Master studij EFSA - EFZG

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I

HERCEGOVINE

PRISTUPNI RAD

Predmet: Primjena statistike u SUK-u

Mentor: prof.dr. Ensar Šehić

Student: Jasmin Smajlović

Index: 1211- UK/10

Smjer: Upravljanje kvalitetom

Sarajevo, novembar, 2013.

1

S A D R Ž A J

U V O D .......................................................................................................................................... 2

1. PREGLED LITERATURE ......................................................................................................... 4

2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD................................................................................................. 4

3. EMPIRIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 6

3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka ................................................................................ 6

3.2. Deskriptivna analiza ............................................................................................................. 8

3.3. Regresijski model ............................................................................................................... 11

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 14

LITERATURA ............................................................................................................................. 15

2

U V O D

U XXI stoljeću živimo u otvorenoj ekonomiji, sudjelujemo u otvorenoj ekonomiji i sa

drugim zemljama smo povezani kroz razmjenu i finansije. Izvozimo robe i usluge koje se

proizvode kod kuće i uvozimo one stvari u kojima drugi imaju konkutentsku prednost. Svjetska

ekonomija danas je određena internacionalizacijom i predstavlja širenje ekonomske aktivnosti

izvan granica domaćeg tržišta, a to se reflektira ekstenzivnom ekonomskom politikom.

Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim širenja

ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaća i funkcionalnu integraciju

takvih međunarodno dislociranih aktivnosti. Osnovni cilj svake ekonomije je što uspješnije

uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu

određena je konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u

vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu. U svemu tome ključno je

posjedovanje konkurentske prednosti na temelju čega se ostvaruje veća profitabilnost. Na

globalnome svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije, odnosno poslovni subjekti tih

nacionalnih ekonomija, ostvaruju konkurentsku prednost kada su sposobne kreirati veću

ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente.

U posljednjih je nekoliko desetljeća na globalnom tržištu došlo do velikih promjena. Jedna

od najznačajnijih promjena vezana je uz jačanje međunarodne konkurencije i njezin uticaj i na

izvozno orijentirana preduzeća, i na preduzeća koja djeluju samo u okvirima domaćeg tržišta.

Internacionalizacija pruža mogućnost širenja i razvitka, te gospodarskoga prosperiteta globalne

nacionalne ekonomije i njezinih preduzeća.

U radu nam je cilj utvrditi kakav uticaj na izvoz i uvoz naše zemlje ima udaljenost između

našeg glavnog grada i glavnih gradova drugih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga,

broj stanovnika tih zemalja, kao i dali se radi o zemljama članica Evropske unije (EU) ili se pak

radi o zemjama iz našeg okruženja i drugim koje nisu članice EU. Iako je Republika Hrvatska od

01. jula tekuće godine postala punopravna članica EU, u radu se ista posmatra kao zemlja kandidat

budući da se u korištenim bazama podataka raspoalže podacima za 2012.godinu, kada je R Hrvatka

bila u statusus kandidata.

3

Dakle, u radu se istražuje uticaj broja stanovnika posmatrane zemlje, udaljenosti između

glavnog grada BiH i analiziranih država, te statusa pojedine analizirane države, na uvoz i izvoz

između naše zemlje i odabranih zemalja. Kada je riječ o statusu zemlje za potrebe analize, radi se

s jedne strane o nasumično izabranim zemljama koje su članice EU1: Njemačka, Ausrtrija, Italija

i Slovenija, Francuska i Češka, a s druge strane to su zemlje okruženja i članice CEFTA2-e

Hrvatska i Srbija, Švicarska članica EFTA3-e,Turska kao najbrže rastuća ekonomija Evrope, i SAD

kao najjača ekonomija svijeta.

