FARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET TRAVNIK

Seminarski radTema: Sport i mladi

Student: Asim Didi

Uvodport ima vanu ulogu u svim podrujima ljudskog ivota. Tjelesna aktivnost pozitivno utjee na usvajanje zdravog naina ivota, unapreuje zdravlje i kvalitetu ivota. Sport je danas medij kojim se ire poruke mira, jednakosti i prijateljstva meu ljudima. Redovita tjelesna aktivnost jedan je od kljunih faktora za zdrav ivot. Nemogue je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, no bez sumnje neke od njih su: unapreenje zdravlja i kvalitete ivota, produuje oekivano trajanje ivota i smanjuje rizik za hronine nezarazne bolesti kao to su bolesti srca i krvnih ila, eerna bolest, maligne bolesti i sl.

S

Pozitivni aspekti redovite tjelesne aktivnosti oituju se kod fizikog i mentalnog zdravlja te psihosocijalnog razvoja. Nikada nije prerano da se zapone s usvajanjem zdravih navika i edukacijom o vanosti tjelesne aktivnosti: studije pokazuju da veina djece koja se bave sportom i tjelesno su aktivna u djetinjstvu, zadre takve navike i u odrasloj dobi. Sport ima pozitivan uinak na razvoj osobnosti djeca koja se od malena bave nekom sportskom aktivnou, ve u ranoj ivotnoj dobi razvijaju radne navike i samodisciplinu. Sport ima pozitivnu ulogu i u emocionalnom razvoju djece budui da olakava i proces socijalizacije.

1

Tjelesni odgoj djece predkolske dobijelesni odgoj je dio opeg odgoja i prva karika u opem sistemu tjelesnog odgoja, te je znaajan u predkolsko doba. Dijete predkolske dobi kree se vei dio dana, to mu je potrebno za rast i razvoj. U toj dobi razvija se kotanovezivni i ivano-miini sistem. Snano rastu i razvijaju se veliki miii. U tim godinama, dijete naui hodati, trati, skakati, penjati se i sl.. Kretanje mnogo utjee na pojaan rad organa za disanje, to poveava izmjenu tvari. Pokreti pridonose i razvoju sredinjeg ivanog sistema. Briga za zdravlje djece i njihov normalan tjelesni razvoj je vana zadaa odgoja djeteta predkolske dobi. Veoma je vano pravodobno ukljuiti zadovoljavajui tjelesni odgoj. Prirodne potrebe djeteta za kretanjem treba zadovoljiti, ali i njima rukovoditi. Odgojni rad u predkolsko doba provodi se u dobnim skupinama: - mlaa, koja obuhvata djecu od 3 do 4 godine, - srednja, koja obuhvata djecu od 4 do 5 godina i - starija, onu od 5 do 7 godina.

T

Tjelesni odgoj predkolskog djeteta treba u djejem organizmu razvijati sposobnost da se obrani od tetnih vanjskih utjecaja. Za to su potrebni pravilna prehrana, pravilan raspored vremena i osigurani higijenski uslovi i navike. Mladom organizmu, potrebna su i aktivna sredstva tjelesne kulture tj. djeji organizam treba jaati prirodnim iniocima kao to su sunce, zrak, voda i tjelovjeba koja se u predkolskoj dobi izvodi u obliku pokretnih igara, sat tjelesnog vjebanja, jutarnja gimnastika, etnje. Danas se tjelesni odgoj djeteta treba provoditi na znanstvenoj osnovi. Dobrim poznavanjem grae i rada pojedinih organa djeteta i prouavanjem specifinih osobina njegove psihe odgojitelji e moi primijeniti valjane metode te unaprijediti tjelesni odgoj djece predkolske dobi. Da bi rad na tjelesnom razvoju djeteta bio koristan, potrebno je odabrati najprikladnije vjebe koje se odabiru prema: a) psihofizikom razvoju djece, b) prema karakteristikama grupe, c) prema spremnosti grupe i d) prema stanju djejeg zdravlja. Tjelesno vjebanje svestrano razvija dijete, ali samo onda ako su svi njegovi sastavni dijelovi ravnomjerno zastupani, a to su: a) vjebe s pomou kojih se razvija discipliniranost i organizirano kretanje kolektiva, b) vjebe koje jaaju velike miine skupine, c) vjebe kojima se razvijaju prirodni oblici kretanja.

