgonetnutikoji od tri pomenuta stuba vlasti jekod nas najviše klimav, odgovor bibio nemoguć! Naime, sva tri su kodnas izrazito nestabilni.U javnosti se uglavnom izričuprimjedbe na račun zakonodavne iizvršne vlasti. Na pravosuđe serijetko osvrćemo. A i zašto bi kadznamo da ono nije kovač svojesudbine: ono je talac političkihcentara moći.
Razočarani tužilac: Na ovutemu potakla me odluka o ukidan-ju prvostepene presude u predmetuZijad Turković, ali i upravo pub-likovano istraživanje nevladineorganizacije TransparencyInternational (TiBiH).Dugo smo svjedočili pompeznomsuđenju tzv. zločinačkoj organizaciji,
na čijem završetku je petoricioptuženih izrečena ukupna kaznaod 100 godina zatvora. Ovom presu-dom mahalo se u javnosti kaodokazom dobrog rada našegpravosuđa.No, šta sad, kad je uvažena žalbaodbrane? Je li to, kako je odmahrazočarano prokomentarisaoGoran Salihović, glavni državnitužilac - “katastrofa za pravosuđe”?U načelu, ukidanje prvostepenepresude ne mora biti nikakva
sramota ni katastrofa. Nije rijedakslučaj da se nešto slično dogodi i unajuglednijim pravosudnim sis-temima u svijetu. Jednostavno,uoče se neki propusti iz prvoste-penog postupka, pa je sasvim nor-malno da se to pokuša popraviti.To čak može biti i ponospravosuđa, kojim ono pokazuje daje spremno da prizna i eventualnevlastite greške.U čemu se one eventualno očituju,
saznaćemo nakon što se Turkovićui njegovoj družini obnovi suđenje.Bespotrebno je licitirati sa težinomte pravosudne greške, koja možebiti izražena u pretjeranorigoroznoj kazni, premda se neisključuje i mogućnost da“zločinci” odjednom postanu“nevini” ljudi.I to je u današnjoj BiH i njenompravosuđu moguće. Već se todešavalo, a da javnosti nikad nijebilo jasno kako su neke krivice udrugostepenom sudskom postupkupreinačene u oslobađajuće presude.Oči posebno bodu imena ljudikojim se to posrećilo: Bičakčić,Čović, Lijanović... sve odreda visokifunkcioneri iz raznih perioda.
Stalni pad: Što se tiče istraživan-ja Transparency Internationala,ono je pokazalo da su u prošlojgodini tužilaštva i sudovi pokazalinajmanju efikasnost u procesuiran-ju korupcije u posljednjih petgodina, pri čemu je broj presuda iistraga za krivična djela korupcijevišestruko opao.Na primjer, Sud BiH je u 2013.donio tri presude za korupcijskakrivična djela, od čega je samojedna bila osuđujuća. Sudovi uFederaciji BiH bilježe takođe pad u
PRAVDA NA STRANPUTICI
Sve dok ovom državom vladaju političko-poslovneoligarhije, naše pravosuđe će biti korumpirano,uplašeno i nepravedno. Kako će se boriti protiv mita,ako je i samo zahvaćeno tom bolešću
KUKAVIČLUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSUĐEM
Piše: Vlastimir Mijović
Na pravosuđe se rijetkoosvrćemo. A i zašto bi
kad ono nije kovač svojesudbine: ono je talac
političkih centara moći,stranačko-poslovne oligarhije koja stoji iznad svega toga...
odnosu na prethodne četiri godine.Tokom 2013. doneseno je ukupno78 presuda za korupcijska krivičnadjela, u poređenju sa 124 presude u2012., 113 presuda u 2011.Poražavajući podaci vidljivi su i uRepublici Srpskoj. Tamo su u 2013.donijeli ukupno 60 sudskihpresuda za krivična djela korupcije,što predstavlja smanjenje od skoro50 posto, u poređenju sa 2012.godinom.Svi navedeni podaci ukazuju naneefikasnost pravosuđa u proce-suiranju korupcije, koja se ogledaveć godinama, a u prethodnoj jedoživjelo vrhunac.
Puka marioneta: U nedostatkujasnih objašnjenja ovakvog stanja,daju se krila pretpostavkama. A sveone temelje se na uvjerenju da našepravosuđe nije nezavisno, da je onoobična marioneta u rukama vlasti,odnosno oligarhije koja vlada.Svaka stranka i njen klan imaju usvom društvu i nekog tužioca i
sudiju, preko koga mogu i nevinogda osude i krivca da amnestiraju. Ito već 20 godina intenzivno rade.Najlakše je za ovakvo stanje
optužiti službenike pravosudnogsistema i objašnjenje pronaći u nji-hovoj korumpiranosti. Dio istinesigurno je u tome: neke sudije itužioci sami se nude centrimamoći, nastojeći da iz svog položajau pravosudnom sistemu materijal-no profitiraju. Pri tome je nevažnošto su im, još prije desetak godina,značajno uvećane njihove plate.Mogu se one još udvostručiti, ali toje opet sitan novac za ono što se, zaovakvu ili onakvu presudu, možedobiti “ispod stola”.
No, postoji još jedan važan mome-nat: pritisak na ljude u pravosuđu.Znam i vjerujem da su neki odnjih, koje dobro poznajem, poštenii stručni ljudi. Sumnjam da bi“koverte” kod njih krojile presude.Ali sam takođe siguran da oni nisunimalo imuni na prijetnje i ucjene.Kad znaju od koga dolaze, znaju ida se s tim nije šaliti. Zato ponekadi zažmire na jasne dokaze i strogezakonske paragrafe.Naše pravosuđe jako je loše. Pritome je gotovo svejedno da li zatošto je korumpirano ili zato što jemožda uplašeno. U svakomslučaju, treba ga osloboditi tihstega. A to je moguće isključivo najedan način: uništavanjem oli-garhijskog sistema vlasti koji danasimamo.Tom cilju, nažalost, još nismo niblizu. Na svoj način su to (uutorak) pokazali i protesti predKantonalnim tužilaštvom uSarajevu, kojim je prisustvovalosvega dvadesetak ljudi!
8. august 2014. Spektar, broj 9 7
Gotovo je svejedno da li jenaše pravosuđe loše zato
što je korumpirano iliuplašeno. Tih stega
moguće ga je osloboditiisključivo uništavanjemoligarhijskog sistema
vlasti koji danas imamo...
Učinci pravosuđa, umjesto da se povećavaju, iz godine u godinu se smanjuju
8 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Jedna od novina napredstojećim opštim izborimau BiH, zakazanim za 12.
oktobar ove godine, biće njihovograđansko, nestranačko posmatran-je. Organizuje ga sedam nevladinihorganizacija udruženih u koaliciju„Pod lupom“, sa sloganom „Za slo-bodne i poštene izbore“. To je dioaktivnosti civilnog sektora kako bigrađane pripremili za izbore zakoje se političke partije, tradicional-no, ozbiljno pripremaju.Nevladine organizacije sa područjaBosne i Hercegovine u koalicijisimboličnog naziva „Pod lupom“,nadgledaće sve faze izbornogprocesa. Tako će i građani imatisvoje „kontrolore , uz većtradicionalne, međunarodne iposmatrače političkih stranaka,ističe Vehid Šehić iz „Foruma
građana“ Tuzla.„Građansko posmatranje od stranedomaćih ljudi je daleko bitnije –zato što će nas biti daleko više, zatošto ćemo moći pratiti ponašanjeizborne administracije, pa i onihsimpatizera političkih stranaka kojise nalaze oko biračkih mjesta.Nažalost, to je naša neminovnost.Prošlost nas uči da moramo bitijako ozbiljni i odgovorni prema
poslu koji ćemo raditi. Izborni cik-lusi koji mi imamo svake dvijegodine pokazivali su da ima mnogonepravilnosti i zloupotreba",konstatuje Šehić.
Sve faze: Koalicija je najavila daće imati nekoliko hiljada tzv.kratkoročnih posmatrača koji ćenadgledati glasanje na dan izbora,ali i aktiviste koji će djelovati višemjeseci, prateći sve faze - od predi-zborne kampanje do objavljivanjarezultata izbora.„Zašto to radimo? Pa svjedoci smoda političke partije imaju sve većiuticaj na izborni proces, kako nasve, tako i na izborni proces u Bosnii Hercegovini. Utiču na izborčlanova Centralne izbornekomisije, na izbor članova opštih igradskih izbornih komisija,
IZBORI POD KONTROLOM GRA\ANA
Nekoliko hiljada tzv.kratkoročnih posmatračaće nadgledati glasanje nadan izbora, ali će aktivisti
djelovati više mjeseci,prateći sve faze -
od predizborne kampanjedo objavljivanja r
ezultata izbora
NISMO GLASAČI NEGO - BIRAČI!
Uz uobičajene strane posmatrače, nevladine organizacije sa područja Bosne iHercegovine, u koaliciji simboličnog naziva „Pod lupom“, nadgledaće sve faze
izbornog procesa koji će biti finiširan u oktobru
biračkih odbora, svega onoga što biustvari trebalo da bude neutralno igdje bi građani trebali da buduzastupljeni, i na taj način utiču naizborni proces. Većina političkihpartija također koristi javnasredstva, odnosno sredstva građana,novac svih nas, za svoje političkekampanje. To ne bi bio problem dapostoje neke sankcije, da se neštodešava i povodom tog pitanja, da seprozivaju imenom i prezimenomljudi i političke partije koje to rade ida se sankcionišu. Nažalost, mi tesankcije ili nemamo ili su veomanevidljive“, navodi Bojana Trninićiz Instituta „Perpetuum mobile“,Banjaluka.
Gola retorika: Politička inicijati-va “M1 Prava za mlade” kreirala jePredizborni rokovnik, kojim želipostići da građani od glasača pređuu birače. Predsjednik RusmirPobrić naglašava da je ovajRokovnik zapravo podsjetnik štagrađani treba da očekuju odpolitičara ili stranke kojoj daju svojglas na izborima.„Već smo na pragu predizbornihkampanja, sve više i više će se inten-zivirati isprazna retorika, vrlo često
i zapaljiva retorika. Priča o zaštitivitalnih nacionalnih interesa će bitiu fokusu. Pitamo građane: šta suvaši vitalni interesi? Jeste li ih videfinirali ili vam ih neko nameće,namećući i sebe kao zaštitnika tih'vaših' interesa? S druge strane,vidimo strašnu zloupotrebu javnihsredstava, sredstava koje građanidaju državi na upravljanje i pov-jerenje. Pitamo se može li neko ko
vam zavlači ruku u džep branitivaše vitalne nacionalne interese.Dakle, Predizborni rokovnik jejedan alat za pravu procjenu, samjerljivim kriterijima kandidata naizborima“, pojašnjava Pobrić.U tome će im od pomoći svakakobiti aktivnost koalicije nevladinihorganizacija „Pod lupom“.
Pomno praćenje: Prijavljivanjeza nestranačko posmatranje izborapočelo je 15. jula putem besplatne
telefonske linije, o čemu je javnostobavještena putem zanimljivihaudio i video spotova.Može li građanski aktivizamnevladinih organizacija pomoćigrađanima da na predstojećim par-lamentarnim izborima birajuprema vlastitoj volji ili na osnovupropagande i obećanja za koja senajčešće utvrdi da su bez pokrića?„Teško mi je zamisliti kako bi bilobez građanskih inicijativa kojeukazuju na izborni ineženjering ikoje koliko-toliko prate proces itrude se osigurati kakvu-takvu kon-trolu. Pored koalicije nevladinihorganizacija koje će pratiti izbornitok, tu je još mnogo dobrih alata ielemenata na osnovu kojih se moguprocijeniti kandidati na izborima“,kaže Rusmir Pobrić.Koaliciju za slobodne i pošteneizbore "Pod lupom" čine Centri civil-nih inicijativa (CCI), Omladinskaagencija Sarajevo, „Forum građana“Tuzla, Centar za građanskusuradnju Livno, Udruženje građana"Don" iz Prijedora, "Perpetuummobile" iz Banje Luke i "Infohouse"iz Sarajeva.
Gordana Sandić-
Hadžihasanović/RFE
8. august 2014. Spektar, broj 9 9
Svaki izborni ciklus obilovao je nepravilnostima
Pitamo građane: šta suvaši vitalni interesi? Jesteli ih vi definirali ili vam ihneko nameće, namećući i
sebe kao zaštitnika tih“vaših” interesa...
10 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Samo 24 sata. Toliko jepoduzetniku u Žepču u pravilupotrebno da dobije sve potreb-
ne dozvole za pokretanje firme.Slično stanje je i u Tesliću i Tešnju.“Kada privrednici dođu kod nas ižele da otvore firmu, mi već imamopripremljene sve formulare. Imamoi brošure-vodiče za straneinvestitore, prevedene na njemački,engleski i italijanski jezik”, kažeDragan Mišić iz Razvojnog odjelau Tesliću.