1Europska unija (EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine. Europska unija danas broji 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km², a broji oko 508 milijuna stanovnika. 2CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv jeste Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21.12.1992. 3Europska slobodna trgovinska zona (EFTA) osnovana je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost o ekonomskoj diskriminaciji. Europska zajednica je 1973. godine s EFTA-om zaključila Ugovor o slobodnoj trgovini. Od 1994. na snazi je europski ekonomski prostor između država Europske Zajednice i država EFTA-e.

4

1. PREGLED LITERATURE

Samuelson i dr. (2000) navode da je bruto domaći proizvod (GDP) najsveobuhvatnija mjera

ukupne proizvodnje dobara i usluga u zemlji. Ona je suma vrijednosti potrošnje, investicija,

državnih nabavki dobara i usluga i neto izvoza ostvarenog u zemlji tokom godine dana.4

Larimo u svom radu dokazuje da su izvozne karakteristike pozitivno korelirane s veličinom

poduzeća, kvalitetom proizvoda i usluga,međunarodnom orijentacijom te diversifikacijom

tržištaGrant (2010) navodi da uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je

konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko

poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu. U svemu tome ključno je posjedovanje

konkurentske prednosti na temelju čega se ostvaruje veća profitabilnost.5

Samuelson i dr. (2000) ističu da se ukupni domaći izdaci, koje zovemo I domaća potražnja,

razlikuju od bruto domaćeg proizvoda (GDP). Kao razlog za to navode uticaj uvoza I izvoza roba

I usluga. Dakle, ponovno ukazuju na naeto izvoz kao bitnu sastavnicu bruto domaćeg proizvoda.

Bilas (2007) ističe da ciljevi i motivi sklapanja regionalnih sporazuma mogu varirati, ali

svima je zajedničko smanjivanje barijera trgovini među članicama regionalne integracije i

diskriminacija trgovine s drugim zemljama nečlanicama integracije.6

2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Bruto domaći proizvod (GDP) je ime kojim nazivamo vrijednosti finalnih dobara i usluga

proizvedenih u zemlji tokom godine dana izražene u novčanim jedinicama. GDP se upotrebljava

za mnoge svrhe, međutim najvažnija je ona da se izmjeri cjelokupni uspjeh ekonomije. Prema

tome GDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga zemlji. Kada se koristi

4 A. P. Samuelson, D. Nordhaus: „Ekonomija“, Zagreb, 1994. godina 5 R. M. Grant: „Contemporary strategy analysis“, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom, 2010. godina 6 V. Bilas: „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2007.

godina

5

bruto domaći proizvod kao pokazatelj rasta i životnog standarda puno je bolje koristiti bruto

domaći proizvod po stanovniku ili per capita budući da on pokazuje realniju sliku. Bruto domaći

proizvod po stanovniku ili GDP per capita se izračunava na način da se ukupni bruto domaći

proizvod u određenoj godini podijeli s brojem stanovnika određene države u toj godini. U ovome

radu potrebno je spomenuti i ostale makroekonomske pokazatelje.Neto domaći proizvod zapravo

je razlika između bruto domaćeg proizvoda i amortizacije, odnosno bruto domaći proizvod

umanjuje se za amortizaciju. Treba razlikovati nominalni i relani GDP. Ukoliko se GDP za svaku

godinu mjeri u tekućim cijenama dobivamo nominalni GDP. Ukoliko nominalni GDP podijelimo

a indeksom cijena dobivamo realni GDP. U tom slučaju indeks cijena se naziva deflatorou Bruto

domaći proizvod u određenom razdoblju može se izračunati kao proizvodnu i kao troškovnu mjeru.

Prema troškovnoj metodi, BDP kao tok troškova izračunava se prema sljedećem obrascu:

BDP = BP + KA + RE + PF + AM + NP

pri čemu su:

BDP = bruto domaći proizvod

BP = brutto plaće /najamnine/

KA = kamate

RE = renta

PF = profit /dobitak/

AM = amortizacija

NP = neizravni porezi

Prema troškovnoj metodi, BDP se izračunava tako da se zbroje ukupni iznosi za četiri velike

komponenete:

C − osobna potrošnja (potrošnja kućanstava)

G − državna potrošnja (potrošnja države)

I - Investicije

X – neto izvoz

Prema tome BDP se izračunava po obrascu: Y = C+G+I+X , pri čemu je Y − nominalni

BDP.

