Spektar broj 9

PRIMJERI: KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE

PRAVDA NA STRANPUTICI

KUKAVIČLUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSUĐEMMETEOROPATIJA: KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS

Broj 9 Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 08. 08. 2014.

KUKAVI^LUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSU\EM


TRI UZORNA GRADA

KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Uređuje redakcijski kolegij l DTP: BekirTvrtković l Kontakt: [email protected] l Prenošenje tekstova u drugimmedijima, uz naznaku izvora, potpuno je slobodno

Sve dok ovom državom vladaju političko-poslovneoligarhije, naše pravosuđe će biti korumpirano,uplašeno i nepravedno. Kako će se boriti protiv mita,ako je i samo zahvaćeno tom bolešću Str. 6

Uz pomoć njemačke organizacije GIZ,općine Teslić,Tešanj i Žepče su se ekonomski preporodile, toliko dasu od strane čuvenog londonskog lista FinancialTimes uvrštene u 10 destinacija najzanimljivijih zasvjetske investitore Str. 10

PROPAST DOMAĆE AVIO-KOMPANIJE

BH AIRLINES JOŠ LETI,ALI SE NE ZNA - DO KADA?

Višegodišnja borba za goli opstanak ove posrnulekompanije, u većinskom vlasništvu Federalne vlade, jošse vodi, iako su partnerstvo s njom odbili svi poznatijiavio-prevoznici kojim je to nuđeno Str. 16

KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS

OBLA^NO NA NEBU, OBLA^NO I U NAŠOJ PSIHI

Uglavnom se smatra da tmurno i promjenjivo vrijeme,koje nas već dugo prati, ljude čini tmurnim i nervozn-im, da izaziva tzv. sezonske depresije. Kako pokazujejedno njemačko istraživanje, svi ne moraju da budutome podložni Str. 32

nezadovoljstvo što tri mjesecanakon poplava njihova egzistenci-jalna pitanja nisu riješena.Vozila i predstavnici civilne zaštitepokušavali su odčepiti ispusnekanale, a na putu je bilo i nekolikospecijalnih vozila, kojima upravljabritanska vojska, onaj interventibataljon koji je nedavno došao uBiH.Govori se kako su ovi vojnici došlida bi kontrolirali moguće nerede unašoj zemlji. Ako ih bude, sudećipo ovom događaju, oni bi mogli bitiizazvani upravo dezorganizacijomdržavnih službi koje ne znaju šta ćeni sa majskim, a kamoli sa ovimpotopom.

KROKODILSKESUZE

Ćutanje je zlato, kaže naša staranarodna poslovica. Kao i mnogeočigledne činjenice, naši političariignorišu i ovu izreku. Kad bi moralida ćute, jer govorom samo daljenerviraju ionako uznemirenegrađane, oni pričaju. Štaviše,očekuju da građani više vjerujunjima nego svojim očima!Zlatko Lagumdžija jedan je odtakvih. On nikako da razumijekako propaganda ne može ništaloše da popravi. A tako neštopokušao je ponovo na svominternet blogu, tobože sesaosjećajno obraćajući javnosti. “Sila nebeska kao da nam ponovošalje poruku: prestanite podijeljenipametovati - počnite ujedinjeniraditi”, poručuje Lagumdžija.Naravno, riječ je o novom talasupoplava i novim problemima koji

Britanski maga -zin „Euromo -ney” izračunaoje kako našazemlja imanajveće šanse dabankrotira u sko-rije vrijeme.Prema njihovim

kalkulacijama, BiH ima najalar-mantniju situaciju i šanse od 27,4posto da bi mogla bankrotirati unarednih godinu dana.Prema navodima magazina"Euromoney", razlozi za mogućibankrot su majske poplave zbog kojihse zemlja dodatno zadužila, visokastopa nezaposlenosti, korupcija ikontinuirana politička nestabilnost.Komentarišući pisanje "Euromoneya"o mogućem bankrotu naše zemlje,ministar finansija BiH Nikola Špirić jeda se “ričom o bankrotu želi poslatiporuka da jedino promjene na izbori-ma mogu donijeti stabilnost", dodavšida je svoje prste u to uplelameđunarodna zajednica. On je rekaokako će BiH prije nestati negobankrotirati.Ovo je rekao Špirić, ali autorstvo,bez sumnje, pripada negovom šefuDodiku.

POPLAVA DONOSI NOVE PROTESTE

Mještani Željeznog Polja u OpćiniŽepče blokirali su u četvrtakmagistralni put M17 na putuZenica - Doboj, kako bi izrazili

BRAVO!Bosna i Hercegovina uskoro će dobitiprvu fabriku za preradu životinjskogotpada, koja će biti izgrađena uKaknju. U projekt vrijedan 30 mil-iona KM investira hrvatska kompani-ja Agroproteinka iz Zagreba, a njenvlasnik i direktor Ivica Grlić obećao jei novih 70 radnih mjesta.Zemljište za izgradnju fabrike jekupljeno, registrirano je i posve novoprivredno društvo BioorganikaKakanj, a u proceduri je izdavanjeokolišnih dozvola.Bosna i Hercegovina trenutno imavelike probleme kada je u pitanjuzbrinjavanje i prerada otpada ani-malnog porijekala. Tokom katastro-falnih poplava, koje su BiH zah-vatile u maju ove godine, kada jestradao i veliki broj životinja, tijelauginulih životinja iz BiH slata su uSrbiju i Hrvatsku na neškodljivouklanjanje odnosno preradu.Grlić je kazao kako će se fabrika uKaknju baviti zbrinjavanjem itoplinskom obradom nusproizvodaživotinjskog porijekla po najmod-ernijim evropskim standardima, aproizvodi koji se dobiju nakonprerade tog otpada izvozit će sedalje na svjetsko tržište.Uz ovu lijepu vijest, međutim,treba nam konačno i odgovor napitanje šta se dosad dešavalo saovom vrstom otpada? Znamo da seživotinje, u komercijalne svrhe,svuda kolju, a da nemamo spalion-ica otpada koji nakon toga ostaje.Inspekcije na tom planu ne radeništa, osim u Sarajevskom kan-tonu, gdje je dugo na snazi odlukao zabrani klanja životinja, sve dokse ne riješi problem sa njihovimneupotrebljivim ostacima.Ti ostaci vjerovatno se u drugimdijelovima zemlje negdje tajnozakopavaju, bez propisaneprocedure i zaštite, zbog čega jošniko nije kažnjen.

SJENA BANKROTA

4 Spektar, broj 9 8. august 2014.

rješenjem za teritorijalni preustrojBiH. Međutim, ovakvo rješenjeima vrlo malu potporu među pri-padnicima druga dva naroda udržavi. Samo jedan posto Bošnjakai šest posto Srba to vidi kao najboljuopciju. Ukupno gledano, osamposto ispitanika u BiH je zauspostavu trećeg entiteta kaonajpoželjnije rješenje.

NESAVJESNILJEKARI

Prema podacima do kojih je došaoCentar za istraživačko novinarstvo(CIN), u posljednjih pet godinatužilaštvima BiH su prijavljene 154osobe za teška krivična djela protivzdravlja ljudi, nesavjesnog liječenjai nepružanja medicinske pomoći.Podignuto je 15 optužnica, šestljekara je oslobođeno optužbi, ačetiri su pravosnažno osuđena.Samo je jedan ljekar dobiozatvorsku kaznu.Iako zbog njihovih grešaka nekipacijenti nisu preživjeli, a drugi supostali invalidi, nijednom odosuđenih ljekara nije oduzetadozvola za rad. Prema saznanjimanovinara CIN-a, dvoje još rade namjestima gdje su i počinili krivičnadjela, a da pacijenti koji im seobraćaju za pomoć to ne znaju.

ponovo pokazuju kako vlast ne znauspješno s njima da se nosi.“Odgovornost, hitnost, efikasnost,transparentnost i solidarnost, aliiznad svega ujedinjenost, nikadanam nije bila potrebnija negosada”, naglašava Lagumdžija.Može to šef SDP-a ponoviti jošhiljadu puta, ali niko ga nećeozbiljno shvatiti. Jer, prazne riječinikome neće pomoći. A on je majs-tor samo u tome.Doduše, nije jedini. Krokodilskesuze lije i Bakir Izetbegović. On jejuče, na primjer, u Doboju izjavio dana poplavljenim područjima “državatreba brže da reaguje”. Dodaje da bise svi u organima i organizacija kojemogu da pomognu trebali odrećigodišnjih odmora.Izetbegović govori isto što govorei obični građani. No, on nijeobični građanin, kao niLagumdžija. Od njih se neočekuje da kažu šta “treba da seradi”: oni treba da organizuju dase to radi. Ili da nam bar objasnezašto država loše reaguje, koje suslabe tačke u pružanju pomoćipoplavljenim područjima. I jošnešto: da prstom pokažu bar ujednog funkcionera ili državnuinstituciju i organizaciju koja nijena visini zadatka.No, od njih to nikad nećemo čuti,jer bi tada, kritikovanjem svojihsaradnika, ustvar kritikovali samesebe.

TRE]I ENTITETKada bi se njih pitalo, većinaHrvata izabrala bi treći entitet kaonačin teritorijalne reorganizacijenaše države. Potvrdilo je to iistraživanje američkog NDI-jarađeno u drugoj polovini juna naukupnom uzorku od 2040 ispitani-ka s cijelog teritorija BiH.Ukupno 51 posto ispitanikahrvatske nacionalnosti smatrauspostavu trećeg entiteta najboljim

FUJ!!!U Bosni i Hercegovini neprestanose vode političke kampanje podnazivom: Kupujte domaće!Finansira ih vlast, koja pojedinimmedijima plaća krupne račune zareklamiranje te svoje “patriotske”misije.No, građani se na to ne osvrću. Onivlasti vjeruju toliko da efekat možebiti samo obrnut, da se domaćiproizvodi kupuju što manje. Ta jevlast, bez iznimke, u dvadesetakporatnih godina pokazala da sasvojom zemljom i njenim ljudimatrguje kao sa vrećom krompira.Ona pri tome sarađuje sa raznimpolitičko-poslovnim i trgovačkimlobijima iz inostranstva, uglavnomiz neposrednog susjedstva. Njimase daju sve privilegije, a ništa se nepreduzima da bi se pospješio plas-man naše robe u te zemlje.Ovih dana javnost je, na prijer,doznala da, godinu dana od ulas-ka Hrvatske u EU, Bosna iHercegovina nije uradila gotovoništa da ispuni uslove za nas-tavak izvoza proizvoda životin-jskog porijekla u tu zemlju.Gubitak po tom osnovu iznosioko 50 miliona eura.Upravo u sprezi naše vlasti ipomenutih lobija, u pravojposlovnoj izdaji svoje države,domaći analitičari vide razlog zbogkojeg se ne radi na proceduramakoje bi našu robu približileHrvatskoj. Zbog toga je nedavnosmijenjen i ministar vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiHMirko Šarović. Ne zato što ništanije radio, nego obratno: jer je zatri mjeseca uspio sa svojim timomomogućiti da barem proizvođačimeda dobiju dozvolu za izvoz. A uplanu je imao još niz poteza tolikopotrebnih konkretnim poticajimaza kojim vapi naša ekonomija. No,to ga je, umjesto nagrade, koštagubitka političke glave.

8. august 2014. Spektar, broj 9 5


Čudno je da jedna državaopstaje, kao naša, iako niječvrst nijedan od njenih stubo-

va vlasti - ni zakonodavna ni izvrš-na ni sudska. A možda je boljezaključiti da to što opstaje, ustvari, inije država, da je to neka imitacijakoja počiva na političkooj (sve)voljii oligarhijskim klanovima. Oni,zbog svoje koristi, ne dopuštaju dase državno-pravni razvitak zajed-nice dovede do potrebnog nivoa.Kad bi se pokušavalo odgonetnutikoji od tri pomenuta stuba vlasti jekod nas najviše klimav, odgovor bibio nemoguć! Naime, sva tri su kodnas izrazito nestabilni.U javnosti se uglavnom izričuprimjedbe na račun zakonodavne iizvršne vlasti. Na pravosuđe serijetko osvrćemo. A i zašto bi kadznamo da ono nije kovač svojesudbine: ono je talac političkihcentara moći.

Razočarani tužilac: Na ovutemu potakla me odluka o ukidan-ju prvostepene presude u predmetuZijad Turković, ali i upravo pub-likovano istraživanje nevladineorganizacije TransparencyInternational (TiBiH).Dugo smo svjedočili pompeznomsuđenju tzv. zločinačkoj organizaciji,

na čijem završetku je petoricioptuženih izrečena ukupna kaznaod 100 godina zatvora. Ovom presu-dom mahalo se u javnosti kaodokazom dobrog rada našegpravosuđa.No, šta sad, kad je uvažena žalbaodbrane? Je li to, kako je odmahrazočarano prokomentarisaoGoran Salihović, glavni državnitužilac - “katastrofa za pravosuđe”?U načelu, ukidanje prvostepenepresude ne mora biti nikakva

sramota ni katastrofa. Nije rijedakslučaj da se nešto slično dogodi i unajuglednijim pravosudnim sis-temima u svijetu. Jednostavno,uoče se neki propusti iz prvoste-penog postupka, pa je sasvim nor-malno da se to pokuša popraviti.To čak može biti i ponospravosuđa, kojim ono pokazuje daje spremno da prizna i eventualnevlastite greške.U čemu se one eventualno očituju,

saznaćemo nakon što se Turkovićui njegovoj družini obnovi suđenje.Bespotrebno je licitirati sa težinomte pravosudne greške, koja možebiti izražena u pretjeranorigoroznoj kazni, premda se neisključuje i mogućnost da“zločinci” odjednom postanu“nevini” ljudi.I to je u današnjoj BiH i njenompravosuđu moguće. Već se todešavalo, a da javnosti nikad nijebilo jasno kako su neke krivice udrugostepenom sudskom postupkupreinačene u oslobađajuće presude.Oči posebno bodu imena ljudikojim se to posrećilo: Bičakčić,Čović, Lijanović... sve odreda visokifunkcioneri iz raznih perioda.

