sport

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT



U V O D

Materijali za ova predavanja prikupljeni su, prilagoeni i ureeni za potrebe nastave, u prvom redu za potrebe studenata, na kolegiju ZGRADE ZA SPORT Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

Koritena je graa iz skripti profesora Emila piria, kao i materijali koje sam

prikupio iz raznih izvora radei na navedenom kolegiju, a za koje smatram da su dovoljno informativni te odgovaraju temeljnoj edukativnoj namjeni.

iroka fenomenologija sporta izraena je u vertikalnom i u horizontalnom presjeku

vremena jednako tako irokom pojavnou prostornih okvira i arhitektonskih formi, pa je u ovom saetom prikazu primjenjena sistematizacijska matrica, koja reducira ovu opsenu materiju na nain da je smjeta u logine klase i uvodi u sagledljive okvire.

Sistematizacija i logika koja ju slijedi samo je uvod u simplifikaciju, ali i pragmatini

put u poetno razumijevanje kompleksnosti. Tako su ovi saetci predavanja zapravo uvod u kompleksnu fenomenologiju sporta i poetni uvid u iroku pojavnost arhitektonskih formi. Graa je sistematizirana tako, da su prikazani oni sportovi, koji ''proizvode'' arhitekturu i koji temeljno pripadaju evropskoj kulturnoj tradiciji, a izostavljeni su oni sportovi koji se temelje na prirodnim fenomenima. To su primjerice sportovi na divljim vodama, na moru, na snijegu, u prirodi, te niz tradicionalnih sportova, koji se izvode na slobodnim prostorima u prirodi, i t.d.

Graa obuhvaa zgrade za sport koje nastaju iz programa sportskih takmienja u

bazenima, te na artificijelnim povrinama (podovima i tlima ). Tri su osnovne vrste ovih zgrada: bazenske zgrade, sportske dvorane i stadioni.

Svaka od ovih vrsta sadri brojne programske i oblikovne tipove, a ovi se razlikuju po liniji arhitektonskog izraza standardne stilske ili autorske provenijencije.

Prikaz zgrada obuhvaa programske sheme, pripadne norme i pojedinane primjere sa potrebnim podacima (namjena, mjesto, autor, kapacitet, godina izgradnje,...). Takoer je ukljuen i skraeni povijesni prikaz razvoja pojedinih tipova zgrada (bazenske dvorane i stadioni ), ali je izostavljen kritiki prikaz jer ovaj tip nastavnog materijala nema tu funkciju i ne podnosi subjektivnost kritikog prikaza (iako odreena subjektivnost postoji ve u izboru odreene graevine i autora).

Ova vrsta nastavnog materijala nuno sadri kompilacije, koje se odnose na povijesne podatke, funkcionalne sheme, norme i podatke o pojedinoj graevini. Mogua originalnost nalazi se u odabiru i rasporedu materije, te u prilagodbi kompiliranog teksta drugaijem razumijevanju. Zagreb, srpanj 2012. Izv.prof.mr.sc. Boris Korunjak



uvodno predavanje FENOMENOLOGIJA SPORTA I OBLICI ARHITEKTURE

1 METODIKA

Proces - projektirano, organizirano, voeno i kontrolirano funkcionirajue DOGAANJE - npr. stanovanje, kultura, rad, zdravstvo, sport itd. arhitektonska kvaliteta - arh. prostor cilj : ''tumaenje'' SPORTA kao specifinog procesa i prikazivanje veze izmeu takvog procesa i arhitektonskih oblika pitanje: koliko je arhitektonska likovnost ili oblikovnost obiljeena sportom kao specifinim procesom, a koliko je slobodna u svojoj izraajnosti metodika redukcija: tumae se oni sportovi koji potrebuju (''proizvode'') arhitekturu - to su sportovi koji trae izgradnju razliitih vrsta prostora - ''dvorana'', kao to su zatvorena plivalita, sportske dvorane - arene, dvoranski stadioni i stadionske dvorane, stadioni...

2 SPORT - pojam 13.st. Francuska desport ugodno provoenje vremena (konverzacija, rekreacija, ala, igranje igara,...) 14.st. Engleska termin sport enciklopedija Italiana sport je radosno i naporno razvijanje fizikih obiljeja... igra - osnovno metodsko obiljeje sporta

- put do spoznavanja svijeta drugim sredstvima - istraivanje krajnjih granica tijela i duha - nain fizikog osposobljavanja tijela - drutveno, ekipno i osobno rivalstvo, takmienje, suprotstavljanje, borba

3 SUDIONICI SPORTA igrai rekreativci, amateri, profesionalni igrai gledatelji gledatelji, voajeri, navijai (vjera) suci, delegati, treneri,... upravno-administrativni pogon (menaderi, slubenici, organizatori,...) tehniko osoblje gosti (sportska elita, VIP,...) predstavnici medija (reporteri, novinari,...) u prenesenom znaenju - jedno veliko kazalite



4 FENOMEN(OLOGIJA) SPORTA Sport - globalni fenomen (olimpijade, svjetska, kontinentalna, dravna takmienja) GLOBALNA POJAVA dananjice olimpijade EKSPLOZIVNOST DOGAAJA navijai, sukobi SPORT I GRAD urbana gravitacija, urbani identitet - imanentna urbanotvornost (veliina, oblici, polifunkcionalna dogaanja - sportske graevine su elementi urbanog identiteta neposrednog i ireg gradskog okolia...) URBANOTVORNOST SPORTSKIH GRAEVINA - povijesna metamorfoza (terme su postale reprezentativne i sakralne zgrade, cijele nove gradske etvrti...) URBANA OKUPLJALITA kroz povijest (Grka, Rim) mjesta razliitih drutvenih dogaanja, danas multifunkcionalni programi - HIBRIDNA ARHITEKTURA - sportski centri postaju stvarna urbana okupljalita

5 OBLICI SPORTSKE ARHITEKTURE Prostorna shematika sportskih graevina - mnogo ''malih'' servisnih prostora i ''jedan veliki'' glavni prostor (terme, stadion,...) u kompoziciji - monumentalna oblikotvornost velikog prostora i regulativna-standardna oblikovnost prateih prostora Ogromnost oblika sportskih zgrada (Koloseum, cirkus Maximus,...)

- dua os Koloseuma cca 180 m, c. Maximus - duina cca 600 m, irina cca 100m, terme u vanjskom kvadratnom perimetru vie od 300 m, tribine...dananji stadioni,...

Monumentalnost Konstrukcija - veliki rasponi Tehnoloki zahtjevi - permanentno tehnoloka i oblikovna inovativnost Kvazisakralna simbolika sportskih graevina

6 IZVORI OBLIKA SPORTSKIH ZGRADA

- iz karakteristika tipa sporta - iz konstrukcija - iz tehnologije - iz simbolike - kontekst - osobni znakovi - kao originalnost, inovacija ili ''titraj'' nadilaze osnovne

tipoloke sheme

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi I


BACA DISKA, MIRON, 5 st.pr.n.e. PANKRATION - boks i hrvanje, 7.st. pr.n.e.

maraton



pokret, dinamika izdrljivost

koncentracija timski rad

izdrljivost spektakl

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi II


...spektakl ....tribine ''gore''

navijanje

...''posveenje'' ...euforija

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi II


....tragedije

...neredi

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi III


....suci

...treneri ...treneri

...''predstava'' pomone slube

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi IV


SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim (rekonstrukcija, model, u prednjem planu Colosseum-Amphitheatrum Flavium, 70-80. n.e.)



SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim (rekonstrukcija, model, u prednjem planu Circus Maximus, oko 50. pr.n.e.)

SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim (Trajanove terme, oko 109.n.e.)



SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost (Barcelona, Montjuic, Olimpijske igre 1992.)



SPORTSKE GRAEVINE : konstrukcija, monumentalnost (stadion Giuseppe Meazza - San Siro, Milano, 1926., 1956.,1989.)

SPORTSKE GRAEVINE : konstrukcija, monumentalnost (stadion Santiago Bernabeu - Nuevo Estadio Chamartin, Madrid, 1944-1947., 1982.,2001.)



SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

(stadion Allianz Arena, Mnchen, 1944-1947., 2002-2005.)


(stadion Tempe, Arizona - projekt P. Eisenman.)


(Sapporo Dome, Sapporo, 2001.)




