Upload
ngokhuong
View
257
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij (financijski menadžment)
SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA
I FINANCIRANJA TERORIZMA
Seminarski rad iz kolegija: Revizija financijskih institucija
Student: Helena Vrtarić
Broj indeksa: 02804
E-mail: [email protected]
Mentor: doc.dr.sc. Ivo Mijoč
Osijek, 2015.
SADRŽAJ
1 Uvod ............................................................................................................... 1
2 Pojmovno određenje ..................................................................................... 2
2.1 Pranje novca ............................................................................................................... 2
2.2 Terorizam ................................................................................................................... 2
2.2.1 Ciljevi terorizma ............................................................................................ 3
2.3 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma .............................. 4
3 Povijesni pregled ........................................................................................... 5
3.1 Povijest pranja novca ................................................................................................ 5
3.1.1 Ciklus pranja novca ........................................................................................ 6
3.1.2 Metode pranja novca ...................................................................................... 7
3.2 Povijest terorizma ...................................................................................................... 9
4 Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici
Hrvatskoj ..................................................................................................... 11
4.1 Sustav za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ........................... 11
4.2 Potreba postojanja mjera za suzbijanje pranja novca ......................................... 13
4.3 Sprječavanje pranja novca ..................................................................................... 13
4.3.1 Ured za sprječavanje pranja novca .............................................................. 13
4.3.2 Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca ..................... 14
4.4 Sprječavanje financiranja terorizma ..................................................................... 15
4.4.1 Tijela prevencije, nadzora i kaznenog progona ........................................... 15
4.4.2 Pravosuđe ..................................................................................................... 16
4.5 Procjena rizika pranja novca i financiranja terorizma ....................................... 16
5 Tipologije pranja novca.............................................................................. 18
5.1 Tipologije pranja novca iz tuzemne prakse .......................................................... 18
5.1.1 Ispostavljanje fiktivnih računa ..................................................................... 18
5.1.2 Aktivnosti vezane uz nerezidente ................................................................ 18
5.1.3 Zlouporaba opojnih droga ............................................................................ 19
5.1.4 Lihvarski ugovori ......................................................................................... 20
5.1.5 Krijumčarenje ljudi, trgovanje ljudima ........................................................ 21
5.1.6 Prijevare vezane uz trgovanje valutama na deviznom tržištu ...................... 21
5.1.7 Kreditne linije .............................................................................................. 22
5.1.8 Profesionalne djelatnosti .............................................................................. 23
5.2 Slučajevi pranja novca na primjerima iz tuzemne prakse .................................. 23
5.2.1 Slučaj „LTD“ ............................................................................................... 24
5.2.2 Slučaj “Germany” ........................................................................................ 27
5.2.3 Slučaj “Cash” ............................................................................................... 28
5.3 Slučaj iz tipologije pranja novca iz inozemne prakse .......................................... 29
5.3.1 Primjer slučaja vezan uz profesionalne djelatnosti ...................................... 29
6 Tipologije financiranja terorizma ............................................................. 31
6.1 Slučajevi iz tipologija financiranja terorizma iz inozemne prakse ..................... 31
6.1.1 Korištenje dobrotvornih organizacija .......................................................... 31
6.1.1.1 Zlouporaba zakonite dobrotvorne organizacije ............................ 31 6.1.1.2 Korištenje lažne dobrotvorne organizacije.................................... 32
6.1.2 Zlouporaba zakonitih poslovnih aktivnosti .................................................. 33
6.1.2.1 Preusmjeravanje sredstava iz zakonitih poslovnih aktivnosti ....... 33 6.1.2.2 Praćenjem promjena na računu otkrivena aktivnost financiranja
terorizma ........................................................................................ 33
6.1.3 Korištenje novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela – prikupljanje
novčanih sredstava krijumčarenjem narkotika ............................................. 34
6.1.3.1 Teroristička organizacija prikuplja novac prodajom droge ......... 34 6.1.3.2 Teroristička organizacija se financira prihodima od krijumčarenja
droge .............................................................................................. 34
6.1.3.3 Teroristička organizacija iznuđuje novac od krijumčara droge ... 35
7 Zaključak ..................................................................................................... 36
Literatura ........................................................................................................... 37
Popis slika ........................................................................................................... 39
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
1
1 UVOD
Objekt istraživanja u ovom seminarskom radu jest sprječavanje pranja novca i financiranja
terorizma. Navedeno jest važno kako bi se ustabilila praksa praćenja financijskih transakcija
sa „sumnjivim predznakom“, kako bi se pravovremeno vršilo prepoznavanje problema te
kako bi, obavještavanjem ureda za sprječavanje pranja novca, države smanjile obujam
„prljavog“ novca, a time i mogućnosti financiranja terorizma.
Cilj istraživanja jest pokazati kako se provođenjem zakonskih mjera sprječavanja pranja
novca, isto može i treba kontinuirano sprječavati, ali, isto tako, kako jako puno faktora ovisi o
uspješnosti tih mjera. U prvom redu, vrlo je teško u potpunosti „istrijebiti“ terorizam, obzirom
kako isti dolazi u više „lica i naličja“. Ljudske slobode su i u povijesti često bile ugrožene,
pogotovo danas, kada se u puno većoj mjeri nastoji nanijeti što veća šteta zajednici u cjelini.
Pronalaženje literature za ovaj seminarski rad je, u prvom redu, pribavljeno putem Interneta, i
to na službenim stranicama Ministarstva financija i Zakona te pravilnika o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma.
U ovom seminarskom radu pojmovno su određene definicije pranja novca, terorizma te
zakona koji se veže uz isto. Nakon povijesnog pregleda, pristupljeno je obradi tematike
sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Prilikom obrade
tipologije pranja novca i financiranja terorizma, dani su brojni primjeri iz tuzemne i inozemne
prakse, koji prikazuju mnoštvo načina „manipuliranja“ sredstvima sa ciljem da se ista „operu“
i kasnije koriste u kriminalne radnje. Najštetnija posljedica toga jesu razne terorističke
organizacije.
Terorizam, zapravo, čine male skupine dobro financijski potkovanih vođa, koje predvode
ljudi, koji su ideale stavili ispred svojih i tuđih života. S time se izuzetno teško boriti, što
pokazuje i problematika ovog seminarskog rada.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
2
2 POJMOVNO ODREĐENJE
Ovo poglavlje bavi se osnovnim pojmovima vezanima uz ovaj rad. Stoga su pobliže definirani
pojmovi pranja novca, terorizma, njegovih ciljeva te zakona o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma.
2.1 PRANJE NOVCA
Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08, 25/12, Članak
2.), pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji kojima se pokriva pravi izvor novca ili
druge imovine za koju postoji osnovana sumnja da je pribavljena na nezakonit način u zemlji
i inozemstu.
Pranje novca označava uvođenje ili uključivanje nezakonito stečenog novca ili imovine u
cjelini u regularne novčane tokove. Nezakonito stečen novac je rezultat ilegalnih aktivnosti,
primjerice, trgovina drogama, oružja, utaje poreza, ili treba služiti financiranju nezakonitih
aktivnosti. Pranje novca je u većini država kazneno djelo. Borbi protiv pranja novca je važan
dio u borbi protiv organiziranog kriminala. Pokazatelji za pranje novca su brojni tekuči
računi, visoke gotovinske uplate, pohranjivanje velike količine novca u gotovini, prihvaćanje
loših uvjeta pri ulaganju sredstava (Wikipedia, 2015).
Još jedna definicija pranja novca (Limun.hr, 2015), govori da je to pretvaranje tzv.
„prljavog“ novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim
protuzakonitim radnjama u „čist“ novac, naime onaj koji se može upotrijebiti i koristiti kao
legalni prihod u bankovnim, trgovačkim, kupoprodajnim, investicijskim, poduzetničkim i
drugim poslovima ili načinima ulaganja.
2.2 TERORIZAM
Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08, 25/12, Članak
2.), financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno
pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način,
izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe sa znanjem da će biti upotrijebljena, u
cijelosti ili dijelom, za počinjenje terorističkog kaznenog djela, od strane terorista ili
terorističke organizacije.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
3
Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi
usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se
postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki (Wikipedia, 2015).