Stalni pad: Što se tiče istraživan-ja Transparency Internationala,ono je pokazalo da su u prošlojgodini tužilaštva i sudovi pokazalinajmanju efikasnost u procesuiran-ju korupcije u posljednjih petgodina, pri čemu je broj presuda iistraga za krivična djela korupcijevišestruko opao.Na primjer, Sud BiH je u 2013.donio tri presude za korupcijskakrivična djela, od čega je samojedna bila osuđujuća. Sudovi uFederaciji BiH bilježe takođe pad u


Sve dok ovom državom vladaju političko-poslovneoligarhije, naše pravosuđe će biti korumpirano,uplašeno i nepravedno. Kako će se boriti protiv mita,ako je i samo zahvaćeno tom bolešću

KUKAVIČLUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSUĐEM

Piše: Vlastimir Mijović

Na pravosuđe se rijetkoosvrćemo. A i zašto bi

kad ono nije kovač svojesudbine: ono je talac

političkih centara moći,stranačko-poslovne oligarhije koja stoji iznad svega toga...

odnosu na prethodne četiri godine.Tokom 2013. doneseno je ukupno78 presuda za korupcijska krivičnadjela, u poređenju sa 124 presude u2012., 113 presuda u 2011.Poražavajući podaci vidljivi su i uRepublici Srpskoj. Tamo su u 2013.donijeli ukupno 60 sudskihpresuda za krivična djela korupcije,što predstavlja smanjenje od skoro50 posto, u poređenju sa 2012.godinom.Svi navedeni podaci ukazuju naneefikasnost pravosuđa u proce-suiranju korupcije, koja se ogledaveć godinama, a u prethodnoj jedoživjelo vrhunac.

Puka marioneta: U nedostatkujasnih objašnjenja ovakvog stanja,daju se krila pretpostavkama. A sveone temelje se na uvjerenju da našepravosuđe nije nezavisno, da je onoobična marioneta u rukama vlasti,odnosno oligarhije koja vlada.Svaka stranka i njen klan imaju usvom društvu i nekog tužioca i

sudiju, preko koga mogu i nevinogda osude i krivca da amnestiraju. Ito već 20 godina intenzivno rade.Najlakše je za ovakvo stanje

optužiti službenike pravosudnogsistema i objašnjenje pronaći u nji-hovoj korumpiranosti. Dio istinesigurno je u tome: neke sudije itužioci sami se nude centrimamoći, nastojeći da iz svog položajau pravosudnom sistemu materijal-no profitiraju. Pri tome je nevažnošto su im, još prije desetak godina,značajno uvećane njihove plate.Mogu se one još udvostručiti, ali toje opet sitan novac za ono što se, zaovakvu ili onakvu presudu, možedobiti “ispod stola”.

No, postoji još jedan važan mome-nat: pritisak na ljude u pravosuđu.Znam i vjerujem da su neki odnjih, koje dobro poznajem, poštenii stručni ljudi. Sumnjam da bi“koverte” kod njih krojile presude.Ali sam takođe siguran da oni nisunimalo imuni na prijetnje i ucjene.Kad znaju od koga dolaze, znaju ida se s tim nije šaliti. Zato ponekadi zažmire na jasne dokaze i strogezakonske paragrafe.Naše pravosuđe jako je loše. Pritome je gotovo svejedno da li zatošto je korumpirano ili zato što jemožda uplašeno. U svakomslučaju, treba ga osloboditi tihstega. A to je moguće isključivo najedan način: uništavanjem oli-garhijskog sistema vlasti koji danasimamo.Tom cilju, nažalost, još nismo niblizu. Na svoj način su to (uutorak) pokazali i protesti predKantonalnim tužilaštvom uSarajevu, kojim je prisustvovalosvega dvadesetak ljudi!


Gotovo je svejedno da li jenaše pravosuđe loše zato

što je korumpirano iliuplašeno. Tih stega

moguće ga je osloboditiisključivo uništavanjemoligarhijskog sistema

vlasti koji danas imamo...

Učinci pravosuđa, umjesto da se povećavaju, iz godine u godinu se smanjuju


Jedna od novina napredstojećim opštim izborimau BiH, zakazanim za 12.

oktobar ove godine, biće njihovograđansko, nestranačko posmatran-je. Organizuje ga sedam nevladinihorganizacija udruženih u koaliciju„Pod lupom“, sa sloganom „Za slo-bodne i poštene izbore“. To je dioaktivnosti civilnog sektora kako bigrađane pripremili za izbore zakoje se političke partije, tradicional-no, ozbiljno pripremaju.Nevladine organizacije sa područjaBosne i Hercegovine u koalicijisimboličnog naziva „Pod lupom“,nadgledaće sve faze izbornogprocesa. Tako će i građani imatisvoje „kontrolore , uz većtradicionalne, međunarodne iposmatrače političkih stranaka,ističe Vehid Šehić iz „Foruma

građana“ Tuzla.„Građansko posmatranje od stranedomaćih ljudi je daleko bitnije –zato što će nas biti daleko više, zatošto ćemo moći pratiti ponašanjeizborne administracije, pa i onihsimpatizera političkih stranaka kojise nalaze oko biračkih mjesta.Nažalost, to je naša neminovnost.Prošlost nas uči da moramo bitijako ozbiljni i odgovorni prema

poslu koji ćemo raditi. Izborni cik-lusi koji mi imamo svake dvijegodine pokazivali su da ima mnogonepravilnosti i zloupotreba",konstatuje Šehić.

Sve faze: Koalicija je najavila daće imati nekoliko hiljada tzv.kratkoročnih posmatrača koji ćenadgledati glasanje na dan izbora,ali i aktiviste koji će djelovati višemjeseci, prateći sve faze - od predi-zborne kampanje do objavljivanjarezultata izbora.„Zašto to radimo? Pa svjedoci smoda političke partije imaju sve većiuticaj na izborni proces, kako nasve, tako i na izborni proces u Bosnii Hercegovini. Utiču na izborčlanova Centralne izbornekomisije, na izbor članova opštih igradskih izbornih komisija,

IZBORI POD KONTROLOM GRA\ANA

Nekoliko hiljada tzv.kratkoročnih posmatračaće nadgledati glasanje nadan izbora, ali će aktivisti

djelovati više mjeseci,prateći sve faze -

od predizborne kampanjedo objavljivanja r

ezultata izbora

NISMO GLASAČI NEGO - BIRAČI!

Uz uobičajene strane posmatrače, nevladine organizacije sa područja Bosne iHercegovine, u koaliciji simboličnog naziva „Pod lupom“, nadgledaće sve faze

izbornog procesa koji će biti finiširan u oktobru

biračkih odbora, svega onoga što biustvari trebalo da bude neutralno igdje bi građani trebali da buduzastupljeni, i na taj način utiču naizborni proces. Većina političkihpartija također koristi javnasredstva, odnosno sredstva građana,novac svih nas, za svoje političkekampanje. To ne bi bio problem dapostoje neke sankcije, da se neštodešava i povodom tog pitanja, da seprozivaju imenom i prezimenomljudi i političke partije koje to rade ida se sankcionišu. Nažalost, mi tesankcije ili nemamo ili su veomanevidljive“, navodi Bojana Trninićiz Instituta „Perpetuum mobile“,Banjaluka.

Gola retorika: Politička inicijati-va “M1 Prava za mlade” kreirala jePredizborni rokovnik, kojim želipostići da građani od glasača pređuu birače. Predsjednik RusmirPobrić naglašava da je ovajRokovnik zapravo podsjetnik štagrađani treba da očekuju odpolitičara ili stranke kojoj daju svojglas na izborima.„Već smo na pragu predizbornihkampanja, sve više i više će se inten-zivirati isprazna retorika, vrlo često

i zapaljiva retorika. Priča o zaštitivitalnih nacionalnih interesa će bitiu fokusu. Pitamo građane: šta suvaši vitalni interesi? Jeste li ih videfinirali ili vam ih neko nameće,namećući i sebe kao zaštitnika tih'vaših' interesa? S druge strane,vidimo strašnu zloupotrebu javnihsredstava, sredstava koje građanidaju državi na upravljanje i pov-jerenje. Pitamo se može li neko ko

vam zavlači ruku u džep branitivaše vitalne nacionalne interese.Dakle, Predizborni rokovnik jejedan alat za pravu procjenu, samjerljivim kriterijima kandidata naizborima“, pojašnjava Pobrić.U tome će im od pomoći svakakobiti aktivnost koalicije nevladinihorganizacija „Pod lupom“.

Pomno praćenje: Prijavljivanjeza nestranačko posmatranje izborapočelo je 15. jula putem besplatne

telefonske linije, o čemu je javnostobavještena putem zanimljivihaudio i video spotova.Može li građanski aktivizamnevladinih organizacija pomoćigrađanima da na predstojećim par-lamentarnim izborima birajuprema vlastitoj volji ili na osnovupropagande i obećanja za koja senajčešće utvrdi da su bez pokrića?„Teško mi je zamisliti kako bi bilobez građanskih inicijativa kojeukazuju na izborni ineženjering ikoje koliko-toliko prate proces itrude se osigurati kakvu-takvu kon-trolu. Pored koalicije nevladinihorganizacija koje će pratiti izbornitok, tu je još mnogo dobrih alata ielemenata na osnovu kojih se moguprocijeniti kandidati na izborima“,kaže Rusmir Pobrić.Koaliciju za slobodne i pošteneizbore "Pod lupom" čine Centri civil-nih inicijativa (CCI), Omladinskaagencija Sarajevo, „Forum građana“Tuzla, Centar za građanskusuradnju Livno, Udruženje građana"Don" iz Prijedora, "Perpetuummobile" iz Banje Luke i "Infohouse"iz Sarajeva.

Gordana Sandić-

Hadžihasanović/RFE


Svaki izborni ciklus obilovao je nepravilnostima

Pitamo građane: šta suvaši vitalni interesi? Jesteli ih vi definirali ili vam ihneko nameće, namećući i

sebe kao zaštitnika tih“vaših” interesa...


Samo 24 sata. Toliko jepoduzetniku u Žepču u pravilupotrebno da dobije sve potreb-

ne dozvole za pokretanje firme.Slično stanje je i u Tesliću i Tešnju.“Kada privrednici dođu kod nas ižele da otvore firmu, mi već imamopripremljene sve formulare. Imamoi brošure-vodiče za straneinvestitore, prevedene na njemački,engleski i italijanski jezik”, kažeDragan Mišić iz Razvojnog odjelau Tesliću.

GIZ-ov poticaj: Njegovakolegica po funkciji u Žepču,Branka Janko, navodi kako stoje naraspolaganju poduzetnicima 24sata dnevno. Oboje ističu da stvariu ovim opštinama funkcionišu poprincipu “one stop shop”. To značida privrednici tu dolaze u jedanured gdje podnose zahtjev, a opštin-ska administracija preuzima nasebe prikupljanje svih potrebnih

papira u raznim odjelima.I više od toga. Opštine pružajupodršku privrednicima i kod dobi-janja dozvola na višim nivoima

vlasti, prate ih i nakon što firmepočnu sa radom i brzo rješavaju sveprobleme s kojima se privrednicisuočavaju.Ovaj angažman nedavno jenagrađen i na međunarodnomnivou. Teslić, Tešanj i Žepče su odstrane lista Financial Timesuvršteni u Top 10 destinacija odinteresa za investitore.Napredak ovih opština na ljestvici“poželjnih” za investicije bitno jeubrzan prije godinu i po danapokretanjem saradnje sa njemačkomorganizacijom GIZ. Ovaorganizacija je pružila pomoć udefinisanju privrednih grana u koji-ma ove opštine imaju potencijale.Riječ je o tekstilnoj, drvnoj imetaloprerađivačkoj industriji.“Mi smo pružili podršku i uuspostavi strukturalnog dijalogaizmeđu privrednika i opštinskihvlasti”, navodi Edgar Schröder izorganizacije GIZ. On kaže da se

KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE

Edgar Schröder iz GIZ-a

Privrednici dolaze u jedanured, gdje podnose

zahtjev za pokretanjefirme, a opštinska

administracija preuzimana sebe prikupljanje svih potrebnih papira

u raznim odjelima

TRI UZORNA GRADA

Uz pomoć njemačke organizacije GIZ, općine Teslić, Tešanj i Žepče su se ekonomski preporodile, toliko da su od strane čuvenog londonskog lista Financial

Times uvrštene u 10 destinacija najzanimljivijih za svjetske investitore

danas u sve tri ove opštine održava-ju redovni sastanci na kojimaprivrednici iznose svoje problemevlastima.

Pogodan ambijent: Bez obzirana to što su i viši nivoi vlasti odgov-orni za oživljavanje privrede, uorganizaciji GIZ ističu da ovoiskustvo pokazuje da se i nalokalnom nivou može podržatirazvoj.“Ove tri opštine stvaraju okruženjepogodno za investicije i to najednostavan način. Na primjer,postoji jedna zajednička internetstranica na kojoj se i na njemačkomi engleskom jeziku mogu pronaćikontakt podaci osoba koje suodgovorne za direktnu saradnju sainvestitorima”, kaže Schröder. Ondodaje da je spomenuta nagradalista Financial Times dodatnoskrenula pažnju investitora uEvropi na ovaj region.„Tešanj, Teslić i Žepče su jedvapoznati izvan BiH. Sada već posto-je upiti investitora koji su naosnovu nagrade čuli za taj kraj.”

Brojne prednosti: Sve tri opštinesu kroz saradnju sa organizacijomGIZ, ali i kroz direktnu međusobnusaradnju i razmjenu iskustavarazvile sličan koncept. Smanjene sutakse, skraćene administrativne pro-cedure. Razvijen je “one stop shop”,ali i “after care” proces –privrednicima se pomaže i nakon štopočnu proizvodnju.Uspostavljene su industrijske zone.U njima investitori jeftino mogu dakupe zemljište koje se nalazi blizuputeva i pruge, odmah dobijajupriključke na strujnu, telefonsku ivodovodnu mrežu. Branka Jankonavodi još jednu prednostindustrijske zone u Žepču:“Tu raspolažemo i sa pogonom zaprečišćavanje otpadnih voda, što jeposebno interesantno za pojedinefirme u kojima se odvija proizvodn-

ja, a koje moraju da ispuneodređene ekološke standarde.”Ona kaže da se u saradnji saprivrednicima vrši i dokvalifikacijai prekvalifikacija potrebne radnesnage: “Ako mi nemamo određenikadar koji je potreban privredi,onda se raspitujemo u Tešnju iliTesliću – i obrnuto.”Ulažu se i napori da se obrazovnisistem prilagodi potrebamaprivrednika. U Tesliću je nedavnootvoren i informatički kabinet ujednoj školi u kojem se nasavremenoj opremi školuju budućidizajneri namještaja.

Novčani podsticaj: Ove opštineosim toga imaju i razne podsticajeza privrednike.“Mi za svako novootvoreno radnomjesto dajemo podsticaj od 5.000KM”, kaže Dragan Mišić. Teslić imajednostavnu računicu. Ovaj novac seu budžet vraća kroz uplatu dopri-

nosa na plate u roku od dvije godine.“Što je najvažnije, na taj načinpružamo ljudima priliku da rade izarade hljeb za svoju porodicu.Želimo da Teslić bude mjesto gdjeljudi hoće da dođu da žive i rade, ane da razmišljaju o emigraciji”,ističe Mišić.Branka Janko kaže da je teško uovom trenutku dati tačne podatke oukupnom broju novootvorenihradnih mjesta. Opštine su nadležneza rad obrta, a za rad velikih firmito je kanton.“Samo kroz dolazak njemačkefirme Car3 ove godine je većotvoreno 400 radnih mjesta, a dokraja 2014. biće zaposleno još tolikoradnika.”Vlasti Tešnja, Teslića i Žepča su ustalnom kontaktu, razmjenjujuinskustva, nastupaju zajednički uprikupljanju sredstava kroz razneprojekte. Opštinske i međuentitetskegranice nisu prepreka.Edgar Schröder napominje da se zapodršku njegove organizacije sadaprijavljuju i druge opštine u BiH.Početkom septembra GIZ orga-nizuje konferenciju u Sarajevu nakojoj će investitorima biti pred-stavljeni privredni potencijali tripomenuta grada.