2

Sport i zdravlje djece i mladihMnogobrojni su razlozi koji govore u prilog bavljenja sportom. Fizika aktivnost preventira prekomjernu debljinu u djetinjstvu i naravno u odrasloj dobi. Sport razvija samosvijest i smanjuje anksioznost i stres. Svijet se nalazi pred novim izazovima kako ouvati i unaprijediti zdravlje ljudi. U razvijenom svijetu promijenio se nain ivota. Bolji ivotni standard nije iskoriten i za promicanje novog kvaliteta zdravlja, te se nalazimo pred novim pandemijama nezaraznih bolesti kao to su: debljina, bolesti srca i krvnih ila, eerna bolest, karcinomi, osteoporoza. Za mnoge od nabrojenih bolesti poznat je uzrok, ali nema dovoljno razraenih preventivnih programa s obzirom da nastaju neprimjetno. Posljedice su dugorone, te je od velike vanosti na vrijeme ih uoiti ili jo bolje sprijeiti njihov nastanak. Mnoge od njih povezane su s prevelikim energetskim unosom i neadekvatnom prehranom. S druge strane, u dananjem ivotu ovjeka sve je manje kretanja, odnosno gubitka kalorija. Iz toga proizlazi, da fizika aktivnost, kretanje, bavljenje sportom neosporno utie na zdravlje ovjeka, posebno djece i mladih. Slijedom toga, namee se zakljuak da je od vanosti razvijati masovni, amaterski sport i to vie djece i mladih ukljuiti u sportske aktivnosti. Na alost, danas smo svjedoci sve vee profesionalizacije sporta u svrhu postizanja vrhunskih rezultata i materijalne dobiti. Sve se manje provodi duh olimpizma "Vano je sudjelovati", a sve je vei pritisak na djecu i sportae s porukom "Vano je pobijediti". elimo li biti civilizovano drutvo i drutvo odgovornosti za budunost nae djece moramo djelovati i posvetiti se omasovljenju sporta, jer to na kraju predstavlja korist i za pojedinca i za drutvo u cjelini. Mnogobrojni su razlozi koji govore u prilog bavljenja sportom. Fizika aktivnost preventira prekomjernu debljinu u djetinjstvu i naravno u odrasloj dobi. Sport razvija samosvijest i smanjuje anksioznost i stres. Ui dijete kako pobjeivati ali i prihvatati poraz, ui ga fair-play-u u igri i ivotu, razvija prijateljstvo. Djeca koja se bave sportom imaju zdravije navike hranjenja, manje pue, manje konzumiraju alkohol, manje poboljevaju. Sportski programi dovode kod mladih ljudi do razvoja vjetina, timskog rada, samodiscipline, bolje socijalizacije u drutvu. Sport ispunjava drutveni ivot mladih i ne preputa ih negativnim socijalnim pojavama i kriminalu, u njima potie pozitivniji pristup ivotu. Na nivou lokalne zajednice je potrebno osmisliti programe za vee ukljuivanje djece i mladih bavljenju sportom i to naravno besplatno, bez ueca roditelja. Sponzori bi trebali donacijama poticati takve aktivnosti, a ne samo vrhunski sport, koji i onako okree veliki novac u rukama pojedinaca. Iz svega proizlazi da sport valja

3

iskoristiti u promicanju zdravlja i razvoja djece. Svjetski sportski kongres koji je odran u Arnhemu 2002.godine u organizaciji Meunarodnog olimpijskog komiteta donio je Deklaraciju koja istie; " Sportska se zajednica suoava s novim drutvenim izazovima poput javnog zdravstva, pravednosti, tolerancije i ouvanja okoline, koji trae razuman odgovor masovnog i elitnog sporta". Trenutno je od osobite vanosti najnovija inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije uvrtavanja tjelesne aktivnosti meu prioritetne zadatke, u svrhu suzbijanja globalno poveanog tereta nezaraznih bolesti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju1.