(Nacionalni stadion - Bird's Nest, Peking, 2003-2008.)


(Seagaia Ocean Dome - waterpark, Miyazaki, 1993.)



2. predavanje - saetak PLIVALITA - POVIJESNI PREGLED

1 STARO DOBA - KUPALITA TERME

Dolina Inda ca 3000 g.pr.n.e. kupalita za ''ienje'' i ceremoniju uranjanja ca 2500 g.pr.n.e. Mohenjo Daro na toj lokaciji - veliko kupalite

napravljeno od peene gline s bitumenom kao vezivom, okrueno poploenom stazom i 8 manjih kupalita

ca 1500 g.pr.n.e. Knosos i Faistos kupalini sistemi u palaama ca 1400 g.pr.n.e. Tel-el-Amarna otkrivena lokacija svetog jezera za

kupanje

Europa 1500 g. pr.n.e. Peloponez, grad Argos, kupaonica s ostacima kade Mikena ostaci kada od neglazirane gline 8. st. pr.n.e. Atena i Korint javna kupalita za siromanije

stanovnitvo Delfi ostaci malog plitkog okruglog bazena Olimpija bazen 32,5 x 16,3 x 1,6 m 5. st.pr.n.e. Olimpija bazeni i parne kupelji Arhimed arhimedov zakon Hipokrat utemeljitelj vodene terapije Platon tko nezna plivati - neobrazovan



Grka kupalita - dio gimnazija (GYMNSION - Palestrae) Rimska kupalita - TERME - gymnasion je dio termi 2. st. pr.n.e. prva javna kupalita u starom Rimu Pompeji stabijske terme -otvoreni bazen (natatio) -grijane prostorije sa

svlaionicama (apodyterium) -topla kupelj (caldarium) -hladna kupelj (frigidarium) -mlaka kupelj (tepidarium) -parna kupelj (sudatorium) 1. st.pr.n.e. Sergius Orato izum sustava podnog grijanja hipokaust 33. g.pr.n.e. Agripa formira besplatna javna kupalita

nova era velike i male carske TERME karakteristike: - ogromnost

- monumentalnost - simetrija i aksijalnost - vrhunska gra. tehn. rjeenja tog doba - ogromna potronja vode i ogrijevnog

drva



64. n.e. Neronove terme - prve velike terme s osnosimetrinim tlocrtom - pretee velikih carskih termi

109. n.e. Trajanove terme - simetrini tlocrt s okolnim vrtovima, kapacitet ca 600 ljudi

206-216. Karakaline terme - kompleks veliine ca 330 x 330 m osnovna graevina veliine ca 220 x 114 m, 66 prostorija za

kupanje, 4 velika bazena s mlakom vodom, veliki plovaki bazen povrine ca 1300 m2

298-306. Dioklecijanove terme - najvee (ca 356 x 316 m), na povrini od ca 12,5 ha, ca 3200 kupaa, 3000 alabasternih kada, dnevni utroak vode ca 13.000 m3, ...

ca 330. u Rimu se nalazi 15 termi i 856 narodnih kupalita prostorni plan termi nudi raznolike mogunosti za fiziku rekreaciju: - osobna njega tijela (pojedinane kupelji, masaa i odmor, skupne kupaline aktivnosti,...) - port (bazeni za plivanje, slobodne povrine u vrtovima,...) intelektualne aktivnosti, drutveni susreti i razonoda: (dvorane i trijemovi za etnju, vrtovi, paviljoni, eksedrae, gostionice - tabernae,...)

LOKACIJE NEKOLIKO NAJVEIH TERMI U RIMU 4. st



Karakaline terme, Rim, 216. g.

1563. Michelangelo - adaptacija predvorja Dioklecijanovih termi u crkvu S.Maria degli Angeli

e dei Martiri (Crkva sv. Marije aneoske i muenike) od 1889. u dijelu termi je smjeten RIMSKI NACIONALNI MUZEJ (Museo Nazionale

Romano)



u rimskim provincijama grade se sklopovi termi prema isto uzorku kao u Rimu (npr. Kartaga, Leptis Magna, Trier, Bath, Badenweiler, ...)

RIMSKE TERME, Trier, Germania, 3. st RIMSKE TERME. Leptis Magna, Tripolitania, 2. st.



2 SREDNJI VIJEK

- propast zap. Rimskog carstva, utvrivanje gradova, ograniavanje rasta... Crkva smatra kupanje bludnim inom, ipak: - samostan St. Gallen 820. g. skromne kupaonice - kriarski ratovi (1207.-1231.g), utjecaj Orijenta, turske kupelji, kultura

kupanja ponovo oivljava u Europi - topli izvori vode 15.st. rehabilitacija i odmor, Wildbad, Karlsbad, Baden-

Baden, Aachen, aque Sulis (Bath) - redovnici ili gradske slube vode javna kupalita u sjevernoj Europi i Engleskoj (male zgrade od opeke i(ili) drveta

PARNE KUPELJI, srednji vijek, Njemaka

3 PROSVJETITELJSTVO - povratak prirodi

1750. g. ''ienje morskom vodom'' dr. Richard Russel iz Brightona, ''Disertacija o upotrebi morske vode u bolestima lijezda'' - ljekovita kupalita - ''Povratak prirodi'' J.J. Rousseau (1712.-1778.), kult kupanja, posebno kupanja u prirodi - ustave za plivae na rijekama (na Rajni kod Mannheima 1777., na Dunavu kod Bea 1781., na Seni kod Pariza 1760.)

4 VIKTORIJANSKO DOBA

19. st. prioritet higijene - izgradnja vodovoda i javnih kupalita 1819. g. plutajue kupalite na Temzi (''Waterloo'') 1828. g. javno kupalite otvoreno u Liverpulu



BAZENI ZA RADNIKE, Liverpool, 1828. g.,

1837. g. u Londonu 6 javnih kupalita 1871. g. ponovno otkrie rimskih termi Aque Sulis kod Batha inspiriralo

viktorijanske graditelje kupalita, rimske forme, ak gotiki ornamenti simetrina kompozicija kupalita XVIII st. slijedi klasicizam Palladia, forme francuskih paviljona sa pridodanim hotelima,

promenadama, kockarnicama, streljanama, duanima, isl. ruralni okoli dopunjen je fontanama, perivojima, etnicama,

belvederima, spiljama koje kompletiraju iluzionizam pastoralne idile toplice - Bath, Baden Baden, Montecatini, Marienbad,... reputacija klijentele (aristokracija) ali i lijeenje (vodena

terapija, zrane i sunane kupelji)

Aque sulis, rekonstrukcija i adaptacija, Bath, 1871. Paddington Bath, London, oko 1880.



KUPALITE Vauxhall, Pariz, 1870.

PLUTAJUE KUPALITE NA TEMZI, LONDON, oko 1875. (The Floating Swimming-Bath at Charing Cross; Illustrated London News, 1875)

poetkom XX stoljea - zbrka stilskih obiljeja u kupalitima (eklekticizam - bizantski,

maurski, venecijanski, egipatski, babilonski, gotiki i normanski oblici)

Wiesbaden Kurhaus (1907.) - rokoko, renesansa, talijanski stil, starogermanska itaonica

kupalite San Pellegrino - neo Liberty stil kupalite Dax - moderna



5 SPORTSKO PLIVANJE

- veliku ulogu u razvoju plivanja imala je vojna izobrazba

1828. g. - Liverpool prvi natkriveni bazen (vel. 8,23 x 5,83 m, dubine 1,44-

3,11m)

1842. g. - Be prvi puta bazen dimenzija 33,3 x 12,65 m 1906. g. osnovano internacionalno plivako udruenje (FINA) 1925. g. - London svjetska izloba u Londonu (Wembley)

prvi bazen dimenzija 50 x 20 m s velikim tribinama i desetmetarskom skakaonicom

1927. g. - Berlin dvoransko plivalite istih kvaliteta kao i u Londonu - skokovi u vodu - poeli u vedskoj - vaterpolo - poeci u Engleskoj - takmiarsko plivanje, nastojanje Guts Mathsa koji je

organizirao natjecanja gdje su se plivai natjecali pod istim uvjetima za najbolje vrijeme

- sinkrono plivanje 1965. g. - Tapiola finski preljev, arh. Aarno Ervi

finski preljev bazen u TAPIOLI, 1965, arh. Aarno Ervi, prvi puta izveden finski preljev