Azer Slanjankić/DW


Sastanak njemačkih stručnjaka sa opštinarima Žepča, Tešnja i Teslića

Postoji jedna zajedničkainternet stranica na kojoj

se i na njemačkom iengleskom jeziku mogupronaći kontakt podaci

osoba koje su odgovorneza direktnu saradnju

sa investitorima


Zbog loše ekonomske situacije uBosni i Hercegovini jako punomladih želi ići van domovine, panaši stručnjaci stalno upozoravajuna "odliv mozgova" i na starenjedruštva, odnosno bijelu kugu.Posmatram mlade ljude, žalim nadnjihovom sudbinom i ponuđenimim izborima. Svakim danomupoređujem sopstvenu mladost sanjihovom i ne mogu a da se nerastužim zbog načina na koji žive.

“Skidanje” lektire: Prestrašnaje doza nekreativnosti koja kolameđu našom djecom, a iz njeproizilazi ista takva "doza" neznan-ja i iskrivljenih svjetonazora. Uškolama, na primjer, književnost“uče” tako da "skidaju" lektiru sainterneta, odnosno nikada i nepročitaju "Anu Karenjinu”, “Zločini kazna", "Starac i more" itd.Nisu ni slikari bolje prošli, paRembrandt, Dali, Picasso i ostalinepogledani čuče u nekimknjigama.Bitni su ovoj generaciji tableti, I-phoni i slični "androidi"; Facebook,Tweeter, razne aplikacije,programi... čitav jedan digitalni svi-jet koji im je servirao ono što bitrebali naučiti, čemu trebaju strem-iti, kako se trebaju oblikovati, ukom pravcu razmišljati.Na času biologije, hemije, fizike ilineke druge prirodne nauke,suhoparno iz knjiga pročitaju tekst,

nauče štivo, možda odu u labora-toriju (ako je imaju) napravitikakav jednostavni eksperiment i toje sve. Ni približnu sliku nemajukako u stvarnosti izgledaju nekiprirodni procesi.Ma kako dobrog profesora daimaju, ovaj nema mogućnosti današoj djeci pokaže kako uistinuizgleda, recimo, teleskopom pro-matrati dio neba!

Našem društvu uopće nije bitnokako će se naša djeca isprofilirati.Zapravo se sistematski ruši, već 20godina, svaki pokušaj da se uobrazovanju napravi nešto pozi-tivno, da se prate svjetski tokovi,da se ta silna tehnologija kojuimamo koristi za napredak djece.Valjda je ovim vladajućim oli-garhijama takvo stanje i potrebno,trebaju im budući poslušnici kojineće razmišljati svojom glavom,istraživati i pronalaziti boljarješenja.

Svjetska praksa: Ostavljeno jenašoj djecima i mladima mnogoružnih mogućnosti, poputmaloljetničke delikvencije, zapravo

sve osim onog šta im treba. A trebaim da uče i da sutra budu stručnjacina svjetskom tržištu rada. Da bismo popravili tako lošu slikutrebalo bi nešto i učiniti. Izgraditi,recimo, naučno-istraživački centarza djecu gdje bi učenici mogli usva-jati konkretna znanja. Jedanteleskop ne može koštati bas-noslovno, djeca bi mogla uzgajati,recimo, određene biljke, imati cijeliproces pred očima, učiti i usađivatiljubav za hortikulturu, za životinjetakođe.Zar je tako teško pratiti primjereLondona, Njujorka, Pekinga... Pane rastu ni njima stručnjaci nagrani. Oni ih "uzgajaju", obrazujusvoju djecu i upućuju ih nakonkretne stvari.

Prazna obećanja: Ne može bitida se milijarde maraka slijevaju ubužete raznih nivoa, a da seroditelji ne upitaju: kome ja i za štaplaćam porez? Šta će raditi našadjeca sutra?Jedino u predizbornim kampa -njama našim "stručnjacima" supuna usta mladih: nude programe,vizije i kojekakva papirnatarješenja. A čim kampanja zamre,izbori prođu, zapošljavaju se tetići,dajdžići i ostali “ići”.Ako na mladima svijet ostaje, pa isvaka država pojedinačno, čeka nasmožda još tmurnija budućnost. Ojmladosti, oj mladosti...

OJ MLADOSTI, OJ MLADOSTI...

Ni u Londonu, Njujorku, Pekingu... stručnjaci nerastu na grani; oni ih "uzgajaju", obrazuju svoju djecui upućuju ih na konkretna znanja od kojih se, kasnije,prosperira i lično i kolektivno

ZNANJE NE PADA S NEBA

Piše: Aida Hrnjić

Ma kako dobrog profesora da imaju,

ovaj nema mogućnosti da našoj djeci pokažekako uistinu izgleda, recimo, teleskopom

promatrati dio neba...


Pratim, koliko mi strpljenje

dozvoljava, pisanje nekih, čitanja

vrijednih, autora i, po mojoj skrom-

noj ocjeni, svi skupa su, sa svojim

komentarima, uvijek korak iza svih

onih koji su uzrok naše nesreće,

tragedije ili propasti. Uvijek

analitičari njihovih pogrešnih i

pogubnih poteza. Nikad korak

ispred.

Rijetki se usuđuju otvoreno reći da

nas ovo vodi samo ružnom kraju. I,

osim što za trenutak natjeraju ljude

da se zamisle, ne uspijevaju

pokrenuti bilo šta što bar liči na

otpor ili, zašto ne, otvorenu

pobunu.

Vjetrenjače: Prolazimo, i oni

koji pišu i oni koji čitaju, kroz neku

vrstu katarze u kojoj provjeravamo

jesmo li sami ludi ili ima još neko s

nama u stalnoj borbi s

vjetrenjačama.

Tragično je što, nesvjesno, svi skupa

učestvujemo u vješto režiranoj

predstavi u kojoj, bez ikakvog

razloga, dokazujemo sebi sebe,

učestvujemo u predstavi tzv.

demokratizacije društva, stvaramo

privid da i mediji prolaze kroz

svoju katarzu. A to onima koji

predstavu režiraju, a prvi moraju

proći katarzu, doduše na nekom

drugom, manje raskošnom mjestu,

ide naruku jer ovdje i katarza pro-

lazi katarzu.

Sramnu i sramotnu ulogu su imali,

služeći zlom gospodaru, mediji za

posljednjih dvadesetak godina.

Većina onih koji su ubijeni u pro-

teklom ratu ubijeni su dva puta,

prvo u medijima. I sve češće mi se

čini da ponovo gledamo istu stvar.

(Ne)važne vijesti: Bez vlastitog

stava, bez poštivanja elementarnih

profesionalnih i moralnih načela,

ponekad i sa nedostatkom

elementarne pismenosti, javno

služeći istom zlom gospodaru,

potkazuju, stavljaju pred nišan one

koji hoće i žele pomoći. Koji hoće i

znaju bolje.

Moguće je da je danas precijenjena

moć medija, s obzirom da je kapi-

tal (ukradeni) taj koji ima

apsolutnu moć i da i bez njihove

pomoći gospodari naših života

mogu biti „birani“ i „izabrani“.

Razlog više da i oni krenu putem

vlastite katarze.

Da bar jedan dan, za početak, svi ti

„nezavisni“ i zavisni mediji istovre-

meno objave samo jednu istu vijest

kao npr: Revizorski izvještaj o

trošenju raznih državnih,

paradržavnih, entitetskih i drugih

organa. Vijest koja se tiče onoga

zbog čega ljudi loše ili očajno žive,

vijest koja će ljudima, sama po sebi,

sugerisati zaključak kako će sve ovo

završiti.

Hoćemo vijest da političar duguje

600.000,00 KM za neplaćenu stru-

ju, umjesto vijesti da Ekrem Jevrić

ljubi noge nekoj kurveštini. Treba

nam vijest da vozač ministra ima

vlastiti fond za reprezentaciju,

umjesto vijesti da Džeko sjedi na

klupi.

Niko i ništa: Treba prikazivati,

bez teksta, ovdašnje raskošne kuće,

dvorce. Svaki put drugu, što veću,

to bolje.

Trebamo vijesti koja će razbukta-

vati strasti, ali za istinom i prav-

dom, poštenjem i moralom. Ne

može biti na istoj stranici vijest o

jami Tomašica i savjet kako

povečati obim grudi i još nečega.

Zamislite svu ogromnu moć te

mahale zvane Facebook na kojem

bi samo jedna vijest, objavljena u

svim medijima, skupila tih

famoznih milion, dva, komentara -

„ne sviđa mi se“.

Sa milion „ne sviđa mi se„ neko bi

se morao zapitati šta „nam se

sviđa“. I ne samo zapitati.

Katarza mora početi od nekoga.

Ako je iko pozvan da krene prvi,

onda su to mediji. Da nije njih bilo,

mnogi od ovih koji su danas gospo-

dari naših života, koji su danas

neko i nešto, ostali bi zauvijek niko

i ništa.

U POTRAZI ZA KATARZOM

Većina onih koji su ubijeni u proteklom ratu ubijeni

su dva puta, prvo u medijima. I sve češće mi se čini

da ponovo gledamo istu stvar

NEGDJE MORA DA OTČEPI

Piše:

Radomir Lazić

Da nije bilo prljavih medija, mnogi od ovih kojisu danas gospodari našihživota, koji su danas nekoi nešto, ostali bi zauvijek

niko i ništa...

Dnevni najam već od 50 KM!

ŠkodaChevrolet

RenaultCitroen

KiaToyota

Mercedes

www.kapitals.ba

Sarajevo

H. Kreševljakovića 18

Tel./fax: 033 481 088

Mobitel: 063 393 180

063 399 648

063 393 181


Sin Željke Cvijanović, premi-jerke Republike Srpske, dobioje posao pripravnika u

„Elektroprijenosu BiH“ iako jeimao najmanji prosjek ocjena uodnosu na ostalih 12 kandidata kojisu se prijavili na to radno mjesto.Ovo je otkrila nevladina organi-zacija Transparency InternationalBosne i Hercegovine (TI BiH), naosnovu informacija o provedenomkonkursu i kandidatima koji suzaposleni u ovom preduzeću.Iz dokumentacije je vidljivo da jeFilip Cvijanović izabran kao prvi nalisti kandidata, sa najvećim brojembodova, iako je imao manji prosjekocjena od ostalih kandidata, kao imanji protok vremena provedenogu evidenciji nezaposlenih. Za izborkandidata presudili su bodovi dobi-jeni na intervjuu sa kandidatima,odnosno subjektivna procjenakomisije o kvalifikacijama isposobnostima kandidata.

Najkraće čekanje: Kako senavodi u priopćenju TI BiH, izdokumentacije je jasno da su svikandidati dobili jednak broj bodovaza vrijeme provedeno na birou zazapošljavanje, bez obzira na brojmjeseci provedenih u čekanju naprvo zaposlenje. Pretvaranjeprosjeka ocjena u bodove u ovomslučaju je također sporno, jer jeposljednji kandidat sa prosjekom3,42 (slučaj ocjenjivanja od 1 do 5)imao manji broj bodova, iako jeovaj prosjek kada bi se uradilaekvivalencija, bio veći od prosjekaprvorangiranog, te onda postaje

jasno da je Cvijanović zapravoimao najlošiji prosjek.Ovakav način izbora kandidata je ustartu omogućen usljed neposto-janja jasnih kriterija u OdluciVijeća ministara o uslovima inačinu prijema pripravnika VIIstepena stručne spreme u radniodnos u institucije BiH, zbog čegasu primijenjeni interni kriteriji itime omogućeno favorizovanjekandidata.Primjera radi, na nivou FBiHpravilnici o zapošljavanjupripravnika propisuju bodovanjesamo na osnovu prosjeka ocjena ivremena provedenog u evidencijinezaposlenih, te se smanjujemogućnost subjektivne procjenekod izbora pripravnika.

Nakaradni kriteriji: S drugestrane, u RS pravilnici propisujukriterije pretvaranja vremenaprovedenog vremena na birou nanačin da se, na primjer, na četirimjeseca u evidenciji dodjeljujejedan bod.U slučaju „Elektroprijenosa“, pros-jek i vrijeme provedeno u evidenci-ji nezaposlenih, imaju najmanjiuticaj na ukupan zbir bodova, što jevidljivo i u slučaju odabira kandi-data i za druge pozicije.TI BiH će tražiti očitovanje„Elektroprijenosa“ u vezi sa internimkriterijima i, u skladu s tim. obratiti senadležnim institucijama ukoliko seutvrde nepravilnosti.

Centar za istraživačko novinarstvo, Sarajevo

KAD JE MAJKA PREMIJERKA

Sinu Se lako zapoSlitiIzvještaj o proceduri zapošljavanja pokazuje da je sin Željke Cvijanović dobio najvećibroj bodova za posao u u Elektroprijenosu BiH, iako je imao najmanji prosjek ocjena

Očigledna zloupotreba funkcije koju Cvijanovićeva obavlja u RS


Nakon što je turska avio kom-

panija „Turkish Airlines“ još

prije dvije godine raskinula

partnerstvo sa kompanijom „BH

Airlines“, koja je inače u većinskom

vlasništvu Vlade FBiH, započela je

sada već višegodišnja borba za goli

opstanak posrnule kompanije, u

kojoj je glavni cilj bio naći novog

strateškog partnera.

Međutim, otkako je raskinuto part-

nerstvo sa „Turkish Airlinesom“,

Vlada FBiH je pregovarala sa više

poznatih svjetskih avio kompanija,

no ni nakon dvije godine nema

nikakvih rezultata.

Bez partnera: Vlada FBiH u

„BH Airlinesu“ posjeduje kontrolni

paket dionica (51%) i svake godine

subvencionira ovu kompaniju sa

blizu 7 miliona KM, no i pored

subvencija bilježeni su konstantni

gubici. Nakon povlačenja aviona

Airbus A319, koji je bio u posjedu

„Turkish Airlinesa“, kompanija je

ostala u posjedu samo dva manja

aviona tipa ATR. Ministar

saobraćaja i komunikacija FBiH,

Enver Bijedić, tada je rekao kako je

to način da se kompanija “održi u

životu” do stvaranja boljih uslova.

Iz resornog ministarstva su stizale

najave mogućeg sklapanja

strateškog partnerstva sa kompani-

jama “Tarhan & Tower Airlines” iz

Istanbula te malezijskom firmom

“AirAsia”, a kao potencijalni part-

neri spominjani su još i libijski

Buraq Air, te turski Atlas Jet.