Terorizam je tu praktički od kada civilizacija pamti početke društveno-političkih uređenja, pa
do danas.
Osam glavnih odrednica koje određuju pojam terorizam su: nasilje, primjena sile; politički;
strah, teror; prijetnja; psihološki učinci i očekivane reakcije; nejasna povezanost ciljeva i
žrtava; namjerna, planirana, sustavna, organizirana akcija; način borbe; strategija, taktika (Što
je terorizam, 2015).
Terorizam se treba promatrati kao izraz političke strategije, te u skladu sa time definira kao
tajno djelovanje pojedinaca, nelegalnih organizacija kroz nezakonitu uporabu sile ili nasilja
protiv osoba ili imovine kako bi se izvršio pritisak na vladu, civilnu populaciju ili neki njihov
segment, u cilju postizanja političkih ili društvenih ciljeva (Wikipedia, 2015).
2.2.1 Ciljevi terorizma
Ciljevi terorizma su najčešće političke ili nepolitičke prirode, a među političkim ciljevima,
najčešći su stjecanje vlasti, održavanje vlasti i utjecaj na vlast. Tu terorizam služi samo kao
sredstvo za postizanje ciljeva, a primjena terorizma pri održavanju vlasti jest rjeđa, ali također
prisutna pojava, pogotovo u državama južne Amerike. Također postoji i mnogo primjera
provođenja terorističkih aktivnosti kojima je cilj utjecati na vladajuće strukture svoje ili druge
zemlje, bilo posredno ili neposredno. Terorističkim činom ne želi se nužno steći ili
promijeniti vlast, već se želi i prisiliti na određene postupke i odluke koje nisu u skladu
sa zakonom. Kao primjer može poslužiti napad na željezničku stanicu u Madridu, 11.ožujka
2004. Taj napad je natjerao španjolsku vladu da povuče svoje vojnike iz Iraka. U nepolitičke
ciljeve možemo ubrojiti vjerske, ubijanja šijita i sunita u Iraku, nacionalne, pokušaj
stvaranja SAO Krajine u Hrvatskoj, i druge (Wikipedia, 2015).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
4
2.3 ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA
TERORIZMA
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisuju se (NN 87/08, 25/12,
Članak 2.):
Mjere i radnje u bankarskom i nebankarskom financijskom poslovanju te u
novčarskom i drugom poslovanju, koje se poduzimaju radi sprječavanja i
otkrivanja pranja nvoca i financiranja terorizma,
Obveznici provedbe mjera i radnji koji su dužni postupati prema ovom Zakonu,
Nadzor nad obveznicima u provedbi mjera i radnji u bankarskom i nebankarskom
financijskom poslovanju te u novčarskom i drugom poslovanju, koje se
poduzimaju radi sprječavanjka i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma,
Zadaće i nadležnosti Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-
obavještajne jedinice,
Međunarodna suradnja Ureda za sprječavanje pranja novca
Nadležnosti i potupci drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima u
otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma
Druga pitanja značajna za razvoj preventivnog sustava u sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na sprječavanje pranja novca odgovarajuće
se primjenjuju i na sprječavanje financiranja terorizma u cilju sprječavanja i
otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizaca u vezi s
financiranjem terorizma.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
5
3 POVIJESNI PREGLED
Ovim poglavljem dan je povijesni pregled pranja novca te kratko prikazana povijest
terorizma.
3.1 POVIJEST PRANJA NOVCA
Prvi počeci pranja novca zasigurno su povezani su s Alphonse Caponeom, kriminalcem koji
je tridesetih godina prošlog stoljeća vodio posao vrijedan 100 miliona dolara prihoda
godišnje. Kako je to bilo vrijeme prohibicije, Capone je nezakoniti prihod od prodaje alkohola
prikazivao kao utržak praonica rublja. U tom je segmentu Capone prošao nekažnjeno, jer
pranje novca nije postojalo kao kazneno djelo (Pranje novca, 2015).
Postoji i druga teorija povijesti pranja novca, koja je također vezana za Al Capone-a. Od
1920. do 1930. Capone je ulagao novac mafije u lance pizzerija, restorana i casina na Kubi.
Uspješno je provodio svoje planove i širio posao zahvaljujući lokalnim vlastima i
potkupljivim ministrima s kojima je dijelio zaradu. Procjenjuje se da je na vrhuncu svoje
moći, u svrhu potkupljivanja ili vraćanja usluga političarima i tijelima provedbe zakona,
Capone trošio i do 30 miliona dolara na godinu. Kasnije je novac prebacio u Švicarsku čije je
zakonodavstvo u to vrijeme dozvoljavalo bogatim ljudima sakrivanje novca na sigurno
(Pranje novca, 2015).
Capone je na kraju osuđen zbog neplaćanja poreza, međutim njegova osuda ukazuje da
nezakonito poslovanje nije samo po sebi dovoljno. Novac zarađen od nezakonitih aktivnosti
poput prodaje alkoholnih pića u tajnosti, prostitucije, kockanja i korupcije treba se sakriti,
pretočiti u zakonito poslovanje ili prebaciti u off shore zone.1
Caponeov je kraj motiviran odlukom Vrhovnog suda SAD-a. U presudi protiv Manley
Sullivana prvi se puta razmatralo pitanje oporezivanja „prljavog novca“. Vrhovni sud je
zauzeo stav kojim nedvojbenom smatra obvezu plaćanja poreza na neprijavljeni prihod od
nezakonitog poslovanja (Pranje novca, 2015).
1 Offshore poduzeće jest poduzeće osnovano u inozemstvu koje pruža poslovne i ekonomske prednosti u odnosu
na lokalno poduzeće. Offshore poduzeće je za nekoga u Hrvatskoj jedno posebno poduzeće osnovano u, recimo,
Panami, Belize ili čak i Velikoj Britaniji, koje ne plaća poreze na dobit izvan svoje matične države.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
6
Caponeov suradnik Mayer Lansky zvan „računovođa mafije“, vodio je Caponeovim
primjerom i učio iz njegovih grešaka. Prvi je razvio jednu od tehnika pranja novca koristeći
novu shemu povezanu s bankovnim računima Švicarske. Lansky je prvi puta upotrijebio
koncept povrata zajma tako da je putem dostavljača gotov novac fizički poslao iz SAD u
Švicarsku kako bi izbjegao plaćanje poreza. Novac je položen na nekoliko bankovnih računa
na zaporku s kojih je kasnije Lansky „posuđivao“ novac i vraćao ga natrag u zemlju (Pranje
novca, 2015).
Smatra se da je pojam „pranje novca“ prvi upotrijebio engleski časopis The Guardian pišući
1973. godine o 200.000 USD namijenjenih republikanskoj predizbornoj kampanji u SAD-u,
odnesenih u kovčezima u Meksiko radi stavljanja u optjecaj (Poslovni.hr, 2015).
3.1.1 Ciklus pranja novca
Postupak pranja novca odvija se u tri faze (Bejaković, 2009):
Prva faza ulaganja u kojoj se novac ostvaren neposredno od kriminalnog
djelovanja (poput prodaje droge) prvi put ulaže ili u financijsku ustanovu ili se
njime kupuje određena imovina,
Druga faza prikrivanja u kojoj se pokušava prikriti ili naizgled promijeniti stvarno
podrijetlo ili vlasnika sredstava,
Treća faza integracije u kojoj se novac uključuje u legalnu ekonomiji i financijski
sustav i pripaja ostalim vrijednostima u sustavu.
Faza polaganja je trenutak ubacivanja ili uvođenja prljavog novca u financijski sustav pri
čemu se novčana sredstva različitim metodama i tehnikama odvajaju ili udaljavaju od svog
pravog, nezakonitog izvora. Perači novca u ovoj fazi iznose nezakonita sredstva na svjetlo
dana pa ih je tijekom ove faze najlakše otkriti i spriječiti (Ministarstvo financija, Tipologije
pranja novca, 2011:5).