GIZ-ov poticaj: Njegovakolegica po funkciji u Žepču,Branka Janko, navodi kako stoje naraspolaganju poduzetnicima 24sata dnevno. Oboje ističu da stvariu ovim opštinama funkcionišu poprincipu “one stop shop”. To značida privrednici tu dolaze u jedanured gdje podnose zahtjev, a opštin-ska administracija preuzima nasebe prikupljanje svih potrebnih
papira u raznim odjelima.I više od toga. Opštine pružajupodršku privrednicima i kod dobi-janja dozvola na višim nivoima
vlasti, prate ih i nakon što firmepočnu sa radom i brzo rješavaju sveprobleme s kojima se privrednicisuočavaju.Ovaj angažman nedavno jenagrađen i na međunarodnomnivou. Teslić, Tešanj i Žepče su odstrane lista Financial Timesuvršteni u Top 10 destinacija odinteresa za investitore.Napredak ovih opština na ljestvici“poželjnih” za investicije bitno jeubrzan prije godinu i po danapokretanjem saradnje sa njemačkomorganizacijom GIZ. Ovaorganizacija je pružila pomoć udefinisanju privrednih grana u koji-ma ove opštine imaju potencijale.Riječ je o tekstilnoj, drvnoj imetaloprerađivačkoj industriji.“Mi smo pružili podršku i uuspostavi strukturalnog dijalogaizmeđu privrednika i opštinskihvlasti”, navodi Edgar Schröder izorganizacije GIZ. On kaže da se
KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE
Edgar Schröder iz GIZ-a
Privrednici dolaze u jedanured, gdje podnose
zahtjev za pokretanjefirme, a opštinska
administracija preuzimana sebe prikupljanje svih potrebnih papira
u raznim odjelima
TRI UZORNA GRADA
Uz pomoć njemačke organizacije GIZ, općine Teslić, Tešanj i Žepče su se ekonomski preporodile, toliko da su od strane čuvenog londonskog lista Financial
Times uvrštene u 10 destinacija najzanimljivijih za svjetske investitore
danas u sve tri ove opštine održava-ju redovni sastanci na kojimaprivrednici iznose svoje problemevlastima.
Pogodan ambijent: Bez obzirana to što su i viši nivoi vlasti odgov-orni za oživljavanje privrede, uorganizaciji GIZ ističu da ovoiskustvo pokazuje da se i nalokalnom nivou može podržatirazvoj.“Ove tri opštine stvaraju okruženjepogodno za investicije i to najednostavan način. Na primjer,postoji jedna zajednička internetstranica na kojoj se i na njemačkomi engleskom jeziku mogu pronaćikontakt podaci osoba koje suodgovorne za direktnu saradnju sainvestitorima”, kaže Schröder. Ondodaje da je spomenuta nagradalista Financial Times dodatnoskrenula pažnju investitora uEvropi na ovaj region.„Tešanj, Teslić i Žepče su jedvapoznati izvan BiH. Sada već posto-je upiti investitora koji su naosnovu nagrade čuli za taj kraj.”
Brojne prednosti: Sve tri opštinesu kroz saradnju sa organizacijomGIZ, ali i kroz direktnu međusobnusaradnju i razmjenu iskustavarazvile sličan koncept. Smanjene sutakse, skraćene administrativne pro-cedure. Razvijen je “one stop shop”,ali i “after care” proces –privrednicima se pomaže i nakon štopočnu proizvodnju.Uspostavljene su industrijske zone.U njima investitori jeftino mogu dakupe zemljište koje se nalazi blizuputeva i pruge, odmah dobijajupriključke na strujnu, telefonsku ivodovodnu mrežu. Branka Jankonavodi još jednu prednostindustrijske zone u Žepču:“Tu raspolažemo i sa pogonom zaprečišćavanje otpadnih voda, što jeposebno interesantno za pojedinefirme u kojima se odvija proizvodn-
ja, a koje moraju da ispuneodređene ekološke standarde.”Ona kaže da se u saradnji saprivrednicima vrši i dokvalifikacijai prekvalifikacija potrebne radnesnage: “Ako mi nemamo određenikadar koji je potreban privredi,onda se raspitujemo u Tešnju iliTesliću – i obrnuto.”Ulažu se i napori da se obrazovnisistem prilagodi potrebamaprivrednika. U Tesliću je nedavnootvoren i informatički kabinet ujednoj školi u kojem se nasavremenoj opremi školuju budućidizajneri namještaja.
Novčani podsticaj: Ove opštineosim toga imaju i razne podsticajeza privrednike.“Mi za svako novootvoreno radnomjesto dajemo podsticaj od 5.000KM”, kaže Dragan Mišić. Teslić imajednostavnu računicu. Ovaj novac seu budžet vraća kroz uplatu dopri-
nosa na plate u roku od dvije godine.“Što je najvažnije, na taj načinpružamo ljudima priliku da rade izarade hljeb za svoju porodicu.Želimo da Teslić bude mjesto gdjeljudi hoće da dođu da žive i rade, ane da razmišljaju o emigraciji”,ističe Mišić.Branka Janko kaže da je teško uovom trenutku dati tačne podatke oukupnom broju novootvorenihradnih mjesta. Opštine su nadležneza rad obrta, a za rad velikih firmito je kanton.“Samo kroz dolazak njemačkefirme Car3 ove godine je većotvoreno 400 radnih mjesta, a dokraja 2014. biće zaposleno još tolikoradnika.”Vlasti Tešnja, Teslića i Žepča su ustalnom kontaktu, razmjenjujuinskustva, nastupaju zajednički uprikupljanju sredstava kroz razneprojekte. Opštinske i međuentitetskegranice nisu prepreka.Edgar Schröder napominje da se zapodršku njegove organizacije sadaprijavljuju i druge opštine u BiH.Početkom septembra GIZ orga-nizuje konferenciju u Sarajevu nakojoj će investitorima biti pred-stavljeni privredni potencijali tripomenuta grada.
Azer Slanjankić/DW
8. august 2014. Spektar, broj 9 11
Sastanak njemačkih stručnjaka sa opštinarima Žepča, Tešnja i Teslića
Postoji jedna zajedničkainternet stranica na kojoj
se i na njemačkom iengleskom jeziku mogupronaći kontakt podaci
osoba koje su odgovorneza direktnu saradnju
sa investitorima
12 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Zbog loše ekonomske situacije uBosni i Hercegovini jako punomladih želi ići van domovine, panaši stručnjaci stalno upozoravajuna "odliv mozgova" i na starenjedruštva, odnosno bijelu kugu.Posmatram mlade ljude, žalim nadnjihovom sudbinom i ponuđenimim izborima. Svakim danomupoređujem sopstvenu mladost sanjihovom i ne mogu a da se nerastužim zbog načina na koji žive.
“Skidanje” lektire: Prestrašnaje doza nekreativnosti koja kolameđu našom djecom, a iz njeproizilazi ista takva "doza" neznan-ja i iskrivljenih svjetonazora. Uškolama, na primjer, književnost“uče” tako da "skidaju" lektiru sainterneta, odnosno nikada i nepročitaju "Anu Karenjinu”, “Zločini kazna", "Starac i more" itd.Nisu ni slikari bolje prošli, paRembrandt, Dali, Picasso i ostalinepogledani čuče u nekimknjigama.Bitni su ovoj generaciji tableti, I-phoni i slični "androidi"; Facebook,Tweeter, razne aplikacije,programi... čitav jedan digitalni svi-jet koji im je servirao ono što bitrebali naučiti, čemu trebaju strem-iti, kako se trebaju oblikovati, ukom pravcu razmišljati.Na času biologije, hemije, fizike ilineke druge prirodne nauke,suhoparno iz knjiga pročitaju tekst,
nauče štivo, možda odu u labora-toriju (ako je imaju) napravitikakav jednostavni eksperiment i toje sve. Ni približnu sliku nemajukako u stvarnosti izgledaju nekiprirodni procesi.Ma kako dobrog profesora daimaju, ovaj nema mogućnosti današoj djeci pokaže kako uistinuizgleda, recimo, teleskopom pro-matrati dio neba!
Našem društvu uopće nije bitnokako će se naša djeca isprofilirati.Zapravo se sistematski ruši, već 20godina, svaki pokušaj da se uobrazovanju napravi nešto pozi-tivno, da se prate svjetski tokovi,da se ta silna tehnologija kojuimamo koristi za napredak djece.Valjda je ovim vladajućim oli-garhijama takvo stanje i potrebno,trebaju im budući poslušnici kojineće razmišljati svojom glavom,istraživati i pronalaziti boljarješenja.
Svjetska praksa: Ostavljeno jenašoj djecima i mladima mnogoružnih mogućnosti, poputmaloljetničke delikvencije, zapravo
sve osim onog šta im treba. A trebaim da uče i da sutra budu stručnjacina svjetskom tržištu rada. Da bismo popravili tako lošu slikutrebalo bi nešto i učiniti. Izgraditi,recimo, naučno-istraživački centarza djecu gdje bi učenici mogli usva-jati konkretna znanja. Jedanteleskop ne može koštati bas-noslovno, djeca bi mogla uzgajati,recimo, određene biljke, imati cijeliproces pred očima, učiti i usađivatiljubav za hortikulturu, za životinjetakođe.Zar je tako teško pratiti primjereLondona, Njujorka, Pekinga... Pane rastu ni njima stručnjaci nagrani. Oni ih "uzgajaju", obrazujusvoju djecu i upućuju ih nakonkretne stvari.
Prazna obećanja: Ne može bitida se milijarde maraka slijevaju ubužete raznih nivoa, a da seroditelji ne upitaju: kome ja i za štaplaćam porez? Šta će raditi našadjeca sutra?Jedino u predizbornim kampa -njama našim "stručnjacima" supuna usta mladih: nude programe,vizije i kojekakva papirnatarješenja. A čim kampanja zamre,izbori prođu, zapošljavaju se tetići,dajdžići i ostali “ići”.Ako na mladima svijet ostaje, pa isvaka država pojedinačno, čeka nasmožda još tmurnija budućnost. Ojmladosti, oj mladosti...
OJ MLADOSTI, OJ MLADOSTI...
Ni u Londonu, Njujorku, Pekingu... stručnjaci nerastu na grani; oni ih "uzgajaju", obrazuju svoju djecui upućuju ih na konkretna znanja od kojih se, kasnije,prosperira i lično i kolektivno
ZNANJE NE PADA S NEBA
Piše: Aida Hrnjić
Ma kako dobrog profesora da imaju,
ovaj nema mogućnosti da našoj djeci pokažekako uistinu izgleda, recimo, teleskopom
promatrati dio neba...
8. august 2014. Spektar, broj 9 13
Pratim, koliko mi strpljenje
dozvoljava, pisanje nekih, čitanja
vrijednih, autora i, po mojoj skrom-
noj ocjeni, svi skupa su, sa svojim
komentarima, uvijek korak iza svih
onih koji su uzrok naše nesreće,
tragedije ili propasti. Uvijek
analitičari njihovih pogrešnih i
pogubnih poteza. Nikad korak
ispred.
Rijetki se usuđuju otvoreno reći da
nas ovo vodi samo ružnom kraju. I,
osim što za trenutak natjeraju ljude
da se zamisle, ne uspijevaju
pokrenuti bilo šta što bar liči na
otpor ili, zašto ne, otvorenu
pobunu.
Vjetrenjače: Prolazimo, i oni
koji pišu i oni koji čitaju, kroz neku
vrstu katarze u kojoj provjeravamo
jesmo li sami ludi ili ima još neko s
nama u stalnoj borbi s
vjetrenjačama.
Tragično je što, nesvjesno, svi skupa
učestvujemo u vješto režiranoj
predstavi u kojoj, bez ikakvog
razloga, dokazujemo sebi sebe,
učestvujemo u predstavi tzv.
demokratizacije društva, stvaramo
privid da i mediji prolaze kroz
svoju katarzu. A to onima koji
predstavu režiraju, a prvi moraju
proći katarzu, doduše na nekom
drugom, manje raskošnom mjestu,
ide naruku jer ovdje i katarza pro-
lazi katarzu.
Sramnu i sramotnu ulogu su imali,
služeći zlom gospodaru, mediji za
posljednjih dvadesetak godina.
Većina onih koji su ubijeni u pro-
teklom ratu ubijeni su dva puta,
prvo u medijima. I sve češće mi se
čini da ponovo gledamo istu stvar.
(Ne)važne vijesti: Bez vlastitog
stava, bez poštivanja elementarnih
profesionalnih i moralnih načela,
ponekad i sa nedostatkom
elementarne pismenosti, javno
služeći istom zlom gospodaru,
potkazuju, stavljaju pred nišan one
koji hoće i žele pomoći. Koji hoće i
znaju bolje.
Moguće je da je danas precijenjena
moć medija, s obzirom da je kapi-
tal (ukradeni) taj koji ima
apsolutnu moć i da i bez njihove
pomoći gospodari naših života
mogu biti „birani“ i „izabrani“.
Razlog više da i oni krenu putem
vlastite katarze.
Da bar jedan dan, za početak, svi ti
„nezavisni“ i zavisni mediji istovre-
meno objave samo jednu istu vijest
kao npr: Revizorski izvještaj o
trošenju raznih državnih,
paradržavnih, entitetskih i drugih
organa. Vijest koja se tiče onoga
zbog čega ljudi loše ili očajno žive,
vijest koja će ljudima, sama po sebi,
sugerisati zaključak kako će sve ovo
završiti.
Hoćemo vijest da političar duguje
600.000,00 KM za neplaćenu stru-
ju, umjesto vijesti da Ekrem Jevrić
ljubi noge nekoj kurveštini. Treba
nam vijest da vozač ministra ima
vlastiti fond za reprezentaciju,
umjesto vijesti da Džeko sjedi na
klupi.
Niko i ništa: Treba prikazivati,
bez teksta, ovdašnje raskošne kuće,
dvorce. Svaki put drugu, što veću,
to bolje.
Trebamo vijesti koja će razbukta-
vati strasti, ali za istinom i prav-
dom, poštenjem i moralom. Ne
može biti na istoj stranici vijest o
jami Tomašica i savjet kako
povečati obim grudi i još nečega.