Razgovori sa “Tarhan & Tower

Airlines” vođeni su krajem oktobra

2012. godine, ali nije došlo do pos-

tizanja saradnje, pa je Vlada FBiH

nastavila tražiti novog partnera koji

bi pristao na preuzimanje 49%

kompanije.

Kreditna gimnastika: U Vladi

FBiH je već nastupila panika zbog

nepovoljne finansijske situacije u

kojoj se našao BH Airlines, a

ministar Bijedić je razgovarao i sa

PROPAST DOMAĆE AVIO-KOMPANIJE

Ministar Bijedić priznaje nemoć

Nakon pregovora s izaslanstvom iz

Ujedinjenih arapskihemirata, ministar Bijedićje kazao da su u opcijidvije kompanije koje bi

mogle preuzeti “BHAirlines”: “Etihad” ili “Fly Emirates”

BH AIRLINES JOŠ LETI,ALI SE NE ZNA - DO KADA?

Višegodišnja borba za goli opstanak ove posrnule kompanije,

u većinskom vlasništvu Federalne vlade, još se vodi, iako su partnerstvo s njom

odbili svi poznatiji avio-prevoznici kojim je to nuđeno

predsjednikom uprave HYPO

ALPE ADRIA Banke kako bi se

dogovorilo reprogramiranje duga

ove državne kompanije i spriječila

blokada računa.

Prema sporazumu koji je sa ovom

bankom postigla Vlada FBiH u

martu 2013. godine, obaveze

Društva danas iznose 5.031.477

KM, dok je plaćen iznos od 531.477

KM. Tako je ukupan dug do sre-

dine ove godine sveden na

4.500.000 KM, koliko je iznosio

namjenski dugoročni depozit.

Ogromni troškovi: Nakon pre-

govora u Vladi FBiH s iza-

slanstvom iz Ujedinjenih arapskih

emirata, ministar Bijedić je kazao

da su u opciji dvije kompanije koje

bi mogle preuzeti “BH Airlines”:

“Etihad” ili “Fly Emirates”:

”Ništa još konkretno nismo dobili,

tako da Vlada FBiH i dalje traži

partnera za “BH Airlines”.

Vjerujem da je jedino rješenje za

ovu kompaniju da je neko kupi.

No, vidjet ćemo ko će se sve javiti.

Spremni smo za sve pregovore”,

rekao je tada Bijedić.

Krajem prošle godine, nada je

izgleda napustila i vodećeg čovjeka

resornog ministarstva, koji je u

decembru izjavio da je finansijsko

izdržavanje BH Airlinesa gotovo

nemoguće:

„Ako želimo imati nacionalnu

aviokompaniju, onda moramo

znati da je to je vrlo skupa igračka.

Na godišnjem nivo FBiH to košta

sedam miliona KM. Samo servis

jednog aviona plaćamo milion KM,

plus ostali troškovi za dobivanje

certifikata koji su potrebni za

dobivanje međunarodnih dozvola.

Vlada u budžetu više nema para za

ove svrhe“, rekao je Bijedić.

Slabi izgledi: Ni u ovoj godini

ništa spektakularno se nije dogodi-

lo, osim što su federalni revizori

utvrdili brojne nezakonitosti u

poslovanju i dali negativno mišl-

jenje na finansijski izvještaj BH

Airlinesa.

Kako se navodi u izvještaju,

imovina ove firme je beznačajna, a

poslovanje je, uz stalno prisutnu

nelikvidnost, opterećeno i velikim

dospjelim kreditnim obavezama u

visini od oko 30 miliona maraka,

dok gubitak u poslovanju za prošlu

godinu iznosi 4.485.667 KM.

Revizori su utvrdili i da Uprava nije

platila ni obaveze za doprinose za

PIO/MIO od aprila 2012. do

decembra 2013., u ukupnom iznosu

od 1.197.748 KM. Također, nije bilo

moguće potvrditi ni stanje obaveza

prema stranim dobavljačima u

iznosu od 2.757.475 KM.

Ukupni prihodi u 2013. iznose

17.386.038 KM i manji su u odnosu

na prethodnu godinu za 38,39 posto.

Dodatno opterećenje u poslovanju

“BH Airlinesa” predstavljaju i suds-

ki sporovi kojih protiv Društva ima

14, i to u ukupnoj vrijednosti od

4.064.582 KM. Jedno od rješenja

koje se nakon ovog izvještaja revizo-

ra nametnulo kompaniji je i prodaja

već zastarjelih aviona ATR.

Kako sada stvari stoje, teško je

očekivati da će se do predstojećih

izbora išta dogoditi u pogledu spasa

ove firme, a problem dugovanja i

poslovanja „BH Airlinesa“ će

vjerovatno čekati neku novu feder-

alnu vladu.

Istinomjer.ba


Ogromni kreditni repovi BH Airlinesa

Imovina ove firme jebeznačajna, dok gubitak

u poslovanju samo zaprošlu godinu iznosi

4.485.667 KM


Montirali veliki cirkuski šatorispred sarajevske Katedrale. Svijetse gura i svađa u redovima ko ćeprvi ući. Dolazi i do tuče međupojedincima. Govore, meni jepotrebnije nego tebi da uđem.Mora intervenirati i policija. Nekou masi kaže: Ovdje niko nije nor-malan, a drugi odgovara: Zato ijesmo ovdje! A ništa se ne moraplatiti. Besplatno je!Ta čarobna riječ privuče još višeljudi. Na šatoru piše: Samo danas uvašem gradu, seansa na kauču koddr. Sigmunda Freuda (Frojda),poznatog bečkog liječnika, tvorcapsihoanalize.Malo mi je sumnjivo i perverznošto moram ležati na tom kauču, ada mi stari doktor sjedi iznad glave.Ja ga ne vidim, a ko zna šta on tadaradi? Poslije skužim da je to sasvimnormalna i uobičajena situacija kodnas, jer mi ionako ne znamo štanam rade i ko nam radi o glavama.A ipak, svaki dan nas zabole glave isvi drugi organi, ovisno opojedincima, zbog različitih stvari.Freud je liječnik pa mu valjda tre-bam vjerovati. Ali, sva ta situacijami je veoma sumnjiva. Malo je„prostitutki“ u redovima (štopojačava moju sumnju), sve običannarod, a doktor je poznat po svomčuvenom nagonu, libidu i uvijekdžabnom seksu ako si totalno u his-teriji, jer ti nešto nedostaje. A namastalno nešto nedostaje. Najčešćelova, a i ljubav, samo što je

nedostatak love nekako vidljiviji.Teže se sakrije. Primjećujem iponeke, malo kamufliranepolitičare, ministre, parlmentarce,jer se “zbiva“ narod, ali vidim da jeza njih predviđen poseban ulaz,vjerojatno i tretman, te mi odmahbi lakše.Iznenada se iz šatora pojavinajčuvenija Freud pacijentica, Ana

O. Izgleda kao naša svakadobrostojeća turbo folk pjevaljkakoja ima dobrog „kita“ da je finan-sira. Sigurna u sebe, bez histerijereče: neuroze u jedan red, psihoze

u drugi. Zatim, panični poremećajiu posebnu vrstu, anksiozni udrugu, depresivni u treću,sumanuti u četvrtu, megalomani upetu, fobičari u šestu itd...Nabroja ona sve mogućeporemećaje i stanja ljudskih duša.Ljudi u čudu stadoše i ne znaju ukoje će redove stati. Jedanpametnjaković u masi upitamožemo li se grupisati po količinilijekova koje pijemo? Ana O. kažene može, svi nešto uzimate.Probajte po vrstama: lexaurin, lexil-ium, bromazepan, lekotam najednu stranu, jer ga svi hapate barpovremeno, a ostali: ziprexi, risetašiitd... na drugu.A šta će biti s nama koji ništa neuzimamo? E, vi ste posebnislučajevi, vi imate prioritet. I neznate da niste dobro, vama se čini

KOLEKTIVNA ZAVALJOTKAOvdje u Bosni je potrebno kolektivno liječenje. Ovdje se grupe moraju liječiti, ne pojedinci. Stanje kolektivnesvijesti o bilo čemu je kritično, sasu nam Frojd istinu u lice

NA VRH JEZIKA

Piše: Sanja Ljubičić

Neuroze u jedan, psihozeu drugi red. Zatim, panični

poremećaji u posebnuvrstu, anksiozni u drugu,

depresivni u treću,sumanuti u četvrtu,megalomani u petu,fobičari u šestu itd...


da je sve u redu i s vama i oko vas.Vi ste „najuznemireniji“ i najopas-niji. Tempirane bombe koje samočekaju priliku da eksplodiraju.To jenajopasnije stanje duše. Progurahse ja među te opasne i uđoh u šator.Izdvojiše nas šest i uvedoše u cen-tralni dio šatora. Dragi Freud doniošest kauča i poredao ih ukrug i reče:Biće ovo malo neuobičajena seansa,grupna terapija, iako to ne radim,ali ovdje u Bosni je potrebnokolektivno liječenje. Ovdje se grupemoraju liječiti, ne pojedinci, stanjekolektivne svijesti o bilo čemu jekritično.Pita me Frojd, koji je vaš problem?Kažem ja novac. Nema platesedam mjeseci, imam doživotnikredit, nemam stan, imam psa imačka, majka mi još živa i hoće dajede svaki dan. iako je u penziji.Freud skuži da je to mnogoproblema. Smota onaj duhan štosu mu dali, jer je jeftiniji, pritis-nu onu mašinicu za punjenjecigara, a sredovječni gospodin

pored mene vrisnu i reče: Nemašinicu, ne škljocaj, ne moguviše podnijeti zvuk siromaštva!Želim, kao nekad, kutiju najsku-pljih cigareta i da pušim do milevolje, kad ja hoću i šta hoću ikome hoću.Ukoči se Freud na te posljednjeriječi, pogleda u drugu ženu, a ona

nastavi govoriti da nema posla većdvedeset godina, na birou je, imatroje djece, ni muž joj ne radi, došlajoj ovrha iz banke.Kaže Freud: lijepo je što imatesupruga, treba ga imati, buditesretni što vas je neko htio!Četvrti među nama reče: Ja sveimam, bogat sam i moćan sam i

imam i ženu i ljubavnicu i psihija-tricu i djecu u inozemstvu i milionemaraka na računima, ali mojprethodnik na funkciji ima više odmene i ja sam nesretan i to nemogu podnijeti. Peti tiho reče: Jasam iz poplavljenih područja.Sve je to stvar vašeg libida, malo jezatajio kod sviju vas, trebate gapustiti vani, kaže doktor. Generalniproblem je taj što je vaša država bezlibida, nedostaje joj „odgovarajućifalus“ - reče Freud.Šesti, koji je svo vrijeme šutio, utomskoči na Frojda, uhvati za ga vrat iurliknu: Ne dam državu!Frojd se jedva iskoprca i stenjućireče: Samozadovoljavajte svojlibido, to bar možete, biće vamsvima lakše. A psihoanaliza? Njenasuština je ko će kome, kada i na kojinačin taj libido zavaliti, reče miFrojd.Izađosmo mi svi zavaljeni iz šatora.Jedino što nam nije objasnio to jekad se ta „kolektivna zavaljotka“dogodila.

Pita me Frojd, koji je vašproblem? Kažem ja novac.

Nema plate sedam mjeseci, imam doživotni

kredit, nemam stan, imampsa i mačka, majka mi jošživa i hoće da jede svakidan. iako je u penziji...

Grupa ruskih hakera prikupila jeviše od milijardu internet-lozinki.To bi moglo da znači da je gotovopolovina svih internet korisnikabila izložena napadu. Ako se od tebrojke odbiju lozinke koje se dupli-raju ili ponavljaju ostaje 1,2milijarde podataka.Krađa se obavlja prilikom slanjaupita bazama podataka, kada su saj-tovi najranjiviji. Podaci se sastoje odkorisničkog imena i lozinke, a nameti je bilo više od 500 milionarazličitih e-mail adresa širom svijeta.Kako mnogi internet korisnici pos-jeduju nekoliko šifri, teško je rećikoliko je tačno ljudi pogođenopljačkom podataka. Ova listamožda uključuje i neke stare ilispam naloge. Podaci su ukradeni sa420.000 sajtova koji još uvijek nisuimenovani, ali su mnogi od njih idalje ranjivi. Među njima se nenalaze samo velike kompanije, već imali sajtovi, odnosno svi sajtovikoje su žrtve posjećivale.Hakere je otkrila Bezbjednosnakompanija Hold Sikjuriti koja imasjedište u Sjedinjenim AmeričkimDržavama. Njihovi eksperti tvrdeda su ukradene podatake otkrili upodzemnim kanalima na internetui da su komunicirali s pripadnicimakriminalnog kruga koji jeučestvovao u krađi.

KO TO HODA PO MJESECU?

Na YouTubeu je objavljen videomisterioznog lika za kojeg niko sig-urno ne može potvrditi ko je ili štoje. Korisnik Google Mapsa uočio jebizarni oblik na Mjesecu.Tajanstveni lik koji izgleda kao dazuri u daljinu iza sebe ima iodgovarajuću sjenu. Njegovusnimku na YouTubeu je prviobjavio korisnik Wowforreeel i zasada je pregledana više od 600 hilja-da puta.Zbunjeni komentatori nisu sigurnio čemu je riječ. Jedan je napisao dalik izgleda poput lešinara dokdrugom nalikuje na čovjeka kojihoda. O čemu se stvarno radi nikosa sigurnošću ne može reći.Najbolje da sami pogledate video idonesete vlastitu odluku.

[EIK U ZAgREbU

Svaki korak saudijskog princaWaleeda bin Talald bin Abdul-Aziza Al Sauda tokom njegoveovodnevne posjete Hrvatskojmediji prate u stopu. Tako imnije promaknulo da je princ sasvojom svitom dio jednog danaproveo na Medvedgradu. Kolikoje princ za djelimičan zakup

UKRADENELOZINKE


REÊNO UPAM]ENO Čuvajte da vam starost ne ostaviviše bora na duši nego na licu.

Louis de Montesquieu

Država koja tone spašava seprimjenom pravnih načela, a nerukama kao kada se čovjeka utapa.

Mencius

Evolucija je utrka s preprekama, ane autocesta.

Stephen Jay Gould

Mnoge nevolje u životu uče nas dašutimo.

Lucius Annaeus Seneca

Pošten sam prema poštenima,pošten sam i prema nepoštenima.Tako se dolazi do poštenja.

Tao Te Ching

Najsigurniji način da postanetedosadni je da sve kažete.

Voltaire

Drama je život s izbačenim dosad-nim dijelovima.

Alfred Hitchcock

Kad spominjem govornika, to je goto-vo isto kao da spominjem glumca.

Ciceron

Baš se u sitnicama pokazujeljudski karakter, jer tu čovjek nepazi na svoje držanje.