Polazeći od navedenog , jasno se uočava da je neto izvoz u funkciji bruto domaćeg

proizvoda. On predstavlja razliku između izvoza i uvoza dobara i usluga. U uslovima kada izvoz

6

nadmašuje uvoz, i neto izvoz je pozitivan kažemo da se radi o suficitu u spoljnotrgovinskom

bilansu. U uslovima kada uvoz nadmašuje izvoz kao posljedica toga se javlja spoljnotrgovinski

deficit.

3. EMPIRIJSKA ANALIZA

Analiza ima za cilj da utvrdi uticaje: udaljenosti između našeg glavnog grada i glavnih

gradova drugih posmatranih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih

zemalja, da li su zemlje članica Evropske unije (EU), ili se pak radi o zemljama okruženja i

članicama CEFTA-e Hrvatskoj i Srbiji, Švicarskoj članicom EFTA-e,Turskoj kao najbrže rastućoj

ekonomiji Evrope, i SAD-u kao najjačoj ekonomiji svijeta7, na neto izvoz naše zemlje.

3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka

U svrhu analize uticaja: udaljenosti između našeg glavnog grada i glavnih gradova drugih

posmatranih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih zemalja, da li su

zemlje članica Evropske unije (EU) ili se pak radi o zemljama koje to, na neto izvoz naše zemlje,

korišteno je 8 godišnjih opservacija vrijednosti uvoza i izvoza naše zemlje u odredišne zemlje:

Njemačka, Hrvatska, Srbija, Austrija, Italija, Slovenija, Švicarska, SAD, Turska, Francuska i

Češka u periodu 2005.-2012.godina. Podaci o vrijednostim uvoza i izvoza su preuzeti od Centralne

banke Bosne i Hercegovine (CBBiH)8, i Agencije za statistiku BiH (BHAS).9

Podaci o broju stanovnika su preuzeti od Eurostata,10 izuzev podataka o broju stanovnika

za Sjedinjene Američke Države koji su preuzeti od Svjetske banke,11 dok su podaci o udaljenosti

7 U svruhu analize države Hrvatsku, Srbiju, Švicarsku, Tursku i SAD ćemo u daljnjem radu posmatrati kao države koje nisu članice EU. 8 Godišnje izvješće za 2012., http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2012/GI_2012_hr.pdf 9 http://www.bhas.ba/tematskibilteni/robna%20bos.pdf 10http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tps00001&tableSelection=1&fo

otnotes=yes&labeling=labels&plugin=1 11 http://search.worldbank.org/data?qterm=population&language=EN

7

između glavnih gradova posmatranih zemalja preuzeti sa interneta.12 Dakle, korištene su ove

varijable:

v1 - varijabla je kreirana sa ciljem unosa podataka o zemlji koja je uključena u analizu.

v2 - varijabla se odnosi na godinu u kojoj je posmatrana vrijednost izvoza i uvoza između

Bosne i Heregovine i ostalih zemalja uključenih u analizu.

v3 - ova varijabla je kreirana sa da ciljem prikaza podataka o udaljnosti između glavnog

grada Bosne i Hercegovina (Sarajeva) i glavnih gradova drugih zemalja uključenih u

analizu, izraženu u kilometrima (km).

v4 – varijabla se odnosi na broj stanovnika zemalja uključenih u analizu

v5 – varijabla se odnosi na vrijednost izvoza u odabrane zemlje članice EU i odabrane

zemlje koje to nisu, izražena u hiljadama konvertibilnih maraka (000 KM).

v6 - varijabla se odnosi na vrijednost uvoza iz odabranih zemalja članice EU i odabranih

zemalja koje to nisu, izražena u hiljadama konvertibilnih maraka (000 KM).