Faza preslojavanja obuhvaća proces kruženja sredstava kroz financijske sustave, sa jednog
računa na drugi, iz jednog oblika u drugi, iz jedne jurisdikcije u drugu. Predstavlja aktivnost
kojoj je namjera da se složenim financijskim transakcijama sredstva na odreneni način
uložena u financijski sustav kanaliziraju kako bi se zameo i prikrio trag i izvor prljavog novca
(Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:5).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
7
Faza integracije je završna faza ciklusa pranja novca i predstavlja proces prožimanja zakonitih
sredstava sa nezakonitim. Ako su sredstva stečena kriminalnim aktivnostima uspješno
položena u financijske tokove, te fazom preslojavanja udaljena od svog nezakonitog izvora,
ona se ponovno integriraju u legalne financijske tokove (Ministarstvo financija, Tipologije
pranja novca, 2011:5).
Često se pojedine faze ne mogu razlučiti. Za primjer može poslužiti sljedeći tipični obrazac
pranja novca: Novac prikupljen od prodaje droge na američkim ulicama prošvercan je preko
granice u Kanadu gdje je u mnogobrojnim mjenjačnicama zamijenjen za veće novčanice kako
bi mu se smanjila težina i obujam. Kuriri su organizirano putovali zrakoplovom i nosili ga u
London, gdje su obavljana plaćanja za financijsku ustanovu u Jerseyu. U istrazi je
ustanovljeno da su iz Velike Britanije obavljene uplate na 14 računa u Jerseyu, koji su glasili
na imena lokalnih direktora. Nakon toga sredstva su s prikrivenim po podrijetlom vraćana u
SAD ili putem kredita koji su davani kompanijama koje su bile u vlasništvu naručitelja cijele
akcije ili se pak koristilo financijsku ustanovu u Jerseyu za depozit i kasniji obavilo
neposredni transfer u SAD-u. (Bejaković, 2009).
Pojedine faze pranja novca mogu biti istodobne ili se, još češće, mogu međusobno preklapati.
Kako će se odvijati pojedina faza i koje će se metode pritom koristiti ovisi o raspoloživim
mehanizmima za pranje i zahtjevu organiziranog kriminala koji taj posao naručuje. U svakom
slučaju pranja novca podrazumijeva mnogobrojne međusobno različite tehnike koje su obično
složene, domišljate i tajne. Zajedničko im je da se njima mora sakriti originalno podrijetlo i
vlasništvo novca, te da naručitelji žele zadržati kontrolu nad samim postupkom i po potrebi
ostvariti njegovu promjenu.
3.1.2 Metode pranja novca
Usporedno s tehnološkim razvojem, zabilježen je i porast broja korištenih sofisticiranih i
složenih metoda u svrhu prikrivanja podrijetla nezakonito stečene imovine.
Od velikog broja metoda navodi se samo nekoliko najčešće korištenih kojima se pokušava
zaobići sustav za otkrivanje i sprječavanje pranja novca (HNB, Smjernice za provođenje
Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije, kreditne
unije i institucije za elektronički novac, 2012:5-6):
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
8
Strukturiranje – strukturiranje većih iznosa gotovine iznad limita za identifikaciju
u manje iznose gotovinskih transakcija i njihovo plasiranje u financijski sustav.
Navedene manje iznose najčešće u sustav deponira veći broj osoba, čime se
pokušava izbjeći otkrivanje, odnosno obveza obavješćivanja o gotovinskim
transakcijama iznad određenog iznosa i obveza identificiranja stranke.
Mnogostruke transakcije – ista osoba u jednome danu obavlja dvije transakcije ili
više njih, a ukupni iznos transakcija u jednome danu prelazi propisani limit za
utvrđivanje i provjeru identiteta stranke ili obavješćivanje Ureda za sprječavanje
pranja novca.
Kupnja/prodaja strane valute – nezakonito stečena sredstva koriste se za kupnju
strane valute koja se zatim transferira na bankovne račune u offshore financijske
centre.
Korištenje nominalnih predstavnika – ovo je najčešće korištena metoda u fazi
polaganja. Osoba koja želi "prljavi" novac uvesti u financijski sustav može
pokušati prikriti podrijetlo nezakonito stečene imovine uključujući nominalnog
predstavnika, poput člana obitelji, prijatelja ili poslovnih poznanika koji uživaju
povjerenje zajednice.
Najčešće metode pranja novca stečenog nekim od takozvanih predikatnih kaznenih djela
(HNB, Smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
za kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac, 2012:6-7):
Korištenje raznih oblika trgovačkih društava i zaklada – osobito fiktivnih
trgovačkih društava (shell company) koja se osnivaju u državama u kojima ne
postoje strogi propisi u vezi sa sprječavanjem pranja novca odnosno
identifikacijom stvarnog vlasnika;
Korištenje usluga različitih pravnih i/ili financijskih stručnjaka – osobito
odvjetnika koji za klijente osnivaju trgovačka društva, otvaraju bankovne račune,
prenose novčana sredstva, kupuju imovinu i obavljaju druge poslove;
Korištenje domaćih kreditnih/financijskih institucija – pojačana dubinska analiza
provodi se samo u slučaju stranih politički izloženih osoba; zbog navedenog
razloga politički izložene osobe koriste se računima u bankama sa sjedištem u
državi u kojoj imaju prebivalište, i to bilo u fazi prikrivanja bilo vraćanjem novca
u "domaću" banku nakon što je novac "opran" u inozemstvu;
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
9
Korištenje stranih/offshore jurisdikcija – osobito korištenje više stranih/offshore
jurisdikcija tako da je primjerice račun u banci u jednoj državi vlasništvo
trgovačkog društva sa sjedištem u drugoj državi, a da "vlasnik" navedenoga
trgovačkog društva ima sjedište/prebivalište u trećoj državi i sl.; povećanje broja
stranih/offshore jurisdikcija uključenih u shemu otežava provođenje pravnih radnji
radi utvrđivanja kaznenog djela I počinitelja za tijela gonjenja iz države u kojoj je
počinjeno predikatno kazneno djelo;
Korištenje povjerenika – korištenje članova obitelji, prijatelja ili bliskih poslovnih
suradnika koji obavljaju transakcije u svoje ime, a za račun politički izložene
osobe;
Korištenje gotovine – anonimna priroda gotovine odnosno nepostojanje pisanog
traga o njenom prijenosu čini gotovinu atraktivnom za “perače” novca; u slučaju
politički izloženih osoba tome pogoduje i izuzimanje od carinskog pregleda
“diplomatske prtljage” koja se onda koristi za prijenos gotovine preko granice.
3.2 POVIJEST TERORIZMA
Pojam terorizam vuče korijen iz latinske riječi terror - terrere, što znači plašiti, zastrašivati.
Ima dvojako značenje, vladavinu nasilja s progonima, pojednostavljeno rečeno strahovladu, te
izazivanje straha nasilnim djelovanjem, obično s političkim ciljem (Cvjetković, 2002:11).
Značenje riječi terorizam u općem smislu podrazumijeva sustavnu uporabu nasilja i
zastrašivanja, da bi se iznudili posebno politički ustupci, novac ili nešto drugo. Teror dolazi
od latinske riječi teror, a znači strah, jezu ili užas, vladavinu nasilja čiji je cilj zastrašivanje,
odnosno uništavanje protivnika. Obično je definiran kao proračunata uporaba nasilja ili
prijetnji nasiljem za postizanje ciljeva koji su političke, vjerske ili ideološke prirode. Provodi
se zastrašivanjem, prinudom i ulijevanjem straha (Cvjetković, 2002:11).
Terorizam nije novija pojava, odkad čovjek postoji terorizam ga prati. Kao taktika jedne
skupine kojom se služi za prinudu drugih da se ponašaju na određen način terorizam, dakle,
pripada drevnoj praksi. Utvrđeni povijesni primjeri koji se često rabe za prikazivanje jesu
Zeloti. Živjeli su oko 6. - 60. godine novog vijeka i bili su ekstremistička židovska frakcija
koja se protivila uzajamnom djelovanju s Rimom ili bilo kojom drugom stranom kulturom
(Gegić; Obradović, 2006:106).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
10
Mnogi su primjeri diljem zemaljske kugle u kojima se politički teror koristi u svrhu
vladavine, a primjena nasilja u politici, u najčešćim primjerima osporavanja vlasti i
svrgavanja vlasti.