Arthur Schopenhauer

Sudbinu uglavnom stvaraju našipostupci.

Sophia Loren

Najbolje sredstvo za sigurno vožn-ju je policajac u retrovizoru.

Dudley Moore

Tko se ne protegne premapokrivaču, tome ozebu noge.

Johann W. von Goethe


tvrđave izdvojio, iz Parka prirodeMedvednica, zbog diskrecije, nežele otkriti, no pojedine dijelovemedvedgradskog kompleksamoguće je unajmiti za iznos oddvije do 15 hiljada kuna (oko4.000 KM).Šta je princ radio na Medvedgradu,također zasad nije moguće doznati.

PRODUŽENI DAN

Kada je Zemlja bila mlađa, prije500 miliona godina, njena rotacijaoko svoje ose je trajala oko 20.6 sati,što znači da je toliko bilo trajanjejednog dana. Danas je poznato dase Zemljina, a i rotacija ostalihplaneta u sunčevom sistemu uspo-ravaju tokom svog života.Zemlja gubi kinetičku energijuusled efekta plime i oseke, kao isame gravitacije Meseca, solarniholuja, svemirske prašine i sl. pa takousporava i njena rotacija. Na svak-ih sto godina, dan je duži za oko 1.4milisekunde.Inače, tačno trajanje dana nije 24h,već 23 časa 56 minuta 4 sekunde, ito je razlog zašto imamo prestupnegodine, jer se na taj način nadokna-di „manjak” od jednog dana koji sestvori za četiri godine.A prema podacima koje sada imamoo usporavanju zemlje, znamo da ćeza oko 140 miliona godina dan naZemlji da traje - 25 sati. Sigurno jeda to nećemo doživjeti, ali jepodatak svakako zanimljiv.

DREVNI KOSTUR

Oko 6.500 godina star kostur Noah'pronađen je u podrumu muzeja uFiladelfiji! Živio je nakon velikepoplave za koju arheološka istraži-vanja kažu da se dogodila usumerskom gradu Ur, na područjudanašnjeg Iraka, gdje je taj kosturpronađen.Stajao je u podrumu punih 85 god-ina, nalazio se u drvenoj kutiji, bezbroja, bez identifikacije. Kosti supronađene između 1929. i 1930.godine na području današnjegIraka. Pronašao ih je arheologLeonard Woolley.Riječ je o kosturu pedesetogodišn-jaka, visokog 173 do 178 cen-timetara.

KORISNI OPUŠCIOpušci se uglavnom sastoje odvlakana celuloznog acetata, pa ih sesmatra toksičnima i štetnima zaokoliš. Južnokorejski znanstveniciobjavili su da su otkrili nov načinprenamjene opušaka u materijalkoji može pohraniti energiju zapunjenje svega, od mobitela doelektričnih automobila.U časopisu Nanotechnologyobjavljena je studija istraživača saseulskog državnog sveučilišta."Naša je studija pokazala da seiskorišteni opušci mogu preraditi uvrijedan karbonski materijal i toveoma jednostavnim postupkomkoji istovremeno pruža i zelenorješenje energetskih potrebadanašnjice", rekao je profesor isuautor studije Jongheop Yi.

REÊNO UPAM]ENO Pobjeda je toliko velika koliko jevelik rat.

Charles de Gaulle

Obuzdaj gnjev, on zapovijeda, akose ne pokorava.

Horacije

Oči i uši loši su svjedoci ako ti duhnije školovan.

Heraklit

Mi smo realisti i ne vjerujemo uprirodnu ljudsku dobrotu, negoprije u praktično provođenje zakonakoje je donijela neophodna vlast.

Han Zi

Mudrost se sa starošću stječe.Ovidije

Ovo smatram osnovnom funkcijomhumora: izmijeniti karakter misli.

Lin Yutang

Uvijek ćete dobiti dobre vijesti;važno je kako će brzo do vas stićiloše vijesti.

Harvey Mackay

Tko oko svega diže buku, ne uspi-jeva.

Lao Tse

Teško je boriti se s požudom jer štohoće – kupuje na štetu duše.

Hilon

Bolje je malo razumjeti negorazumjeti krivo.

Anatole France

Najbolji način da cijenite posao jeda se zamislite bez njega.

Anthony Hopkins

Vjetar i valovi uvijek su na straninajboljih pomoraca.

Edward Gibbon


Helikopter sa tri putnika jenadletio rijeku Lim, devetkilometara nizvodno od

mjesta Rudo na istoku Bosne iHercegovine (BiH). PredsjednikRepublike Srpske je pokazaoruskom milijarderu kanjon rijeke,pitajući ga hoće li tu da investira.Tako su prije dvije godine predsjed-nik RS-a Milorad Dodik i ruskiinvestitor Rašid Sardarov dogovo-rili izgradnju Hidroelektrane (HE)„Mrsovo“. Dio njihovog razgovoraje novinaru Centra za istraživačko

novinarstvo (CIN) prepričaoDuško Perović, treći putnik izhelikoptera i Sardarova desna rukau BiH.

“Čudna” procedura: Nakonleta Dodik je za medije izjavio daće HE „Mrsovo“ graditi Sardarov.Tokom narednih pet mjeseci obavl-jena je formalna procedura raspisi-vanja javnog poziva za dodjelukoncesije, izbora Sardarove firmekao jedinog ponuđača te potpisi-vanje ugovora.

Idejno rješenje za izgradnju HE„Mrsovo“ staro je trideset godina iElektroprivreda RS je na osnovunjega napravila plan izgradnjehidroelektrane vlastitim novcem.No, Dodik je nakon pomenutoghelikopterskog leta izjavio da ćeSardarov graditi hidroelektranu„Mrsovo“, a četrdesetak dana kas-nije je Ministarstvo industrije,energetike i rudarstva RS-a raspisa-lo javni poziv za izgradnjuhidroelektrane.Pozivom je tražen koncesionar koji

OMILJENI BIZNISMEN MILORADA DODIKA

RUSKI MILIJARDER DOBIJA SVE ŠTO MU SRCE POŽELIRašid Sardarov planira proizvoditi struju u Ugljeviku i Rudom. Poslove je dobio

direktnim dogovorom sa predstavnicima vlasti, a propisani javni pozivi suobjavljivani naknadno, pri čemu nije ispunjavan nijedan od ključnih uvjeta

će graditi HE „Mrsovo“ i njomeupravljati narednih 30 godina. Trimjeseca poslije, u novembru,nadležno ministarstvo je potpisalougovor o koncesiji sa Sardarovomfirmom „Comsar Energy Trading“.Koncesionar je platio 123.750 KMjednokratne koncesione naknade iplaćat će 2,6 posto godišnjih priho-da od prodaje struje kada jehidroelektrana počne proizvoditi.Ukoliko struju bude prodavaoItalijanima, kako planira, Sardarovće godišnje zarađivati 42,5 milionaKM, a Republika Srpska će dobivatioko milion KM na osnovu konce-sione naknade.

“Poklon” opštini: 23. juna ovegodine, kada su Dodik i Sardarovpolagali kamen temeljac za gradnjuhidroelektrane, u Rudom je vladalaprava praznična atmosfera. „Ovo jepoklon opštini koji se čeka nekolikodesetina godina“, rekao je Dodik oHE „Mrsovo“, a ruski milijardermu se zahvalio na podršci.„Ovako otvorenog predsjednika nemožeš da sretneš često. Bez obzirašta ja kažem, on uvijek traži što višeda ulažemo, i gradimo, i radnihmjesta da otvorimo i to, naravno,stimuliše“, rekao je Sardarov.HE „Mrsovo“ je drugi energetskiobjekat čija gradnja je dodijeljenaSardarovu direktnom pogodbom savlastima RS-a i prije raspisivanjajavnog poziva za dodjelu koncesije.Prema dokumentaciji koja je u pos-jedu CIN-a, Sardarov je u proljeće2011. godine uputio Vladi RS-apismo namjere u kojem je zatražiokoncesiju za eksploataciju uglja tekoncesiju za izgradnju i korištenjedva termoenergetska bloka uUgljeviku koja bi bila nadovezanana infrastrukturu postojećedržavne termoelektrane.Vlada RS-a, na čijem je čelu tadabio Aleksandar Džombić iz SNSD-a, prihvatila je ponudu Sardarova u

roku od devet dana. Skoro dvije i pogodine poslije Ministarstvo indus-trije, energetike i rudarstva RS-araspisalo je javni poziv za dodjelukoncesije.

Kiparska veza: Bilo je izvjesnoda će Sardarov dobiti ovaj posao, jersu ga najviši zvaničnici RS-a dužeod dvije godine predstavljali kaonovog partnera koji će graditi ter-

moelektranu. Uz to, na prijedlogSardarova izražen u pismu namjereVlasti RS-a su odobrile osnivanjepreduzeće „Comsar Energy RS“(CERS), dvije godine prije nego jepoziv objavljen.CERS je osnovan u partnerstvu saJavnim preduzećem „Rudnik i ter-moelektrana Ugljevik“ (RiTE), aviše od 98% suvlasništva pripadafirmi Rašida Sardarova „ComsarEnergy Group“ LTD.Ova firma je registrovana na Kipru,ostrvskoj državi i jednoj od brojnihsvjetskih offshore zona koje nude pot-punu anonimnost vlasnicima firmi ibankovnih računa, što se često koristiza utaju poreza i pranje novca.CERS je najprije dobio koncesijuza eksploataciju uglja na većem


Rašid Sardarov: Dok radim, živ sam

Dodik je lično nabacio prvu lopatu na budući pogon kod Rudog

Idejno rješenje za izgradnju HE „Mrsovo“staro je trideset godina

i Elektroprivreda RS je na osnovu njega

napravila plan izgradnjehidroelektrane

vlastitim novcem...

dijelu ležišta Ugljevik – istok.Posjedovanje vlastitog uglja jenaknadno postavljen kao jedan oduvjeta za učestvovanje u javnompozivu za izgradnju termoelek-trane Ugljevik.Poziv je bio otvoren 45 dana. Međuobimnom dokumentacijom traženaje i studija ekonomske opravdanosti,urađena u skladu sa propisima ododjeli koncesije nakon samoinicija-tivne ponude. To nije bilo mogućeuraditi u tako kratkom roku.

Lokalni problemi: U Zakonu okoncesijama RS-a propisano je dase koncesija može dati na osnovu

samoinicijativne ponude samo akoVlada RS-a utvrdi da postoji javniinteres za to. Javni interes podrazu-mijeva da se radi o hitnom poslu ilida jedino ponuđač ima pravo naodređenu metodologiju poslovanja,stoji u Uputstvu za procjenjujavnog interesa.

U slučaju dodjele poslovaSardarovu nije bio ispunjennijedan uvjet za utvrđivanje javnoginteresa.Predsjedavajući Komisije zakoncesije RS-a Predrag Aškrabićkaže da Vlada RS-a određuje ko ćedobiti koncesiju, a institucija načijem je on čelu samo pratiprocedure.„Ako hoćeš da neko stoji iza tebe,normalno da hoćeš da privučešnjegov kapital“, kaže Aškrabić.CERS će, prema ugovoru o konce-siji iz oktobra 2013. godine, gradititermoelektranu od 600 megavati(MW) i koristiti je tokom narednih30 godina. Za njen rad će godišnjetrošiti više od četiri miliona tonauglja iz tri ležišta koja su dodijelje-na CERS-u i u kojima je ukupno118 miliona tona.Izgradnja termoelektrane još nijepočela, a prema riječima Dodika iSardarova razlog su problemi nalokalnom nivou te dokumentacijaneophodna za usaglašavanje pro-jekta sa evropskim standardima.Uz dva velika energetska projektafirme Sardarova istražuju ležištakrečnjaka u općinama Ugljevik iZvornik. Krečnjak je potreben zaodsumporavanje dima iz ter-moelektrane te za izgradnjuhidroelektrane.Uz to, on posjeduje i hotele uRudom i Ugljeviku, mada hotelijer-stvo nije biznis u kojem Sardarovzarađuje, kazao je novinarimaCIN-a Duško Perović, direktorfirme „Comsar Energy Trading“.Hoteli će mu poslužiti i za smještajradnika koji će graditi elektrane.

Nafta i plin: Sardarov je u raz-govoru za CIN rekao da od državenije uzeo „nijedan ekser“, da je sveizgradio na praznom mjestu te daće posao rado prepustiti drugojkompaniji, ako dokaže da to možeizvesti za tri i po do četiri godine.


HE „Mrsovo“ je drugienergetski objekat čijagradnja je dodijeljenaSardarovu direktnom

pogodbom sa vlastima RS-a i prije raspisivanjajavnog poziva za dodjelu

koncesije...

Perović, Dodik, Sardarov: Sve u tri para očiju

I krečnjak u okolini Rudog didijeljen je Rusu

Rašid Sardarov je rođen 27. jula1955. godine u ruskoj republiciDagestan. Geologiju je diplomiraosa 23 godine, a zatim sa terenskimtimovima proveo 12 godina,istražujući za državni geološkiinstitut naftu i gas širom Azije.Perović je rekao novinarima CIN-ada je njegov poslodavac svoje prvemilione zaradio u Orenburgu,ruskoj oblasti na granici saKazahstanom. Tu je dobio koncesi-ju za eksploataciju gasnogkondenzata koji se možeprerađivati u naftni plin za pogonvozila te benzin i lako loživo ulje.Sirovine je prerađivao u rafinerijidržavne kompanije „Gazprom“ svedok nije izgradio vlastitu rafinerijute u Moskvi 2003. godine osnovaofirmu „Južno-uralska industrijskakompanija“, koja se bavi vađenjemi preradom nafte i gasa. Suvlasnicafirme je supruga Mariana LjubimBogatirjevna.

„Južno-uralska industrijska kom-panija“ ima oko 1.500 zaposlenih igodišnji prihod od oko 1,5 milijardimaraka.

Sporedni poslovi: 2005. godineSardarov je poslovanje proširio naevropski kontinent, osnivajući niz

kompanija od kojih je neke umeđuvremenu i likvidirao. ULuksemburgu je sa tada dvadesetdvo-godišnjim sinom Timurom osnovaokompaniju „Ocean GroupInternational“ i ušao u posao pri-jevoza luksuznim mlaznim avionima.Ali, sve su to sporedni poslovi jer,

kako je Sardarov rekao za CIN:„Moj primarni posao je u vezi sapreradom nafte i gasa“.U BiH je prisutan od 2011. godine,a do danas je u Banjoj Luci osno-vao pet firmi: CERS, „ComsarEnergy Trading“, „Comsar EnergyHydro“, „Energy Group Limited“ i„Comsar Energy Agro“. Svih pet suu potpunom ili većinskom vlas-ništvu njegove offshore kompanije„Comsar Energy“ LTD sa Kipra.Odlukom Vijeća ministara BiH od21. 12. 2011. godine Sardarov je kaoznačajan investitor dobio bh.državljanstvo. U izjavi za CIN kažeda je godinama bogat.„Mnogo godina sam milijarder i nestidim se to reći“. Na pitanjepomisli li ikada da je dovoljnobogat i da mu je dosta novca, rekaoje: „Imam dovoljno za život, ali dokradim, živ sam“.