Za analizu je korišten programski paket STATA, te su osim spomenutih varijabli generisane

još dvije varijable netoizvoz i grupa. Varijabla netoizvoz je izračunata kao razlika između uvoza

i i zvoza : netoizvoz = uvoz – izvoz. Varijabla grupa je generisan sa ciljem da prikaže da li se radi

o zemljama članicama EU ili se pak radi o zemljama koje to nisu. Radi se o dummy varijabli, gdje

zemlje članice EU imaju vrijednost 1 (jedan) a zemlje iz bliskog okruženja ili druge vrijednost 0

(nula).

Prije same analize, određene varijable su preimonovane kako slijedi:

varijabla v1 u varijablu zemlja, kojoj je dodijeljen opis "Naziv države"

varijabla v2 u varijablu god sa opisom "Godina"

varijabla v3 u varijablu udalj uz opis "Udaljenost glavnih gradova (km)"

varijabla v4 u varijablu br_stan sa opisom "Broj stanovnika"

varijabla v5 u varijablu izvoz uz opis "Izvoz (000 KM)"

varijabla v6 u varijablu uvoz i opis "Uvoz (000 KM)"

12 http://www.udaljenosti.com/

8

3.2. Deskriptivna analiza

U nastavku su prezentirane ukupne i srednje vrijednost,te mjere disperzije (varijabiliteta) za

posmatrane varijable - obilježja: izvoz, uvoz i neto izvoz.

Tabela 01. Izvoz BiH po posmatranim zemljama

Na osnovu rezultata u Tabeli 01., najveća prosječna vrijednost izvoza je ostvarena izvozom

roba i uluga u Hrvatsku (1.046.480 hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosjeka

143.539,4 hiljada KM (standardna devijacija). Prema Hrvtaskoj je ostvaren i najveći ukupni izvoz

roba i usluga u 8 posmatranih godina u iznosu od 8.371.839 hiljada KM. Najmanja prosječna

vrijednost izvoza ostavrena izvozom roba i usluga je u Tursku (68.328,88 hiljada KM), sa

prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti izvoza 64.922,39 hiljada KM, i Češku (72.426,5

hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti izvoza 21.494,95 hiljada KM.

Ukupni izvoz u 8 posmatranih godina, prema Turskoj i Češkoj jeste 546.631 hiljada KM, odnosno

579.412 hiljada KM.

U slijedećoj tabeli Tabela 02., su prikazane ukupne i srednje vrijednosti, te mjere disperzije

(varijabiliteta) za uvoz iz analiziranih zemalja.

9

Tabela 02. Uvoz BiH po posmatranim zemljama

Na osnovu rezultata u predhodnoj tabeli, najveća prosječna vrijednost uvoza roba i uluga je

zabilježena iz Hrvatsku (2.175.698 hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosjeka

315.236,7 hiljada KM (standardna devijacija), zatim iz Njemačke. Ukupana vrijednost uvoza roba

i usluga u 8 posmatranih godina je najveća ponovo iz Hrvtaske i iznosi 17,4 milijardi KM.

Najmanja prosječna vrijednost uvoza roba i usluga je ostvarena iz Švicarske (164.695,6 hiljada

KM), sa prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti uvoza 89.135,83 hiljada KM. Najmanja

ukupna vrijednost uvoza je ostvarena sa Švicarskom 1.317.565 hiljada KM, i Francuskom

2.265.443 hiljade KM.

Prema vrijednostima standardne devijacije vidljivo je da su vrijednosti uvoza kao i i zvoza

dosta raspršene u odnosu na prosječne vrijednosti.

U Tabeli 03., su prikazane ukupne i srednje vrijednosti te mjere disperzije (varijabiliteta) za

netoizvoz koji predstavlja razliku izvoza i uvoza u zemlje u okruženje, odabrane članice EU i

druge.