Mišljenje svijeta o terorizmu promijenilo se u samo jednom danu, 11. rujna 2001. godine.
Više se nitko nije osjećao sigurnim i svjetska javnost je postala svjesna opasnosti od malih
radikalnih skupina, terorista koji prijete miru. Hladni rat je odavno završen, mogućnost da
izbije novi globalni rat je izuzetno mala, vrijeme je novih opasnosti. One više ne dolaze od
milijuntskih vojnih sila, nego od malih skupina, terorista koji svojim aktovima žele ostvariti
neke političke ciljeve i koji u ostvarivanju ciljeva ne biraju sredstva. Opasnost za koju se prije
11. rujna 2001. smatralo da je minimalna, odjednom je postala prijetnja broj jedan (Gegić;
Obradović, 2006:106).
Jedna od najpoznatijih terorističkih skupina, a mnogi ih smatraju i prvom pravom
terorističkom skupinom, koja je izmislila pravila terorističke borbe su Asasini, koju su
djelovali u 13. stoljeću. U to vrijeme ugnjetavali su ih Mongolci pa su vođe Asasina su
zaključile da su preslabi da se otvoreno bore sa neprijateljima. Stoga su, zahvaljujući
selektivnom korištenju terorističkih metoda, na temelju izazivanja straha, zadržali vjersku
autonomiju (Kult, Terorizam – najveća prijetnja svjetskom miru, 2012).
Teroristi su postojali i u Francuskoj revoluciji ali je procvat terorizma uslijedio u 70-tim
godinama 20. stoljeća kada su osvanule, prije svega na Bliskom istoku, mnogobrojne
radikalne muslimanske skupine koje su se zalagale za uništenje Izraela. Žarište je bilo i u
Sjevernoj Irskoj, gdje su se sukobljavali katolici i protestanti (Kult, Terorizam – najveća
prijetnja svjetskom miru, 2012).
Raspadom Sovjetskog Saveza ostao je veliki broj nuklearnih glava, od kojih je određeni broj
netragom nestao ili se nalaze u nedovoljno čuvanim skladištima. Teroristima bi to bilo idealno
oružje, baš kao i ubojiti virusi. Mogućnost da se neka teroristička skupina dokopa ovakvog
oružja je sve veća, tako da se opasnost miru u svijetu sa velikih sila prebacuje na male, ali
opasne i često dobro organizirane terorističke skupine (Kult, Terorizam – najveća prijetnja
svjetskom miru, 2012).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
11
4 SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA
TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Radi zaštite financijskog i nefinancijskog sektora od pranja novca i financiranja terorizma su
propisane mjere i radnje koje trebaju provoditi pravne, ali i fizičke osobe, za koje se
pretpostavlja da su izložene opasnostima od pranja novca. Te mjere su propisane Zakonom o
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti
samo jedne institucije već je uključeno u sustav u kojem su zakonski definirane uloge
sudionika i njihova međusobna interakcija, a čine ga (Bagović, 2012):
Tijela prevencije – obveznici (banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za
osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i dr.) i Ured za
sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba,
Nadzorna tijela – Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija
za nadzor financijskih usluga,
Tijela kaznenog progona – policija, državno odvjetništvo i sudstvo.
4.1 SUSTAV ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA
TERORIZMA
Zakon i međunarodni standardi određuju da sustav sprječavanja pranja novca i financiranja
terorizma nije u nadležnosti samo jedne institucije, nego je to sustav u kojem su zakonski
definirane uloge svakog sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja. Ured, kao
financijsko-obavještajna jedinica, je samo jedna karika u lancu u sustavu suzbijanja pranja
novca i financiranja terorizma koja tek u interaktivnoj suradnji s drugim nacionalnim
nadležnim tijelima (DORH, USKOK, MUP, SOA, HNB, HANFA i nadzornim službama
Ministarstva financija) i stranim financijsko-obavještajnim jedinicama može u potpunosti dati
svoj puni doprinos u cilju sprječavanja korištenja financijskog sustava Republike Hrvatske za
pranje novca i financiranje terorizma (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja
terorizma, 2012:4).
Ured, kao središnja nacionalna jedinica za prikupljanje od banaka i drugih obveznika,
informacija o transakcijama koje su povezane sa pranjem novca i/ili financiranjem terorizma,
analizira zaprimljene transakcije u svrhu utvrnivanja sumnje na pranje novca i financiranje
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
12
terorizma i obavješćuje nadležna tijela o slučajevima sa sumnjom na pranje novca ili
financiranje terorizma (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:5).
To znači da je ured posredničko tijelo, s jedne strane, između financijskog i nefinancijskog
sektora, koji Uredu prijavljuju sumnjive transakcije, i tijela progona, kako je prikazano na
slici 1.
Slika 1. Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2012). Ured za sprječavanje pranja novca
(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije financiranja terorizma [Online]. Zagreb:
Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Str. 5., 7.-13., 15.-24. Dostupno na URL:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20FT-HR.pdf [pristupljeno: 09.01.2015.]
Sukladno navedenom Ured, prije svega, predstavlja dio sustava prevencije, kojem je primarna
zadaća spriječiti korištenje financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
Dakle, Ured nije istražno tijelo nadležno za provođenje financijskih istraga, niti nadzorno
inspekcijsko tijelo koje obavlja izravan nadzor kod obveznika provedbe Zakona jer sukladno
Zakonu i međunarodnim standardima za provođenje tih radnji nadležna su druga tijela
odnosno tijela progona i tijela nadzora iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja
terorizma (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca, 2015).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
13
4.2 POTREBA POSTOJANJA MJERA ZA SUZBIJANJE PRANJA NOVCA
Pranje novca je tako postalo globalna pojava koja potkopava međunarodne napore u stvaranju
slobodnog i konkurentskog tržišta te sprječava gospodarski razvoj nacionalnih ekonomija.
Nacionalne ekonomije u tom su pogledu vrlo ranjive. Pranje novca ugrožava financijski
sektor i stabilnost financijskih institucija te ima značajne ekonomske i socijalne posljedice.
Prihodi od nezakonitih aktivnosti njihovim počiniteljima daju veliku ekonomsku moć nad
gospodarstvima takvih zemalja pa zdravi gospodarski razvoj postaje teško ostvariv cilj jer je
jedini interes kriminalnih skupina zaštita vlastite imovine (Ministarstvo financija, Tipologije
pranja novca, 2011:6).
Budući da države stvaraju vlastite sustave i mjere za sprječavanje pranja novca, počinitelji
nezakonitih aktivnosti koje generiraju nezakonite prihode su prinuđeni tražiti jurisdikcije gdje
su takve mjere slabe ili nepostojeće. Stoga je učinkovit okvir za borbu protiv pranja novca
važan čimbenik u domaćem i menunarodnom pogledu za sve države, jer upravo nedostatak ili
nepostojanje definiranih mehanizama i sustava za borbu protiv pranja novca i financiranja
terorizma počiniteljima daje mogućnost za pranje njihovih nezakonito stečenih sredstava
(Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:6).
4.3 SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA
U nastavku je pobliže objašnjen ured za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske te
dana njegova organizacijska struktura.
4.3.1 Ured za sprječavanje pranja novca
Dužnost predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca u Republici Hrvatskoj trenutno
obavlja gospodin Ivica Maros, čiji su kontakti dostupni na službenim stranicama Ministarstva
financija Republike Hrvatske (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca,
2015).