Zamislite svu ogromnu moć te
mahale zvane Facebook na kojem
bi samo jedna vijest, objavljena u
svim medijima, skupila tih
famoznih milion, dva, komentara -
„ne sviđa mi se“.
Sa milion „ne sviđa mi se„ neko bi
se morao zapitati šta „nam se
sviđa“. I ne samo zapitati.
Katarza mora početi od nekoga.
Ako je iko pozvan da krene prvi,
onda su to mediji. Da nije njih bilo,
mnogi od ovih koji su danas gospo-
dari naših života, koji su danas
neko i nešto, ostali bi zauvijek niko
i ništa.
U POTRAZI ZA KATARZOM
Većina onih koji su ubijeni u proteklom ratu ubijeni
su dva puta, prvo u medijima. I sve češće mi se čini
da ponovo gledamo istu stvar
NEGDJE MORA DA OTČEPI
Piše:
Radomir Lazić
Da nije bilo prljavih medija, mnogi od ovih kojisu danas gospodari našihživota, koji su danas nekoi nešto, ostali bi zauvijek
niko i ništa...
Dnevni najam već od 50 KM!
ŠkodaChevrolet
RenaultCitroen
KiaToyota
Mercedes
www.kapitals.ba
Sarajevo
H. Kreševljakovića 18
Tel./fax: 033 481 088
Mobitel: 063 393 180
063 399 648
063 393 181
8. august 2014. Spektar, broj 9 15
Sin Željke Cvijanović, premi-jerke Republike Srpske, dobioje posao pripravnika u
„Elektroprijenosu BiH“ iako jeimao najmanji prosjek ocjena uodnosu na ostalih 12 kandidata kojisu se prijavili na to radno mjesto.Ovo je otkrila nevladina organi-zacija Transparency InternationalBosne i Hercegovine (TI BiH), naosnovu informacija o provedenomkonkursu i kandidatima koji suzaposleni u ovom preduzeću.Iz dokumentacije je vidljivo da jeFilip Cvijanović izabran kao prvi nalisti kandidata, sa najvećim brojembodova, iako je imao manji prosjekocjena od ostalih kandidata, kao imanji protok vremena provedenogu evidenciji nezaposlenih. Za izborkandidata presudili su bodovi dobi-jeni na intervjuu sa kandidatima,odnosno subjektivna procjenakomisije o kvalifikacijama isposobnostima kandidata.
Najkraće čekanje: Kako senavodi u priopćenju TI BiH, izdokumentacije je jasno da su svikandidati dobili jednak broj bodovaza vrijeme provedeno na birou zazapošljavanje, bez obzira na brojmjeseci provedenih u čekanju naprvo zaposlenje. Pretvaranjeprosjeka ocjena u bodove u ovomslučaju je također sporno, jer jeposljednji kandidat sa prosjekom3,42 (slučaj ocjenjivanja od 1 do 5)imao manji broj bodova, iako jeovaj prosjek kada bi se uradilaekvivalencija, bio veći od prosjekaprvorangiranog, te onda postaje
jasno da je Cvijanović zapravoimao najlošiji prosjek.Ovakav način izbora kandidata je ustartu omogućen usljed neposto-janja jasnih kriterija u OdluciVijeća ministara o uslovima inačinu prijema pripravnika VIIstepena stručne spreme u radniodnos u institucije BiH, zbog čegasu primijenjeni interni kriteriji itime omogućeno favorizovanjekandidata.Primjera radi, na nivou FBiHpravilnici o zapošljavanjupripravnika propisuju bodovanjesamo na osnovu prosjeka ocjena ivremena provedenog u evidencijinezaposlenih, te se smanjujemogućnost subjektivne procjenekod izbora pripravnika.
Nakaradni kriteriji: S drugestrane, u RS pravilnici propisujukriterije pretvaranja vremenaprovedenog vremena na birou nanačin da se, na primjer, na četirimjeseca u evidenciji dodjeljujejedan bod.U slučaju „Elektroprijenosa“, pros-jek i vrijeme provedeno u evidenci-ji nezaposlenih, imaju najmanjiuticaj na ukupan zbir bodova, što jevidljivo i u slučaju odabira kandi-data i za druge pozicije.TI BiH će tražiti očitovanje„Elektroprijenosa“ u vezi sa internimkriterijima i, u skladu s tim. obratiti senadležnim institucijama ukoliko seutvrde nepravilnosti.
Centar za istraživačko novinarstvo, Sarajevo
KAD JE MAJKA PREMIJERKA
Sinu Se lako zapoSlitiIzvještaj o proceduri zapošljavanja pokazuje da je sin Željke Cvijanović dobio najvećibroj bodova za posao u u Elektroprijenosu BiH, iako je imao najmanji prosjek ocjena
Očigledna zloupotreba funkcije koju Cvijanovićeva obavlja u RS
16 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Nakon što je turska avio kom-
panija „Turkish Airlines“ još
prije dvije godine raskinula
partnerstvo sa kompanijom „BH
Airlines“, koja je inače u većinskom
vlasništvu Vlade FBiH, započela je
sada već višegodišnja borba za goli
opstanak posrnule kompanije, u
kojoj je glavni cilj bio naći novog
strateškog partnera.
Međutim, otkako je raskinuto part-
nerstvo sa „Turkish Airlinesom“,
Vlada FBiH je pregovarala sa više
poznatih svjetskih avio kompanija,
no ni nakon dvije godine nema
nikakvih rezultata.
Bez partnera: Vlada FBiH u
„BH Airlinesu“ posjeduje kontrolni
paket dionica (51%) i svake godine
subvencionira ovu kompaniju sa
blizu 7 miliona KM, no i pored
subvencija bilježeni su konstantni
gubici. Nakon povlačenja aviona
Airbus A319, koji je bio u posjedu
„Turkish Airlinesa“, kompanija je
ostala u posjedu samo dva manja
aviona tipa ATR. Ministar
saobraćaja i komunikacija FBiH,
Enver Bijedić, tada je rekao kako je
to način da se kompanija “održi u
životu” do stvaranja boljih uslova.
Iz resornog ministarstva su stizale
najave mogućeg sklapanja
strateškog partnerstva sa kompani-
jama “Tarhan & Tower Airlines” iz
Istanbula te malezijskom firmom
“AirAsia”, a kao potencijalni part-
neri spominjani su još i libijski
Buraq Air, te turski Atlas Jet.
Razgovori sa “Tarhan & Tower
Airlines” vođeni su krajem oktobra
2012. godine, ali nije došlo do pos-
tizanja saradnje, pa je Vlada FBiH
nastavila tražiti novog partnera koji
bi pristao na preuzimanje 49%
kompanije.
Kreditna gimnastika: U Vladi
FBiH je već nastupila panika zbog
nepovoljne finansijske situacije u
kojoj se našao BH Airlines, a
ministar Bijedić je razgovarao i sa
PROPAST DOMAĆE AVIO-KOMPANIJE
Ministar Bijedić priznaje nemoć
Nakon pregovora s izaslanstvom iz
Ujedinjenih arapskihemirata, ministar Bijedićje kazao da su u opcijidvije kompanije koje bi
mogle preuzeti “BHAirlines”: “Etihad” ili “Fly Emirates”
BH AIRLINES JOŠ LETI,ALI SE NE ZNA - DO KADA?
Višegodišnja borba za goli opstanak ove posrnule kompanije,
u većinskom vlasništvu Federalne vlade, još se vodi, iako su partnerstvo s njom
odbili svi poznatiji avio-prevoznici kojim je to nuđeno
predsjednikom uprave HYPO
ALPE ADRIA Banke kako bi se
dogovorilo reprogramiranje duga
ove državne kompanije i spriječila
blokada računa.
Prema sporazumu koji je sa ovom
bankom postigla Vlada FBiH u
martu 2013. godine, obaveze
Društva danas iznose 5.031.477
KM, dok je plaćen iznos od 531.477
KM. Tako je ukupan dug do sre-
dine ove godine sveden na
4.500.000 KM, koliko je iznosio
namjenski dugoročni depozit.
Ogromni troškovi: Nakon pre-
govora u Vladi FBiH s iza-
slanstvom iz Ujedinjenih arapskih
emirata, ministar Bijedić je kazao
da su u opciji dvije kompanije koje
bi mogle preuzeti “BH Airlines”:
“Etihad” ili “Fly Emirates”:
”Ništa još konkretno nismo dobili,
tako da Vlada FBiH i dalje traži
partnera za “BH Airlines”.
Vjerujem da je jedino rješenje za
ovu kompaniju da je neko kupi.
No, vidjet ćemo ko će se sve javiti.
Spremni smo za sve pregovore”,
rekao je tada Bijedić.
Krajem prošle godine, nada je
izgleda napustila i vodećeg čovjeka
resornog ministarstva, koji je u
decembru izjavio da je finansijsko
izdržavanje BH Airlinesa gotovo
nemoguće:
„Ako želimo imati nacionalnu
aviokompaniju, onda moramo
znati da je to je vrlo skupa igračka.
Na godišnjem nivo FBiH to košta
sedam miliona KM. Samo servis
jednog aviona plaćamo milion KM,
plus ostali troškovi za dobivanje
certifikata koji su potrebni za
dobivanje međunarodnih dozvola.
Vlada u budžetu više nema para za
ove svrhe“, rekao je Bijedić.
Slabi izgledi: Ni u ovoj godini
ništa spektakularno se nije dogodi-
lo, osim što su federalni revizori
utvrdili brojne nezakonitosti u
poslovanju i dali negativno mišl-
jenje na finansijski izvještaj BH
Airlinesa.
Kako se navodi u izvještaju,
imovina ove firme je beznačajna, a
poslovanje je, uz stalno prisutnu
nelikvidnost, opterećeno i velikim
dospjelim kreditnim obavezama u
visini od oko 30 miliona maraka,
dok gubitak u poslovanju za prošlu
godinu iznosi 4.485.667 KM.
Revizori su utvrdili i da Uprava nije
platila ni obaveze za doprinose za
PIO/MIO od aprila 2012. do
decembra 2013., u ukupnom iznosu
od 1.197.748 KM. Također, nije bilo
moguće potvrditi ni stanje obaveza
prema stranim dobavljačima u
iznosu od 2.757.475 KM.
Ukupni prihodi u 2013. iznose
17.386.038 KM i manji su u odnosu
na prethodnu godinu za 38,39 posto.
Dodatno opterećenje u poslovanju
“BH Airlinesa” predstavljaju i suds-
ki sporovi kojih protiv Društva ima
14, i to u ukupnoj vrijednosti od
4.064.582 KM. Jedno od rješenja
koje se nakon ovog izvještaja revizo-
ra nametnulo kompaniji je i prodaja
već zastarjelih aviona ATR.
Kako sada stvari stoje, teško je
očekivati da će se do predstojećih
izbora išta dogoditi u pogledu spasa
ove firme, a problem dugovanja i
poslovanja „BH Airlinesa“ će
vjerovatno čekati neku novu feder-
alnu vladu.
Istinomjer.ba
8. august 2014. Spektar, broj 9 17
Ogromni kreditni repovi BH Airlinesa
Imovina ove firme jebeznačajna, dok gubitak
u poslovanju samo zaprošlu godinu iznosi
4.485.667 KM
18 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Montirali veliki cirkuski šatorispred sarajevske Katedrale. Svijetse gura i svađa u redovima ko ćeprvi ući. Dolazi i do tuče međupojedincima. Govore, meni jepotrebnije nego tebi da uđem.Mora intervenirati i policija. Nekou masi kaže: Ovdje niko nije nor-malan, a drugi odgovara: Zato ijesmo ovdje! A ništa se ne moraplatiti. Besplatno je!Ta čarobna riječ privuče još višeljudi. Na šatoru piše: Samo danas uvašem gradu, seansa na kauču koddr. Sigmunda Freuda (Frojda),poznatog bečkog liječnika, tvorcapsihoanalize.Malo mi je sumnjivo i perverznošto moram ležati na tom kauču, ada mi stari doktor sjedi iznad glave.Ja ga ne vidim, a ko zna šta on tadaradi? Poslije skužim da je to sasvimnormalna i uobičajena situacija kodnas, jer mi ionako ne znamo štanam rade i ko nam radi o glavama.A ipak, svaki dan nas zabole glave isvi drugi organi, ovisno opojedincima, zbog različitih stvari.Freud je liječnik pa mu valjda tre-bam vjerovati. Ali, sva ta situacijami je veoma sumnjiva. Malo je„prostitutki“ u redovima (štopojačava moju sumnju), sve običannarod, a doktor je poznat po svomčuvenom nagonu, libidu i uvijekdžabnom seksu ako si totalno u his-teriji, jer ti nešto nedostaje. A namastalno nešto nedostaje. Najčešćelova, a i ljubav, samo što je
nedostatak love nekako vidljiviji.Teže se sakrije. Primjećujem iponeke, malo kamufliranepolitičare, ministre, parlmentarce,jer se “zbiva“ narod, ali vidim da jeza njih predviđen poseban ulaz,vjerojatno i tretman, te mi odmahbi lakše.Iznenada se iz šatora pojavinajčuvenija Freud pacijentica, Ana
O. Izgleda kao naša svakadobrostojeća turbo folk pjevaljkakoja ima dobrog „kita“ da je finan-sira. Sigurna u sebe, bez histerijereče: neuroze u jedan red, psihoze
u drugi. Zatim, panični poremećajiu posebnu vrstu, anksiozni udrugu, depresivni u treću,sumanuti u četvrtu, megalomani upetu, fobičari u šestu itd...Nabroja ona sve mogućeporemećaje i stanja ljudskih duša.Ljudi u čudu stadoše i ne znaju ukoje će redove stati. Jedanpametnjaković u masi upitamožemo li se grupisati po količinilijekova koje pijemo? Ana O. kažene može, svi nešto uzimate.Probajte po vrstama: lexaurin, lexil-ium, bromazepan, lekotam najednu stranu, jer ga svi hapate barpovremeno, a ostali: ziprexi, risetašiitd... na drugu.A šta će biti s nama koji ništa neuzimamo? E, vi ste posebnislučajevi, vi imate prioritet. I neznate da niste dobro, vama se čini
KOLEKTIVNA ZAVALJOTKAOvdje u Bosni je potrebno kolektivno liječenje. Ovdje se grupe moraju liječiti, ne pojedinci. Stanje kolektivnesvijesti o bilo čemu je kritično, sasu nam Frojd istinu u lice
NA VRH JEZIKA
Piše: Sanja Ljubičić
Neuroze u jedan, psihozeu drugi red. Zatim, panični
poremećaji u posebnuvrstu, anksiozni u drugu,
depresivni u treću,sumanuti u četvrtu,megalomani u petu,fobičari u šestu itd...