10

Tabela 03. Netoizvoz BiH po posmatranim zemljama

Na osnovu rezultata u predhodnoj tabeli, najveća prosječna vrijednost neto izvoza je

zabilježena u odnosu na Švicarsku (-44.991 hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosjeka

105.857,7 hiljada KM (standardna devijacija), zatim u odnosu sa Francuskom. Najmanja

prosječna vrijednost neto izvoza roba i usluga je ostvarena iz Hrvatske (-1.129.218 hiljada KM),

sa prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti 240.895,9 hiljada KM.

Ukupan deficit BiH prema 11 posmatranih država u periodu od 8 godina iznosi 35,3

milijarde KM.

U nastavku je konstruisan B-P dijagram, kako bi se jasnije mogla uočiti disperzija

posmatranih obilježja, te nihove netipične (outlieres) vrijednosti.

-2.0

e+06

-1.0

e+06

0

1.0e

+062

.0e+

063.

0e+0

6

Izvo

z U

voz

Neto

izvo

z (0

00 K

M)

Box-plot dijagram

Izvoz (000 KM) Uvoz (000 KM)

Neto izvoz (000 KM)

11

Tabela 04. Izvoz i uvoz BiH po godinama

Prema podacima iz Tabela 04. može se vidjeti kretanje vrijednosti izvoza i uvoza po

godinama za 11 posmatranih država. Zbog krize koja je 2007. godine pogodile hipotekarno tržište

SAD-a, a u 2009. godini već bila okarakterizovana kao globalna i uzela maha i u Europi, vidljiv je

pad vrijednosti izvoza i uvoza roba i usluga BiH. Kako slijedi izvoz BiH prema 11 posmatranih

država 2009. godine je iznosio 4.361.047 hiljada KM, što je vrijednost manja i od one ostvarene

2006. godine. U poređenju sa 2008. godinom u 2009. godini je ostavrena vrijednost izvoza manja

za 1.045.862 hiljada KM odnosno 19,34%. Kada je riječ o uvozu u 2009. godini njegova vrijednost

je iznosila 8.283.470 hiljada KM, što je u odnosu na 2008. godinu manja za 3.416.530 hiljada KM,

tj 29,20%.

3.3. Regresijski model

U cilju ispitaivanja utjecaja broja stanovnika, udaljenosti između glavnih gradova BiH i

analiziranih država, te statusa pojedine analizirane države, u nastavku su razvijena dva modela

višestruke regresije. Kada je riječ o statusu zemlje za potrebe analize, radi se o zemljama koje su

članice EU: Njemačka, Ausrtrija, Italija, Slovenija, Francuska i Češka, te analiziranim zemlajama

koje to nisu: Hrvatska, Srbija, Turska, Švajcarska i SAD.

Prvi model višestruke regresije je model u kome je zavisna varijabla Izvoz, dok su nezavisne

varijable (prediktori): broj stanovnika, udaljenost između glavnih gradova, status zemlje.

12

Tabela 05. Regresioni model izvoza

Vrijednost koeficijenta determinacije 0,3282, znači da je modelom objašnjeno 32,82 %

varijanse. Prema vrijednostima regresijskog koeficijenta β=0.006 znači da se povećanjem broja

stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost izvoz iz BiH u tu zemlju povećava za

0,006 hiljada KM. Za varijablu udaljenost između glavnih gradova β= -300,971 ukazuje da se

povećanjem udaljenosti između glavnih gradova BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar

vrijednost izvoza smanjuje za 300,971 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih

zemalja β= - 165.341,2 znači da se vrijednost izvoza za 165.341,2 hiljade KM manji u analizirane

zemlje koje su članice EU u odnosu na analizirane zemlje koje to nisu. Sve varijable u modelu su

statistički značajna p< 0,05.

Drugi model višestruke regresije je model u kome je zavisna varijabla Uvoz, dok su

nezavisne varijable (prediktori): broj stanovnika, udaljenost između glavnih gradova, status

zemlje.