Sukladno međunarodnim standardima hrvatski Ured je središnje nacionalno tijelo za
prikupljanje, analizu i dostavljanje nadležnim tijelima slučajeva sa sumnjom na pranje novca i
financiranje terorizma, koje primarno ima zadaću (Ministarstvo financija, Ured za
sprječavanje pranja novca, 2015):
Analitičko-obavještajno obrađivati sumnjive transakcije zaprimljene od obveznika,
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
14
Međuinstitucionalno surađivati u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i
financiranja terorizma sa svim nadležnim državnim tijelima u Republici Hrvatskoj,
Razmjenjivati podatke, informacije i dokumentaciju sa stranim financijsko-
obavještajnim jedinicama i drugim stranim tijelima,
Preventivno djelovati u području sprječavanja pranja novca i financiranja
terorizma uključujući neizravni (administrativni) nadzor i izobrazbu obveznika,
Objavljuje statističke podatke s područja pranja novca i financiranja terorizma.
4.3.2 Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca
Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca prikazana je na slici 2.
Slika 2. Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske
Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2015). Ured za sprječavanje pranja novca
[Online]. Dostupno na URL: http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca [pristupljeno:
08.01.2015.]
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
15
4.4 SPRJEČAVANJE FINANCIRANJA TERORIZMA
U nastavku su pobliže objašnjenja tijela prevencije, nadzora i kaznenog progona te pravosuđe
u ulozi sprječavanje financiranja terorizma.
4.4.1 Tijela prevencije, nadzora i kaznenog progona
Obveznici tijela prevencije su banke, štedne banke, kreditne unije, ovlašteni mjenjači,
osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni
savjetnici i drugi.
Ključni element preventivnog sustava je obveza banaka i drugih Zakonom određenih
obveznika obavješćivati Ured o (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca,
2015):
Sumnjivim transakcijama kada banke i drugi obveznici utvrde sumnju na pranje
novca i financiranje terorizma bez obzira na visinu transakcije (režim sumnjivih
transakcija),
Banke i drugi obveznici su o sumnjivoj transakciji dužni Ured obavijestiti prije
izvršenja sumnjive transakcije i obvezni su navesti razloge za sumnju na
pranje novca i financiranja terorizma.
Tijela nadzora odnosno nadzorna tijela obavljaju nadzor nad obveznicima u pogledu primjene
mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma temeljem Zakona (Ministarstvo
financija, Ured za sprječavanje pranja novca, 2015):
Hrvatska narodna banka nadzire provedbu Zakona kod banaka i drugih kreditnih
institucija,
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadzire provedbu Zakona kod
sudionika tržišta kapitala, fondova i osiguranja,
Financijski inspektorat Republike Hrvatske nadzire provedbu Zakona, kao
primarni nadzornik, u sektoru tzv. nebankovnih financijskih institucija (mjenjača,
pružatelja usluga transfera novca i dr.), te u sektoru profesionalnih djelatnosti
(odvjetnici, javni bilježnici, računovođe, revizori i porezni savjetnici),
Porezna uprava nadzire provedbu Zakona kod priređivača igara na sreću. Porezna
uprava također provjerava poštuju li domaće pravne i fizičke osobe propisano
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
16
ograničenje naplate u gotovini u iznosu preko 105.000,00 kn., odnosno u
poslovima s nerezidentima u vrijednosti preko 15.000,00 EUR-a,
Carinska uprava nadzire prijenos gotovine preko državne granice.
Tijela kaznenog progona su policija, koja provodi policijske izvide i financijske istrage
kaznenog djela pranja novca postupajući po predmetima iniciranim od strane Ureda, od strane
drugih tijela nadzora, i pokrenutih na vlastitu inicijativu; te državno odvjetništvo, koje
usmjerava rad policije u obradama pranja novca po predmetima Ureda, te po predmetima
drugih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i koordinira rad
drugih nadzornih tijela (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca, 2015).
4.4.2 Pravosuđe
Pravosuđe, u prvom redu, podrazumijeva sudove. Pred sudom se provodi kazneni postupak za
kazneno djelo pranja novca i oduzimanje imovinske koristi, koji su inicirani od strane svih
nadležnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
U pravosuđe pripadaju:
Zakoni i pravilnici,
Mišljenja, preporuke, smjernice za provedbu Zakona o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma,
U svezi stava Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja
korupcije,
Tipologije pranja novca,
Tipologije financiranja terorizma.
4.5 PROCJENA RIZIKA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
Pri analizi i procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma obveznici svrstavaju svoje
stranke odnosno poslovne odnose, transakcije ili proizvode u kategorije koje označuju (HNB,
smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za
kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac, 2012:22):
Nizak rizik,
Srednji rizik,
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
17
Visok rizik.
Najčešći kriteriji rizika su:
Rizik zemlje ili zemljopisni rizik,
Rizik stranke,
Rizik proizvoda/transakcije/poslovnog odnosa.
Metodologija obveznika zasnovana na analizi i procjeni rizika može uzimati u obzir i
elemente rizika koji su specifični za određenu stranku, poslovni odnos, proizvod ili
transakciju te mogu utjecati na povećanje ili smanjenje rizika. Elementi rizika obuhvaćaju
(HNB, Smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
za kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac, 2012:23-24):
Svrhu računa ili poslovnog odnosa,
Iznos sredstava ili opseg transakcija,
Razinu regulacije ili nekog drugog nadzora odnosno režima upravljanja kojemu
podliježe stranka,
Odgovarajući priznati regulatorni sustavi,
Trajanje poslovnog odnosa,
Poznavanje zemlje klijenta, uključujući njezine zakone, propise i pravila,
Upotreba posrednih sredstava unutar trgovačkog društva i drugih struktura koje
nemaju jasno komercijalno ili drugo opravdanje,
Podatke o osobama koje su obveznici u posljednje tri godine dostavljali uredu.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
18
5 TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA
Ovo poglavlje bavi se tipologijom pranja novca iz tuzemne prakse te slučajevima pranja
novca na primjerima iz tuzemne prakse, kao i slučajevima iz tipologija pranja novca iz
inozemne prakse.
5.1 TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA IZ TUZEMNE PRAKSE
Tipologije pranja novca iz tuzemne prakse podrazumijevaju ispostavljanje fiktivnih računa,
aktivnosti vezane uz nerezidente, zlouporabu opojnih droga, lihvarske ugovore, krijumčarenje
ljudi i trgovanje ljudima, prijevare vezane uz trgovanje valutama na deviznom tržištu,
kreditne linije te profesionalne djelatnosti.
5.1.1 Ispostavljanje fiktivnih računa
Najčešći primjer pranja novca u Republici Hrvatskoj jest izdavanje fiktivnih računa. To je,
primjerice, kada inozemno poduzeće ispostavlja račun za usluge (konzultantske, marketinške,
informatičke i sl.) domaćem poduzeću. Postoji sumnja da navedene usluge nisu stvarno
izvršene. Domaće poduzeće obavlja plaćanje računa za navedene usluge doznakom u
inozemstvo. Vrijednost iz računa u poslovnim knjigama domaćeg poduzeća evidentira se kao
trošak i time se umanjuje porezna osnovica za obračun poreza, a inozemno i domaće
poduzeće vlasnički su povezane (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:8).
Razlozi za sumnju su doznake u inozemstvo temeljem računa za usluge za koje se sumnja da
su fiktivne, a moguća poveznica sa predikatnim kaznenim djelima jest utaja poreza
(Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:8).
5.1.2 Aktivnosti vezane uz nerezidente
Primjer vezan uz rezidente jest kad off shore poduzeća ili fizičke osobe stranog državljanstva
doznačuju novčana sredstva iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, u korist računa fizičke
osobe stranog državljanstva (nerezidenta) otvorenog kod hrvatske banke. Dio tako doznačenih
novčanih sredstava ista fizička osoba podiže u gotovini, te u daljnjem tijeku uplaćuje u korist
žiro računa hrvatskog poduzeća čiji je vlasnik, a koje poduzeće se u konačnici pojavljuje kao
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
19
kupac hrvatske nekretnine. Poduzeće ne obavlja nikakvu poslovnu djelatnost (Ministarstvo
financija, Tipologije pranja novca, 2011:10).