8. august 2014. Spektar, broj 9 19
da je sve u redu i s vama i oko vas.Vi ste „najuznemireniji“ i najopas-niji. Tempirane bombe koje samočekaju priliku da eksplodiraju.To jenajopasnije stanje duše. Progurahse ja među te opasne i uđoh u šator.Izdvojiše nas šest i uvedoše u cen-tralni dio šatora. Dragi Freud doniošest kauča i poredao ih ukrug i reče:Biće ovo malo neuobičajena seansa,grupna terapija, iako to ne radim,ali ovdje u Bosni je potrebnokolektivno liječenje. Ovdje se grupemoraju liječiti, ne pojedinci, stanjekolektivne svijesti o bilo čemu jekritično.Pita me Frojd, koji je vaš problem?Kažem ja novac. Nema platesedam mjeseci, imam doživotnikredit, nemam stan, imam psa imačka, majka mi još živa i hoće dajede svaki dan. iako je u penziji.Freud skuži da je to mnogoproblema. Smota onaj duhan štosu mu dali, jer je jeftiniji, pritis-nu onu mašinicu za punjenjecigara, a sredovječni gospodin
pored mene vrisnu i reče: Nemašinicu, ne škljocaj, ne moguviše podnijeti zvuk siromaštva!Želim, kao nekad, kutiju najsku-pljih cigareta i da pušim do milevolje, kad ja hoću i šta hoću ikome hoću.Ukoči se Freud na te posljednjeriječi, pogleda u drugu ženu, a ona
nastavi govoriti da nema posla većdvedeset godina, na birou je, imatroje djece, ni muž joj ne radi, došlajoj ovrha iz banke.Kaže Freud: lijepo je što imatesupruga, treba ga imati, buditesretni što vas je neko htio!Četvrti među nama reče: Ja sveimam, bogat sam i moćan sam i
imam i ženu i ljubavnicu i psihija-tricu i djecu u inozemstvu i milionemaraka na računima, ali mojprethodnik na funkciji ima više odmene i ja sam nesretan i to nemogu podnijeti. Peti tiho reče: Jasam iz poplavljenih područja.Sve je to stvar vašeg libida, malo jezatajio kod sviju vas, trebate gapustiti vani, kaže doktor. Generalniproblem je taj što je vaša država bezlibida, nedostaje joj „odgovarajućifalus“ - reče Freud.Šesti, koji je svo vrijeme šutio, utomskoči na Frojda, uhvati za ga vrat iurliknu: Ne dam državu!Frojd se jedva iskoprca i stenjućireče: Samozadovoljavajte svojlibido, to bar možete, biće vamsvima lakše. A psihoanaliza? Njenasuština je ko će kome, kada i na kojinačin taj libido zavaliti, reče miFrojd.Izađosmo mi svi zavaljeni iz šatora.Jedino što nam nije objasnio to jekad se ta „kolektivna zavaljotka“dogodila.
Pita me Frojd, koji je vašproblem? Kažem ja novac.
Nema plate sedam mjeseci, imam doživotni
kredit, nemam stan, imampsa i mačka, majka mi jošživa i hoće da jede svakidan. iako je u penziji...
Grupa ruskih hakera prikupila jeviše od milijardu internet-lozinki.To bi moglo da znači da je gotovopolovina svih internet korisnikabila izložena napadu. Ako se od tebrojke odbiju lozinke koje se dupli-raju ili ponavljaju ostaje 1,2milijarde podataka.Krađa se obavlja prilikom slanjaupita bazama podataka, kada su saj-tovi najranjiviji. Podaci se sastoje odkorisničkog imena i lozinke, a nameti je bilo više od 500 milionarazličitih e-mail adresa širom svijeta.Kako mnogi internet korisnici pos-jeduju nekoliko šifri, teško je rećikoliko je tačno ljudi pogođenopljačkom podataka. Ova listamožda uključuje i neke stare ilispam naloge. Podaci su ukradeni sa420.000 sajtova koji još uvijek nisuimenovani, ali su mnogi od njih idalje ranjivi. Među njima se nenalaze samo velike kompanije, već imali sajtovi, odnosno svi sajtovikoje su žrtve posjećivale.Hakere je otkrila Bezbjednosnakompanija Hold Sikjuriti koja imasjedište u Sjedinjenim AmeričkimDržavama. Njihovi eksperti tvrdeda su ukradene podatake otkrili upodzemnim kanalima na internetui da su komunicirali s pripadnicimakriminalnog kruga koji jeučestvovao u krađi.
KO TO HODA PO MJESECU?
Na YouTubeu je objavljen videomisterioznog lika za kojeg niko sig-urno ne može potvrditi ko je ili štoje. Korisnik Google Mapsa uočio jebizarni oblik na Mjesecu.Tajanstveni lik koji izgleda kao dazuri u daljinu iza sebe ima iodgovarajuću sjenu. Njegovusnimku na YouTubeu je prviobjavio korisnik Wowforreeel i zasada je pregledana više od 600 hilja-da puta.Zbunjeni komentatori nisu sigurnio čemu je riječ. Jedan je napisao dalik izgleda poput lešinara dokdrugom nalikuje na čovjeka kojihoda. O čemu se stvarno radi nikosa sigurnošću ne može reći.Najbolje da sami pogledate video idonesete vlastitu odluku.
[EIK U ZAgREbU
Svaki korak saudijskog princaWaleeda bin Talald bin Abdul-Aziza Al Sauda tokom njegoveovodnevne posjete Hrvatskojmediji prate u stopu. Tako imnije promaknulo da je princ sasvojom svitom dio jednog danaproveo na Medvedgradu. Kolikoje princ za djelimičan zakup
UKRADENELOZINKE
20 Spektar, broj 9 8. august 2014.
RE^ENO UPAM]ENO Čuvajte da vam starost ne ostaviviše bora na duši nego na licu.
Louis de Montesquieu
Država koja tone spašava seprimjenom pravnih načela, a nerukama kao kada se čovjeka utapa.
Mencius
Evolucija je utrka s preprekama, ane autocesta.
Stephen Jay Gould
Mnoge nevolje u životu uče nas dašutimo.
Lucius Annaeus Seneca
Pošten sam prema poštenima,pošten sam i prema nepoštenima.Tako se dolazi do poštenja.
Tao Te Ching
Najsigurniji način da postanetedosadni je da sve kažete.
Voltaire
Drama je život s izbačenim dosad-nim dijelovima.
Alfred Hitchcock
Kad spominjem govornika, to je goto-vo isto kao da spominjem glumca.
Ciceron
Baš se u sitnicama pokazujeljudski karakter, jer tu čovjek nepazi na svoje držanje.
Arthur Schopenhauer
Sudbinu uglavnom stvaraju našipostupci.
Sophia Loren
Najbolje sredstvo za sigurno vožn-ju je policajac u retrovizoru.
Dudley Moore
Tko se ne protegne premapokrivaču, tome ozebu noge.
Johann W. von Goethe
8. august 2014. Spektar, broj 9 21
tvrđave izdvojio, iz Parka prirodeMedvednica, zbog diskrecije, nežele otkriti, no pojedine dijelovemedvedgradskog kompleksamoguće je unajmiti za iznos oddvije do 15 hiljada kuna (oko4.000 KM).Šta je princ radio na Medvedgradu,također zasad nije moguće doznati.
PRODUŽENI DAN
Kada je Zemlja bila mlađa, prije500 miliona godina, njena rotacijaoko svoje ose je trajala oko 20.6 sati,što znači da je toliko bilo trajanjejednog dana. Danas je poznato dase Zemljina, a i rotacija ostalihplaneta u sunčevom sistemu uspo-ravaju tokom svog života.Zemlja gubi kinetičku energijuusled efekta plime i oseke, kao isame gravitacije Meseca, solarniholuja, svemirske prašine i sl. pa takousporava i njena rotacija. Na svak-ih sto godina, dan je duži za oko 1.4milisekunde.Inače, tačno trajanje dana nije 24h,već 23 časa 56 minuta 4 sekunde, ito je razlog zašto imamo prestupnegodine, jer se na taj način nadokna-di „manjak” od jednog dana koji sestvori za četiri godine.A prema podacima koje sada imamoo usporavanju zemlje, znamo da ćeza oko 140 miliona godina dan naZemlji da traje - 25 sati. Sigurno jeda to nećemo doživjeti, ali jepodatak svakako zanimljiv.
DREVNI KOSTUR
Oko 6.500 godina star kostur Noah'pronađen je u podrumu muzeja uFiladelfiji! Živio je nakon velikepoplave za koju arheološka istraži-vanja kažu da se dogodila usumerskom gradu Ur, na područjudanašnjeg Iraka, gdje je taj kosturpronađen.Stajao je u podrumu punih 85 god-ina, nalazio se u drvenoj kutiji, bezbroja, bez identifikacije. Kosti supronađene između 1929. i 1930.godine na području današnjegIraka. Pronašao ih je arheologLeonard Woolley.Riječ je o kosturu pedesetogodišn-jaka, visokog 173 do 178 cen-timetara.
KORISNI OPUŠCIOpušci se uglavnom sastoje odvlakana celuloznog acetata, pa ih sesmatra toksičnima i štetnima zaokoliš. Južnokorejski znanstveniciobjavili su da su otkrili nov načinprenamjene opušaka u materijalkoji može pohraniti energiju zapunjenje svega, od mobitela doelektričnih automobila.U časopisu Nanotechnologyobjavljena je studija istraživača saseulskog državnog sveučilišta."Naša je studija pokazala da seiskorišteni opušci mogu preraditi uvrijedan karbonski materijal i toveoma jednostavnim postupkomkoji istovremeno pruža i zelenorješenje energetskih potrebadanašnjice", rekao je profesor isuautor studije Jongheop Yi.
RE^ENO UPAM]ENO Pobjeda je toliko velika koliko jevelik rat.
Charles de Gaulle
Obuzdaj gnjev, on zapovijeda, akose ne pokorava.
Horacije
Oči i uši loši su svjedoci ako ti duhnije školovan.
Heraklit
Mi smo realisti i ne vjerujemo uprirodnu ljudsku dobrotu, negoprije u praktično provođenje zakonakoje je donijela neophodna vlast.
Han Zi
Mudrost se sa starošću stječe.Ovidije
Ovo smatram osnovnom funkcijomhumora: izmijeniti karakter misli.
Lin Yutang
Uvijek ćete dobiti dobre vijesti;važno je kako će brzo do vas stićiloše vijesti.
Harvey Mackay
Tko oko svega diže buku, ne uspi-jeva.
Lao Tse
Teško je boriti se s požudom jer štohoće – kupuje na štetu duše.
Hilon
Bolje je malo razumjeti negorazumjeti krivo.
Anatole France
Najbolji način da cijenite posao jeda se zamislite bez njega.
Anthony Hopkins
Vjetar i valovi uvijek su na straninajboljih pomoraca.
Edward Gibbon
22 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Helikopter sa tri putnika jenadletio rijeku Lim, devetkilometara nizvodno od
mjesta Rudo na istoku Bosne iHercegovine (BiH). PredsjednikRepublike Srpske je pokazaoruskom milijarderu kanjon rijeke,pitajući ga hoće li tu da investira.Tako su prije dvije godine predsjed-nik RS-a Milorad Dodik i ruskiinvestitor Rašid Sardarov dogovo-rili izgradnju Hidroelektrane (HE)„Mrsovo“. Dio njihovog razgovoraje novinaru Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN) prepričaoDuško Perović, treći putnik izhelikoptera i Sardarova desna rukau BiH.
“Čudna” procedura: Nakonleta Dodik je za medije izjavio daće HE „Mrsovo“ graditi Sardarov.Tokom narednih pet mjeseci obavl-jena je formalna procedura raspisi-vanja javnog poziva za dodjelukoncesije, izbora Sardarove firmekao jedinog ponuđača te potpisi-vanje ugovora.