Centar za istraživačko novinarstvo /CIN/ Sarajevo


Svoje prve milione Rus jezaradio u Orenburgu. Tu je dobio koncesiju

za eksploataciju gasnogkondenzata koji se može

prerađivati u naftni plin zapogon vozila te benzin

i lako loživo ulje...

“Veliki” dan za Rudo


Vrzmamo se po kuhinji, ja okoručka, mlađi sin pravi kafu.Okreće se prema meni i pita:

„Jedno ne razumijem, zašto ječovjeku dodijeljen razum kada odnjega dolaze sve patnje?“.Stala sam, zateknuta pitanjem, iakonije više dijete, htjela bih da si jošne postavlja takva pitanja, da još nerazmišlja o sivoj strani života.Što kasnije misliti o tome, ili jošbolje, nikada, to bolje. Na žalbu daje život dosadan, odgovarala samsinovima da je prazan list papira,ako na njega ništa ne stavimo osta-je prazan. Potrudite se da nijedosadan, znala sam se nasmijati iokrenuti leđa sinovima pa nastavitiraditi nešto svoje. Ali sada samuhvaćena, ne mogu izbjećirazgovor, gleda me i čeka odgovor,možda i nadu, ljepšu tračnicukojom može krenuti u mislima. Skoro sam prestala disati, sklanjamu stranu majku u sebi, koja uvijekskače na opasnost za svoje čedo,tražim šta reći da zajedno nepotonemo u beznađe. Bio je ratnašoj djeci, bilo je već toliko smrti ibolnih odlazaka, rastanaka,napuštanja.„Možda, jer je čovjek posljednjastvorena vrsta pa mu je razum datda bi sam sebi regulisao popu-laciju? “, polako govorimrazmišljajući, a on me i dalje gledaočekujući odgovor, ne mogupobjeći.Ali kako svom djetetu reći da jesivilo sve češća boja koju vidim, da,

što sam starija, sve su upornije mislio smislu ljudskog bolnog bitka? Uznapor da nađem put na kojiskrenuti, nastavljam: “Ne vidim da čovjek stvara novo,vidim da je svo stvaralaštvootkrivanje nečega što je većpravljeno, čovjek imitira ili spozna-je prirodu, dakle to nije cilj razuma.

Veliki Tesla je uvijek tvrdio da je svešto je dao svijetu vidio, kao da sumu se otvarala vrata i on je samoprenosio ono što vidi. Na zidu uMuzeju Matisa je njegov zapis da jeza vrijeme kreacije Kapele uVenceu postao svjestan da je tekposrednik, medij preko koga jeljudima otkrivana ljepota ovoga

svijeta. Ako je sva čovjekova kreaci-ja ponavljanje ili prenos onoga štoveč postoji, onda mu razum nije datzbog toga.“Oboje šutimo, onda sin kaže:“Vidiš, i ja svoju igricu koju pravimvidim u svim detaljima, ljudi sekreću, događaji, sve je ispred mene,ja sam taj koji ne stiže sve nacrtati ianimirati. Kao da otkrivam, a nepravim taj svijet. “ (Sinu mi jeizrada računarskih igrica životnastrast od koje ne može da seodmakne).„ I u igrici koju praviš, kao i u svimdrugim, uporno se bori, bježi, traže seprolazi, traži da se preživi, i u njoj susmrt i ubijanje. Šta ako je i to tekotkrivanje, a ti medij, možda čovjekovživot zaista jeste tek nečija igrica?“,blagim osmijehom dodajem.Pošutimo, osjećam da smo zajednopomaknuti u prostor sa tvrđim tlom

ŠTA ĆE ČOVJEKU RAZUM?Je li čovjeku dat razum da privede igru kraju, dapočne novu partiju, ili da neko od nas, negdje sa svojih pet minuta, da poseban smisao svemu?

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

Piše: Nermana Begagić

Kako svom djetetu reći daje sivilo sve češća bojakoju vidim, da, što samstarija, sve su upornijemisli o smislu ljudskog

bolnog bitka...

i oboma je sada bolje u njemu.„ Život zaista liči na igricu, zar ne... Uprkos razumu, čovjek krozvijekove ne postaje bolji, on svojuvrstu uporno ubija, i to je konstan-ta. Ako je to svrha razuma, onda jebol koji on donosi možda tek nuspojava?“Osjetila sam da sam pogodilatračnicu na koju je trebalo skrenutimislima ... Mali osmijeh, razvedriose, uzima šolju sa kafom i izlazi nabalkon da zapali cigaretu. Malopotom se vraća i kaže da izlazi.Opet smo svako u svome vremenu,nestala je sumaglica koja nas jenačas ujedinila. Ja nastavljampravljenje ručka i, konstatujućikako je zaborav odlična alatka data

čovjeku kao pomoć da se živi.U pola šest naveče, istog dana, naperiferiji grada sam u kinu„Majestic“. Kupujem ulaznicu zafilm „New York melodie“, uoriginalu „Begin Again“ (ponovopočeti) John Carneya. Priča je opropalom muzičkom agentu iostavljenoj od momka, muzičkitalentovanoj ženskoj koji se sreću isnimaju po Njujorku njene pjesme.

Keira Knightly igra pjevačicu ikompozitora, vrlo mi je neuvjerljivau ulozi. Propalog muzičkog agentaglumi solidno Marc Buffalo.Pjesme su krasnih tekstova, pričeskoro da i nema: Obraćampozornost više na grad kao kuliseza priču nego na filmsku radnju.Bivšu suprugu genta glumiizvanredna Catherine Keener, onazrači energijom i doslovno sa svojihpet minuta kraljevskog ulaska uscenu postaje glavna rola koja brišeutiske o svim drugim, nju vrijedividjeti!Film je završen, odjavna špicadefiluje ekranom, u salu ulazislužbenik koji čisti pod, izlazimposljednja. Ono pitanje, čemurazum kod čovjeka, je još tu, čekame, možda da bi mi pokvariloveče?Ne mogu da se izmaknem. Kadase gleda sa dovoljne daljine načovjeka, nema tu mnogo razlika,zaista izgleda sav život kao igrica,nekad ležeran, nekad težak film,kulise, borba, iznenađenja, odusta-janja, odlasci, novi dolasci...Koliko samo nas prođe i prošlo ježivot-igricu-film bez priče, beztragova? I toliko je bilo mnogo, usuštini, ponavljanja, kao da istiglumci svaki put učestvuju u novojpredstavi istog komada! Je ličovjeku dat razum da privede igrukraju, da počne novu partiju, ili daneko od nas, negdje sa svojih petminuta, kao Keenerova, da posebansmisao svemu? Prolazim ulicom u kojoj je muzejgrada, bivši samostan, uređen odčovjeka da se u njemu odlažutragovi onih koji su nekada tu bili.Pomislim da, srećom, i ja znam dazaboravljam. Doduše, treba mi sveviše vremena da sistem počnedjelovati.Konačno, otključavajući kućna vrata,ovo pitanje, koje ničemu ne vodi,nekako mi pobježe iz misli.


Čovjek kroz vijekove nepostaje bolji, on svoju

vrstu uporno ubija. Ako jeto svrha razuma, onda jebol koji on donosi možda

tek nus pojava...


Zemaljski sud u Minhenuodlučio je da obustavi procesprotiv Bernija Eklstona kada

ovaj uplati sto miliona dolara.Odluka da se milionska, korup-cionaška afera kojom je Eklstonosigurao svoje šefovsko mjesto uFormuli 1 jednostavno zaboravi,već nailazi na oštre kritike uNjemačkoj.Kakav je praktični smisao zakonaili filozofski smisao pravde, ukolikoneko može da otkupi slobodu? Tose pita i bivša njemačka ministarkapravde Sabine Lojthojzer-Šnaren-berger. Ona je rekla da se zbogodluke u “slučaju Eklston” osjeća„veoma nelagodno“.Legendarni Britanac, koji jeFormulu 1 komercijalizovao ipromijenio iz korijena, prije osamgodina je tajno dao 44 milionadolara Gerhardu Gribkovskom,bivšem šefu odjeljenja za procjenu

rizika i bivšem članu Upravnogodbora (odgovornog za finansije)bavarske Landesbanke. Ta banka jeupravljala odlučujućim paketomakcija Formule 1 i mogla je dapoljulja stolicu doživotnom šefuEklstonu.

Čista pogodba: Gribkovski jenavodno uzeo milionski mito kakobi prodao akcije britanskoj investi-

cionoj firmi CVC, koja Eklstonovupoziciju više nije dovela u pitanje ikoja mu je omogućila da do danasvodi poslove oko Formule 1. BerniEklston je pred sudom priznao daje platio Gribkovskom, ali je tvrdio

da mu je novac zapravo iznuđenprijetnjama.U Minhenu su održane 22 parnice iEklston je uvijek dolazio: „To je zamene izazov“, rekao je nedavnonovinarki sedmičnika Zeit. Kolikije to izazov bio, pokazuje i sumavansudskog poravnanja – tolikinovac do sada nikada nije isplaćen.Lojthojzer-Šnarenberger tvrdi daupravo vrtoglavi, devetocifreniiznos pokazuje da se radi o „teškojkrivici koja bi mogla da se kazni izatvorskom kaznom do desetgodina“. Kada su dimenzijekrivičnog djela takve, onda pregov-ora ne bi smjelo da bude, smatraona. Sud je, međutim, misliodrugačije.Gerson Trig, njemački advokat,stručnjak za ekonomsko pravo,ukazuje da se ovdje ne radi oklasičnom dilu, kakvi se viđaju poholivudskim filmovima. Dil bi

VELIKA “BRUKA” NJEMAČKOG PRAVOSU\A

Bivša njemačka ministarka pravde Sabine Lojthojzer-Šnarenberger

rekla je da se zbog odlukeu “slučaju Eklston” osjeća

veoma nelagodno.

BOGATI KUPUJU SLOBODU Bogataši mogu da izbjegnu pravdu i kupe slobodu. Slučaj šefa popularne

Formule 1, Bernija Eklstona, koji treba da plati rekordni iznos od sto milionadolara, izazvao je žučne polemike u Njemačkoj, čiji sud je donio “spornu” odluku

omogućio optuženom da priznakrivicu, da sarađuje sa tužilaštvom,a da mu zauzvrat kazna budesmanjena.„Ovdje se, međutim, radi oodbacivanju vođenja čitavogprocesa u zamjenu za određeniiznos. U privrednom pravu takonešto se dešava svakodnevno i nijeništa posebno“, kaže Trig.Pravnu osnovu u Nemačkoj činiparagraf 153A krivičnog zakonika.Po tom osnovu se godišnje uNemačkoj okonča 100.000 procesa.I među njima često ima slučajevagdje su delikti i poravnanja umilionskim iznosima.

Međumjere: Gerhard Gribkov ski,bivši član Uprave bavarskeLandesbanke, odležava kaznu odosam godina zatvora jer je primiomito od Eklstona, dok je Eklstonoslobođen optužbi - iako mora daplati 100 miliona dolara U Njemačkojse stoga govori o utvrđivanju dvok-lasnog društva, u kojem bogati moguda kupe svoju slobodu.Ipak, pravnik Trig podsjeća da

tokom procesa glavni svjedokGribkovski nije mogao jasno daoptuži svog nekadašnjeg kompan-jona pa je sud procijenio da jeporavnanje moguće.„Uvijek možete reći da je to kupov-ina slobode, ali nijedan zapadnipravosudni sistem ne odriče se ove

međumjere kojom se sudovioslobađaju procesa zbog privrednihdelikata.“Računica Bernija Eklstona je jasna– platiće sto miliona dolara, zatonjegov dosije ostaje čist. Tako guruFormule 1 i dalje može da ostanena svojoj poziciji i zarađuje novemilione.Bivši svjetski šampion Niki Lauda,koji je nekada vozio u Eklstonovomtimu, pozdravlja takav rasplet:„Prestaće sve spekulacije oko

Bernija i Formule 1. Kontinuitet načelu F1 veoma je važan.“

Teški delikt: Većina njemačkihmedija prenosi da je obustavljanjeprocesa pravi skandal. „Posljedicamora da bude drastična reformazakona“, piše ugledni dnevnikFrankfurter rundšau. I bivša min-istarka Lojthojzer-Šnarenbergerjasno kaže: „Ovo ne ostavlja samogorak ukus u ustima, ovo je čistibezobrazluk.“ Dodaje da zakonmora da bude precizniji kada seradi o teškim deliktima, kakav jeočigledno bio Eklstonov.Advokat Gerson Trig ne prihvataovakve osude: „Ja ne vidim skandal.Siguran sam da je sud u Minhenudobro razmotrio opcije prije nego štoje odlučio da ponudi poravnanje.“Na kraju krajeva, podmićeni – GerhardGribkovski – osuđen je na osam i pogodina robije. Uprkos pravnimobjašnjenima i začkoljicama, mnogimaće ostati nejasno kako u jednom slučajukorupcije postoji podmićeni, dok onogko podmićuje zvanično nema.

Christian Ignatzi/DW


Gribkovski i Eklston: Prvom zatvor, drugom novčana kazna

Ovo ne ostavlja samogorak ukus u ustima, ovo

je čisti bezobrazluk. Zakonmora da bude preciznijikada se radi o teškim

deliktima, kakav jeočigledno bio Eklstonov


Bankrot pred kojim se nalaziArgentina nije ni prvi niposljednji kojem svjedočimo.

Nije nemoguće da ova sudbinazadesi i Bosnu i Hercegovinu, alisvi uslovi za to još se nisu stekli.No, nastavimo li ovom putanjom, itaj scenarij nas očekuje.

1918. RUSIJAPrvi veliki bankrot doživio je, 1918.godine, Sovjetski Savez, državakoja je revolucijom nastala na raz-valinama carske Rusije.Ubrzo nakon komunističkeOktobarske revolucije, ova zemlja jeobjavila stečaj. Razlog je bio taj što je

nova vlada, pod Lenjinom, odbijalaplatiti dugove koje su joj ostaviliruski carevi i njihova svita, koji su senakon revolucije razbježali poinozemstvu. Stečajem Rusije suprvenstveno bili pogođeni vjerovniciu Francuskoj. Rusija će ove dugovevratiti tek 90-ih godina 20. stoljeća,nakon sloma sovjetskog režima.

1923. NJEMAČKA200 milijardi maraka te godine sedavalo za jedan kilogram hljeba.Tokom 1923. godine Nijemci su ukupovinu živežnih namirnica sasobom morali nositi čitave košare

I DRŽAVA BANKROTIRA, ZAR NE?