Vanost tjelesnog vjebanjaIgra i sport su sastavni dio ivota ljudi razliite dobi i drutvenog poloaja, pogotovo djece i mladei. Danas se sve vie tei da se svako dijete, razvija ne samo u svojim umnim, uvstvenim, drutvenim i duhovnim dimenzijama nego i u psihofizikim. Mjesto koje sport zauzima u drutvu ima veliku vanost i utjecaj. Sport predstavlja ope ljudsko dobro. On je jedan od najizrazitijih oblika ovjekove kreativnosti. Ljubav prema sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, uitak u irenju granica ljudskih mogunosti, spontanost i interes za ljudsku dramu to se odvija u sportskom natjecanju, daju sportu poseban potencijal, to je posebno vano za djecu i mlade. Za njih su igra i sport izraz ivota. Sport je ljudskoj prirodi priroena aktivnost. On budi jak interes i ima snanu privlanost. To je veliki odgojni potencijal i odgojna snaga. Sport je izvanredno odgojno sredstvo. On omoguava djeci da razviju svoje humane kvalitete i promie autentine ljudske vrijednosti, a do toga se dolazi odgojem. Odgoj za ljubav, ivot i zajednitvo uva nas od egoistinog zatvaranja u sama sebe i gradi snanu prepreku irenja droge, alkohola i kriminala koji su u dananje vrijeme vrlo raireni. Zdrava, okretna, spretna i vjeta djeca mogu lake nositi sve nedae i tekoe ivota te mogu lake obavljati svoje radne i drutvene zadae. Zadaci tjelesnog odgoja temelje se na mogunosti poticanja fizikog rasta i razvoja odgajanika, razvoju psihomotorikog sistema i ope funkcionalne sposobnosti organizma. Ovaj zadatak se ostvaruje osmiljenim sistemom vjebi, igara, stvaranju navika na zdrav i higijenski ivot, ispravnim dranjem tijela. Odgajanik stjee spoznaju o opem fizikom stanju i stvara naviku bavljenja tjelesnim aktivnostima. O sportu postoje razliite definicije, ali danas bi se moglo rei : Sport je aktivnost iznadprosjene umne i tjelesne angairanosti, ije efekte ostvarujemo razliitim oblicima tjelesnih vjebi i aktivnosti prema dogovorenim pravilima neke igre ili izvedbe .

1

www.zdravlje.hr

4

Sport osim ouvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i znaajnu drutvenu ulogu. Ta uloga je usmjerena na odgojno- obrazovne vrijednosti i provjeru tih vrijednosti kroz uspjeh sudionika, sa stalnom tenjom ka napretku. Utjecaj sporta na formiranje osobnosti je velik. Sport djeluje na zdravstvenu i morfoloko-funkcionalnu osobnost djeteta, a zatim i na voljno-moralnu, te intelektualno-radnu i estetsku komponentu. Sport zahtijeva specijalni reim ivota uz veliko odricanje i ulaganje napora tjelesne i psihike prirode. Bilo koji sport, bilo koja tjelesna aktivnost aktivira kompletni lokomotorni sustav presudan za transformaciju energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih stanica u organizmu, te se sport i tjelesna aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina. Veliki je utjecaj tjelesnog vjebanja na ouvanje i unapreivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropolokih znaajki. Sport i tjelesna aktivnost, omoguavaju uenicima stjecanje informacija o uvanju i unapreivanju zdravlja pojedinca i zdravlja okoline, to ih osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljanje osobina, sposobnosti , znanja i postignua. Pozitivnu transformaciju, djeca mogu osjetiti kao aktivni sudionici u sportu i tjelesnom vjebanju. Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, vrata sporta trebala bi biti otvorena svima koji se za sport odlue ( kroz vannastavne, vankolske sportske aktivnosti, sportske klubove i sl.). Osim to je jedan od primarnih ciljeva bavljenja sportom postii to bolje, najbolje, vrhunske rezultate u izabranoj grani sporta smatra se da sport i bavljenje sportom mora imati za djecu i druge poruke, a osobito one koje imaju trajniju vrijednost, dakle i poslije aktivnog bavljenja sportom, kao npr. razvijanje pravilnog odnosa prema zdravlju, stvaranje navika i vrijednosti orijentacije o tome to, kako, koliko i zato treba vjebati.