Razlozi za sumnju su učestale transakcije. odnosno priljev sredstava iz inozemstva za koji se
ne zna pravi izvor jer su iste izvršene po nalogu off shore poduzeća ili stranih fizičkih osoba,
isplate gotovine, prijenosi na druge račune. Moguća poveznica sa predikatnim kaznenim
djelima jest utaja poreza, gospodarski kriminalitet (Ministarstvo financija, Tipologije pranja
novca, 2011:10).
Drugi primjer jest vezan uz fizičke osobe stranog državljanstva koje borave u Republici
Hrvatskoj i osnivači su pravnih osoba koje se bave trgovačkom djelatnošću te vrše uplate u
gotovini u stranoj valuti u korist vlastitih deviznih računa otvorenih kod hrvatske banke.
Neposredno nakon izvršenih uplata, ista gotovinska novčana sredstva transferiraju se u
inozemstvo, najčešće u državu iz koje dolazi strain državljanin (nerezident), u korist osobnih
računa istih fizičkih osoba, ili pak u korist računa pravnih osoba odnosno poduzeća iz te
strane države (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:11).
Razlozi za sumnju jesu učestali polozi gotovine značajnijih iznosa te istovremeni transfer
sredstava u inozemstvo po nalogu stranih fizičkih osoba odnosno nerezidenata. Moguća
poveznica sa predikatnim kaznenim djelima jest utaja poreza (Ministarstvo financija,
Tipologije pranja novca, 2011:11).
5.1.3 Zlouporaba opojnih droga
Primjerice, nekoliko fizičkih osoba menusobno povezanih rodbinskim i drugim vezama u
duljem vremenskom razdoblju polažu gotovinska novčana sredstva (u iznosu ispod
200.000,00 HRK) u korist vlastitih računa ili pak računa drugih fizičkih osoba s kojima su
povezani, a koji računi su otvoreni kod nekoliko hrvatskih banaka. Dio tako položenih
gotovinskih novčanih sredstava se oročava, a dio se isplaćuje u gotovini. Gotovina je kasnije
iskorištena za kupnju nekretnina i poduzeća u Republici Hrvatskoj. Iste fizičke osobe nisu
zaposlene i nemaju evidentiranih prihoda te su pod sumnjom u počinjenje kaznenog djela
zlouporabe opojnih droga, kao i pod sumnjom da pripadaju organiziranoj kriminalnoj skupini
koja počinjenjem tog kaznenog djela ostvaruje veću imovinsku korist, te stoga postoji sumnja
da novčana sredstva položena u gotovini u bankarski sustav Republike Hrvatske proizlaze iz
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
20
kaznenog djela zlouporabe opojnih droga (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,
2011:12).
Razlozi za sumnju su intenzivno polaganje gotovine u iznosima ispod Zakonom propisanog
Iznosa koji podliježe prijavi Uredu u kraćim vremenskim intervalima tijekom duljeg
vremenskog razdoblja, korištenje računa povezanih fizičkih osoba, te podaci o kriminalnim
aktivnostima sudionika (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:12).
5.1.4 Lihvarski ugovori
Primjerice, tijekom određenog vremenskog razdoblja u tzv. kreditnim uredima u nekoliko
većih gradova u Republici Hrvatskoj, strane fizičke osobe i domaće pravne osobe (vlasnici
kojih su strane fizičke osobe) pojavljuju se kao zajmodavci, dok se kao zajmoprimci
pojavljuju domaće fizičke osobe koje kao osiguranje zajma daju zalog nad vlastitim
nekretninama. Zajmovi se isplaćuju u gotovini, a izvor novčanih sredstava plasiranih u
zajmove domaćim fizičkim osobama nije poznat. Fizičke osobe pri isplati zajma primaju
znatno manje iznose od ugovorenih. Zajmovi se otplaćuju u korist žiro računa domaćih
pravnih osoba koje nisu zajmodavci i u kojima su osnivači i/ili direktori takoner strane fizičke
osobe, te sa tih računa dio primljenih sredstava u gotovini podiže nekoliko domaćih fizičkih
osoba – posrednika, a dio sredstava se prenosi na račune trećih domaćih pravnih osoba koje
takoner nisu zajmodavci i u kojima su osnivači i/ili direktori strane fizičke osobe, te i sa tih
računa sredstva u gotovini podižu iste domaće fizičke osobe (Ministarstvo financija,
Tipologije pranja novca, 2011:14).
Ista domaća fizička osoba koja je podizala sredstva u gotovini s računa domaćih pravnih
osoba, temeljem punomoći je, za strane fizičke osobe, osnovala neke od tih povezanih pravnih
osoba i za njih otvorila poslovne račune (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,
2011:14).
Ista domaća fizička osoba opunomoćena je i po nerezidentnom računu jedne od stranih
fizičkih osoba – osnivača domaćih pravnih osoba davatelja zajmova, te u ime strane fizičke
osobe obavlja konverziju dijela gotovine sa računa domaćih pravnih osoba u stranu valutu.
Sredstva se potom uplaćuju u korist istog nerezidentnog računa jedne od stranih fizičkih
osoba – osnivača domaćih pravnih osoba davatelja zajmova. Nakon toga se sredstva
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
21
doznačuju u korist računa društva u inozemstvu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja
novca, 2011:14).
Razlozi za sumnju su, primjerice, kada domaća fizička osoba podiže gotov novac sa žiro
računa raznih poduzeća nekoliko puta tijekom istog dana kod različitih djelatnika iste
poslovne banke, i to u sveukupnom iznosu od 200.000,00 – 300.000,00 kn u jednom danu, pri
čemu pojedinačni iznos jedne transakcije nije bio već od tzv. zakonskog praga ili propisanog
iznosa koji podliježe prijavi. Moguća poveznica s predikatnim kaznenim djelima jest
prijevara, zaključivanje lihvarskih ugovora, utaja poreza (Ministarstvo financija, Tipologije
pranja novca, 2011:14).
5.1.5 Krijumčarenje ljudi, trgovanje ljudima
Različite domaće fizičke osobe, ili strane fizičke osobe koje borave u Republici Hrvatskoj,
tijekom vremenskog razdoblja od jedne godine putem društva koje obavlja određene usluge
platnog prometa, uključujući i prijenos novca, doznačuju u inozemstvo gotovinska novčana
sredstva, ili su pak primatelji novčanih sredstava iz inozemstva, Primatelji odnosno
pošiljatelji novčanih sredstava su različite fizičke osobe iz različitih zemalja, primjerice,
Rusija, Ukrajina, SAD, Njemačka, Izrael, Nigerija, Mali, Liberija, Ujedinjeni Arapski
Emirati, Portugal, Italija, Moldavija, Kanada, Brazil, Argentina i dr. Za domaće fizičke osobe
u svojstvu pošiljatelja nema evidentiranih primanja koja bi mogla biti izvor gotovinskih
novčanih sredstava kojima isti raspolažu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,
2011:15).
Razlozi za sumnju su slanje gotovog novca posredstvom društva koje obavlja određene usluge
platnog prometa, uključujući i prijenos novca, umjesto korištenja bankovnih računa i usluga
poslovnih banaka, obavljanje većeg broja transakcija u manjim iznosima, različite fizičke
osobe iz različitih zemalja u svojstvu primatelja novčanih sredstava. Moguća poveznica s
predikatnim kaznenim djelima jest krijumčarenje ljudi, trgovanje ljudima, međunarodna
prostitucija (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:15).
5.1.6 Prijevare vezane uz trgovanje valutama na deviznom tržištu
Tijekom odrenenog vremenskog razdoblja nekoliko domaćih fizičkih osoba prikupljaju
novčana sredstva od drugih domaćih fizičkih osoba (uplate od nekoliko tisuća do nekoliko
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
22
stotina tisuća EUR) u svrhu osnivanja banke u većinskom stranom vlasništvu u Republike
Hrvatske. Banka nije osnovana, a prikupljena novčana sredstva su djelomično korištena za
trgovinu devizama. Nekim fizičkim osobama koje su uložile novčana sredstva u osnivanje
banke, uručeni su vrijednosni papiri koji su trebali biti unovčeni, menutim za iste je utvrneno
da su lažni odnosno bezvrijedni. U najvećem dijelu prikupljena novčana sredstva deponirana
su na osobne račune u zemlji i inozemstvu, oročavana, prenošena s jednog računa na drugi,
podizana u značajnim iznosima u gotovini i korištena za kupnju nekretnina u Republici
Hrvatskoj (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:16).