Cijenu bankrota u Argentini plaća srednji stalež

Nijemci su 1923. godine ukupovinu živežnih namirnica

sa sobom morali nositičitave košare pune novca.

Ovakav pad vrijednostinovca bio je jedan od

najekstremnijih sunovrataneke industrijske nacije...

ARGENTINA MORA DA

PONOVI STARU LEKCIJU

Mnogobrojne države su kroz povijest morale objaviti stečaj. Razlozi tome su bili raznorazni, a isto tako i posljedice.

Donosimo pregled deset najvećih bankrota u dosadašnjoj istoriji

pune novca. Ovakav pad vrijednostinovca bio je jedan od najekstremnijihsunovrata neke industrijske nacije.Vrijednost novca je opadala gotovoiz sata u sat. Ova hiperinflacija bilaje posljedice Prvog svjetskog rata iekstremnog zaduženje. Ovoiskustvo i šok utjecat će i na kasnijegeneracije Nijemaca.

1933. NEWFOUNDLANDNewfoundland je jedan od malo-brojnih primjera koji pokazuju dastečaj neke države ujedno možeznačiti i njezin kraj. Naime,današnja kanadska provincijaNewfoundland nekoć je bilasamostalna država, koja se nalazilau sklopu Britanskog kraljevstva.Nakon bankrota 1933. ova je zeml-ja izgubila svoju neovisnost i odtada se nalazi u sklopu Kanade.

1945. NJEMAČKANakon Drugog svjetskog rata višeništa nije kako je bilo – Njemačkaje u potpunosti bankrotirala. Trigodine nakon rata, vrijednostvalute je nastavila opadati budućida industrija kao i zemljoradnjanisu uopće poslovale.No, istodobno je u optjecaju bilosve više novca. Gospodarski usponpočinje 1948. s reformom valute iuvođenjem triju zona u zemlji –ruske, američke i britanske.

1971. SADOno što se tijekom 70-ih godinadogodilo u SAD-u, danas je poznatopod nazivom „Niksonov šok“.Ondašnji predsjednik zemlje,Richard Nixon, takoreći preko noći jeodustao od tzv. „zlatnog standarda“,odnosno, donio odluku da dolar višene mora imati polog u zlatu.Time je američki predsjednikzapravo proglasio stečaj svoje zemlje.

1998. RUSIJAUsljed pada cijene nafte, 1998. je palai vrijednost ruske rublje.

Gospodarski gledano, ovoj zemljinije išlo baš sjajno još od raspadaSovjetskog Saveza. Rusija se istodob-no sve više zaduživala – sveukupnoje njezin dug iznosio 140 milijardidolara. To je bilo previše i Rusija višenije bila u stanju otplaćivati svojedugove i objavila je stečaj.Ova kriza rublje bila je, inače, petipo redu stečaj najveće zemlje nasvijetu.

2002. ARGENTINAAktuelna kriza mogla bi kod mnogihArgentinaca probuditi neugodnasjećanja na 2002. Tada je kolabiraofinancijski sustav nakon što je državapostala platežno nesposobna.Posljedica je bila haos: generalni štra-jkovi, sukobi s policijom, pljačkesupermarketa, provale u banke.Najveći dio svojih ušteđevina tada jeizgubio prvenstveno srednji sloj društva.On će vjerovatno i sada podnijeti najvećiteret državnog bankrota.

2008. ISLANDTokom finansijske krize 2008.vlada Islanda je pokušala spasitizemlju time što su banke prešleu ruke države. No, ovaj korak jeučinjen prekasno. Island višenije mogao otplaćivati svojedugove i de facto odlazi podstečaj.No, službeno gledano, ova zemljaipak nije bankrotirala, izmeđuostalog i zato što joj je pomoćpružio Međunarodni monetarnifond.

2010. GRČKADužnička kriza u Grčkoj godinamaje bila na stalnom dnevnom redu uEveropske unije. Uvijek iznova jeova zemlja, tek u posljednjitrenutak, nakon niza noćnihsjednica u Briselu, mogla izbjećistečaj. No, kriza u Grčkoj je ipakmnoge duboko pogodila; gotovosvaki četvrti stanovnik jenezaposlen, a u grupi mlađih od25. godine – čak svaki drugi.

2012. BELIZE23 milijuna dolara su Belize ipakodveli u bankrot. Ova mala državau Srednjoj Americi imala je preve-like devizne dugove. Vi nije bila ustanju SAD-u isplatiti kamate – iprijavljuje stečaj.

Vera Kern - Željka Telišman/DW


Grčki financijski sistem potpuno se urušio

Današnja kanadskaprovincija Newfoundlandnekoć je bila samostalnadržava, koja se nalazila

u sklopu Britanskog kraljevstva. Nakon

bankrota 1933. ova jezemlja izgubila svoju

neovisnost i od tada senalazi u sklopu Kanade...


Često se pitate, u danima kakvi

su ovoljetni, a bogme su

nestabilni već godinama,

zašto se osjećate grozno umorno,

tromo, pospano, depresivno ili

melanhonično. Kad pada kiša, kao

da se i u vama sve ruši. Ili kada je

dan siv i tmuran, i u vama je

nekako oblačno?

I kad promjenu ne osjećate

dramatično, u ovakvim danima

najradije biste izbjegli sve obaveze.

Voljeli bi da ljenčarite, da vas svi

puste na miru.

Sezonska depresija: Ukoliko

kišni dani i sivi oblaci utiču na vaše

raspoloženje – vjerujte da niste jedi-

ni. Upitate li one oko sebe, vidjećete

da su u sličnom stanju i mlađi i star-

iji. U svima je to “nešto”. Zapravo,

“nešto” je u tom vremenu koje vas

pomjera iz korijena.

Loše raspoloženje izazvano lošim

vremenom je uobičajena pojava.

Postoji i medicinski naziv za njega,

poznat kao Sezonska depresija (ili

Seasonal affective disorder).

Prema nekim studijama, za loše

raspoloženje u toku kišnih dana

odgovorna su dva hormona: sero-

tonin i melatonin. Serotonin je

hemikalija koja nam pruža opšti

osjećaj blagostanja, energije i dobrog

raspoloženja. Kada je nivo

serotonina nizak, veće su šanse da

ćemo se osećati pospanim, umornim

i, generalno, lošije raspoloženim.

Melatonin je, s druge strane,

hemikalija koja nam pruža osećaj

pospanosti. Kada naše oči detektu-

ju tamu, one šalju signal do mozga

koji zatim otpušta hormone

melatonina, koji inače služi u tijelu

i za uspostavljanje ciklusa spavanja.

Dnevnik spavanja: Stručnjaci

napominju da se veza između ovih

hormona i lošeg raspoloženja

tokom ”sivih i tmurnih” dana još

uvijek proučava, iako se generalno

vjeruje da su dokazi poprilično

očigledni. Poznato nam je da

mozak otpušta serotonin, koji nam

podiže nivo raspoloženja, kada oči

detektuju svjetlo, a melatonin, koji

nas uspava kada detektuju tamu.

Iako nam se može učiniti da spavamo

bolje i duže kada je oblačno, kišovito

ili generalno tmurno vrijeme,

naučnici tvrde da, ipak, spavamo bolje

kada je nebo vedro.

Istraživači sa Univerziteta u

Ročesteru, Njujork, proveli su

studiju koja je uključivala 43

učesnika koji su vodili ”dnevnike

spavanja” 105 dana. Istraživači su

zatim uporedili rezultate dnevnika

spavanja sa bazom podataka o vre-

menskim prilikama. Otkrili su da

su učesnici spavali mnogo bolje i

duže kada je bilo vedro nebo.

Stara boljka: Još su stari Grci

znali da postoji povezanost vre-

menskih prilika i zdravlja ljudi.

Hipokrat, otac moderne medicine,

posebno je isticao važnost sagleda-

vanja vremenskih prilika kod proc-

jene zdravstvenog stanja nekog

KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS

Uglavnom se smatra da tmurno i promjenjivo

vrijeme, koje nas već dugo prati, ljude čini tmurnim

i nervoznim, da izaziva tzv. sezonske depresije.

Kako pokazuje jedno njemačko istraživanje,

svi ne moraju da budu tome podložni

OBLAČNO NA NEBU, OBLAČNO I U NAŠOJ PSIHI

Piše: Šefik Avdagić

Loše raspoloženjeizazvano lošim vremenom

je uobičajena pojava.Postoji i medicinski naziv

za njega, poznat kaoSezonska depresija

(ili Seasonal affective disorder)...

Meteo prognoze mogu da pomognu

čovjeka i određivanja terapije.

Danas, kada su vremenska kole-

banja jako izražena, interesovanje

za uticaj vremena na zdravlje sve

više raste pa je shodno tome i razvi-

jena nova grana meteorologije, bio-

meteorologija.

Sve više psihologa, psihijatara i

drugih medicinskih stručnjaka

uzima ove okolnosti u obzir. Jasmina

Jović Novaković, psihijatar iz

Beograda, smatra da ljudski organi-

zam kao dio prirode, ali i njen pro-

dukt, prati spoljašnje uticaje i adek-

vatno reaguje. To se manifestuje

pojavom različitih tegoba.

Kod mladih i zdravih ljudi ove

tegobe su blage i skoro neprimjetne

dok kod starijih i hroničnih

bolesnika mogu biti toliko izražene

da zahtijevaju poseban tretman.

Gotovo sve osobe reaguju na nepo-

voljne vremenske prilike. No, najos-

jetljivije su one koje pripadaju grupi

meteoropata. To su ljudi kod kojih

su pojava tegoba ili pogoršanje

osnovne bolesti redovno povezani sa

određenim vremenskim prilikama.

Meteoropatske reakcije nisu

rezervisane samo za bolesne ljude već

se javljaju i kod inače potpuno zdravih

osoba. Statistički, meteoropate su

najčešće žene srednjih godina,

hronični bolesnici, starije osobe.

Umor i tegobe: Dr. Angelico

Brugnoli, sa Instituta klimatološke

medicine „Centra za istraživanja

medicinske bioklimatologije,

biotehnologije i medicine prirode”,

Univerziteta u Milanu, meteoropati-

ju definiše kao grupu simptoma i

reakcija koje se manifestuju kada

dođe do promjene jednog ili više

meteoroloških faktora. Pod meteo-

rološkim faktorima podrazumijeva:

temperaturu i vlažnost vazduha, vje-

tar, atmosferski pritisak, kišu i grml-

javinu, kao i efekat jonizacije.

U zavisnosti od starosti, pola i opšteg

zdravstvenog stanja i tegobe koje su

uzrokovane vremenskim oscilacijama

se razlikuju. Kod zdravih i mladih

ljudi one su slabije izražene. Najčešće

su to: umor, promjene raspoloženja,

smanjena koncentracija, apatija,

poremećaj spavanja.

Mogu se javiti i glavobolje,

reumatski bolovi, bolovi na

području starih povreda i ožiljaka,

nesvjestica, vrtoglavica, kao i srčane

tegobe (lupanje srca, porast krvnog

pritiska).

Prag bola: Određena vremenska

stanja, pri dužem zadržavanju

iznad jednog područja,

uslovljavaju određeno adaptiranje

organizma. Međutim, ukoliko

oganizam nije u mogućnosti da se

brzo prilagodi na naglu vremen-

sku promjenu, reaguje tako što

hipofiza povećava lučenje ACTH

ili hormona stresa. Kod mete-

oropata se, kako objašnjava mr.

ph. Jasmina Jović Novaković,

javlja osjećaj tjeskobe i raz-

dražljivosti. Istovremeno se

smanjuje lučenje endorfina, koji

je inače prirodno sredstvo protiv

bola pa se prag bola smanjuje, a

subjektivni osjećaj bola se

pojačava.

Drugi razlog pojačanja bola

objašnjava se zakonima fizike.

Usljed pada atmosferskog pritiska

dolazi do širenja tečnosti i gasova,

što može da uzrokuje pritisak na

tkivo koje je pod upalom ili

povredom pa se bol pojačava. Na


Hipokrat, otac modernemedicine, posebno je

isticao važnost sagledavanja vremenskih

prilika kod procjenezdravstvenog stanja

nekog čovjeka iodređivanja terapije...

Pospanost je jedan od najčešćih simptoma

Različiti ljudi, različito reaguju na vremenske prilike

isti način se pojačavaju i sinusne

glavobolje itd.

Moć prognoze: Dolazak

hladnog zračnog fronta povećava

učestalost srčanih i moždanih

udara. Na hladnoću organizam

reaguje tako što se krvni sudovi kon-

trahuju kako bi se smanjilo odavan-

je toplote. Ovo za posljedicu ima

povećanje otpora u kardiovasku-

larnom sistemu, srce se dodatno

opterećuje i krvni pritisak raste.

Nasuprot niskim temperaturama,

visoke djeluju tako što se krvni

sudovi šire i krvni pritisak pada. Da

bi se tijelo rashladilo, pojačano je

znojenje pa samim tim i gubitak

tečnosti. Ukoliko se tečnost ne

nadoknađuje, dolazi do dehidrat-

acije, mozak se slabije snabdijeva

krvlju pa se javljaju nesvjestice i

vrtoglavice.

Da biste ublažili negativan uticaj

vremenskih prilika na zdravlje može

vam pomoći biometeorološka prog-

noza. Ona sadrži opis meteorološke

situacije i najavljuje dolazak onih

vremenskih prilika koje mogu

negativno da utiču na zdravlje ljudi.

Na osnovu ove prognoze osjetljivim

osobama se daju i savjeti o

ponašanju, npr. izbjegavanje fizičke

aktivnosti, poseban oprez itd. Cilj

prognoze je da se osjetljive osobe

blagovremeno upozore kako bi se

vremenski uticaji na njihovo

zdravlje sveli na minimum.

Njemačka negacija: Mnoge

razvijene zemlje osnovale su speci-

jalizovane ustanove i centre kao

što je „Centar za istraživanja

medicinske bioklimatologije,

biotehnologije i medicine

prirode” Univerziteta u

Milanu, koji proučava ove uti-

caje i shodno tome priprema

specifične prognoze vremena.

Zanimljiva je za ovu temu i

studija koju su sproveli naučnici

Humboldt Univerziteta u

Nemačkoj. U istraživanje je

uključeno 1233 ispitanika iz

različitih dijelova te države.

Ispitanici su u toku mjesec dana

svakog dana ispunjavali upitnik

o svojim pozitivnim i negativn-

im emocijama koje su bile

vezane za taj dan.

Ti izvještaji su upoređivani sa

izvještajima Njemačkog insti-

tuta za vrijeme, koji su sadržali

srednju temperaturu, jačinu vjetra i

trajanje dana. Došlo se do

iznenađujućih rezultata.

Kod najvećeg broja ljudi, vrijeme

nije imalo uticaja na raspoloženje

ili, bolje rečeno, više sunca, manje

vjetra kao i više srednje

temperature nisu učinili da se ljudi

osjećaju srećnijim. Ova studija je

utvrdila i da tmurno vrijeme može

da bude jedan od faktora

neraspoloženja, ali da jasna

povezanost ipak ne postoji.

