SPOMENAR

Josip Matušek

u životu i djelu Josipa Kozarca

LIPOVLJANI

166

, Požeško-slavonskoj

6 1

Josip Matušek

Reprint

u životu i djelu Josipa Kozarca

LIPOVLJANI

29

Josip Matušek

Josip Matušek se rodio 31. siječnja 1920. godine u Končanici u obitelji trgovca Ivana Matušeka, aktivnog kulturnog djelatnika češke nacionalne manjine u Končanici. Nižu gimnaziju završio je u Novoj Gradiški, učiteljsku školu u Osijeku. Započeo je raditi kao učitelj u selu Bok kod Siska. Tu je dočekao početak 2. svj. rata. U

njemu je jedno vrijeme bio u domobranima NDH, (1941. – 1944.), a zatim u partizanskim postrojbama NOVJ-a i JA (1944. – 1948.). U tom razdoblju djelovao je i kao učitelj u selu Pecka kod Slatine i u Končanici kod Daruvara, zatim u Čehoslovačkoj i Virovitičkoj brigadi, gdje je bio ranjen. Nakon demobilizacije radio je od 1949. kao učitelj u osnovnim školama u Daruvarskom Brestovcu i u Daruvaru. Nastavio je studirati uz rad i završio Višu pedagošku školu u Zagrebu 1951. godine. Od 1952. do 1956. predavao je u osnovnoj školi u Krajiškoj ulici (današnja OŠ Petra Zrinskog) i vodio tečajeve češkog jezika u zagrebačkoj Češkoj besedi. U tom razdoblju diplomirao je slavistiku i jugoslavistiku (današnju kroatistiku) na zagrebačkome Filozofskome fakultetu.

Od 1956. godine trajno je živio u Daruvaru i radio kao profesor hrvatskoga jezika u daruvarskoj gimnaziji do 1960. godine. Tada je bio premješten na pedagošku akademiju u Pakracu, u kojoj je bio pročelnik katedre kroatistike i bohemistike. Predavao je češki i hrvatski jezik i bavio se poviješću češke manjine u Hrvatskoj. Trajnim središtem njegova zanimanja bila je književnost, školstvo i povijest. Na Pedagoškoj akademiji radio je do 1967. godine. Te je godine izabran za direktora Novinsko-izdavačke ustanove „Jednota“ u Daruvaru, kao i za glavnog i odgovornog urednika tjednika Jednota. Na toj dužnosti je ostao sve dio umirovljenja 1980. godine.

Osim svih mogućih organizacijskih poslova u samoj izdavačkoj kući, bio je neprestano novinarski i publicistički aktivan, te je napisao velik broj novinskih, književnih i stručnih tekstova u Jednoti i publikacijama Přehled, Český lidový kalendář, Studnice i Dětskýkoutek. Prevodio je s hrvatskog na češki jezik (i obratno), priredio i uredio niz čitanki i udžbenika za više razrede čeških osnovnih škola u Hrvatskoj. Objavljivao je članke kako u češkim, tako i u hrvatskim časopisima i glasilima (Pakrac danas, Školske novine, Vrela).

Josip Matušek stekao je velike zasluge za češku manjinu na gotovo svim područjima, postavši jednom od najistaknutijih osobnosti njezine povijesti.

30

Osobito se istaknuo kao profesor, predavač i učitelj brojnih naraštaja te kao povjesničar i začetnik historiografije češke manjine u nas. Jednako značajna su njegova postignuća kao književnika i kulturnog djelatnika. Godinama je bio na važnim dužnostima u udrugama češke manjine. Bio je primjerice dugogodišnji član upravnog odbora daruvarske Češke besede, a jedno vrijeme i voditelj mladeži i izvršni tajnik. Niz godina bio je dopredsjednik Čehoslovačkog saveza (kasnije Saveza Čeha i Slovaka u SR Hrvatskoj), a u godinama 1983. – 1986. njegov predsjednik. Zahvaljujući svojem velikom zanimanju za povijest istaknuo se kao voditelj i član Savjeta za povijest pri Savezu Čeha i Slovaka. Organizirao je i razne kulturne manifestacije. Osobito je pridonio razvoju daruvarske Knjižnice Frante Buriana, Arhiva Saveza Čeha i osnutku Etnografske zbirke češke manjine u Ivanovom Selu. Također je 1968. sudjelovao u pokretanju emisija na češkom jeziku radijske postaje u Daruvaru (danas Hrvatski radio Daruvar). Obnašao je i niz tadašnjih društveno-političkih dužnosti i nastojao razvijati svestrane odnose svoje sredine s tadašnjom Čehoslovačkom, za što je 1985. godine dobio visoko čehoslovačko državno odlikovanje - Zlatnu medalju ČSMS za razvoj prijateljstva i suradnje s Čehoslovačkom socijalističkom republikom. Kao prvi pripadnik češke manjine u Hrvatskoj dobio je češki Orden Jana Masaryka Gratias Agit (1999.). Tu nagradu od 1997. godine dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova predstavnicima češke manjine i prijateljima Republike Češke, bohemistima, povjesničarima, umjetnicima, znanstvenicima ili poduzetnicima koji, osim bavljenja vlastitom profesijom, bez naknade promiču interes inozemstva za Češku te pomažu u promidžbi Češke u svijetu. Osim svega toga dobio je još dvadeset tri odlikovanja i razna priznanja. Bio je počasni član nekolikih čeških društava u Hrvatskoj. U braku sa suprugom Melitom imao je dvojicu sinova: Alena (*1961.) i Igora (*1962.). Preminuo je u Pakracu 5. kolovoza 2003. godine.