Idejno rješenje za izgradnju HE„Mrsovo“ staro je trideset godina iElektroprivreda RS je na osnovunjega napravila plan izgradnjehidroelektrane vlastitim novcem.No, Dodik je nakon pomenutoghelikopterskog leta izjavio da ćeSardarov graditi hidroelektranu„Mrsovo“, a četrdesetak dana kas-nije je Ministarstvo industrije,energetike i rudarstva RS-a raspisa-lo javni poziv za izgradnjuhidroelektrane.Pozivom je tražen koncesionar koji
OMILJENI BIZNISMEN MILORADA DODIKA
RUSKI MILIJARDER DOBIJA SVE ŠTO MU SRCE POŽELIRašid Sardarov planira proizvoditi struju u Ugljeviku i Rudom. Poslove je dobio
direktnim dogovorom sa predstavnicima vlasti, a propisani javni pozivi suobjavljivani naknadno, pri čemu nije ispunjavan nijedan od ključnih uvjeta
će graditi HE „Mrsovo“ i njomeupravljati narednih 30 godina. Trimjeseca poslije, u novembru,nadležno ministarstvo je potpisalougovor o koncesiji sa Sardarovomfirmom „Comsar Energy Trading“.Koncesionar je platio 123.750 KMjednokratne koncesione naknade iplaćat će 2,6 posto godišnjih priho-da od prodaje struje kada jehidroelektrana počne proizvoditi.Ukoliko struju bude prodavaoItalijanima, kako planira, Sardarovće godišnje zarađivati 42,5 milionaKM, a Republika Srpska će dobivatioko milion KM na osnovu konce-sione naknade.
“Poklon” opštini: 23. juna ovegodine, kada su Dodik i Sardarovpolagali kamen temeljac za gradnjuhidroelektrane, u Rudom je vladalaprava praznična atmosfera. „Ovo jepoklon opštini koji se čeka nekolikodesetina godina“, rekao je Dodik oHE „Mrsovo“, a ruski milijardermu se zahvalio na podršci.„Ovako otvorenog predsjednika nemožeš da sretneš često. Bez obzirašta ja kažem, on uvijek traži što višeda ulažemo, i gradimo, i radnihmjesta da otvorimo i to, naravno,stimuliše“, rekao je Sardarov.HE „Mrsovo“ je drugi energetskiobjekat čija gradnja je dodijeljenaSardarovu direktnom pogodbom savlastima RS-a i prije raspisivanjajavnog poziva za dodjelu koncesije.Prema dokumentaciji koja je u pos-jedu CIN-a, Sardarov je u proljeće2011. godine uputio Vladi RS-apismo namjere u kojem je zatražiokoncesiju za eksploataciju uglja tekoncesiju za izgradnju i korištenjedva termoenergetska bloka uUgljeviku koja bi bila nadovezanana infrastrukturu postojećedržavne termoelektrane.Vlada RS-a, na čijem je čelu tadabio Aleksandar Džombić iz SNSD-a, prihvatila je ponudu Sardarova u
roku od devet dana. Skoro dvije i pogodine poslije Ministarstvo indus-trije, energetike i rudarstva RS-araspisalo je javni poziv za dodjelukoncesije.
Kiparska veza: Bilo je izvjesnoda će Sardarov dobiti ovaj posao, jersu ga najviši zvaničnici RS-a dužeod dvije godine predstavljali kaonovog partnera koji će graditi ter-
moelektranu. Uz to, na prijedlogSardarova izražen u pismu namjereVlasti RS-a su odobrile osnivanjepreduzeće „Comsar Energy RS“(CERS), dvije godine prije nego jepoziv objavljen.CERS je osnovan u partnerstvu saJavnim preduzećem „Rudnik i ter-moelektrana Ugljevik“ (RiTE), aviše od 98% suvlasništva pripadafirmi Rašida Sardarova „ComsarEnergy Group“ LTD.Ova firma je registrovana na Kipru,ostrvskoj državi i jednoj od brojnihsvjetskih offshore zona koje nude pot-punu anonimnost vlasnicima firmi ibankovnih računa, što se često koristiza utaju poreza i pranje novca.CERS je najprije dobio koncesijuza eksploataciju uglja na većem
8. august 2014. Spektar, broj 9 23
Rašid Sardarov: Dok radim, živ sam
Dodik je lično nabacio prvu lopatu na budući pogon kod Rudog
Idejno rješenje za izgradnju HE „Mrsovo“staro je trideset godina
i Elektroprivreda RS je na osnovu njega
napravila plan izgradnjehidroelektrane
vlastitim novcem...
dijelu ležišta Ugljevik – istok.Posjedovanje vlastitog uglja jenaknadno postavljen kao jedan oduvjeta za učestvovanje u javnompozivu za izgradnju termoelek-trane Ugljevik.Poziv je bio otvoren 45 dana. Međuobimnom dokumentacijom traženaje i studija ekonomske opravdanosti,urađena u skladu sa propisima ododjeli koncesije nakon samoinicija-tivne ponude. To nije bilo mogućeuraditi u tako kratkom roku.
Lokalni problemi: U Zakonu okoncesijama RS-a propisano je dase koncesija može dati na osnovu
samoinicijativne ponude samo akoVlada RS-a utvrdi da postoji javniinteres za to. Javni interes podrazu-mijeva da se radi o hitnom poslu ilida jedino ponuđač ima pravo naodređenu metodologiju poslovanja,stoji u Uputstvu za procjenjujavnog interesa.
U slučaju dodjele poslovaSardarovu nije bio ispunjennijedan uvjet za utvrđivanje javnoginteresa.Predsjedavajući Komisije zakoncesije RS-a Predrag Aškrabićkaže da Vlada RS-a određuje ko ćedobiti koncesiju, a institucija načijem je on čelu samo pratiprocedure.„Ako hoćeš da neko stoji iza tebe,normalno da hoćeš da privučešnjegov kapital“, kaže Aškrabić.CERS će, prema ugovoru o konce-siji iz oktobra 2013. godine, gradititermoelektranu od 600 megavati(MW) i koristiti je tokom narednih30 godina. Za njen rad će godišnjetrošiti više od četiri miliona tonauglja iz tri ležišta koja su dodijelje-na CERS-u i u kojima je ukupno118 miliona tona.Izgradnja termoelektrane još nijepočela, a prema riječima Dodika iSardarova razlog su problemi nalokalnom nivou te dokumentacijaneophodna za usaglašavanje pro-jekta sa evropskim standardima.Uz dva velika energetska projektafirme Sardarova istražuju ležištakrečnjaka u općinama Ugljevik iZvornik. Krečnjak je potreben zaodsumporavanje dima iz ter-moelektrane te za izgradnjuhidroelektrane.Uz to, on posjeduje i hotele uRudom i Ugljeviku, mada hotelijer-stvo nije biznis u kojem Sardarovzarađuje, kazao je novinarimaCIN-a Duško Perović, direktorfirme „Comsar Energy Trading“.Hoteli će mu poslužiti i za smještajradnika koji će graditi elektrane.
Nafta i plin: Sardarov je u raz-govoru za CIN rekao da od državenije uzeo „nijedan ekser“, da je sveizgradio na praznom mjestu te daće posao rado prepustiti drugojkompaniji, ako dokaže da to možeizvesti za tri i po do četiri godine.
24 Spektar, broj 9 8. august 2014.
HE „Mrsovo“ je drugienergetski objekat čijagradnja je dodijeljenaSardarovu direktnom
pogodbom sa vlastima RS-a i prije raspisivanjajavnog poziva za dodjelu
koncesije...
Perović, Dodik, Sardarov: Sve u tri para očiju
I krečnjak u okolini Rudog didijeljen je Rusu
Rašid Sardarov je rođen 27. jula1955. godine u ruskoj republiciDagestan. Geologiju je diplomiraosa 23 godine, a zatim sa terenskimtimovima proveo 12 godina,istražujući za državni geološkiinstitut naftu i gas širom Azije.Perović je rekao novinarima CIN-ada je njegov poslodavac svoje prvemilione zaradio u Orenburgu,ruskoj oblasti na granici saKazahstanom. Tu je dobio koncesi-ju za eksploataciju gasnogkondenzata koji se možeprerađivati u naftni plin za pogonvozila te benzin i lako loživo ulje.Sirovine je prerađivao u rafinerijidržavne kompanije „Gazprom“ svedok nije izgradio vlastitu rafinerijute u Moskvi 2003. godine osnovaofirmu „Južno-uralska industrijskakompanija“, koja se bavi vađenjemi preradom nafte i gasa. Suvlasnicafirme je supruga Mariana LjubimBogatirjevna.
„Južno-uralska industrijska kom-panija“ ima oko 1.500 zaposlenih igodišnji prihod od oko 1,5 milijardimaraka.
Sporedni poslovi: 2005. godineSardarov je poslovanje proširio naevropski kontinent, osnivajući niz
kompanija od kojih je neke umeđuvremenu i likvidirao. ULuksemburgu je sa tada dvadesetdvo-godišnjim sinom Timurom osnovaokompaniju „Ocean GroupInternational“ i ušao u posao pri-jevoza luksuznim mlaznim avionima.Ali, sve su to sporedni poslovi jer,
kako je Sardarov rekao za CIN:„Moj primarni posao je u vezi sapreradom nafte i gasa“.U BiH je prisutan od 2011. godine,a do danas je u Banjoj Luci osno-vao pet firmi: CERS, „ComsarEnergy Trading“, „Comsar EnergyHydro“, „Energy Group Limited“ i„Comsar Energy Agro“. Svih pet suu potpunom ili većinskom vlas-ništvu njegove offshore kompanije„Comsar Energy“ LTD sa Kipra.Odlukom Vijeća ministara BiH od21. 12. 2011. godine Sardarov je kaoznačajan investitor dobio bh.državljanstvo. U izjavi za CIN kažeda je godinama bogat.„Mnogo godina sam milijarder i nestidim se to reći“. Na pitanjepomisli li ikada da je dovoljnobogat i da mu je dosta novca, rekaoje: „Imam dovoljno za život, ali dokradim, živ sam“.
Centar za istraživačko novinarstvo /CIN/ Sarajevo
8. august 2014. Spektar, broj 9 25
Svoje prve milione Rus jezaradio u Orenburgu. Tu je dobio koncesiju
za eksploataciju gasnogkondenzata koji se može
prerađivati u naftni plin zapogon vozila te benzin
i lako loživo ulje...
“Veliki” dan za Rudo
26 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Vrzmamo se po kuhinji, ja okoručka, mlađi sin pravi kafu.Okreće se prema meni i pita:
„Jedno ne razumijem, zašto ječovjeku dodijeljen razum kada odnjega dolaze sve patnje?“.Stala sam, zateknuta pitanjem, iakonije više dijete, htjela bih da si jošne postavlja takva pitanja, da još nerazmišlja o sivoj strani života.Što kasnije misliti o tome, ili jošbolje, nikada, to bolje. Na žalbu daje život dosadan, odgovarala samsinovima da je prazan list papira,ako na njega ništa ne stavimo osta-je prazan. Potrudite se da nijedosadan, znala sam se nasmijati iokrenuti leđa sinovima pa nastavitiraditi nešto svoje. Ali sada samuhvaćena, ne mogu izbjećirazgovor, gleda me i čeka odgovor,možda i nadu, ljepšu tračnicukojom može krenuti u mislima. Skoro sam prestala disati, sklanjamu stranu majku u sebi, koja uvijekskače na opasnost za svoje čedo,tražim šta reći da zajedno nepotonemo u beznađe. Bio je ratnašoj djeci, bilo je već toliko smrti ibolnih odlazaka, rastanaka,napuštanja.„Možda, jer je čovjek posljednjastvorena vrsta pa mu je razum datda bi sam sebi regulisao popu-laciju? “, polako govorimrazmišljajući, a on me i dalje gledaočekujući odgovor, ne mogupobjeći.Ali kako svom djetetu reći da jesivilo sve češća boja koju vidim, da,
što sam starija, sve su upornije mislio smislu ljudskog bolnog bitka? Uznapor da nađem put na kojiskrenuti, nastavljam: “Ne vidim da čovjek stvara novo,vidim da je svo stvaralaštvootkrivanje nečega što je većpravljeno, čovjek imitira ili spozna-je prirodu, dakle to nije cilj razuma.
Veliki Tesla je uvijek tvrdio da je svešto je dao svijetu vidio, kao da sumu se otvarala vrata i on je samoprenosio ono što vidi. Na zidu uMuzeju Matisa je njegov zapis da jeza vrijeme kreacije Kapele uVenceu postao svjestan da je tekposrednik, medij preko koga jeljudima otkrivana ljepota ovoga
svijeta. Ako je sva čovjekova kreaci-ja ponavljanje ili prenos onoga štoveč postoji, onda mu razum nije datzbog toga.“Oboje šutimo, onda sin kaže:“Vidiš, i ja svoju igricu koju pravimvidim u svim detaljima, ljudi sekreću, događaji, sve je ispred mene,ja sam taj koji ne stiže sve nacrtati ianimirati. Kao da otkrivam, a nepravim taj svijet. “ (Sinu mi jeizrada računarskih igrica životnastrast od koje ne može da seodmakne).„ I u igrici koju praviš, kao i u svimdrugim, uporno se bori, bježi, traže seprolazi, traži da se preživi, i u njoj susmrt i ubijanje. Šta ako je i to tekotkrivanje, a ti medij, možda čovjekovživot zaista jeste tek nečija igrica?“,blagim osmijehom dodajem.Pošutimo, osjećam da smo zajednopomaknuti u prostor sa tvrđim tlom
ŠTA ĆE ČOVJEKU RAZUM?Je li čovjeku dat razum da privede igru kraju, dapočne novu partiju, ili da neko od nas, negdje sa svojih pet minuta, da poseban smisao svemu?
DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE
Piše: Nermana Begagić
Kako svom djetetu reći daje sivilo sve češća bojakoju vidim, da, što samstarija, sve su upornijemisli o smislu ljudskog
bolnog bitka...
i oboma je sada bolje u njemu.„ Život zaista liči na igricu, zar ne... Uprkos razumu, čovjek krozvijekove ne postaje bolji, on svojuvrstu uporno ubija, i to je konstan-ta. Ako je to svrha razuma, onda jebol koji on donosi možda tek nuspojava?“Osjetila sam da sam pogodilatračnicu na koju je trebalo skrenutimislima ... Mali osmijeh, razvedriose, uzima šolju sa kafom i izlazi nabalkon da zapali cigaretu. Malopotom se vraća i kaže da izlazi.Opet smo svako u svome vremenu,nestala je sumaglica koja nas jenačas ujedinila. Ja nastavljampravljenje ručka i, konstatujućikako je zaborav odlična alatka data
čovjeku kao pomoć da se živi.U pola šest naveče, istog dana, naperiferiji grada sam u kinu„Majestic“. Kupujem ulaznicu zafilm „New York melodie“, uoriginalu „Begin Again“ (ponovopočeti) John Carneya. Priča je opropalom muzičkom agentu iostavljenoj od momka, muzičkitalentovanoj ženskoj koji se sreću isnimaju po Njujorku njene pjesme.
Keira Knightly igra pjevačicu ikompozitora, vrlo mi je neuvjerljivau ulozi. Propalog muzičkog agentaglumi solidno Marc Buffalo.Pjesme su krasnih tekstova, pričeskoro da i nema: Obraćampozornost više na grad kao kuliseza priču nego na filmsku radnju.Bivšu suprugu genta glumiizvanredna Catherine Keener, onazrači energijom i doslovno sa svojihpet minuta kraljevskog ulaska uscenu postaje glavna rola koja brišeutiske o svim drugim, nju vrijedividjeti!Film je završen, odjavna špicadefiluje ekranom, u salu ulazislužbenik koji čisti pod, izlazimposljednja. Ono pitanje, čemurazum kod čovjeka, je još tu, čekame, možda da bi mi pokvariloveče?Ne mogu da se izmaknem. Kadase gleda sa dovoljne daljine načovjeka, nema tu mnogo razlika,zaista izgleda sav život kao igrica,nekad ležeran, nekad težak film,kulise, borba, iznenađenja, odusta-janja, odlasci, novi dolasci...Koliko samo nas prođe i prošlo ježivot-igricu-film bez priče, beztragova? I toliko je bilo mnogo, usuštini, ponavljanja, kao da istiglumci svaki put učestvuju u novojpredstavi istog komada! Je ličovjeku dat razum da privede igrukraju, da počne novu partiju, ili daneko od nas, negdje sa svojih petminuta, kao Keenerova, da posebansmisao svemu? Prolazim ulicom u kojoj je muzejgrada, bivši samostan, uređen odčovjeka da se u njemu odlažutragovi onih koji su nekada tu bili.Pomislim da, srećom, i ja znam dazaboravljam. Doduše, treba mi sveviše vremena da sistem počnedjelovati.Konačno, otključavajući kućna vrata,ovo pitanje, koje ničemu ne vodi,nekako mi pobježe iz misli.
8. august 2014. Spektar, broj 9 27
Čovjek kroz vijekove nepostaje bolji, on svoju
vrstu uporno ubija. Ako jeto svrha razuma, onda jebol koji on donosi možda
tek nus pojava...
28 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Zemaljski sud u Minhenuodlučio je da obustavi procesprotiv Bernija Eklstona kada
ovaj uplati sto miliona dolara.Odluka da se milionska, korup-cionaška afera kojom je Eklstonosigurao svoje šefovsko mjesto uFormuli 1 jednostavno zaboravi,već nailazi na oštre kritike uNjemačkoj.Kakav je praktični smisao zakonaili filozofski smisao pravde, ukolikoneko može da otkupi slobodu? Tose pita i bivša njemačka ministarkapravde Sabine Lojthojzer-Šnaren-berger. Ona je rekla da se zbogodluke u “slučaju Eklston” osjeća„veoma nelagodno“.Legendarni Britanac, koji jeFormulu 1 komercijalizovao ipromijenio iz korijena, prije osamgodina je tajno dao 44 milionadolara Gerhardu Gribkovskom,bivšem šefu odjeljenja za procjenu
rizika i bivšem članu Upravnogodbora (odgovornog za finansije)bavarske Landesbanke. Ta banka jeupravljala odlučujućim paketomakcija Formule 1 i mogla je dapoljulja stolicu doživotnom šefuEklstonu.
Čista pogodba: Gribkovski jenavodno uzeo milionski mito kakobi prodao akcije britanskoj investi-
cionoj firmi CVC, koja Eklstonovupoziciju više nije dovela u pitanje ikoja mu je omogućila da do danasvodi poslove oko Formule 1. BerniEklston je pred sudom priznao daje platio Gribkovskom, ali je tvrdio
da mu je novac zapravo iznuđenprijetnjama.U Minhenu su održane 22 parnice iEklston je uvijek dolazio: „To je zamene izazov“, rekao je nedavnonovinarki sedmičnika Zeit. Kolikije to izazov bio, pokazuje i sumavansudskog poravnanja – tolikinovac do sada nikada nije isplaćen.Lojthojzer-Šnarenberger tvrdi daupravo vrtoglavi, devetocifreniiznos pokazuje da se radi o „teškojkrivici koja bi mogla da se kazni izatvorskom kaznom do desetgodina“. Kada su dimenzijekrivičnog djela takve, onda pregov-ora ne bi smjelo da bude, smatraona. Sud je, međutim, misliodrugačije.Gerson Trig, njemački advokat,stručnjak za ekonomsko pravo,ukazuje da se ovdje ne radi oklasičnom dilu, kakvi se viđaju poholivudskim filmovima. Dil bi
VELIKA “BRUKA” NJEMAČKOG PRAVOSU\A
Bivša njemačka ministarka pravde Sabine Lojthojzer-Šnarenberger
rekla je da se zbog odlukeu “slučaju Eklston” osjeća
veoma nelagodno.
BOGATI KUPUJU SLOBODU Bogataši mogu da izbjegnu pravdu i kupe slobodu. Slučaj šefa popularne
Formule 1, Bernija Eklstona, koji treba da plati rekordni iznos od sto milionadolara, izazvao je žučne polemike u Njemačkoj, čiji sud je donio “spornu” odluku
omogućio optuženom da priznakrivicu, da sarađuje sa tužilaštvom,a da mu zauzvrat kazna budesmanjena.„Ovdje se, međutim, radi oodbacivanju vođenja čitavogprocesa u zamjenu za određeniiznos. U privrednom pravu takonešto se dešava svakodnevno i nijeništa posebno“, kaže Trig.Pravnu osnovu u Nemačkoj činiparagraf 153A krivičnog zakonika.Po tom osnovu se godišnje uNemačkoj okonča 100.000 procesa.I među njima često ima slučajevagdje su delikti i poravnanja umilionskim iznosima.
Međumjere: Gerhard Gribkov ski,bivši član Uprave bavarskeLandesbanke, odležava kaznu odosam godina zatvora jer je primiomito od Eklstona, dok je Eklstonoslobođen optužbi - iako mora daplati 100 miliona dolara U Njemačkojse stoga govori o utvrđivanju dvok-lasnog društva, u kojem bogati moguda kupe svoju slobodu.Ipak, pravnik Trig podsjeća da
tokom procesa glavni svjedokGribkovski nije mogao jasno daoptuži svog nekadašnjeg kompan-jona pa je sud procijenio da jeporavnanje moguće.„Uvijek možete reći da je to kupov-ina slobode, ali nijedan zapadnipravosudni sistem ne odriče se ove
međumjere kojom se sudovioslobađaju procesa zbog privrednihdelikata.“Računica Bernija Eklstona je jasna– platiće sto miliona dolara, zatonjegov dosije ostaje čist. Tako guruFormule 1 i dalje može da ostanena svojoj poziciji i zarađuje novemilione.Bivši svjetski šampion Niki Lauda,koji je nekada vozio u Eklstonovomtimu, pozdravlja takav rasplet:„Prestaće sve spekulacije oko
Bernija i Formule 1. Kontinuitet načelu F1 veoma je važan.“
Teški delikt: Većina njemačkihmedija prenosi da je obustavljanjeprocesa pravi skandal. „Posljedicamora da bude drastična reformazakona“, piše ugledni dnevnikFrankfurter rundšau. I bivša min-istarka Lojthojzer-Šnarenbergerjasno kaže: „Ovo ne ostavlja samogorak ukus u ustima, ovo je čistibezobrazluk.“ Dodaje da zakonmora da bude precizniji kada seradi o teškim deliktima, kakav jeočigledno bio Eklstonov.Advokat Gerson Trig ne prihvataovakve osude: „Ja ne vidim skandal.Siguran sam da je sud u Minhenudobro razmotrio opcije prije nego štoje odlučio da ponudi poravnanje.“Na kraju krajeva, podmićeni – GerhardGribkovski – osuđen je na osam i pogodina robije. Uprkos pravnimobjašnjenima i začkoljicama, mnogimaće ostati nejasno kako u jednom slučajukorupcije postoji podmićeni, dok onogko podmićuje zvanično nema.
Christian Ignatzi/DW
8. august 2014. Spektar, broj 9 29
Gribkovski i Eklston: Prvom zatvor, drugom novčana kazna
Ovo ne ostavlja samogorak ukus u ustima, ovo
je čisti bezobrazluk. Zakonmora da bude preciznijikada se radi o teškim
deliktima, kakav jeočigledno bio Eklstonov
30 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Bankrot pred kojim se nalaziArgentina nije ni prvi niposljednji kojem svjedočimo.
Nije nemoguće da ova sudbinazadesi i Bosnu i Hercegovinu, alisvi uslovi za to još se nisu stekli.No, nastavimo li ovom putanjom, itaj scenarij nas očekuje.
1918. RUSIJAPrvi veliki bankrot doživio je, 1918.godine, Sovjetski Savez, državakoja je revolucijom nastala na raz-valinama carske Rusije.Ubrzo nakon komunističkeOktobarske revolucije, ova zemlja jeobjavila stečaj. Razlog je bio taj što je
nova vlada, pod Lenjinom, odbijalaplatiti dugove koje su joj ostaviliruski carevi i njihova svita, koji su senakon revolucije razbježali poinozemstvu. Stečajem Rusije suprvenstveno bili pogođeni vjerovniciu Francuskoj. Rusija će ove dugovevratiti tek 90-ih godina 20. stoljeća,nakon sloma sovjetskog režima.
1923. NJEMAČKA200 milijardi maraka te godine sedavalo za jedan kilogram hljeba.Tokom 1923. godine Nijemci su ukupovinu živežnih namirnica sasobom morali nositi čitave košare
I DRŽAVA BANKROTIRA, ZAR NE?
Cijenu bankrota u Argentini plaća srednji stalež
Nijemci su 1923. godine ukupovinu živežnih namirnica
sa sobom morali nositičitave košare pune novca.
Ovakav pad vrijednostinovca bio je jedan od
najekstremnijih sunovrataneke industrijske nacije...
ARGENTINA MORA DA
PONOVI STARU LEKCIJU
Mnogobrojne države su kroz povijest morale objaviti stečaj. Razlozi tome su bili raznorazni, a isto tako i posljedice.
Donosimo pregled deset najvećih bankrota u dosadašnjoj istoriji
pune novca. Ovakav pad vrijednostinovca bio je jedan od najekstremnijihsunovrata neke industrijske nacije.Vrijednost novca je opadala gotovoiz sata u sat. Ova hiperinflacija bilaje posljedice Prvog svjetskog rata iekstremnog zaduženje. Ovoiskustvo i šok utjecat će i na kasnijegeneracije Nijemaca.
1933. NEWFOUNDLANDNewfoundland je jedan od malo-brojnih primjera koji pokazuju dastečaj neke države ujedno možeznačiti i njezin kraj. Naime,današnja kanadska provincijaNewfoundland nekoć je bilasamostalna država, koja se nalazilau sklopu Britanskog kraljevstva.Nakon bankrota 1933. ova je zeml-ja izgubila svoju neovisnost i odtada se nalazi u sklopu Kanade.
1945. NJEMAČKANakon Drugog svjetskog rata višeništa nije kako je bilo – Njemačkaje u potpunosti bankrotirala. Trigodine nakon rata, vrijednostvalute je nastavila opadati budućida industrija kao i zemljoradnjanisu uopće poslovale.No, istodobno je u optjecaju bilosve više novca. Gospodarski usponpočinje 1948. s reformom valute iuvođenjem triju zona u zemlji –ruske, američke i britanske.
1971. SADOno što se tijekom 70-ih godinadogodilo u SAD-u, danas je poznatopod nazivom „Niksonov šok“.Ondašnji predsjednik zemlje,Richard Nixon, takoreći preko noći jeodustao od tzv. „zlatnog standarda“,odnosno, donio odluku da dolar višene mora imati polog u zlatu.Time je američki predsjednikzapravo proglasio stečaj svoje zemlje.
1998. RUSIJAUsljed pada cijene nafte, 1998. je palai vrijednost ruske rublje.
Gospodarski gledano, ovoj zemljinije išlo baš sjajno još od raspadaSovjetskog Saveza. Rusija se istodob-no sve više zaduživala – sveukupnoje njezin dug iznosio 140 milijardidolara. To je bilo previše i Rusija višenije bila u stanju otplaćivati svojedugove i objavila je stečaj.Ova kriza rublje bila je, inače, petipo redu stečaj najveće zemlje nasvijetu.
2002. ARGENTINAAktuelna kriza mogla bi kod mnogihArgentinaca probuditi neugodnasjećanja na 2002. Tada je kolabiraofinancijski sustav nakon što je državapostala platežno nesposobna.Posljedica je bila haos: generalni štra-jkovi, sukobi s policijom, pljačkesupermarketa, provale u banke.Najveći dio svojih ušteđevina tada jeizgubio prvenstveno srednji sloj društva.On će vjerovatno i sada podnijeti najvećiteret državnog bankrota.
