spor pune jurisdikcije

  • View
    234

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of spor pune jurisdikcije

  • 31B. BRITVI VETMA, Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim...Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 381-405 (2011)

    SPOR PUNE JURISDIKCIJE PREMA ZAKONU O UPRAVNIM SPOROVIMA IZ 2010.

    Mr. sc. Bosiljka Britvi Vetma, asistentica UDK: 35.077.2(497.5)(094)Pravni fakultet Sveuilita u Splitu Ur.: 24. studenoga 2010. Pr.: 16. veljae 2011. Pregledni znanstveni rad

    Saetak

    Cilj je ovog rada pridonijeti znanstvenoj obradi kompleksne problematike upravnog spora pune jurisdikcije. Idui ovim putem ukazalo se na povijesni razvoj upravnog spora pune jurisdikcije, nastojalo se utvrditi drutveno-politike uvjete i uzroke za uvoenje upravnog spora pune jurisdikcije, karakter i svrhu ovog instituta te upozoriti na probleme koji se mogu pojaviti u primjeni ovog pravnog sredstva, nakon ega su se uopila odreena iskustva sudske prakse i iz toga izveli odreeni teoretski sudovi. Posebna je pozornost posveena upravnom sporu pune jurisdikcije u francuskom pravu, kao zemlji u ijem pravnom poretku upravni spor pune jurisdikcije ve stoljeima nalazi svoje mjesto. Naime, izraz upravni spor pune jurisdikcije svoju je zaviajnost i stekao u Francuskoj. Moe se smatrati da je upravo Francuska razvila upravni spor pune jurisdikcije u kontinentalnom krugu.Izraze puna jurisdikcija i puni spor treba koristiti kao sinonime jer oba podrazumijevaju da spor vodi sudac koji u potpunosti vri svoju sudaku funkciju, a pritom ima na raspolaganju sva sredstva koja suci uobiajeno koriste. Rije je o sporu koji je oprean, u kojemu su sudske ovlasti znaajne, a postupovni reimi vrlo raznoliki. Sloene su teme kojima se bavi, kao i pitanja upuena sudu. Sloenost tema koje se mogu pojaviti u sporu pune jurisdikcije posljedica je njihovoga velikog broja i raznolikosti. Raznorodnost podruja spora pune jurisdikcije ne doputa sastavljanje iscrpnoga popisa te vrste spo-rova.

    Kljune rijei: upravni spor pune jurisdikcije, Zakon o upravnim sporovima iz 2010.

    Zbornik v32 br1.indd 381 24.3.2011 9:56:21

  • 32B. BRITVI VETMA, Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim...

    Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 381-405 (2011)

    1. UVOD

    Stupanj u kojem je upravnosudska zatita zajamena te koliko se ona obavlja, kljuni je element pri ocjeni svakog modernoga pravnog sustava. U svezi s tim i Europska unija pridaje izuzetnu vanost upravnom sudovanju, jer se primjena velike veine europskoga prava nalazi u nadlenosti upravnih sudova. Zato se danas upravni sudac suoava s brojnim izazovima (na poetku XXI. stoljea),1 osobito onima koji se odnose na sve veu ulogu prava i sudske prakse Europske unije u nacionalnom pravu te vie povezanosti s meunarodnim pravom. S tim u vezi povezana je i modernizacija upravnog sudstva u Republici Hrvatskoj, koja povezana s modernizacijom upravnog postupanja2 predstavlja bitnu komponentu reforme hrvatske dravne uprave.

    Sudska kontrola uprave u Republici Hrvatskoj obavlja se u upravnom sporu.3 Sadanji hrvatski Zakon o upravnim sporovima temelji se uglavnom na Zakonu o upravnim sporovima bive Jugoslavije iz 1952., dopunjenom i izmijenjenom 1965., te Zakonu o upravnim sporovima iz 1977. godine.

    U hrvatski pravni sustav 1991. godine preuzet je Zakon o upravnim sporovima u tekstu iz 1977. i odmah izmijenjen, a 1992. dva je puta dopunjavan.

    Kada se analiziraju odredbe Zakona o upravnim sporovima, koje su mjerodavne za postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, postavlja se pitanje moe li se Upravni sud, kada odluuje po pravilima o upravnom sporu, smatrati sudom u smislu odredbe lanka 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.4

    1 Tako, primjerice, Dravni savjet (Francuska) odvaio se, u poetku oprezno, poslije sve ee, provoditi takav nadzor usklaenosti koji ga je doveo do toga da ne samo zabranjuje primjenu zakona zbog suprotnosti s ugovorom, nego i osudi dravu za naknadu tete koja je proizala iz takvog zakona, osobito kada je zakonodavac zanemario ciljeve neke direktive zajednice. To ga je dovelo do toga da sam tumai ugovor, to je do tada bio posao ministra vanjskih poslova. Dravni savjet po slubenoj dunosti kontrolira rad parlamenta u pogledu meunarodnog prava. Sauv, Jean-Marc, Rforme la justice administrative, AJDA, Paris, 2007., str. 121.