5

Zato tjelesna aktivnostAktivnost je ljudska vitalna potreba. Zato je vrijeme da se jo jedanput upozori na posljedice nedovoljnog kretanja. Specifinim programima vjebanja mogue je u savremenim uvjetima ivljenja nadomjestiti i nedovoljnost kretanja. Danas, zbog nedovoljnog kretanja, ovjeku djetetu nedostaje osnovna pokretaka snaga skoro svih vitalnih funkcija. Ozbiljno su smanjene i ugroene osnovne motorike sposobnosti, prije svega brzina, zatim snaga i izdrljivost. Budui da je ovjek-dijete nastao kretanjem i u kretanju se kroz evoluciju usavravao, kretanje je bilo i ostalo neophodan uvjet njegova biolokog opstanka. Danas, novo vrijeme favorizira um, tako da se ovjek dijete vie umara psihiki, nego fiziki. Psihiki zamor na radnom mjestu koli subjektivno umara ovjeka djeteta fiziki, tako da nakon radnog vremena kole on provodi najee odmor pasivno (uz televiziju, kompjuter,novine, knjigu zadau, video, esto u fotelji ili u krevetu). Prema tome moe se doi do zakljuka da u savremenim uslovima ivljenja, nema dovoljno fizikog rada, sve su tjelesne aktivnosti svedene na minimum. Namee se niz pitanja, kao to su: Da li je danas vjebanje potrebno? Zbog ega neko vjeba? to se vjebanjem moe postii? Zato svi ljudi koji nemaju dovoljno aktivnosti ne vjebaju? Imaju li prednosti oni koji vjebaju? U dananje vrijeme prisutan je drugaiji pristup zdravlju. Neobino je vano biti zdrav i lijepo fiziki izgledati, kreativno ivjeti, s visokim ivotnim standardom i imati dovoljno slobodnog vremena za line kreativne i rekreativne aktivnosti. Kinezilozi su doli do spoznaje da ovjek dananjice ne moe u potpunosti funkcionirati bez odgovarajue tjelesne aktivnosti. Konano je vrijeme da se skrene pozornost i povede briga drutva i pojedinca da tjelesna aktivnost postane navika i da se uvrsti u svakodnevni reim ivota savremenog ovjeka djeteta. Sve je to potrebno jer kretanje omoguava ovjeku djetetu uravnoteen i stabilan biopsihosocijalni status.

6

Slika 1. Utjecaj kretanja i nekretanja ( iz knjige Prokop-Bachl)

Koliko je redovna tjelesna aktivnost korisna, toliko je neaktivnost tetna, to je vidljivo iz slike 12. Brojna su istraivanja dokazala vrijednost redovite tjelesne aktivnosti kod ovjekadjeteta. Dokazano je da tjelovjeba ima ulogu u jaanju miine mase, utjee na ouvanje kotane mase, te zadravanje spretnosti to je vano za izbjegavanje prijeloma kao posljedice nespretnih padova. Isto tako tjelovjeba aerobnog oblika pozitivno djeluje na psihosomatski status bez obzira na dob. Redovito provoena tjelesna aktivnost djeluje u smislu ouvanja i poboljanja ventilacijske funkcije plua tijekom optereenja. Aerobne tjelesne aktivnosti kao biciklizam, plivanje, tranje, jogging i hodanje ine niz pozitivnih uinaka na psihosomatski status organizma. Glavni fizioloki i metaboliki uinci takvih aktivnosti, ukljuuju porast koliine eritrocita, poveanje protoka krvi, poveanje sadraja miglobina i mitohondrija u miinim stanicama, te poveavaju enzimatsku aktivnost za aerobnu glikolizu. Te promjene omoguuju djelotvornije stvaranje ATP-a (adenozintrifosfata) za skeletni miini rad i olakavaju dopremu kisika u tkiva.

2

Medved, 1987. godina

7

Tjelesno neaktivne osobe mala velika mala mala 250 300 gr 70 90 vei male cca 50ml/kg 40 ml/kg mali mala simpatikotona male manja sporiji mali bra manja esto

Biofizioloka svojstva relativna koliina miia relativna koliina masti miina sila prokrvljenost miia teina srca frekvencija srca u mirovanju (FS) krvni tlak koronarne rezerve relativni vitalni kapacitet relativni aerobni kapacitet transportni kapacitet za O2 maksimalna sposobnost srca vegetativna regulacija adrenokortik. rezerve izdrljivost za tjelesne aktivnosti oporavak nakon rada adaptacijski kapaciteti dobna involucija radna sposobnost pobolijevanje

Tjelesno aktivne osobe velika mala velika velika 400-500 gr 40-60 manji velike cca 70 ml/kg 50 80 ml/kg veliki velika vagotona velike vea bri veliki sporija vea rijetko