2008. ISLANDTokom finansijske krize 2008.vlada Islanda je pokušala spasitizemlju time što su banke prešleu ruke države. No, ovaj korak jeučinjen prekasno. Island višenije mogao otplaćivati svojedugove i de facto odlazi podstečaj.No, službeno gledano, ova zemljaipak nije bankrotirala, izmeđuostalog i zato što joj je pomoćpružio Međunarodni monetarnifond.
2010. GRČKADužnička kriza u Grčkoj godinamaje bila na stalnom dnevnom redu uEveropske unije. Uvijek iznova jeova zemlja, tek u posljednjitrenutak, nakon niza noćnihsjednica u Briselu, mogla izbjećistečaj. No, kriza u Grčkoj je ipakmnoge duboko pogodila; gotovosvaki četvrti stanovnik jenezaposlen, a u grupi mlađih od25. godine – čak svaki drugi.
2012. BELIZE23 milijuna dolara su Belize ipakodveli u bankrot. Ova mala državau Srednjoj Americi imala je preve-like devizne dugove. Vi nije bila ustanju SAD-u isplatiti kamate – iprijavljuje stečaj.
Vera Kern - Željka Telišman/DW
8. august 2014. Spektar, broj 9 31
Grčki financijski sistem potpuno se urušio
Današnja kanadskaprovincija Newfoundlandnekoć je bila samostalnadržava, koja se nalazila
u sklopu Britanskog kraljevstva. Nakon
bankrota 1933. ova jezemlja izgubila svoju
neovisnost i od tada senalazi u sklopu Kanade...
32 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Često se pitate, u danima kakvi
su ovoljetni, a bogme su
nestabilni već godinama,
zašto se osjećate grozno umorno,
tromo, pospano, depresivno ili
melanhonično. Kad pada kiša, kao
da se i u vama sve ruši. Ili kada je
dan siv i tmuran, i u vama je
nekako oblačno?
I kad promjenu ne osjećate
dramatično, u ovakvim danima
najradije biste izbjegli sve obaveze.
Voljeli bi da ljenčarite, da vas svi
puste na miru.
Sezonska depresija: Ukoliko
kišni dani i sivi oblaci utiču na vaše
raspoloženje – vjerujte da niste jedi-
ni. Upitate li one oko sebe, vidjećete
da su u sličnom stanju i mlađi i star-
iji. U svima je to “nešto”. Zapravo,
“nešto” je u tom vremenu koje vas
pomjera iz korijena.
Loše raspoloženje izazvano lošim
vremenom je uobičajena pojava.
Postoji i medicinski naziv za njega,
poznat kao Sezonska depresija (ili
Seasonal affective disorder).
Prema nekim studijama, za loše
raspoloženje u toku kišnih dana
odgovorna su dva hormona: sero-
tonin i melatonin. Serotonin je
hemikalija koja nam pruža opšti
osjećaj blagostanja, energije i dobrog
raspoloženja. Kada je nivo
serotonina nizak, veće su šanse da
ćemo se osećati pospanim, umornim
i, generalno, lošije raspoloženim.
Melatonin je, s druge strane,
hemikalija koja nam pruža osećaj
pospanosti. Kada naše oči detektu-
ju tamu, one šalju signal do mozga
koji zatim otpušta hormone
melatonina, koji inače služi u tijelu
i za uspostavljanje ciklusa spavanja.
Dnevnik spavanja: Stručnjaci
napominju da se veza između ovih
hormona i lošeg raspoloženja
tokom ”sivih i tmurnih” dana još
uvijek proučava, iako se generalno
vjeruje da su dokazi poprilično
očigledni. Poznato nam je da
mozak otpušta serotonin, koji nam
podiže nivo raspoloženja, kada oči
detektuju svjetlo, a melatonin, koji
nas uspava kada detektuju tamu.
Iako nam se može učiniti da spavamo
bolje i duže kada je oblačno, kišovito
ili generalno tmurno vrijeme,
naučnici tvrde da, ipak, spavamo bolje
kada je nebo vedro.
Istraživači sa Univerziteta u
Ročesteru, Njujork, proveli su
studiju koja je uključivala 43
učesnika koji su vodili ”dnevnike
spavanja” 105 dana. Istraživači su
zatim uporedili rezultate dnevnika
spavanja sa bazom podataka o vre-
menskim prilikama. Otkrili su da
su učesnici spavali mnogo bolje i
duže kada je bilo vedro nebo.
Stara boljka: Još su stari Grci
znali da postoji povezanost vre-
menskih prilika i zdravlja ljudi.
Hipokrat, otac moderne medicine,
posebno je isticao važnost sagleda-
vanja vremenskih prilika kod proc-
jene zdravstvenog stanja nekog
KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS
Uglavnom se smatra da tmurno i promjenjivo
vrijeme, koje nas već dugo prati, ljude čini tmurnim
i nervoznim, da izaziva tzv. sezonske depresije.
Kako pokazuje jedno njemačko istraživanje,
svi ne moraju da budu tome podložni
OBLAČNO NA NEBU, OBLAČNO I U NAŠOJ PSIHI
Piše: Šefik Avdagić
Loše raspoloženjeizazvano lošim vremenom
je uobičajena pojava.Postoji i medicinski naziv
za njega, poznat kaoSezonska depresija
(ili Seasonal affective disorder)...
Meteo prognoze mogu da pomognu
čovjeka i određivanja terapije.
Danas, kada su vremenska kole-
banja jako izražena, interesovanje
za uticaj vremena na zdravlje sve
više raste pa je shodno tome i razvi-
jena nova grana meteorologije, bio-
meteorologija.
Sve više psihologa, psihijatara i
drugih medicinskih stručnjaka
uzima ove okolnosti u obzir. Jasmina
Jović Novaković, psihijatar iz
Beograda, smatra da ljudski organi-
zam kao dio prirode, ali i njen pro-
dukt, prati spoljašnje uticaje i adek-
vatno reaguje. To se manifestuje
pojavom različitih tegoba.
Kod mladih i zdravih ljudi ove
tegobe su blage i skoro neprimjetne
dok kod starijih i hroničnih
bolesnika mogu biti toliko izražene
da zahtijevaju poseban tretman.
Gotovo sve osobe reaguju na nepo-
voljne vremenske prilike. No, najos-
jetljivije su one koje pripadaju grupi
meteoropata. To su ljudi kod kojih
su pojava tegoba ili pogoršanje
osnovne bolesti redovno povezani sa
određenim vremenskim prilikama.
Meteoropatske reakcije nisu
rezervisane samo za bolesne ljude već
se javljaju i kod inače potpuno zdravih
osoba. Statistički, meteoropate su
najčešće žene srednjih godina,
hronični bolesnici, starije osobe.
Umor i tegobe: Dr. Angelico
Brugnoli, sa Instituta klimatološke
medicine „Centra za istraživanja
medicinske bioklimatologije,
biotehnologije i medicine prirode”,
Univerziteta u Milanu, meteoropati-
ju definiše kao grupu simptoma i
reakcija koje se manifestuju kada
dođe do promjene jednog ili više
meteoroloških faktora. Pod meteo-
rološkim faktorima podrazumijeva:
temperaturu i vlažnost vazduha, vje-
tar, atmosferski pritisak, kišu i grml-
javinu, kao i efekat jonizacije.
U zavisnosti od starosti, pola i opšteg
zdravstvenog stanja i tegobe koje su
uzrokovane vremenskim oscilacijama
se razlikuju. Kod zdravih i mladih
ljudi one su slabije izražene. Najčešće
su to: umor, promjene raspoloženja,
smanjena koncentracija, apatija,
poremećaj spavanja.
Mogu se javiti i glavobolje,
reumatski bolovi, bolovi na
području starih povreda i ožiljaka,
nesvjestica, vrtoglavica, kao i srčane
tegobe (lupanje srca, porast krvnog
pritiska).
Prag bola: Određena vremenska
stanja, pri dužem zadržavanju
iznad jednog područja,
uslovljavaju određeno adaptiranje
organizma. Međutim, ukoliko
oganizam nije u mogućnosti da se
brzo prilagodi na naglu vremen-
sku promjenu, reaguje tako što
hipofiza povećava lučenje ACTH
ili hormona stresa. Kod mete-
oropata se, kako objašnjava mr.
ph. Jasmina Jović Novaković,
javlja osjećaj tjeskobe i raz-
dražljivosti. Istovremeno se
smanjuje lučenje endorfina, koji
je inače prirodno sredstvo protiv
bola pa se prag bola smanjuje, a
subjektivni osjećaj bola se
pojačava.
Drugi razlog pojačanja bola
objašnjava se zakonima fizike.
Usljed pada atmosferskog pritiska
dolazi do širenja tečnosti i gasova,
što može da uzrokuje pritisak na
tkivo koje je pod upalom ili
povredom pa se bol pojačava. Na
8. august 2014. Spektar, broj 9 33
Hipokrat, otac modernemedicine, posebno je
isticao važnost sagledavanja vremenskih
prilika kod procjenezdravstvenog stanja
nekog čovjeka iodređivanja terapije...
Pospanost je jedan od najčešćih simptoma
Različiti ljudi, različito reaguju na vremenske prilike
isti način se pojačavaju i sinusne
glavobolje itd.
Moć prognoze: Dolazak
hladnog zračnog fronta povećava
učestalost srčanih i moždanih
udara. Na hladnoću organizam
reaguje tako što se krvni sudovi kon-
trahuju kako bi se smanjilo odavan-
je toplote. Ovo za posljedicu ima
povećanje otpora u kardiovasku-
larnom sistemu, srce se dodatno
opterećuje i krvni pritisak raste.
Nasuprot niskim temperaturama,
visoke djeluju tako što se krvni
sudovi šire i krvni pritisak pada. Da
bi se tijelo rashladilo, pojačano je
znojenje pa samim tim i gubitak
tečnosti. Ukoliko se tečnost ne
nadoknađuje, dolazi do dehidrat-
acije, mozak se slabije snabdijeva
krvlju pa se javljaju nesvjestice i
vrtoglavice.
Da biste ublažili negativan uticaj
vremenskih prilika na zdravlje može
vam pomoći biometeorološka prog-
noza. Ona sadrži opis meteorološke
situacije i najavljuje dolazak onih
vremenskih prilika koje mogu
negativno da utiču na zdravlje ljudi.
Na osnovu ove prognoze osjetljivim
osobama se daju i savjeti o
ponašanju, npr. izbjegavanje fizičke
aktivnosti, poseban oprez itd. Cilj
prognoze je da se osjetljive osobe
blagovremeno upozore kako bi se
vremenski uticaji na njihovo
zdravlje sveli na minimum.
Njemačka negacija: Mnoge
razvijene zemlje osnovale su speci-
jalizovane ustanove i centre kao
što je „Centar za istraživanja
medicinske bioklimatologije,
biotehnologije i medicine
prirode” Univerziteta u
Milanu, koji proučava ove uti-
caje i shodno tome priprema
specifične prognoze vremena.
Zanimljiva je za ovu temu i
studija koju su sproveli naučnici
Humboldt Univerziteta u
Nemačkoj. U istraživanje je
uključeno 1233 ispitanika iz
različitih dijelova te države.
Ispitanici su u toku mjesec dana
svakog dana ispunjavali upitnik
o svojim pozitivnim i negativn-
im emocijama koje su bile
vezane za taj dan.
Ti izvještaji su upoređivani sa
izvještajima Njemačkog insti-
tuta za vrijeme, koji su sadržali
srednju temperaturu, jačinu vjetra i
trajanje dana. Došlo se do
iznenađujućih rezultata.
Kod najvećeg broja ljudi, vrijeme
nije imalo uticaja na raspoloženje
ili, bolje rečeno, više sunca, manje
vjetra kao i više srednje
temperature nisu učinili da se ljudi
osjećaju srećnijim. Ova studija je
utvrdila i da tmurno vrijeme može
da bude jedan od faktora
neraspoloženja, ali da jasna
povezanost ipak ne postoji.
Obzirom da se studija radila u
Njemačkoj, neki naučnici nisu pri-
hvatali ovakve rezultate, pripisujući
ih specifičnom mentalitetu
Nijemaca. Međutim, slične studije
rađene su i na području Amerike i
rezultati su bili slični. Iz njih je
proisticao zaključak da vremenske
prilike imaju minimalan uticaj na
raspoloženje čovjeka.
34 Spektar, broj 9 8. august 2014.
Neki ljudi padaju u dramatične depresije
Kod najvećeg broja ljudi, u jednom njemačkom
istraživanju, vrijeme nijeimalo uticaja na
raspoloženje ili, boljerečeno, više sunca i manje
vjetra nisu činili da se ljudi osjećaju srećnijim...