Razlozi za sumnju su velik broj uplata u manjim iznosima ispod zakonskog praga tijekom
kraćeg vremenskog razdoblja te isplate većih iznosa. Moguća poveznica s predikatnim
kaznenim djelima jest prijevara, udruživanje u organiziranu kriminalnu skupinu (Ministarstvo
financija, Tipologije pranja novca, 2011:16).
5.1.7 Kreditne linije
Nekoliko domaćih fizičkih osoba osnivaju domaću pravnu osobu, a kao temeljni kapital ulažu
vlastite nekretnine. Nakon toga u korist deviznih računa istih domaćih fizičkih osoba izvršene
su doznake iz inozemstva u visokim iznosima po nalogu inozemnog poduzeća iz off shore
financijskog centra iz države X, a koje poduzeće administrativno vodi odvjetničko društvo iz
države X. U međuvremenu, osnivač/vlasnik domaće pravne osobe postaje isto inozemno
poduzeće iz off shore financijskog centra iz države X te se na poslovnim udjelima (koji se
sastoje u nekretninama) iste domaće pravne osobe, upisuje založno pravo u korist inozemne
banke kao založnog vjerovnika, a temeljem ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom.
Dakle, proizlazi da je inozemna banka odobrila kredit inozemnom poduzeću iz off shore
financijskog centra iz države X, a koje inozemno poduzeće je potom ista novčana sredstva
koristila za kupnju poslovnih udjela hrvatskog poduzeća, a koji poslovni udjeli se sastoje od
nekretnina. Isto odvjetničko društvo iz države X administrativno upravlja brojnim drugim off
shore poduzećima osnovanim na istoj adresi u državi X, koje off shore poduzeća doznačuju
novčana sredstva u Republiku Hrvatsku. Stvarni vlasnik brojnih off shore poduzeća je
domaća fizička osoba, koja je u međuvremenu kazneno procesuirana (Ministarstvo financija,
Tipologije pranja novca, 2011:17).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
23
Razlozi za sumnju su doznake iz inozemstva iz off shore financijskog centra po nalogu off
shore poduzeća. Moguća poveznica sa predikatnim kaznenim djelima jest zlouporaba položaja
i ovlasti, druga koruptivna kaznena djela (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,
2011:17).
5.1.8 Profesionalne djelatnosti
U korist tekućeg računa domaće fizičke osobe koja obavlja profesionalnu djelatnost2 vrše se
uglavnom bezgotovinske uplate po nalogu pravnih i fizičkih osoba. Kod iste banke ista
domaća fizička osoba ima otvoren i poslovni žiro račun kao osoba koja obavlja profesionalnu
djelatnost. S tekućeg računa vrše se gotovinske isplate, nakon čega se ista sredstva uplaćuju u
korist žiro računa, ili se novčana sredstava sa tekućeg računa bezgotovinski prenose u korist
žiro računa kao pozajmica (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:19).
Razlozi za sumnju su korištenje tekućeg računa u poslovne svrhe. Moguća poveznica s
predikatnim kaznenim djelima jst utaja poreza kao posljedica korištenja tekućeg računa u
poslovne svrhe u cilju neevidentiranja stvarno ostvarenog prihoda (Ministarstvo financija,
Tipologije pranja novca, 2011:19).
5.2 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA NA PRIMJERIMA IZ TUZEMNE PRAKSE
Slučajevi pranja novca na primjerima iz tuzemne prakse koji su obrađeni u ovom radu su
slučaj „LTD“, slučaj Germany“ te slučaj „Cash“.
Shematski prikaz slučaja „LTD“ koji je obrađen u nastavku pokazuje što ured poduzima kroz
analitičko-obavještajnu obradu sumnjivih transakcija u okviru konkretnog slučaja sa sumnjom
na pranje novca, a prije prosljeđivanja slučaja na daljnje postupanje nadležnim tijelima. Ispod
navedena shema pokazuje koliko mogu biti kompleksni i složeni slučajevi sa sumnjom na
pranje novca3.
2 Osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti jesu pravne i fizičke osobe koje djeluju u okviru svojih
profesionalnih djelatnosti, a to su: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni
revizor, fizičke i pravne osobe koje obavljaju računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja. 3 U prikazanim slučajevima su konkretne pojedinosti promijenjene ili izbrisane zbog sigurnosnih razloga, kao i
zaštite osobnih podataka sudionika slučaja.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
24
5.2.1 Slučaj „LTD“
Slučajevi pranja novca na primjerima iz tuzemne prakse podrazumijevaju sumnjive
transakcije povezane s doznakama u i iz inozemstva po nerezidentnom računu off shore
poduzeća, pri čemu je predikatno kazneno djelo financijske prijevare počinjeno u inozemstvu
(Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).
Slučaj „LTD“ sa sumnjom na pranje novca podrazumijeva sumnjive transakcije povezane s
transferima u/iz Republike Hrvatske preko nerezidentnih računa off shore poduzeća „LTD“.
Ukupna vrijednost transakcija 2.000.000,00 USD. U ovom je slučaju je obveznik (banka)
Uredu prijavila sumnjive transakcije povezane s transferima u/iz Republike Hrvatske preko
nerezidentnih računa otvorenih u dvije banke u Republici Hrvatskoj od strane off shore
poduzeća „LTD“ (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).
Analizom transakcija i drugih podataka pribavljenih od izvora u Republike Hrvatske i od
stranih financijsko-obavještajnih jedinica Ured je potvrdio sumnju banke da u konkretnom
slučaju postoji sumnja na pranje novca (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,
2011:21).
Predmet je iniciran temeljem obavijesti sumnjivim transakcijama koje je Uredu dostavila
banka X iz Republike Hrvatske za loro i nostro doznake koje su izvršavane preko
nerezidentnog bankovnog računa off shore poduzeća „LTD“ u istoj banci (Ministarstvo
financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).
Ured je utvrdio da je off shore poduzeće „LTD“ na svoj nerezidentni račun primala devizne
doznake iz inozemstva u ukupnom iznosu od cca 2,0 milijuna USD ( iz SAD-a, Švedske,
Švicarske, Danske, Norveške, Njemačke, Cipra, Rep. Irske, Luxemburga, Vel. Britanije,
Nizozemske, Sjeverne Irske, Francuske, Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata ) od više
fizičkih i pravnih osoba (menu kojima su bile i značajne doznake od fizičke osobe AB
američkog državljanina). Potom je fizička osoba AB doznačavala navedena sredstva na
račune više fizičkih i pravnih osoba u više zemlja, primjerice, u SAD, Kanadu, Španjolsku,
Vel. Britaniju, Švicarsku, Monako, Južnoafričku Republiku, Dominikansku Republiku, St.
Kitts & Nevis i Bahame (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).
Nakon kraćeg vremena off shore poduzeće „LTD“ je otvorila još jedan nerezidentni račun kod
druge hrvatske banke Y preko kojega na istovjetan način, putem loro i nostro doznaka,
transferira sredstva u prethodno navedene zemlje. Osim toga utvrneno je da je banci X off
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
25
shore poduzeće „LTD“ povjerila dionice poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na skrb
koje je stekla u inozemstvu. Po nalogu off shore poduzeća „LTD“ banka X prodaje dionice na
domaćem tržištu vrijednosnih papira i tako ostvarena kunska sredstva odmah konvertira u
USD i odobrava nerezidentni račun off shore poduzeća „LTD“. Nakon toga off shore
poduzeće „LTD“ daje nalog za transfer tih sredstva u inozemstvo (Ministarstvo financija,
Tipologije pranja novca, 2011:21).