Pregledni prikaz razlika izmeu tjelesno aktivnih i neaktivnih osoba3

Psiholoki aspekti bavljenja sportom mladih

MOTIVACIJA u smislu razloga zbog kojih se djeca bave sportom. Dva su osnovna stila; intrinzini (dijete ustraje u sportskoj aktivnosti jer prati osobni razvoj i napredak u sportskoj disciplini) i ekstrinzini (dijete ustraje u sportskoj aktivnosti jer dobiva panju i podrku okoline u situacijama kada je uspjenije od drugih). ANKSIOZNOST kao rezultat straha i zabrinutosti oko ishoda natjecanja i reakcija okoline. POSTAVLJANJE CILJEVA U BAVLJENJU SPORTSKOM AKTIVNOSTI predstavljeno je dvjema orijentacijama. Orijentacija na zadatak se odnosi na postavljanje ciljeva u smjeru razvoja vlastitih sposobnosti (npr. na slijedeem natjecanju skoiti 3 cm dalje nego proli put, bez obzira koje u mjesto osvojiti), dok se orijentacija na uspjeh odnosi na postavljanje cilja u smislu

3

Findak, Markovi, 1998. godina

8

postizanja boljih rezultata od drugih i osvajanja to boljeg rang mjesta (npr. na slijedeem natjecanju biti prvi u skoku u dalj).

SAMOPROCJENA vlastite sposobnosti za bavljenje sportom. Varira u tonosti s obzirom na dob, na nain da djeca to su starija to su i tonija u vlastitoj samoprocjeni sposobnosti. Ovisi o kriterijima po kojima se djeca samoprocjenjuju i o njihovoj sposobnosti vlastitog procjenjivanja. SAMOPOUZDANJE je rezultat djetetove samoprocjene vlastitih sposobnosti da udovolji zahtjevima sporta. Povezano je s motivacijskim stilovima i orijentacijom u postavljanju vlastitih ciljeva bavljenja sportom.4

4

www.sportskipsiholog.com

9

ZakljuakDanas je poznato da je odreena koliina tjelesne aktivnosti znaajna u prevenciji gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, eerne bolesti, povienih masnoa u krvi, bolesti sranoilnoga sistema u ijoj je podlozi ateroskleroza, prvenstveno koronarne bolesti srca. Tjelesna aktivnost daje odline rezultate i kad se bolest srca ve razvije. Kod ljudi koji redovito vjebaju manja je uestalost razvoja zloudnih bolesti, prije svega raka debeloga crijeva i dojke. Nadalje, vjebanje prevenira i razvoj osteoporoze, a time i prijeloma kostiju u starijoj dobi, posebno ena. Takav je nain ivota posebno znaajan u borbi protiv depresije, a kod starijih ljudi produava trajanje neovisnosti o tuoj pomoi. Savremeni javnozdravstveni pristup naglaava umjerenu tjelesnu aktivnost u dnevnom trajanju od barem trideset minuta, koja moe biti provedena najednom ili u nekoliko puta tokom dana. Izabrati treba aktivnost u kojoj ovjek uiva, a koju ne doivljava kao kaznu. Ona treba biti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i moguim tjelesnim ogranienjima. Moe se provoditi samostalno, u manjem drutvu ili organiziranoj grupi. Redovno vjebanje u svakoj ivotnoj dobi poboljava fiziko i psihiko stanje, omoguava druenje i upoznavanje novih ljudi, poveava intelektualne sposobnosti, duhovno ispunjava, omoguava bolje odraivanje dnevnih poslova (na radnome mjestu, u koli ili u kui), a vjebanje u prirodi poveava povezanost s njome i razvija svijest o potrebi njene zatite. Posebno je za razvoj zdravih meusobnih odnosa vaan utjecaj zajednikog vjebanja s lanovima porodice i djecom. Nikada nije kasno redovnu tjelesnu aktivnost usvojiti kao nain ivota jer je dokazano da ona na svim ljudskim podrujima znatno poveava ukupnu kvalitetu ivota.

10

Literatura1. Findak V., (1996). Drutveni status tjelesne i zdravstvene kulture, sporta i sportske rekreacije, Napredak, Zagreb 2. Findak V., Metiko D., Mrakovi M. (1994). Civilizacijski trendovi i biotiki opstanak ovjeka, Napredak, Zagreb 3. www.zdravlje.hr 4. www.sportskipsiholog.com

11

SadrajUvod ........................................................................................................................... 1 Tjelesni odgoj djece predkolske dobi ........................................................................ 2 Sport i zdravlje djece i mladih ..................................................................................... 3 Vanost tjelesnog vjebanja ....................................................................................... 4 Zato tjelesna aktivnost .............................................................................................. 6 Psiholoki aspekti bavljenja sportom mladih............................................................... 8 Zakljuak .................................................................................................................. 10 Literatura .................................................................................................................. 11

12