Obzirom da se studija radila u

Njemačkoj, neki naučnici nisu pri-

hvatali ovakve rezultate, pripisujući

ih specifičnom mentalitetu

Nijemaca. Međutim, slične studije

rađene su i na području Amerike i

rezultati su bili slični. Iz njih je

proisticao zaključak da vremenske

prilike imaju minimalan uticaj na

raspoloženje čovjeka.


Neki ljudi padaju u dramatične depresije

Kod najvećeg broja ljudi, u jednom njemačkom

istraživanju, vrijeme nijeimalo uticaja na

raspoloženje ili, boljerečeno, više sunca i manje

vjetra nisu činili da se ljudi osjećaju srećnijim...

Brojne knjige govore o uticaju vremena na

ljude


Nijedna tehnologija nije imalatoliko uticaja na ishodDrugog svjetskog rata kao

Enigma – mašina koja se čuvala ustrogoj tajnosti čak i 30 godinanakon završetka rata. Zahvaljujućinjoj, saveznički pomorski uspjesi uSredozemnom moru i Atlantskomokeanu uveliko su ubrzalipromjenu ravnoteže moći, a takođesu doprinijeli i iskrcavanju naNormandiju. Na sjevernom frontu,Rusi su dobijali obavještajneposlastice od Britanca koje suodavale položaje i planoveNijemaca.Iako su Enigmu napravili i koristiliNijemci, ona se ipak okrenulaprotiv njih i počela da radi u koristljutog neprijatelja, Britanaca. To jeime za mašinu koja se koristila zašifrovanje i dešifrovanje poruka za

vojne i diplomatske svrhe. Izumioju je nemački inžinjer Artur Šer-bius, a rani modeli su se koristilikomercijalno još od 1920-ihgodina.Enigma je elektromehanička maši-na koja je imala je samo jednusvrhu – da šifruje informaciju,odnosno, da je prikaže na načinnerazumljiv neovlašćenim osoba-ma.Tokom Drugog svjetskog rata, kadasu se Nijemci u potpunosti oslan-jali na oko 200.000 primjerakaEnigme, britanski matematičari suuspjeli da dešifruju zamršeneporuke, te da na taj način da promi-jene ishode na mnogim frontovima.Jedan od najpoznatijih bio je boj uafričkoj pustinji.Predvođeni Ervinom Romelom,poznatim kao “Pustinjska lisica”,

nacistički tenkovski pohodi su biligotovo nezaustavljivi – ali i oni suimali Ahilovu petu koju je Enigmaotkrila. Tenkovi i posada su zavisiliod goriva i vojnih zaliha koje su izItalije (koja je tada bila dioOsovine) stizali putem brodova, iukoliko bi se ove zalihe zaustavile,Romel bi se napokon suočio saporazom.Britanci su uskoro otkrili koliko jevažno da se brodovi zaustave, pa sutako, uz pomoć Enigme, saznali zapoložaj svakog broda i bez većihpoteškoća ih i potopili. Nijemcinisu ni posumnjali da je za ovajkatastrofalan ishod odgovorna“njihova” Enigma, pa su takoizračunali da Britanci imaju flotuod najmanje 400 podmornica kojepatroliraju vodama, a koje navodiogroman broj izviđačkih aviona.U stvarnosti, ogroman broj izviđačkihaviona svodio se na tek tri aviona, asamo je 25 podmornica pokrivalopovršinu od 2,5 miliona km2.Britanski zapovjednici su samomorali da dešifruju koliko ćebrodova u kojem trenutku proćikojom lokacijom, te da usmjeremali broj podmornica na njih ipotope ih kao mete za vježbanje.No, ni ovo nije bio toliko jednos-tavan zadatak, obzirom da bi neo-preznost mogla Nijemcima odatida Britanci imaju uvid u njihovetajne poruke. Tako su Britanciuvijek prije napada slali jedanizviđački avion koji bi “slučajno”opazio konvoj i poslao signal zanapad, i to signal koji su Nijemcis lakoćom mogli da presretnu, aline i da shvate zašto se sve tostvarno i dešava.

“ENIGMA” ODLUČILA DRUGI SVJETSKI RAT

IZUM POKOPAO TVORCEKljučna prevaga nastala je kad su Britanci otkrili načinšifriranja njemačke mašine zvane Enigma, čime suunaprijed saznavali za mnoge njihove poteze

Nijemci nisu ni sanjali da Britanci “čitaju” njihovu mašinu

OD ÊGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 [email protected]


Vukao je nogu za nogompreko trotoara, polako, bezžurbe, bez hile. Mala

montažna zgrada čekala ga je stot-injak metara ispred i nije, zaista,bilo potrebe za hitnjom. On jekoračao, a ona je stajala. Dan je tekpočeo, a on se za sve pripremio.Najavio je da će doći, zdravstvenaje ovjerena, kafa, doručak, terapi-ja... Vukao je nogu za nogom preko tro-toara... razgledao prozore naokolnim zgradama, lišće u parku,smeće oko kontejnera... Usporeno,polako... Evo, samo što stigao nije.

***

Čekaonica je bila poput tramvaja uvrijeme špice, kao i uvijek poslijezimskog vikenda i praznika. U

prostoriji punoj bolesnih zadahanaguravali su se jedno prekodrugog ko će prije do kartoteke,pružajući otresitim sestricama rukesa plavim knjižicama. A one su ih

već poimenice znale.- Halida, sjedi, doktor će te prozvati- govorila je riđa djevojka, prevrćućikartone pacijenata na gomile:

naručeni, nenaručeni, za pregled,za recept...A Halida, nana sa šamijom naglavi, u crnom muškom sakou išarenoj dugoj suknji, ispružila jeotečene noge u najkama i poluglas-no otpuhivala.- Sine, dragi, nisam ja ovdje došlašto mogu vazdan sjediti... Hastasam.Pored nje je neki momak guraoglavu među koljena ne bi li stiskomnogu po sljepoočnicima ublažiozubobolju. Podebeli čikica nasloniose na masni zeleni zid i kunjao, ačitava ih je horda hodala ukrug,cupkala, s noge na nogu se prem-ještala.... Jedna je žena kolutalaočima,a jedan je čiča stalno pon-avljao: "Jeb'la vas država."Bilo je kao u pretis-loncu. Osjetiose titraj nervoze pod ručnom. Kaoda će svakog časa sve da eksplodira.U žamoru bi se s vremena navrijeme začulo: "Nema kodova."- Jesu l' oni normalni? Ja samhronični bolesnik, ne mogu bezapaurina! - mrmljala je smračenafaca nekog unezvijerenog tipa dokse, koščatih ruku gurnutih dubokou džepove ulojenih farmerica, ner-vozno vrtio ukrug.- Budite malo tiši! Vidite da ne

pravimo ni pauzu, malo strpljenja -glasno je sestrica govorila svimadok je užurbano nosila papire odjednog do drugog doktora...Polako je odškrinuo velika metalna

MAGARE ZA ŠAKU APAURINAApaurini su mi najdraže bombone. Meni, recimo,persen isto k'o i peršun dođe. Ma i ne zamiriše.Valerijan kapi bar zamiruhe. Još na kocku šećera... Ih! Leksilium isto nije loš, lijepo se spava, al' apaurin mi je oho-ho...

PRIČAM TI PRIČU

Piše:

Džana Zimić

Čekaonica je bila poputtramvaja u vrijeme špice,

kao i uvijek poslije zimskog vikenda i

praznika. U prostorijipunoj bolesnih zadahanaguravali su se jedno

preko drugog ko će prijedo kartoteke, pružajući

otresitim sestricama rukesa plavim knjižicama...


vrata i tromo zakoračio unutra, aonda je nastao tajac. Svi su zamukliugledavši ga. Nikada ništa sličnovidjeli nisu . I oni najhrabriji biustuknuli korak-dva, da munaprave mjesta, prolaz...- Ko zna, možda je zarazno...

- Ne gledaj u njega...- Šuti, glavu dole.- Bože, sačuvaj...Nino se davno prestao obazirati nato... pa polako prođe i sjede u ćošak,dovoljno daleko i dovoljno blizuznatiželjnih pogleda.- Sine dragi, šta to tebe snađe? - neizdrža nana u najkama a da ga nepriupita.Odmahnu joj on rukom.Odavno je oguglao na znatiželjne,ponekad i uplašene poglede. Nipodsmijeh mu nije više smetao.Ispočetka nije skidao kapu s glave -nekad vunenu, nekad kačket, nekadfrancuzicu... Jednom je čak htio danabije fantomku na glavu, ali kakoje nije mogao navući preko dvadesetcentimetara dugačkih ušiju, digaoje ruke od svih pokrivala za glavu iodlučio hrabro izaći pred javnosttakav - izobličen, smiješan,nakaradan, ružan.Sad bi se još samo ponekad zamis-lio, odlutao...- "Kad sam bio mlađan momakjaaaaaaaaaaaaaa, jedna me je djevavoljelaaaaaaaaaaaaa..." A i ja samvolio nju. K'o pas što voljeti zna.Budila me je pomisao na nju,uspavljivala želja za njom. Bio samnjeno kuče, ljubimac za igrarije,nosio sam joj papuče, kupovao čak iuloške... vodio sam je na sva fensimjesta, na izlete, u kina i napozorišne predstave... Donosio samjoj skupe parfeme, gigantskebukete, a ona... ona me šutnula udupe. Sve što sam želio da sačuvamza čarobne trenutke, sve to, pa i višeod toga... mrzila me je, povrijedilame je, izigrala me je. Kučka! Eto tome prvi put snađe. Tad su mi uši

narasle za dva centa.U čekaonici se svijet malo otkravio.Vidi, ušima maše, šuti, ne ujeda. Onaj momak šupljeg zuba stigao jena red. Iza zatvorenih vrata začuo

se njegov bolan krik pa tišina.- O, tako sam i ja vrisnuti jednomhtio. A i sad bih vrlo rado, al' k'o daimam neki čep-nevadičep - pričaoje Nino sam sa sobom, u sebi, zasebe.Zavaljena u stolici, Halida jepuhkala i s vremena na vrijemesvima, a nikome, govorila:- E, moja djeco... Svu noć nisamoka sklopila. Bole stare kosti – pa bisuknju zadigla da svi vide modrevene i opet bi otpuhnula, snažno,glasno, da se zna da nikome nijetako teško.Sestrica je prozva i ona se zanjiha

lijevo – desno.- Evo, me, doktore, evo me...Debeli čikica prenu se iz sna, ažgoljavi nervozus unese mu se nadlice:

- Imaš ti apaurina?Debeljko ga tupo pogleda i odgegase u drugu sobu kod ljekara, a onnastavi da kruži po prostoriji i stadepravo ispred Nine.- A ti, care Trajane?Nino ga nije gledao. Žmirio je,ignorisao ga.- Apaurini su mi najdraže bom-bone. Meni, recimo, persen isto k'o iperšun dođe. Ma i ne zamiriše.Valerijan kapi bar zamiruhe. Još nakocku šećera... Ih! Leksilium istonije loš, lijepo se spava, al' apaurinmi je oho-ho... Ja to uzimam svakogdana. Recimo, kad krenem na raz-govor. Kad mi kažu da imammaksimum osvojenih bodova, ali daće posao dobiti onaj što ima tetku,ujaka i strica, meni, recimo, tadbude baš svejedno. Ništa se nenerviram. I ne sekiram. Samo miuši opet narastu za dva centa.Svejedno mi je i što ću sad čekatiovdje, a prije sedam dana sam lijepo

Odavno je oguglao naznatiželjne, ponekad iuplašene poglede. Ni

podsmijeh mu nije višesmetao. Ispočetka nijeskidao kapu s glave -nekad vunenu, nekad

kačket, nekad francuzicu...


NAJLUKSUZNIJI STANU SARAJEVU

Renoviran i izuzetno moderan četverosoban stan, površine145 kvadratnih metara, prvi sprat, u ulici Daniela Ozme

l Stan prekoputa zgrade

Predsjedništva BiH

l Veoma prostran dnevni

boravak sa trpezarijom

l Tri sobe za spavanje

l Veoma prostran ulazni hol

l Kuhinja, dva kupatila,

dvije terase i servis soba

l Klimatizacija i kamin

l Izuzetno kvalitetna

bijela tehnika...

Kontakt: 061 150 346

najavio da ću biti bolestan, bezlijekova... Čini mi se da mi opetrastu... Ali, ni to mi više ne smeta... Komešanje se nastavilo. Vrijemenije prolazilo. Sve kao da je stajalo,samo je nervoza rasla.- Dobro, ba, mala, znaš li ti otkad jaovdje stojim - nervozno je uzvikn-uo sestrici onaj ulojenih farmerica,klateći se preko pulta.Ispod oka ga je pogledala. Polako, evo, ti si sljedeći na redu - ibrzo je njegov karton gurnula navrh gomile.- Nije loše zagalamiti, ha? - cerio seblesavo prema gomili, a Nino u sebipoče da objašnjava:- Slabo pali kad si mali. Jednomsam i ja tako. Budala, rekoh, bit ćeod toga hajra. Samo ti uši budu jošmalo veće. Meni za još barem dvacenta. I taj vodovod! Zakotrljaju

brojčanik pa ispade da imam akva-park u stanu. Žalio se, ne žalio, svesam platio. - Bit će apaurina, bit će apaurina -zadovoljno je trljao ruke suhonjavi,a sestrica opet viknu:- Nema kodova.- Jeb'la vas država - poklopi je onajčiča.- Evo opet osjetim dva nova centa -češkao se Nino iza uha.Sestrica zgrabi gomilu kartona iodnese u ordinaciju. Doktorodmah prozva onu mršotinju bezživaca i on odskakuta. Nije se dugozadržao, izašao je s receptima, bezkodova, ali ipak malo zadovoljnijinakon tolikog čekanja. Sad smirajbarem može kupiti.- Meni je majka vazda govorila:"Nino, sine, magare moje malo..."Sigurno je ona za sve kriva. Pa tako

me je odgojila – gledao ga je Ninodok nemirnim korakom grabiprema apoteci prekoputa.

***

Dan je bio dug, predug zabolesnog čovjeka, ali čekaonica seskoro ispraznila. Kako bi kojipacijent završio kod doktora,izlazio bi preko vrata. Neki bi sepozdravili - pozdravi onoga iovoga, poselami ako ko uspita...Onaj čiča je opsovao još nekolikoputa.I Nino pokuca doktoru na vrata.- Dobar dan. Šta je s vama? - rečemu stariji čovjek u bijelom mantilu,a Nino mahnu snažno ušima i k'oiz topa izvali:- IA, IA, IA...I doktor mu propisa šaku apaurina.

Spektar

www.magazinspektar.blogspot.com

SVAKOG PETKA NOVI BROJ

Documents

Spektar broj 9