Najznačajniji autorski radovi: Život a dílo Franty Buriana (1962.); Krančević i Česi (1968.); Česi i Slovaci u Lipovljanima. 1973.; Lipovljani u životu i djelu Josipa Kozarca. 1976.; Naše ochotnické divadelnictví. 1990. (separat iz Jednote); 200 let pospolu. 1991.; Češi v Chorvatsku. 1994. (hrv. izdanjeČesi u Hrvatskoj. 1996.); Češi v Záhřebu (1994.); 90 let knihovny České besedy v Daruvaru. In: Slovo psané i vyřčené. Daruvar ,1997. (suautorica Jiřina Staňova)

Bibliografija: Josef Matušek. Daruvar, 2004. (zbornik radova o J. Matušeku s potpunom bibliografijom, podatcima o životu i radu, komentarima njegovih najznačajnijih radova i djelatnosti).

Izvori: osobni arhiv Josef Matušek, Arhiv Saveza Čeha, kutija VII; također osobni arhiv u obitelji Matušek u Daruvaru.

31

Značajnije donacije u kulturi tvrtke Boso d.o.o.:

- Izrada kopije instalacijske zastave hrvatskoga bana Šokčevića

(2002.)

- Kupovina (2004.) i uređenje rodne kuće Ivana Kozarca (2014.)

- Rodna kuća Ivana Kozarca (11. rujna 2014.). Elaborat o uređenju

rodne kuće s prikazom Kozarčevog života, stvaralaštva i odjeka u

kulturi.

- Rodna kuća Ivana Kozarca (2), (2014.). Prikaz otvorenja rodne

kuće za javnost kao i vodič kroz trajni postav.

- Knjiški Krnjaš I., Znanstveni skup o Ivanu Kozarcu o 130.

obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti (2015.)

- Spomenik Ivanu i Mariji Kozarac, rad. ak. kipara Dejana

Durakovića (2016.)

- U Krnjašu kod Ive (2016.). Kroki o naselju Krnjaš i tijek otkrivanja

spomenika Ivanu i Mariji Kozarac.

- Knjiški Krnjaš II., Znanstveni skup o Josipu Kozarcu o 110.

obljetnici smrti (2016.)

- Josip Matušek, LIPOVLJANI u životu i djelu Josipa Kozarca

(reprint) (2016.)

Promicanje tradicijske kulture (salaš Tena u Vinkovcima):

- Sajam autohtonih proizvoda

- Pekmezijada – natjecanje u kuhanju pekmeza od šljiva

- Izložba seoskih životinja

- Kopunijada, spravljanje jela od kopuna

32

Naša izdanja:

"Josip Šokčević, hrvatski ban" (više autora),

sunakladnik: "Privlačica" Vinkovci, 2002.;

Agneza Szabo: "Ban Šokčević i njegovo doba" (2011.);

Zlatko Virc: "Hrvatski sokol u sjeveroistočnoj Hrvatskoj",

nakladnik: "Privlačica" Vinkovci (1998.);

Željko Iveljić: "Športska gimnastika Vinkovaca u Slavoniji i Baranji 1961.-2004.",

nakladnik: "Privlačica", Vinkovci (2005.);

Željko Iveljić: "Sto godina gimnastike u Vinkovcima",

nakladnik: Privlačica" Vinkovci (2007.);

Željko Iveljić: "Športska arhitektura Vinkovaca" (2009.);

Željko Iveljić: "Tjelovježbene udruge istočne Hrvatske do 1929. godine" (2012.);

"200 godina od rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića",

zbornik radova sa znanstvenog skupa (2015.)

Spomenari:

Ivo Fici (2007.),

Dr. Josip Fulanović (2008.),

Prof. dr. Stojan Dimitrijević (2008.),

Prvi vinkovački paromlin i vinkovačko mlinarstvo (2009.),

Ballingovi - Martin Balling (2013.),

Draganovci - vinkovački korijeni (2014.).

Zahvaljujemo sponzoru ovoga broja, tvrtki Boso d.o.o. Vinkovci

Spomenar br. 7, studeni 2016.

Izdavač: Povijesno i športsko društvo

„Hrvatski sokol“ Vinkovci

Za izdavača: Zlatko Virc

Uredništvo: mr. sc. Zlatko Virc, Tihomir Marojević, Željko Iveljić

i Maja Bukna

Lektura: Maja Bukna

Grafička priprema i tisak: Zebra, Vinkovci

Naklada: 100 primjeraka

SPOMENAR

Josip Matušek

u životu i djelu Josipa Kozarca

LIPOVLJANI

166

, Požeško-slavonskoj

6 1