3. predavanje - saetak PLIVALITA - PLANIRANJE, PROGRAMSKE SHEME I PRATEI PROSTORI

1 VRSTE PLIVALITA

1.1. unutarnja ili dvoranska plivalita 1.2. vanjska plivalita 1.3. dvoranska i vanjska plivalita 1.4. plivalita u prirodi 1.5. ljeilina, zdravstvena i medicinska kupalita

obzirom na ponudu i koritenje mogu se dijeliti na:

- kolska plivalita (manja, za potreba kola, spec. dubine vode9 - sportska plivalita (za natjecatelje i sportski orijent. rekreativce) - rekreacijska plivalita (javna, za zabavu, toplija voda) - zabavna plivalita (iskljuivo rekreativne potrebe)

2 OSNOVNA PLANERSKA NAELA 1

2.1. podloge za izraun (okvirno planiranje potreba) 2.2. prostorni razmjetaj 2.3. zemljite - veliina i svojstva

- raspored i orijentacija - kolni promet - pjeaki promet - promet u mirovanju

2.4. opskrba energijom - opskrba toplinskom energijom - opskrba elektrinom energijom - opskrba pitkom vodom - dovod svjeeg zraka

2.4. odstranjivanje

- odstranjivanje otpadnih voda - odstranjivanje neistog zraka - odstranjivanje otpada

1 vidi: Preporuke o odrivom planiranju, prostornom planiranju i projektiranju javnih

plivalita u gradu Zagreb,Zagrebaki portski savez,2008.; str. 29 - 2.0 PLANIRANJE UNUTARNJIH PLIVALITA

3 PROGRAMSKE SHEME

3.1. ulazni dio - natkriveni prostor ispred ulaza - ulazni hall (vjetrobran, recepcija, pult ili

automatska blagajna, prostor za ienje, sanitarije posjetitelja)

- prostorije za osoblje - prostorije uprave



3.2. ''neisti'' hodnik 3.3. svlaionice - prolazne (pojedinane) kabine

- zajednike svlaionice s garderobnim ormariima i klupama (vee - klubovi, manje - obiteljske/ za osobe s posebnim potrebama)

2.4. mjesta za odlaganje - garderobni ormarii, skupne garderobe 3.5. sanitarni propusnici (tuevi, umivaonici, pissoire, WC) 3.6. ''isti'' hodnik

PROGRAMSKA SHEMA ZATVORENOG BAZENA



TIPOVI SVLAIONICA



ORGANIZACIONA SHEMA SVLAIONICA

PRIMJERI POJEDINANIH GARDEROBNIH KABINA



SANITARNI PROPUSNICI



3.7. BAZENSKA DVORANA

- povrina vodenog zrcala - povrina poda - bazenski preljev - visina bazenskog prostora - soba nadzornika bazena - prva pomo - spremite opreme - prostor opreme za ienje

3.8. DIMENZIJE BAZENA I SKAKAONICA DIMENZIJE bazenske koljke za sportske discipline odreuju se prema : - broju plivakih pruga, pri emu je standardna irina plivake pruge 2,50 m (irina pruge za trening 2,0 m) - duljini pruga (proizlazi iz viekratnika od 100 m) uobiajene duine su 25 i 50 m rijee 16,66 i 33,33 m (vaterpolo) - dubini vode u bazenu - sigurnosnim podrujem za skakaonice

- sportsko-nastavnim uvjetima TIPOVI bazenskih koljki predvieno za majke s malom djecom; slui za privikavanje male djece na vodu i igru praakalite - povrina 15 - 35 m2 - oblik koljke slobodna forma - dubina vode 0,00- 0,40/0,60 m - temperatura 280 - 320 C



bazenske koljke za uenje plivanja - irina 8,0 m 10 m - duina 12,5 m 16,66 m - broj pliv. pruga (kole, = 2,0 m) 4 5 - dubina vode 0,60/0,80 do max.1,35 m - temperatura 240 - 280 C



vienamjenske bazenske koljke

bazenske koljke s visinski podesivim meudnom* slue za: - plivanje - natjecateljsko plivanje - vaterpolo - ronjenje - sinkrono plivanje

ovisno o podeenoj visini meudna moe sluiti u jednom dijelu za privikavanje na

vodu, uenje plivanja, za plivake treninge u grupama, za neplivae i igru

DUBINE VODE: - na dijelu s pominim dnom: 0,30-0,60-0,90-1,35 m do 1,80m - na dijelu bez pominog dna: min. 1,80 m - na dijelu sa skakaonicama: min. 3,40 m * * ovisno o visini skakaonice (daske ili platforme) 3,40 - 4,00 - 4,50 - 5,00 m



bazenska koljka za plivae slui zarekreacijsko i natjecateljsko plivanje, vaterpolo, ronjenje, sinkrono plivanje i vjebanje spasilaca

DIMENZIJE BAZENSKIH KOLJKI ZA PLIVAE: irina (m) 12,50 16,66 21,00 25 duina (m) 25,00 25,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00 broj pliv pruga ( = 2,50 m) 5 6 8 10



bazenske koljke s valovima

SHEME UREAJA I NAINI STVARANJA VALOVA U BAZENU



bazenske koljke za skokove, skakaonice planiraju se prema propisima FINA-e

POPRENI PRESJEK UZDUNI PRESJEK PRESJECI BAZENA ZA SKOKOVE I SIGURNOSNE DIMENZIJE

E OD GORNJE KOTE ODRAZITA DO DONJE KOTE STROPA min. 3,00 (prepor. 3,4 m) - 5,0 m

3.9. DODATNI PROSTORI

- povrine na otvorenom (10 - 20% ukupne povrine parcele) - vodeni tobogani - dvorana za kondicioni trening i fitness

(20 - 50 m2 svj. visine ovisno o namjeni (2,5 m - fitness, 3,50 m za kondicioni trening)

- sauna i wellness - solarij, masaa, frizerski salon - prostor za itanje i odmor - ugostiteljski sadraji



4. predavanje - saetak PLIVALITA - BAZENSKA KOLJKA, ELEMENTI

1 KONSTRUKCIJA

materijal : - armirani beton (inox, poliester)

izvedba :

- dilatirana od konstrukcije ostalih prostora bazenske dvorane - toplinski izolirana - dno - protuklizne keramike ploice - vertikalne stijene - glazirane ker. ploice

pozicija :

- na podnoj (temeljnoj) ploi - podignuta na a.b. zidovima

BAZENSKA KOLJKA S POMINIM DNOM , 21,5 x 25 m

2 PRELJEVI

- omoguavaju strujanje i izmjenu vode, otklanjaju povrinsku vodu, prihvaaju i smiruju valove - danas najei finski, Wiesbaden, St-Moritz i ciriki preljev



finski preljev sastoji se od kose naplavne plohe i kanala pokrivenog reetkom

- umiruje valove kada se nivo vode spusti ak za 4 cm - ne skuplja se prljavtina na rubu bazena

Zrich - preljev koristi rub fazonskog elementa prema koljci za preljev u kanal; to je istovremeno najua i najjeftinija vrsta preljeva; - ne preporua se u najzahtjevnijim sportskim plivalitima zbog stvaranja povratnih valova

Wiesbaden - preljev moe biti niski i visoki (no niski, gdje je vodeno zrcalo

cca 30 cm ispod razine obilaznog hodnika, vie se ne koristi) - ak i u modificiranom obliku funkcionira samo sa stalnim nivoom

vode

preljev tipa St-Moritz predvia povienje bazenske stijenke iznad razine obilaznog hodnika za ca 0,4 -0,5 m;

- gornji rub krune bazenske koljke je jednolino zaobljen, a voda se prelijeva po vanjskoj stijeni bazenske koljke

FINSKI PRELJEV



PRELJEV - WIESBADEN

3 LINIJE U BAZENU

postavljaju se u uzdunom smjeru (25 m bazen), a ako je bazen irok 25 m onda i u uzdunom smjeru - po dnu, i na zidovima informiraju plivaa o smjeru plivanja i blizini cilja