Brojne knjige govore o uticaju vremena na
ljude
8. august 2014. Spektar, broj 9 35
Nijedna tehnologija nije imalatoliko uticaja na ishodDrugog svjetskog rata kao
Enigma – mašina koja se čuvala ustrogoj tajnosti čak i 30 godinanakon završetka rata. Zahvaljujućinjoj, saveznički pomorski uspjesi uSredozemnom moru i Atlantskomokeanu uveliko su ubrzalipromjenu ravnoteže moći, a takođesu doprinijeli i iskrcavanju naNormandiju. Na sjevernom frontu,Rusi su dobijali obavještajneposlastice od Britanca koje suodavale položaje i planoveNijemaca.Iako su Enigmu napravili i koristiliNijemci, ona se ipak okrenulaprotiv njih i počela da radi u koristljutog neprijatelja, Britanaca. To jeime za mašinu koja se koristila zašifrovanje i dešifrovanje poruka za
vojne i diplomatske svrhe. Izumioju je nemački inžinjer Artur Šer-bius, a rani modeli su se koristilikomercijalno još od 1920-ihgodina.Enigma je elektromehanička maši-na koja je imala je samo jednusvrhu – da šifruje informaciju,odnosno, da je prikaže na načinnerazumljiv neovlašćenim osoba-ma.Tokom Drugog svjetskog rata, kadasu se Nijemci u potpunosti oslan-jali na oko 200.000 primjerakaEnigme, britanski matematičari suuspjeli da dešifruju zamršeneporuke, te da na taj način da promi-jene ishode na mnogim frontovima.Jedan od najpoznatijih bio je boj uafričkoj pustinji.Predvođeni Ervinom Romelom,poznatim kao “Pustinjska lisica”,
nacistički tenkovski pohodi su biligotovo nezaustavljivi – ali i oni suimali Ahilovu petu koju je Enigmaotkrila. Tenkovi i posada su zavisiliod goriva i vojnih zaliha koje su izItalije (koja je tada bila dioOsovine) stizali putem brodova, iukoliko bi se ove zalihe zaustavile,Romel bi se napokon suočio saporazom.Britanci su uskoro otkrili koliko jevažno da se brodovi zaustave, pa sutako, uz pomoć Enigme, saznali zapoložaj svakog broda i bez većihpoteškoća ih i potopili. Nijemcinisu ni posumnjali da je za ovajkatastrofalan ishod odgovorna“njihova” Enigma, pa su takoizračunali da Britanci imaju flotuod najmanje 400 podmornica kojepatroliraju vodama, a koje navodiogroman broj izviđačkih aviona.U stvarnosti, ogroman broj izviđačkihaviona svodio se na tek tri aviona, asamo je 25 podmornica pokrivalopovršinu od 2,5 miliona km2.Britanski zapovjednici su samomorali da dešifruju koliko ćebrodova u kojem trenutku proćikojom lokacijom, te da usmjeremali broj podmornica na njih ipotope ih kao mete za vježbanje.No, ni ovo nije bio toliko jednos-tavan zadatak, obzirom da bi neo-preznost mogla Nijemcima odatida Britanci imaju uvid u njihovetajne poruke. Tako su Britanciuvijek prije napada slali jedanizviđački avion koji bi “slučajno”opazio konvoj i poslao signal zanapad, i to signal koji su Nijemcis lakoćom mogli da presretnu, aline i da shvate zašto se sve tostvarno i dešava.
“ENIGMA” ODLUČILA DRUGI SVJETSKI RAT
IZUM POKOPAO TVORCEKljučna prevaga nastala je kad su Britanci otkrili načinšifriranja njemačke mašine zvane Enigma, čime suunaprijed saznavali za mnoge njihove poteze
Nijemci nisu ni sanjali da Britanci “čitaju” njihovu mašinu
8. august 2014. Spektar, broj 9 37
Vukao je nogu za nogompreko trotoara, polako, bezžurbe, bez hile. Mala
montažna zgrada čekala ga je stot-injak metara ispred i nije, zaista,bilo potrebe za hitnjom. On jekoračao, a ona je stajala. Dan je tekpočeo, a on se za sve pripremio.Najavio je da će doći, zdravstvenaje ovjerena, kafa, doručak, terapi-ja... Vukao je nogu za nogom preko tro-toara... razgledao prozore naokolnim zgradama, lišće u parku,smeće oko kontejnera... Usporeno,polako... Evo, samo što stigao nije.
***
Čekaonica je bila poput tramvaja uvrijeme špice, kao i uvijek poslijezimskog vikenda i praznika. U
prostoriji punoj bolesnih zadahanaguravali su se jedno prekodrugog ko će prije do kartoteke,pružajući otresitim sestricama rukesa plavim knjižicama. A one su ih
već poimenice znale.- Halida, sjedi, doktor će te prozvati- govorila je riđa djevojka, prevrćućikartone pacijenata na gomile:
naručeni, nenaručeni, za pregled,za recept...A Halida, nana sa šamijom naglavi, u crnom muškom sakou išarenoj dugoj suknji, ispružila jeotečene noge u najkama i poluglas-no otpuhivala.- Sine, dragi, nisam ja ovdje došlašto mogu vazdan sjediti... Hastasam.Pored nje je neki momak guraoglavu među koljena ne bi li stiskomnogu po sljepoočnicima ublažiozubobolju. Podebeli čikica nasloniose na masni zeleni zid i kunjao, ačitava ih je horda hodala ukrug,cupkala, s noge na nogu se prem-ještala.... Jedna je žena kolutalaočima,a jedan je čiča stalno pon-avljao: "Jeb'la vas država."Bilo je kao u pretis-loncu. Osjetiose titraj nervoze pod ručnom. Kaoda će svakog časa sve da eksplodira.U žamoru bi se s vremena navrijeme začulo: "Nema kodova."- Jesu l' oni normalni? Ja samhronični bolesnik, ne mogu bezapaurina! - mrmljala je smračenafaca nekog unezvijerenog tipa dokse, koščatih ruku gurnutih dubokou džepove ulojenih farmerica, ner-vozno vrtio ukrug.- Budite malo tiši! Vidite da ne
pravimo ni pauzu, malo strpljenja -glasno je sestrica govorila svimadok je užurbano nosila papire odjednog do drugog doktora...Polako je odškrinuo velika metalna
MAGARE ZA ŠAKU APAURINAApaurini su mi najdraže bombone. Meni, recimo,persen isto k'o i peršun dođe. Ma i ne zamiriše.Valerijan kapi bar zamiruhe. Još na kocku šećera... Ih! Leksilium isto nije loš, lijepo se spava, al' apaurin mi je oho-ho...
PRIČAM TI PRIČU
Piše:
Džana Zimić
Čekaonica je bila poputtramvaja u vrijeme špice,
kao i uvijek poslije zimskog vikenda i
praznika. U prostorijipunoj bolesnih zadahanaguravali su se jedno
preko drugog ko će prijedo kartoteke, pružajući
otresitim sestricama rukesa plavim knjižicama...
38 Spektar, broj 9 8. august 2014.
vrata i tromo zakoračio unutra, aonda je nastao tajac. Svi su zamukliugledavši ga. Nikada ništa sličnovidjeli nisu . I oni najhrabriji biustuknuli korak-dva, da munaprave mjesta, prolaz...- Ko zna, možda je zarazno...
- Ne gledaj u njega...- Šuti, glavu dole.- Bože, sačuvaj...Nino se davno prestao obazirati nato... pa polako prođe i sjede u ćošak,dovoljno daleko i dovoljno blizuznatiželjnih pogleda.- Sine dragi, šta to tebe snađe? - neizdrža nana u najkama a da ga nepriupita.Odmahnu joj on rukom.Odavno je oguglao na znatiželjne,ponekad i uplašene poglede. Nipodsmijeh mu nije više smetao.Ispočetka nije skidao kapu s glave -nekad vunenu, nekad kačket, nekadfrancuzicu... Jednom je čak htio danabije fantomku na glavu, ali kakoje nije mogao navući preko dvadesetcentimetara dugačkih ušiju, digaoje ruke od svih pokrivala za glavu iodlučio hrabro izaći pred javnosttakav - izobličen, smiješan,nakaradan, ružan.Sad bi se još samo ponekad zamis-lio, odlutao...- "Kad sam bio mlađan momakjaaaaaaaaaaaaaa, jedna me je djevavoljelaaaaaaaaaaaaa..." A i ja samvolio nju. K'o pas što voljeti zna.Budila me je pomisao na nju,uspavljivala želja za njom. Bio samnjeno kuče, ljubimac za igrarije,nosio sam joj papuče, kupovao čak iuloške... vodio sam je na sva fensimjesta, na izlete, u kina i napozorišne predstave... Donosio samjoj skupe parfeme, gigantskebukete, a ona... ona me šutnula udupe. Sve što sam želio da sačuvamza čarobne trenutke, sve to, pa i višeod toga... mrzila me je, povrijedilame je, izigrala me je. Kučka! Eto tome prvi put snađe. Tad su mi uši
narasle za dva centa.U čekaonici se svijet malo otkravio.Vidi, ušima maše, šuti, ne ujeda. Onaj momak šupljeg zuba stigao jena red. Iza zatvorenih vrata začuo
se njegov bolan krik pa tišina.- O, tako sam i ja vrisnuti jednomhtio. A i sad bih vrlo rado, al' k'o daimam neki čep-nevadičep - pričaoje Nino sam sa sobom, u sebi, zasebe.Zavaljena u stolici, Halida jepuhkala i s vremena na vrijemesvima, a nikome, govorila:- E, moja djeco... Svu noć nisamoka sklopila. Bole stare kosti – pa bisuknju zadigla da svi vide modrevene i opet bi otpuhnula, snažno,glasno, da se zna da nikome nijetako teško.Sestrica je prozva i ona se zanjiha
lijevo – desno.- Evo, me, doktore, evo me...Debeli čikica prenu se iz sna, ažgoljavi nervozus unese mu se nadlice:
- Imaš ti apaurina?Debeljko ga tupo pogleda i odgegase u drugu sobu kod ljekara, a onnastavi da kruži po prostoriji i stadepravo ispred Nine.- A ti, care Trajane?Nino ga nije gledao. Žmirio je,ignorisao ga.- Apaurini su mi najdraže bom-bone. Meni, recimo, persen isto k'o iperšun dođe. Ma i ne zamiriše.Valerijan kapi bar zamiruhe. Još nakocku šećera... Ih! Leksilium istonije loš, lijepo se spava, al' apaurinmi je oho-ho... Ja to uzimam svakogdana. Recimo, kad krenem na raz-govor. Kad mi kažu da imammaksimum osvojenih bodova, ali daće posao dobiti onaj što ima tetku,ujaka i strica, meni, recimo, tadbude baš svejedno. Ništa se nenerviram. I ne sekiram. Samo miuši opet narastu za dva centa.Svejedno mi je i što ću sad čekatiovdje, a prije sedam dana sam lijepo
Odavno je oguglao naznatiželjne, ponekad iuplašene poglede. Ni
podsmijeh mu nije višesmetao. Ispočetka nijeskidao kapu s glave -nekad vunenu, nekad
kačket, nekad francuzicu...
8. august 2014. Spektar, broj 9 39
NAJLUKSUZNIJI STANU SARAJEVU
Renoviran i izuzetno moderan četverosoban stan, površine145 kvadratnih metara, prvi sprat, u ulici Daniela Ozme
l Stan prekoputa zgrade
Predsjedništva BiH
l Veoma prostran dnevni
boravak sa trpezarijom
l Tri sobe za spavanje
l Veoma prostran ulazni hol
l Kuhinja, dva kupatila,
dvije terase i servis soba
l Klimatizacija i kamin
l Izuzetno kvalitetna
bijela tehnika...
Kontakt: 061 150 346
najavio da ću biti bolestan, bezlijekova... Čini mi se da mi opetrastu... Ali, ni to mi više ne smeta... Komešanje se nastavilo. Vrijemenije prolazilo. Sve kao da je stajalo,samo je nervoza rasla.- Dobro, ba, mala, znaš li ti otkad jaovdje stojim - nervozno je uzvikn-uo sestrici onaj ulojenih farmerica,klateći se preko pulta.Ispod oka ga je pogledala. Polako, evo, ti si sljedeći na redu - ibrzo je njegov karton gurnula navrh gomile.- Nije loše zagalamiti, ha? - cerio seblesavo prema gomili, a Nino u sebipoče da objašnjava:- Slabo pali kad si mali. Jednomsam i ja tako. Budala, rekoh, bit ćeod toga hajra. Samo ti uši budu jošmalo veće. Meni za još barem dvacenta. I taj vodovod! Zakotrljaju
brojčanik pa ispade da imam akva-park u stanu. Žalio se, ne žalio, svesam platio. - Bit će apaurina, bit će apaurina -zadovoljno je trljao ruke suhonjavi,a sestrica opet viknu:- Nema kodova.- Jeb'la vas država - poklopi je onajčiča.- Evo opet osjetim dva nova centa -češkao se Nino iza uha.Sestrica zgrabi gomilu kartona iodnese u ordinaciju. Doktorodmah prozva onu mršotinju bezživaca i on odskakuta. Nije se dugozadržao, izašao je s receptima, bezkodova, ali ipak malo zadovoljnijinakon tolikog čekanja. Sad smirajbarem može kupiti.- Meni je majka vazda govorila:"Nino, sine, magare moje malo..."Sigurno je ona za sve kriva. Pa tako
me je odgojila – gledao ga je Ninodok nemirnim korakom grabiprema apoteci prekoputa.
***
Dan je bio dug, predug zabolesnog čovjeka, ali čekaonica seskoro ispraznila. Kako bi kojipacijent završio kod doktora,izlazio bi preko vrata. Neki bi sepozdravili - pozdravi onoga iovoga, poselami ako ko uspita...Onaj čiča je opsovao još nekolikoputa.I Nino pokuca doktoru na vrata.- Dobar dan. Šta je s vama? - rečemu stariji čovjek u bijelom mantilu,a Nino mahnu snažno ušima i k'oiz topa izvali:- IA, IA, IA...I doktor mu propisa šaku apaurina.
Spektar
www.magazinspektar.blogspot.com
SVAKOG PETKA NOVI BROJ