13

Tabela 06. Regresioni model uvoza

Prema vrijednostima regresijskog koeficijenta β=0.012 znači da se povećanjem broja

stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost uvoza u BiH u tu zemlju povećava za

0,012 hiljada KM. Za varijablu udaljenost između glavnih gradova β = -572,30 ukazuje da se

povećanjem udaljenosti između glavnih gradova BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar

vrijednost uvoza smanjuje za 572,30 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih

zemalja β= - 537.041,9 znači da se vrijednost uvoza smanji za 537.041,9 hiljada KM u slučaju

uvoza iz zemlje koje su članice EU u odnosu na analizirane zemlje koje nisu članice EU zone.

14

ZAKLJUČAK

Na osnovu rezultata zaključujemo da najveća prosječna i ukupna vrijednost izvoza roba i

uluga ostvarena u Republiku Hrvatsku, a zatim Njemačku. Najmanja prosječna i ukupna

vrijednost izvoza je ostavrena izvozom roba i usluga u Tursku. Najveća prosječna i ukupna

vrijednost uvoza roba i uluga je zabilježena ponovo iz R Hrvatskue, dok je najmanja prosječna i

ukupna vrijednost uvoza roba i usluga ostvarena iz Švicarske. Najveća tj najbolja prosječna

vrijednost neto izvoza je zabilježena u odnosu sa Švicarskom, zatim u odnosu sa Francuskom.

Najmanja odnosno najlošija prosječna vrijednost neto izvoza roba i usluga je ostvarena iz

Hrvatske.

Pokazatelji vrijednosti izvoza i uvoza po godinama pokazuju nagli pad valjskotrgovinske

razmjene BiH i posmatranih država u 2009. godini. U poređenu sa 2008. godinom vrijednost

izvoza je smanjena za 1.045.862 hiljada KM odnosno19,34%, dok je vrijednost uvoza manja za

3.416.530 hiljada KM, odnosno 29,20%.

Prema rezultatima višestruke regresije u kome je zavisna varijabla izvoz, modelom je

objašnjeno 32,82 % varijanse. Povećanjem broja stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji

vrijednost izvoz iz BiH u tu zemlju za povećava 0,006 hiljada KM. Povećanjem udaljenosti

između glavnog grada BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar vrijednost izvoza smanjuje se

za 300,971 hiljada KM. Vrijednost izvoza je za 165.341,2 hiljade KM manja u analizirane zemlje

koje su članice EU u odnosu na analizirane zemlje koje to nisu. Sve varijable u modelu su statistički

značajna p< 0,05.

Prema rezultatima višestruke regresije u kome je zavisna varijabla uvoz, povećanjem broja

stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost uvoza u BiH u tu zemlju za povećava

0,012 hiljada KM. Povećanjem udaljenosti između glavnog grada BiH i analiziranih zemalja za

jedan kilometar vrijednost uvoza smanjuje se za 572,30 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi

analiziranih zemalja, vrijednost uvoza smanji se za 537.041,9 hiljada KM u slučaju uvoza iz

zemlje koje su članice EU u odnosu na zemlje koje to nisu.

Ukupan deficit BiH prema 11 posmatranih država u periodu od 8 godina iznosi 35,3

milijarde KM.

15

LITERATURA

1. V. Bilas: „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u

Zagrebu, Zagreb, 2007. godina

2. S. Fazlović: „Statistika-deskriptivna i inferencijalna analiza“, Tuzla, 2006. godina

3. R. M. Grant: „Contemporary strategy analysis“, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom,

2010. godina

4. J. Larimo: „International joint venture performance: impact of performance measures

and foreign parent, target country and investment specific variables on performance“, in

G. Cliquet., 2007. godina

5. A. P. Samuelson, D. Nordhaus: „Ekonomija“, Zagreb, 1994. godina

http://www.cbbh.ba/

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

http://search.worldbank.org/

http://www.udaljenosti.com/

http://www.bhas.ba/

https://hr.wikipedia.org/