OZNAKE LINIJA U BAZENSKOJ KOLJCI



4 STEPENICE

- u plivakim bazenima - irina min. 1,0 m; postavljaju se izvan

bazenskih dimenzija - demontane stepenice - instaliraju se privremeno za potrebe

korisnika, starijih i osoba s posebnim potrebama - visina / gazite 16/30 cm - izvode se do dna bazena, a kod vrlo dubokih bazena do 180 cm

ispod povrine vode - rukohvat visine 90 cm postavlja se s obje strane stepenica - stepenica za odmor - irine min. 10 cm, na dubini od 1,20 -1,35 m

ispod razine vodenog zrcala po cijeloj horizontalnoj duini vertikalne plohe

5 PENJALICE

- smjetene u niama u ravnini sa zidom bazena; prostor izmeu dvije nastupne plohe 30 cm, zadnja - u nivou obilazne plohe



6 STARTNA POSTOLJA I STARTNE KLUPE

- prednji rub gornjeg dijela startnog bloka - 0,50 - 0,70 m iznad povrine vode

- veliina startnog bloka - 0,50 x 0,50 m s protukliznom gornjom povrinom i max. nagibom prema bazenu od 10%

- hvataljke za leni start - izmeu 0,30 i 0,60 m iznad vodene povrine (moraju biti fiksirane horizontalno i vertikalno)

- dodirne ploe

STARTNO POSTOLJE



7 UGRAENI ELEMENTI

- dovod i odvod vode - odvodi za pranjenje bazena - dovodi za mrekanje vode - hidraulini cilindri za pomino dno, pregradne zidove ili mostove - vodomjeri - prikljuci za podvodne razglase - mlaznice za stvaranje mjehuria, za masau - podvodna rasvjeta, svjetlosni ureaji za odreivanje ritma - podvodni prozori - prihvatnici za linijske konopce za natjecanja - linija za pogrean start - konopac za vraanje kod lenog starta - prihvatnici za konopce za dijeljenje vodenog zrcala

8 IGRALITE ZA VATERPOLO

SHEMA IGRALITA ZA VATERPOLO



9 TEHNIKI POGON

- prelivni bazen - kotlovnica - priprema tople vode sa ureajem za raspodjelu - ureaji za ventilaciju i odmagljivanje - hidroforska stanica - klorinator sa filterskim postrojenjem - trafostanica, agregatska stanica - klima komore

reim vode u bazenu - higijenska, kristalno ista, bakterioloki besprijekorna - max. svaka dva sata izmjena vode u bazenu preko filterskih ureaja - filtriranje - dezinficiranje (kloriranje, ozoniranje) - svakih 14 dana kompletno pranjenje bazena, pranje zidova i dna i

dezinficiranje

temperatura vode i zraka - temperatura zraka - bazenska dvorana 28 - 300 C - temperatura vode 26 - 280 C - za starce, djecu, hendikepirane zrak do 330 C, voda do 320 C - temperatura zraka - tuevi 260 C - - svlaionice 240 C - - ulazni prostor, restoran 20 - 220 C - - topla klupa 33 - 350 C - - zid koji dotie tijelo 33 - 350 C - - zid u blizini ljudskog tijela 24 - 260 C



5. predavanje - saetak DVORANE I PLIVALITA - primjeri 1 BAZENSKE DVORANE

PRIMJER 1

1 ulazni hall 2 uitelj plivanja, nadzor bazena 3 garderobe, ormarii, sanitarije, sanit.propusnici 4 spremite opreme 5 vario bazen

PRIMJER 2

1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarii 6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 uitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness 10 spremite opreme 11 vario bazen 12 odmor 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane 14 djeja igraonica 15 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske povrine 16 osoblje



PRIMJER 3

zona gravitacije : 20.000 stanovnika ukupna vodena ploha : 464 m2 izgraena povrina : 2.031 m2 izgraeni volumen : 14.740 m3 1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarii 6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 uitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness 10 spremite bazenske opreme 11 bazen za skokove 12 plivaki bazen (25x12,5m) 13 odmor 14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 djeja igraonica 16 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske povrine PRIMJER 4



PRIMJER 4 (vidi prethodnu stranicu) zona gravitacije : 30.000 stanovnika ukupna vodena ploha : 540 m2 izgraena povrina : 2.446 m2 izgraeni volumen : 17.344 m3 1 ulazni hall 2 osoblje 3 cafe-restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani), 6 garderobe, ormarii 7 sanitarije, sanitarni propusnici 8 uitelj plivanja, nadzor bazena 9 bazen za djecu, starije i hendikepirane 10 bazen za skokove 11 bazen za neplivae 12 plivaki bazen (25x10 m) 13 djeja igraonica 14 odmor 15 spremite bazenske opreme 16 fitness PRIMJER 5

zona gravitacije : 40.000 stanovnika ukupna vodena ploha : 626 m2 izgraena povrina : 2.765 m2 izgraeni volumen : 22.622 m3 1 ulazni hall 2 cafe-restaurant 3 sauna 4 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarii 6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 spremite-ista. 8 uitelj plivanja 9 nadzor bazena, prva pomo 10 bazen za neplivae 11 plivaki bazen (25x12,5 m) 12 bazen za skokove 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane 14 djeja igraonica 15 ank-kuhinja 16 odmor 17 spremite bazenske opreme 18 fitness 19 osoblje



PRIMJER 6

zona gravitacije : do 50.000 stanovnika uenje plivanja : 4 razreda (ca 120 uenika) ukupna vodena ploha : 771 m2 izgraena povrina : 2.943 m2 izgraeni volumen : 25.241 m3 1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani) 6 garderobe, ormarii 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremite, ista. 9 spremite bazenske opreme 10 uitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomo 12 bazen za neplivae 13 plivaki bazen (25x16,66 m) 14 bazen za skokove 15 bazen za djecu, starije i hendikepirane 16 djeja igraonica 17 kiosk 18 odmor 19 fitness 20 solarij



PRIMJER 7

zona gravitacije : do 50.000 stanovnika uenje plivanja : 5 razreda (ca 150 uenika) ukupna vodena ploha : 1.420 m2 izgraena povrina : 3.798 m2 izgraeni volumen : 29.920 m3 1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani) 6 garderobe, ormarii 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremite, ista. 9 spremite bazenske opreme 10 uitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomo 12 plivaki bazen (ca 50x21 m) 13 bazen za skokove 14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 odmor 16 djeja igraonica 17 fitness



- bazen i dvorana - Pirkkola sportski park, HELSINKI (Finska) - natjeaj 1959. g., izvedba 1968-74. - arhitekti: Kaia i Heikki Siren - u sklopu sportskog parka:

dvorana za igre loptom (22,5x44,7 m) i bazenska dvorana (plivaki bazen 15,9x33,3 m, bazenza djecu 6,93x5,15 m), ledena dvorana (postojei hokey stadion natkriven je drvenim lunim nosaima, raspon 53 m)

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN situacija (A - dvorana, bazen; B - ledena dvorana)

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN pogled na bazensku dvoranu s istoka



PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN popreni i uzduni presjek

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN proelja



PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN tlocrti sportske i bazenske dvorane



- dvoransko plivalite - TAPIOLA (Helsinki, Finska), izgraeno 1965. godine - arhitekt: Aarne Adrian Ervi - prvi puta primjenjen finski preljev - bazen za plivae s manjom skakaonicom; vel. 25 x 12,5 x 3,8 m - mali bazen za neplivae vel. 8 x 7 x 0,8 m

TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI situacija

TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI pogled - jugozapad



TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo 0

TLOCRT - 2 TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo - 1 TLOCRT - nivo 0 TLOCRT - nivo 1 TLOCRT - nivo 2 1 ULAZNI PROSTOR 1 BAZEN ZA PLIVAE 25x12,5x3,7m 1 SAUNA 2 PLIVALITE 2 BAZEN ZA NEPLIVAE 8x7x0,8 m 2 ODMOR 3 GLEDALITE 3 NADZORNIK BAZENA 4 OSOBLJE 4 MLIJENI BAR 5 SVLAIONICE 5 SAUNA 6 UPRAVA 6 TUEVI 7 SVLAIONICE 8 TEHNIKE PROSTORIJE



- dvoransko plivalite - KAUNIAINEN (Finska), izgraeno 1972. godine - arhitekt: Einari Tersvirta - vanjski i unutarnji bazeni; primarno za kondiciono i rekreativno plivanje - transparentna, jednostavna i skladno proporcionirana i ritmizirana graevina -

reprezentativan primjer finske sportske arhitekture 70-tih godina

KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERSVIRTA situacija

KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERSVIRTA pogled - jugozapad

KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERSVIRTA pogled - uzduni presjek



- sportski kompleks - YUMENOSHIMA, Tokyo (Japan), izgraeno 1974-76. godine - arhitekti: Sakakura Associates, Tokyo Offices - tlocrtna izgraena povrina : 9.666 m2 - ukupna izgraena povrina : 12.529 m2

YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associatespogled iz zraka ulazno proelje

YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associates tlocrt prizemlja



- dvoransko plivalite Negenborn u SCHNINGENU (Njemaka) izgraeno 1990. godine

- arhitekt: Lips & Weinkopf - izuzetna skromnost u izvedbi, minimalistiki arhitektonski izraz, povrina prateih

prostorija izrazito malena u odnosu na bazenski prostor

SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf situacija

SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf pogled - istono proelje



SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf tlocrt - nivo prizemlja

SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf uzduni presjek

- COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, kompletirano 1999. - arhitekti: B V N Architects - specifinost rjeenja je sputanje cijelog kompleksa ispod razine postojeeg trga i

katedrale na jednom kraju trga - kompleks uspjeno koriste razni korisnici (uenici, sportai, rekreativci)

COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N pogled iz zraka



COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N interijer, eksterijer - pogledi

COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N tlocrt

COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N presjek



BERLIN, OLIMPIJSKI VELODROM I BAZEN, 1992 - 1996. - arhitekt: Dominique Perrault - sportski kompleks koji objedinjuje olimpijske sadraje (olimpijski bazen, bazen za

skokove, bazene za trening, velodrom, trodjelnu sportsku dvoranu, tribine za gledaoce,...)

BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault pogled iz zraka

BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault, tlocrt bazenskog sklopa



BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault tlocrt velodroma

BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault interijer - bazen, velodrom



- PEKING, Nacionalni plivaki centar ''Water Cube'' - 2003 - 2008. - arhitekti: PTW Architects, Sydney (1. nagrada na meunarodnom natjeaju)

CSCEC*design, Peking ARUP, Sydney

- ukupna veliina graevine: 177 x 177 x 31 m

PEKING, Nacionalni plivaki centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects pogled iz zraka

PEKING, Nacionalni plivaki centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects interijer - olimpijski bazen



PEKING, Nacionalni plivaki centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects tlocrt - nivo ulaza



6. predavanje - saetak DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME

1 ZAKONI, NORME

Zakon o portu (1997.), PORTSKI OBJEKTI - zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne ureene povrine koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje portske djelatnosti SUSTAV PORTSKIH OBJEKATA - prostorni uvjeti, standardi i normativi za izradu sustava portskih objekata KRONOLOGIJA NORMI : DIN 18032-2: 1991 - 2001. Dvorane za vjebanje, igre i vienamjensko koritenje HRN DIN V 18032-2:2002 - od 2001. Dvorane za vjebanje, igre i vienamjensko koritenje prEN 14904:2004 E - od 2004.

2 SISTEMATIZACIJA, ARHITEKTONSKI OBLIK SPORTSKIH DVORANA stilska pripadnost:

- arhitektura kontinuiteta - klasina (oslonac na helenistiku arhitekturu megaron - hram - amfiteatar)

- arhitektura regionalnih karakteristika (npr. materijal drvo - tema: savsko kupalite)

geometrijska apstrakcija organska arhitektura (asocirana prirodnim strukturama: kap, spirala, ...) opi principi OBLIKOVANJA i KONSTRUKCIJE vrijede za sve vrste sportskih dvorana (suhe, mokre, ledene), te za stadione generalno, kao i i za arhitekturu openito ...osnovno teoretsko pitanje: u emu se onda oituje bit pojedinih vrsta arhitekture - graevine, te u emu je njihova meusobna razlika univerzalni oblik zgrade :

- vanjski oblik - unutranji oblik



- monogeometrijski oblici

naglaavaju veliinu unutarnjih prostora dvorane, a ostali sadraji su inkorporirani u takav oblik (sekundarni - marginalni prostori)

- sloeni geometrijski oblici

kod kojih se vizuelno razlikuju oblici dvorane-a od ostalih sadraja manjih volumena

- oblikovne strukture

koje prikazuju unutarnje prostore vieznano, pa izvana nije mogue definirati prostor same dvorane

3 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA

tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na: - vrste porta (suhi portovi, mokri portovi, portovi na ledu) - djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, viedjelne,...) - gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca) - veliine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca)

osnovna podjela koja se bazira obzirom na veliinu sportskog borilita 1 standardni dvoranski sportovi 2:

- koarka - rukomet - mali nogomet

1 nije ukljueno gledalite 2 sportovi gdje je sportska borilina ploha manja od navedenih standardnih (npr. odbojka,

tenis,stolni tenis, borilaki sportovi, rekreativna gimnastika,...)



- jednodjelna dvorana (nedjeljiva) 15 x 27 x m visine 5,5 - 6 m

(koarka 3) - dvodjelna dvorana 18 x 36 m visine 5,5 do 8 m

(gymnasium, koarka, rukomet - trening kole) - polivalentna dvorana 22 x 44 m visine 7 do 9 m (''mali nogomet'')

- trodjelne dvorane 27 x 45 m visine 7 do 9 m (rukomet, ''mali nogomet'', gimnastika)

3 veliina koarkakog igralita varira od 13 x 24 m (kole) do takmiarskih igralita 15 x 26

(fakulteti, regionalna takmienja) te 15 x 28 m (dravna takmienja, FIBA, NBA) male dvorane :

- korektivna i ritmika gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje, razgibavanje,... najee dimenzije : 14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna gimnastika), 4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness) 4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening)

velike dvorane : - dvoranski nogomet 32 x 52 m 4 - ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej) - atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m (atletska staza 240 m) 4 veliina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone stadionske dvorane, dvoranski stadioni

4 PROSTORNI PROGRAM I FUNKCIONALNO-PROSTORNI RAZMJETAJ

PARCELA, VANJSKI PROSTORI veliina parcele - minimalna veliina parcele (bez parkiralinog prostora) za dvorane veliine: 15 x 27 m cca 2000 m2 18 x 36 m cca 3000 m2 27 x 45 m cca 4000 m2 parkiralini prostor - za svaku vjebalinu jedinicu min. 15 PM (automobili) - za svaku vjebalinu jedinicu min. 15 PM (bicikli i motori) - ovisno o veliini dvorane, ali min. 1 PM (autobus) ili 5 - 6 % gledaoca x 60-80 m2 - gledaoci 1 PM/4 gledaoca ili 9 - 15 % gledaoca x 25-30 m2



globalna SHEMA DISPOZICIJE OSNOVNIH GRUPACIJA velike sportske dvorane

5 FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE

KORISNICI SPORTAI, REKREATIVCI PUBLIKA GLEDAOCI (tribine) ulazi (hall, pratei sadraji, vertikalne komunikacije, prostori klubova, uprava, ...) sklop dvoranskog prostora (dvorane - male, velike, jedno i viedjelne, sigurnosne zone igralita, spremita sprava, spremita ope namjene,...) osnovne pratee prostorije (svlaionice - grupe, svlaionice - hendikepirani, treneri, suci, nastavnici, sanitarije, praonice, komunikacije, ''isti - neisti'' hodnik, prva pomo - ambulanta, doping kontrola, maser, masaa, osoblje,...) tehniki prostori (grijanje, kondicioniranje zraka-klimatizacija, trafo, agregat, reija dvorane, radionica, spremita,...) prostori za gledaoce (ulazi, hallovi, tribine, pratei sadraji,...) novinari, TV, VIP,...



OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA MALE DVORANE

OPREMA SPORTSKE DVORANE - pregraivanje (pomine pregradne stijene) - sportska oprema (sprave - fiksne i pomine) - podovi borilita - igralita podovi za suhe portove podovi za ''ledene'' portove montano-demontani pod iznad leda

ope karakteristike podova za suhe portove : - elastinost ili podatnost - sigurnost koraka - sigurnost od klizanja - mogunost brze promjene smjera kretanja - odskok lopte - otpornost na habanje - to krae vrijeme ienja - .....



OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA VELIKE DVORANE



PROGRAMSKA SKICA TRODJELNE DVORANE 45 x 27 x 9 m

1 TRODJELNA DVORANA 45 x 27 m 20 VJETROBRAN - GLEDAOCI 2 DVORANA ZA KOREKTIVNU GIMN. 14 x 14 m 21 PRODAJA KARATA 3 SPREMITE OPREME 22 ULAZNI HALL - GLEDAOCI 4 SVLAIONICA - GARDEROBA 23 SANITARIJE - GLEDAOCI 5 PRAONICA, SANITARIJE 24 CAFFE 6 NASTAVNICI, TRENERI 25 SPREMITE - CAFFE 7 REIJA, NADZOR 26 TELESKOPSKE TRIBINE 8 OSOBLJE, UPRAVA 9 KLUBSKI PROSTORI, OSOBLJE 10 ''ISTI'' HODNIK 11 OSOBLJE, PRIBOR ZA IENJE 12 TEHNIKI PROSTORI, (KLIMAT., VENT., GRIJ.) 13 VJETROBRAN 14 ULAZNI HALL - KORISNICI, PORTAI 15 ''NEISTI'' HODNIK



SHEMA IGRALITA I SIGURNOSNE ZONE U TRODJELNOJ DVORANI VELIINE 48-51 x 32 x 9 m



GLEDALITE

UVJETI I PODRUJE VIZUALNOG OPAANJA PRAVAC GLEDANJA

- za razliite igre - za igre sa neprozirnom ogradom oko terena - za plivalita i skokove u vodu - za atletiku

VIZURNA LINIJA ELEMENTI GLEDALITA

- tribine (stabilne, pomine-teleskopske) - sjedita - raspored prolaza kod gledalita - prilaz na tribine, gornja, donja i srednja razdioba - pozicija gledalita (obzirom na igralite, na oblik)

SHEME POZICIJE I OBLIKA GLEDALITA

OSNOVNI UVJETI ZA GLEDALITE - irina (dubina) reda 75 - 85 cm - glavni prolaz min. 60 cm (bolje 90 do 120 cm) - stube - nagib 1 : 2, rampe - nagib 1 : 6 do 1 : 8 - irina sektora do 12,5 m (24 - 28 sjedala, irina sjedala min. 50 cm) - irina ulaza - izlaza, prolaza min. 120 cm ali ne vie od 250 - irina glavnog prolaza - prema proraunu ukupnog broja gledatelja (min.

90 cm, za velike dvorane 120, 180, 240 cm



PRIRODNO OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA DVORANA ZA SUHE I ''LEDENE'' PORTOVE osnovni cilj: ostvarenje optimalnih uvjeta za efikasnu i ugodnu vizualnu percepciju igraa i gledaoca ILUMINACIJA - VIDLJIVOST - BLJETANJE TOPLINA BOJE (BOJA ZIDOVA, STROPA I PODA) PROSTORNA DISTRIBUCIJA SVJETLA:

- OSVJETLJENJE KROZ VERTIKALNE ZIDNE PLOHE - OSVJETLJENJE KROZ STROP - KOMBINIRANO OSVJETLJENJE - OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA JEDNODJELNE DVORANE - OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA VIEDJELNE DVORANE - UTJECAJ GLEDALITA NA NAIN OSVJETLJENJA I ORIJENTACIJU



7. predavanje - saetak DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME, OSNOVNA PODJELA - 2. dio

1 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA

tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na:

- vrste porta (suhi portovi, mokri portovi, portovi na ledu) - djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, viedjelne,...) - gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca) - veliine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca)

1.1. MALE I VIEDJELNE DVORANE : - korektivna i ritmika gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje,

razgibavanje,... najee dimenzije : 1.1.1. 14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna

gimnastika), 1.1.2. 4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness) 1.1.3. 4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening) 1.1.4. 15 x 27 m visine 5,5 - 6 m 18 x 36 m (dvodjelna dvorana) visine 5,5 - 8 m 27 x 45 m (trodjelna dvorana) visine 7 - 9 m

1.2. VELIKE DVORANE 1.2.1. dvoranski nogomet 32 x 52 m 4 1.2.2. ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej) 1.2.3. atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m (atletska staza 240 m)

1.2.4. stadionske dvorane, dvoranski stadioni 1.2.1. dvorane za dvoranski nogomet - osnova je proirena trodjelna dvorana (teleskopske tribine) - povoljno organiziranje gimnastikih takmienje - ekonomski ipak nisu povoljne 4 veliina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone

(vidjeti detaljnije 6. predavanje - saetak)

1.2.2. ''ledene'' dvorane - razvojni trendovi - upotreba zimi : (slobodno klizanje, hokej, umjetniko klizanje, ples na ledu, brzo klizanje, kuglanje na ledu, curling,...) - upotreba ljeti : sportovi s loptom povoljni za dvorane, hokej na koturaljkama, borilaki sportovi, mini golf, izlobe, performance, predstave,...



- Internorme - klizalita na umjetnom ledu (IAB, 1976. god. formirana

specijalna radna grupa za sportove na ledu sa zadatkom prikupljanja i sastavljanja smjernica)

- tipovi klizalita

o otvorena klizalita - vanjska klizalita o natkrivena klizalita o ledene sportske dvorane o klizalita s pominim krovom o kombinacije otvorenog klizalita i zatvorene dvorane o demontana klizalita o klizalita povezana sa bazenima ili drugim sportskim povrinama

- definicija ledene povrine/igralita - umjetno zamrznuta vodena

povrina - dimenzije sportsko-rekreativnih povrina :

o hokej (60 x 30 m, ukljuivo i uglovna zaobljenja i granine barijere (''bande'')

o standardna staza za brzo klizanje (2 x 5m, duine 400 m 4000m2; preporuuje se irina 2 x 4 m, duine 400 m 3200m2 kao i izdvajanje staze za zagrijavanje irine 3 m - na taj nain cijela irina staze je 11 m)

o kuglanje na ledu duljine 42m, irine 4 m o curling - povrina 45 x 45 m o ''long distance curling'' - duljina staze 300 m o rekreativno klizanje - potrebna povrina 3 - 4 m2/osoba tj 450-

600 osoba moe klizati na povrini 1800 m2

- klizalita dimenzija manjih od 60 x 30 m preporua se projektirati u modulu ''malog rastera'' 10x5 m (standardni prefabricirani montani elementi

- prostorije

o tehnike prostorije (grijanje, navodnjavanje, el. instalacije, ureaji za obradu leda, nadzor i priruna radionica

o garderobe svlaionice i sanitarije za sportae, po jedna garderoba za M i

odnosno za domau i gostujuu ekipu (po 20 sportaa), suionica za sportsku odjeu, prostor za ureaje i sportsku odjeu, tuevi i umivaonici, sanitarije za sportae;

prostorija za suce centralna garderoba prostorija za vezivanje klizaljki i garderoba za ope potrebe o prostori za reiju, suce, novinare, radio i TV o gledalita o restoran, kiosci, hallovi, skladita i sportske trgovine o uprava o prostori za poslovne sastanke i prezentacije o policija, vatrogasci, sigurnosne slube o ambulanta o stan za domara



2 PRIMJERI DVORANA

2.1. LANDSKRONA SPORTS HALL, Landskrona, vedska - izvedba: 1965. - arhitekt: Arne Jacobsen - oko 2000 gledalaca (ca 1000 sjedeih mjesta)

LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN pogled istok

LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN tlocrti, presjeci



2.2. PALAZZO DELLO SPORT, RIM, Italija

- projekt: 1956. god. - izvedba: 1958 - 1960. god. - arh.: Pier Luigi Nervi, Marcello Piacentini - kapacitet: 10.500 gledalaca (koarka), nakon rekonstrukcije 2003. povean je broj sjedeih mjesta na 11.200; - dijametar graevine: 95 m

PALAZZO DELLO SPORT, RIM, 1958-60., arh. P.L.Nervi, M. Piacentini



2.3. SPORTSKA DVORANA - OTANIEMI, Finska

- izvedeno: 1956. god. - arhitekt : Alvar Aalto - sklop atletske dvorane i male dvorane (koarka, tenis) - kombinacija arm.betonske konstrukcije (stupovi) i lameliranih drvenih

nosaa promjenljivog raspona

SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto tlocrt

SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto popreni presjek, proelje