    2 Zakon o upravnom postupku, Narodne novine, br. 47/09.3 Upravni spor, djelo francuske upravnopravne prakse i teorije, izvrio je snaan utjecaj na

    formiranje, tzv. kontinentalnog sustava sudske kontrole rada uprave. U Francuskoj se smatra da je uprava jedan poseban institut koji mora biti ureen posebnim pravom, a to posebno pravo primjenjuje autonomno sudstvo. Iskustvo, francuskih i drugih zemalja, pokazuje da je kontrola koju vri upravno sudstvo mnogo dublja, energinija i smjelija od one koju vre redovni sudovi. Ako se izuzmu kritike koje se sporadino javljaju, u Francuskoj danas postoji iroki konsenzus, bez obzira na politike grupe, da se zadri sustav koji se dokazao, koji je bio preuzet u odreenom broju drugih zemalja i koji jo uvijek predstavlja predmet velikog interesa. To ne znai da je ovaj sustav savren; postoje praznine, slabosti, nedostatci, pa su poboljanja neophodna, prije svega u okviru sustava kakav jest. Francuska teorija je potpuno podlona ideji upravnog sudstva. Bigot, Grgoire, Introduction historique au droit administratif depuis 19., PUF, Paris, 2002., str. 15.

    4 Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 5. studenoga 1997. godine, Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 18/97. od 28. listopada 1997. Europska konvencija za zatitu ljudskih je pravni akt Vijea Europe (1949.) o zatiti sloboda i prava donesen u Rimu 4. studenog 1950. godine. Originalna verzija, sastavljena na engleskom i francuskom jeziku i

    Zbornik v32 br1.indd 382 24.3.2011 9:56:21

  • 33B. BRITVI VETMA, Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim...Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 381-405 (2011)

    Nakon uvida i ralambi odgovarajuih odredbi vaeeg Zakona o upravnim sporovima, prema miljenju Ustavnog suda Republike Hrvatske koje je izraeno u odluci Ustavnog suda br. U I 745 / 1999 od 8. studenog 2000. godine, kojom je odlukom Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i ukinuo neke odredbe Zakona o izvlatenju, Upravni sud nije sud pune jurisdikcije.5 Ovo se posebno odnosi na odredbe o ovlastima suda da samostalno utvruje injenino stanje te, u svezi s time, provede usmenu raspravu.6

    U postupku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji upravno se sudovanje suoava s novim izazovima usklaivanjem (harmoniziranjem) postu-povnih pravila s acquis communautaire. Pred upravnim sudovanjem postavljaju se novi zahtjevi radi postizanja europskih standarda, koji se najprije odnose na: reduciranje zaostataka u rjeavanju, pravo suda da u svakom sporu utvruje injenino stanje, pravo suda da provede usmenu raspravu, kako radi utvrivanja injeninog stanja, tako i radi zatite prava stranaka, pravo stranke na ulaganje albe na presudu upravnog suda, zbog ega ujedno nastaje i potreba za viestupnjevitou sudovanja, uinkovitosti sudskih postupaka i skraivanje postupka.

    Treba imati na umu da je uloga hrvatske dravne uprave u postupcima usklaivanja, ali i kasnije implementacije preuzetih rjeenja, vana i zahtjevna te je valjalo stvoriti preduvjete i poduzeti niz mjera za to uinkovitije institucionalno i funkcionalno provoenje reformskih zahvata. Pitanje je u svakom trenutku, s jedne strane, to je Republika Hrvatska u stanju ostvariti od onoga to bi bilo poeljno. A s druge, to odgovara hrvatskim posebnim prilikama, specifinom povijesnom putu, pa i dugoronim interesima. Miljenja smo da samo postojanje posebnog i razvijenog upravnog spora pune jurisdikcije znai prednost, jer se u novije vrijeme

    objavljena pod nazivom Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, stupila je na snagu 3. rujna 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: Belgija, Danska, Francuska, Njemaka, Irska, Italija, Island, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, Turska i Velika Britanija.

    5 Izmjenama Zakona o izvlatenju iz 2001. zakonodavac je proirio spor pune jurisdikcije u vezi s izvlatenjem, ali je rjeavanje tih sporova stavljeno u nadlenost upanijskih sudova.

    6 to se tie utvrivanja injeninog stanja, Upravni sud ih u pravilu ne utvruje, ve prema odredbi stavka 1. lanka 39. vaeeg ZUS-a, rjeava spor na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Vezanost upravnog suda na injenino stanje u upravnom postupku primjereno je temeljnoj karakteristici upravnog spora kao spora o zakonitosti upravnog akta. Potrebno je napomenuti da samo u nekoliko zakonom predvienih situacija Upravni sud moe, ako se na to odlui i sam utvrivati injenino stanje. Tako prema odrebi stavka 3., lanka 39. vaeeg ZUS-a Upravni sud moe sam utvrivati injenino stanje i na njegovoj podlozi donijeti presudu, odnosno rjeenje: ako bi ponitenje osporenog upravnog akta i ponovno voenje postupka kod nadlenog tijela izazvalo za tuitelja tetu koja bi se teko mogla popraviti ili ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oito da je injenino stanje drugaije od onoga utvrenog u upravnom postupku, ili ako je u istom sporu ve jednom poniten upravni akt, a nadleno tijelo nije postupilo po presudi. Upravni sud, takoer i u sluaju, tzv. utnje administracije, imao je priliku, ako se odlui uvaiti tubu i presudom rijeiti upravnu stvar (umjesto da vrati predmet tuenoj strani i odrediti u kojem smislu ima donijeti rjeenje), samostalno utvrditi injenino stanje (lanak 42. stavak 5. ZUS-a).

    Zbornik v32 br1.indd 383 24.3.2011 9:56:21

  • 3B. BRITVI VETMA, Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim...

    Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 381-405 (2011)

    spomenuto smatra gotovo nunim da bi upravno sudovanje i sudska kontrola bila kvalitetna.

    To su bili kljuni razlozi zato je Hrvatski sabor 29. sijenja 20