2.4. SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, Japan

- projekt/izvedba : 1962 - 1964.god. - arhitekt : Kenzo Tange Associates, Shudan Sheisaku Associates - konstrukcija : Takeshi Okamoto, Keizo Inuzuka - duina : ca 80 m, konstrukcija krova: hiperbolini paraboloid, debljina ploe

ca 5 cm - borilina ploha na razini 1. etae (u prizemlju su prostori za konferencije,

uredi, trening dvorane, tehnika, ...) - gledalite za ca 2500 gledalaca

SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange tlocrt prizemlja 1 ulazni hall 6 garderoba 11 hall 18 sanitarije 2 info pult 7 spremite 12 soba za prijem, ured 19 radionica 3 trening dvorana 8 kuhinja 13 ured 20 uprava 4 trafo,tehnika 9 dvorana za sastanke 14 lijenik, prva pomo 21 dizalo 5 tehnika 10 dvorana za sastanke 15/16 vienam. prostori



SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange tlocrti, presjek, pogledi



2.5. TOKYO METROPOLITAN GYMNASIUM, Shibuya,TOKYO, Japan

- izgraena 1954.god. za svjetsko prvenstvo u hrvanju, renovirana 1989.-

1991.god. - arhitekt rekonstrukcije: Fumihiko Maki, - kapacitet : 10.000 gledalaca (6.000 fiksnih i 4.000 po potrebi)

Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki pogled iz zraka

Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki pogled - ulazno proelje



Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki tlocrti, interijer dvorane

Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki popreni i uzduni presjek



2.6. ATLETSKA DVORANA, Sindelfingen, Njemaka

- izgraena 1977. god. - arhitekt : Gnter Behnisch

ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Gnter Behnisch presjek, tlocrti, model

ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Gnter Behnisch pogled iznutra



2.7. ARENA OMNISPORTS de Paris-Bercy, Pariz, Francuska

- izgraena 1984. god. - arhitekti : Andrault-Parat, Prouve, Guvan - kapacitet : - koncerti: 17.000

- boks : 16.000 - tenis : 14.000 (Paris Masters ATP) - koarka : 14.000 - atletika : 8.500 - biciklizam, kart - utrke, kamioni, motori Xtrem: 7.000

ARENA OMNISPORTS de Bercy, Pariz, 1984., arh. Andrault-Parat, Prouve, Guvan pogledi

(usporediti sa: arena Budimpeta (Budapest Sportcsarnok; Principe Felipe Arena-Zaragoza; Palasport di Genoa; Palau Sant Jordi-Barcelona; PAOK Sports Arena Thessaloniki; Rod Laver Arena-Melbourne; O2 World-Berlin; Oval Lingotto Torino; arena Zagreb; Spaladium Arena-Split)

2.8. ARENA ''Papp Lszl Budapest Sports Arena'' - Budimpeta, Maarska

- izgraena 2001.-2003. god. - arhitekti : KZTI Sport Concepts - kapacitet : - sport: 9.500 (hokej) - 12.500

- koncerti : 15.000 - dvorana projektirana za veliki broj sportskih disciplina ukljuujui i

ekstremne sportove (motokros, jet-skijanje,...) kao i koncerte, opere, drame, cirkuse,...

- www.budapestarena.hu

ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KZTI Sport Concepts pogledi



ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KZTI Sport Concepts tlocrti, pogled iznutra

ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KZTI Sport Concepts pogledi iznutra



2.9. ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe, Njemaka

- izgraena 1983. god. - arhitekti : SCHMITT Kazimir i Partneri - kapacitet : ca 9.000 gledalaca

ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners pogledi

ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners pogled iz zraka

boks koncerti ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane



koarka ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane

2.10. HOKEJ ARENA - ''Palasport Olimpico'', Torino, Italija

- izgraena 2005. god. za Zimske Olimpijske igre 2006 - arhitekti : ARATA ISOZAKI, PIER PAOLO MAGGIORA - veliina : 183 x 100 m; visina iznad terena ca 12 m, ispod terena 7,5 m - kapacitet : 12.350 gledalaca (hokej na ledu)

16.600 gledalaca (koarka) 18.500 gledalaca (koncerti)



HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora tlocrti



HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora sheme organizacije dvorane



HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora presjeci

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora int. pogled NAPOMENA: vidjeti prilog uz 7. predavanje : LEDENE DVORANE

- primjere nekih velikih dvorana vidjeti i u: - 5. predavanje : BERLIN, Olimpijski velodrom i bazen - 12. predavanje, 2. dio: MEXICO, palaa sportova - 12. predavanje, 3. dio: MONTREAL, velodrom - 12. predavanje, 4. dio: BARCELONA, sportska palaa Sant Jordi



8. predavanje - saetak STADIONI - POVIJEST, OSNOVNO PLANIRANJE, POLOAJ U OKOLIU Povijest - od cirkusa, arene, teatra do stadiona

- naziv stadion - gr. stadion, - stadij - starogrka mjera za duljinu, varirala je obzirom na lokalne uvjete od 177 - 192 metra (prema Herodotu - 1 stadij = 600 stopa

- arena - naziv izveden iz latinske rijei - harena (pijesak) - mjesto

borbe, posuto pijeskom, smjeteno u amfiteatre, cirkuse ili stadione

sl. 1 stadion - Delfi, 5.st.pr.n.e., sl. 2 Circus Maximus, oko 500 g.pr.n.e. duina cca 177 m duina cca 3,5 stadia (cca 635 m), irina cca 110 m kapacitet cca 300.000 gledalaca

sl. 3 kazalite u Epidauru, 3. st.



Osnovno planiranje

1. BORILINA PLOHA - CENTRALNI TEREN - ARENA 1.1. dimenzije (sl. 4, sl. 5, sl. 6, sl. 7) 1.2. orijentacija (sl. 10)

sl. 4 KRUNA 400 m STAZA, definiranje veliine stadiona prema dimenziji atletskog borilita

sl. 5 SHEMA NOGOMETNOG IGRALITA, definiranje veliine stadiona prema dimenziji nogometnog igralita



sl. 6 Royals Stadium, Kansas, projektiran za bejzbol sl. 7 Arrowhead Stadium, Kansas, za ameriki nogomet

sl. 8 stadion u Ateni, izgraen 331. g. pr.n.e., rekonstruiran za prve moderne OI 1986 tlocrt, presjek

sl. 9 olimpijski stadion u Mexico City-u, 1968. kapacitet 87.000 gledalaca tlocrt, presjek



sl. 10 olimpijski stadion u Mnchen-u, 1972., kapacitet 80.000 gledalaca tlocrt, presjek

2. KAPACITET 2.1. broj gledalaca oko velike boriline plohe 2.2. maks. broj gledalaca oko male boriline plohe

gledalita na otvorenom - manja (do 5.000 gledalaca)

- srednja (5.000 do 30.000 gledalaca) - vea (vie od 30.000 gledalaca)

gledalita u zatvorenom - manja (do 1.000 gledalaca) - srednja (1.000 do 3.000 gledalaca) - vea (3.000 do 10.000 gledalaca) - velika (vie od 10.000 gledalaca) stadion po rangu - meunarodni (ca 80.000 gledalaca) - nacionalni (ca 60.000 gledalaca) - regionalni (do ca 10.000 gledalaca) - lokalni (do ca 5.000 gledalaca)

3. ZONIRANJE SIGURNOSNIH ZONA 4 sigurnosne zone (1)

(1) Stadia - a design and development guide, Geraint John, Rod Sheard 4. POLOAJ U OKOLIU

- veliki stadioni izvan grada - veliki stadioni u gradu - transport - parkiranje - promet u mirovanju - okoli stadiona



sl. 11 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., kapacitet ca 87.000 gledalaca, situacija

sl. 12 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., zrani pogled



sl. 13 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zrani pogled

sl. 14 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zrani pogled

sl. 15 Olimpijski stadion, Mnchen, 1972., arh. Gnther Behnisch, konstr. Otto Frei, ca 69.250 gled. danas (80.000 za OI)



sl. 16 gradski stadion Luigi Ferraris (prije Marassi), Genova, 1911., rekonstruiran 1990., arh. Gregoti Assoc., 36.500 gl.

sl. 17 stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca

sl. 18 stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca



sl. 19 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca

sl. 20 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca, situacija



9. predavanje - saetak STADIONI - ELEMENTI 1. ORGANIZACIJA KORITENJA

1.1. korisnike grupe, raspodjela funkcionalnih podruja

- borilite - gledalite - svlaionice - ureaji i oprema za vjebanje - drutvene prostorije - prostorije za osoblje - servisi, instalacije - prostori za vanjski i unutarnji promet pjeaka i vozila -------------------------------------------------------------------------------- - pomona borilita, parkiralita, ambulanta, prodaja

karata i suvenira, kiosci prilazna platforma min. irina (m) = kapacitet stadiona x 0,6 / 1000 poeljna povrina platforme je ona koja moe primiti sve gledatelje u zadanom vremenu pranjenja gledalita (1)

(1) vrijeme pranjenja stadiona ovisi o sigurnosnim pravilima i propisima pojedinih zemalja, a u sluaju nedostatka istih rauna se 8 minuta

1.2. sigurnost na stadionima - openito 1.3. zoniranje i sektori 1.4. ulazi, kontrole

sl. 1 dijagram sigurnosnih zona na stadionu (prema Stadia-a design and development guide,

Geraint John & Rod Sheard)



sl. 2 shema pristupa tribinama obzirom na sigurnosne zone 2. GLEDALITE - TRIBINE

2.1. definiranje parametara za dizajniranje

- veza vanjskog i unutarnjeg prometa - vrsta gledalita obzirom na : trajnost, visinski poloaj u

odnosu na borilinu plohu, vrstu sportske aktivnosti, oblik i poloaj, zatienost od klimatski okolnosti, kapacitet,...

- dimenzioniranje elemenata gledalita - orijentacija gledalita - vizuelna veza gledalita i okolia - vidljivost povrine sportskog borilita - konstrukcija tribina

2.2. oblici i presjek gledalita - tribina (sl. 3)

oblici : - pravolinijski

- srpasti - potkovasti - elisoidni - kruni

presjek : - ispod horizonta, ispod plohe igralita - u horizontu igralita - jednoetana gledalita - vieetana gledalita konstrukcija: - na tlu, na padini, na nasipu, u ukopu - na posebno izvedenoj konstrukciji - kombinirano: padina, nasip + konstrukcija



sl. 3 oblici - horizontalni poloaj (tlocrt) gledalita u odnosu na borilite

sl. 4 sheme puteva gledatelja na tribine



sl. 5 vertikalni poloaj gledalita u odnosu na borilite

2.3. dimenzioniranje

- interne komunikacije - min. irina uzdune horizontalne komunikacije

manja gledalita 2,50 - 3,10 m vea gledalita 3,50 m i vie

- min. irina poprene kose komunikacije min. 1,20 m - najvea udaljenost poprenih komunikacija 24 - 32 sjedita

- otvori: ulazi - izlazi - 1 izlaz - sektor 600 osoba (zatvoreni prostori) sektor 1500 osoba (otvoreni prostori) - najvea udaljenost do izlaza : 30 m po horizontali 20 m uz kosinu 23 m niz kosinu



irina prolaza - izlaza za pranjenje: (prema Neufert, formula koju je postavio C. von Eestern za stadion u Amsterdamu)

= K / V x 1,25

irina prolaza u m min. 1,20 m, najvea do 2,50 m K najvei kapacitet gledalita V poeljna brzina pranjenja gledalita u sekundama ( u intervalu od 420 - 900 sec) 1,25 konstanta propusnosti po 1m/sec maksimalna propusnost jednog izlaza ne smije biti vea od 1200 - 1800 gledatelja najmanji otvor dimenzionira se za prolaz dvije osobe: otvoreni prostor 1,20 m zatvoreni prostor 1,50 m - tribine

- irina reda gledalita sa sjedalima 75 - 85 cm (preporuka FIFA-e - 80 cm) - irina slobodnog prolaza 40 - 50 cm i vie - irina sjedita 45 - 50 cm (preporuka FIFA-e - 50 cm)

2.4. optiki uvjeti u gledalitu, barijere i vizurne linije

bitan kriterij gledalita - dobra vidljivost dogaaja na igralitu ovisi o :

- orijentaciji gledalita - udaljenosti gledatelja od mjesta sportske akcije - poprenom presjeku tribina - tlocrtnom obliku gledalita - detalji karakteristini i vani za promatranje (hokej -

ploica-pak; odbojka - pregib lanka, prijelaz ruke preko mree; tenis - irina linije za obiljeavanje polja, ....)

pravac gledanja fokusna toka (F) vizurna linija radijalno gledanje osigurava se nadvienjem sjedala po odreenim pravilima (vizurna linija); bono gledanje osigurava se odgovarajuim tlocrtnim zakrivljenjem redova tribina



sl. 6 shema zone vidljivosti (odnosi se na nogometni stadion; maksimalna i optimalna

udaljenost gledanja variraju ovisno o pojedinom sportu tj. karakteristinom predmetu promatranja, vidi: MODELI FIZIKE KULTURE, svezak VII, str. 139-143)

sl. 7 vizurne linije gledalita u zakrivljenoj liniji (F - poloaj najnepovoljnije toke promatranja; r1, r2, r3 - visina stube tribine)

sl. 8 poloaj fokusne toke (F) obzirom na razne vrste sportova (vei dio sportova, hokej na ledu, klizanje)



sl. 9 poloaj fokusne toke (F) obzirom na razne vrste sportova (plivalita, bazeni za skokove u vodu, atletika, podij,...)

2.5. sjedala osnovni kriteriji dizajna: - udobnost - sigurnost - robusnost - cijena

sl. 10 primjeri sjedala i naini privrenja na stube tribina



sl. 11 primjeri tipova stolica na tribinama A - pojedinana stolica, fiksna, stadion - Frankfurtu, FIFA World Cup 2006. B - pojedinana stolica, preklopna, stadion - Berlinu, FIFA World Cup 2006. C - preklopna fotelja, VIP loa, stadion - Stuttgart, FIFA World Cup 2006. D - fiksna stolica, VIP poslovna zona, stadion - Mnchen, FIFA World Cup 2006.

sl. 12 shema transformacije stojeih u sjedea mjesta - vario tip (preklopno sjedalo - stojee mjesto

(Mngersdorfer stadion Kln) - vario tip - sjedalo - stadion Hamburg, FIFA WC Hamburg



sl. 13 minimalne dimenzije horizontalnog prolaza na tribini, RheinEnergie stadion,

Kln, FIFA World Cup 2006.

2.6. prostori na tribinama za osobe u kolicima

sl. 14 shema organizacije i dimenzije prostora na tribini za osobe u kolicima, RheinEnergie stadion Kln, FIFA World Cup 2006.



2.7. VIP prostori

sl. 15 VIP zona, RheinEnergie stadion Kln, FIFA WC 2006. sl. 16 VIP ''hospitality box'', Allianz Arena, Mnchen VIP ''hospitality box'', RheinEnergie stadion, Kln

2.8. uslune i pratee slube - kiosci, sanitarije, prehrana, prva pomo

sl. 17 koncept trodjelnog kioska sl. 18 slika kioska, nivo 3/4 sl. 19 tlocrtne sheme sanitarija gledatelja

RheinEnergie stadion ''Food&Beverage'', nivo +1 nivo 3/4 spremnici pive, Veltins Arena,

Gelsenkirchen



2.9. prostori za medije, PRESS, TV centar,...

sl. 17 shema komentatorske pozicije na tribini sl. 18 PRESS, primjeri - 2x gore: FC Kln

(preporuka: maks. 3 pozicije u nizu) dolje: TV centar, Westfalen stadion, Dortmund

sl. 19 sheme mogue pozicije kamera na tribinama



3. SPORTSKI TEREN

3.1. pregled najeih sportova, dimenzije sportskih igralita, odnos prema gledalitu (vidi: prilog I)

3.2. orijentacija sportskih igralita

sl. 20 preporuena orijentacija vanjskih borilinih ploha - sjeverna Zemljina polutka (osnovni princip: atletiari i igrai s loptom ne smiju imati rano popodnevno sunce u oi) A najpovoljnija orijentacija sportskih terena za veinu sportova B prihvatljiva orijentacija za nogo

Documents

sport