Suradnjom s inozemnim uredima (financijsko obavještajnim jedinicama) (FIU Austrije, FIU
SAD, FIU Švicarske) i Interpolom (IP BERN, IP BEČ, IP LONDON, IP WASHINGTON, IP
WIESBADEN, IP COPENHAGEN) utvrneno je da je fizička osoba AB osumnjičena za
pranje novca i tešku kranu u SAD-u, te da je za njom izdan odgovarajući nalog za uhićenje. U
Velikoj Britaniji se provodi istražni postupak protiv fizičke osobe AB zbog investicijskih
prijevara, dok njemačke i švicarske vlasti istražuju istu osobu zbog sumnje u pranje novca
(Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).
Karakteristike slučaja jesu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:22-23):
Za pranje novca se koriste ''mostni'' računi preko kojih se samo vrši transfer
sredstava iz jedne države u drugu da bi se stekao privid legalnosti transakcija,
Off shore poduzeće „LTD“ prima doznake na nerezidentne račune u bankama u
Republici Hrvatskoj najčešće od pravnih i fizičkih osoba iz SAD odnosno tako
primljena sredstva najčešće doznačuje pravnim i fizičkim osobama u SAD i
Kanadu (nelogične i ekonomski neopravdane transakcije jer se isto može učiniti
transferom unutar SAD ili direktnom doznakom u Kanadu),
Off shore poduzeće „LTD“ povremeno doznačava sredstva sa svojih nerezidentnih
računa otvorenih u bankama u Republici Hrvatskoj na svoje račune otvorene u
bankama u drugim državama kao npr. u Dominikansku Republiku ili u SAD;
Poduzeća koja otvaraju nerezidentne („mostne“ račune ili koje doznačavaju i
primaju sredstva preko takvih računa su obično osnovane (registrirane) u off shore
zonama i nemaju uspostavljene poslovne odnose s gospodarskim poduzećima
države u kojoj je račun otvoren,
Uobičajeno je da loro doznake (doznake iz inozemstva) na račun stižu u usitnjenim
doznakama jednih fizičkih i pravnih osoba, dok se nostro doznakama (doznakama
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
26
u inozemstvo) okrupnjena sredstva transferiraju drugim fizičkim i pravnim
osobama,
U pranje novca i prijevare je uobičajeno uključeno više fizičkih i pravnih osoba i
banaka u različitim državama, a imena fizičkih osoba kojima se koriste u slučaju
pranja novca i prijevara su često izmišljena (obično sadrže dva imena i prezime,
odnosno više imena i prezimena) ili se koriste imena ljudi koji su spremni za male
provizije dati svoje račune na korištenje.
Prema podacima inozemnih financijsko-obavještajnih jedinica fizička osoba AB (koja je
doznačavala sredstva na nerezidentni račun off shore poduzeća „LTD“) osumnjičena je za
pranje novca i financijske prijevare u inozemstvu i za njom je raspisana tjeralica.
Na slici 3. prikazana je karta povezanosti u slučaju offshore poduzeća „LTD“.
Slika 3. Karta povezanosti u slučaju offshore poduzeća „LTD“
Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2011). Ured za sprječavanje pranja novca
(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije pranja novca [Online]. Zagreb: Ministarstvo
financija Republike Hrvatske. Str. 23. Dostupno na URL:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf [pristupljeno: 08.01.2015.]
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
27
5.2.2 Slučaj “Germany”
Ispod su prikazane karakteristike slučaja “Germany” te rezultati postupanja.
Karakteristike slučaja su (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:22-23):
Doznakom u inozemstvo transferirana su novčana sredstva po nalogu stranog
državljana iz hrvatske banke u inozemstvo u korist računa kćerke nalogodavatelja
otvorenog u inozemstvu,
Postoji sumnja da je predmetni nalogodavatelj umiješan u počinjenje kaznenog
djela stavljanja u promet narkotika u inozemstvu,
Evidentiran je i fizički prijenos stranih novčanih sredstava preko državne granice,
Evidentirani su i polozi strane efektive u različitim valutama u dužem vremenskom
razdoblju u korist računa otvorenog u jednoj hrvatskoj banci, a koja su u trenutku
izvršavanja navedenih pologa konvertirana u druge valute te potom kratkoročno
oročavana,
Nakon razoročavanja, sredstva su uplaćivana na račune drugih fizičkih osoba,
među kojima je bilo dvoje umirovljenika,
Navedene fizičke osobe nisu imale evidentiranih primanja, niti pokriće da novčana
sredstva na njihovim računima potječu iz legalno obavljanih djelatnosti u
Republici Hrvatskoj (npr. prihod od prodaje nekretnina).
Rezultat postupanja jest sljedeći (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:22-
23):
Ured je o sumnjivim transakcijama obavijestio Državno odvjetništvo Republike
Hrvatske s prijedlogom za blokadu izvršenja sumnjive/sumnjivih transakcija,
temeljem čega je otvorena istraga, te je na prijedlog Ureda i Odvjetništva, istražni
sudac donio rješenje o blokadi sredstava u iznosu od preko 2,5 milijuna USD.
Pravomoćnom sudskom presudom izrečene su kazne za kazneno djelo iz čl. 279.
Kaznenog zakona Republike Hrvatske te oduzimanje preko 2,5 milijuna USD.
Slučaj „Germany“ grafički je prikazan na slici 4.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
28
Slika 4. Grafički prikaz slučaja „Germany“
Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2011). Ured za sprječavanje pranja novca
(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije pranja novca [Online]. Zagreb: Ministarstvo
financija Republike Hrvatske. Str. 26. Dostupno na URL:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf [pristupljeno: 08.01.2015.]
5.2.3 Slučaj “Cash”
Ispod su prikazane karakteristike slučaja “Cash” te rezultat postupanja.
Karakteristike slučaja su sljedeće (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:31):
Priljevi iz inozemstva izvršeni su u korist hrvatskog poduzeća po nalogu strane
pravne osobe,
Strana pravna osoba koja je doznačavala sredstva je predmet istrage zbog sumnje u
moguće nezakonite aktivnosti, a njeni osnivači su strane fizičke osobe i poduzeća
registrirana za poslovanje nekretninama,
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
29
Domaća fizička osoba podiže gotovinu sa računa hrvatskog poduzeća koji je
primatelj novčanih sredstava iz inozemstva, te sa računa još jednog hrvatskog
poduzeća,
Dio sredstava transferiran je u korist računa pravne osobe u inozemstvu , a jedan
dio je uplaćivan na poslovni račun drugog hrvatskog poduzeća s kojeg su također
podizana gotovinska novčana sredstva,
Opseg poslovanja hrvatskog poduzeća ne odgovara vrijednosti priljeva iz
inozemstva.
Obzirom da gotovinska novčana sredstva podignuta s poslovnih računa hrvatskih poduzeća
potječu od priljeva iz inozemstva izvršenih po nalogu stranog poduzeća koje je u inozemstvu
bilo pod istragom zbog sumnje na moguće ilegalne aktivnosti, ured je ocijenio da u svezi istih
transakcija postoji sumnja i na moguće pranje novca te o istome obavijestio nadležna državna
tijela, a podatke utvrđene analitičkom obradom dostavio i stranoj financijsko - obavještajnoj
jedinici te od iste zatražio detaljnije podatke o ishodu istrage koja se vodila protiv stranog
poduzeća u inozemstvu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:31).
5.3 SLUČAJ IZ TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA IZ INOZEMNE PRAKSE
Ispod je ilustriran primjer slučaja pranja novce iz inozemne prakse, i to vezanog uz
profesionalne djelatnosti. Osim toga, isto se može dogoditi i vezano uz sektor osiguranja,
sektor vrijednosnih papira te nefinancijski sektor.
5.3.1 Primjer slučaja vezan uz profesionalne djelatnosti
Fizička osoba – pripadnik kriminalnog miljea s visokim prihodima angažira usluge jednog
odvjetničkog društva, predstavlja se kao poslovni čovjek i obrazlaže da želi kupiti luksuzno
plovilo. Odvjetničko društvo je slijedom toga angažirano da za klijenta pronane odgovarajući
brod. Ista fizička osoba uplaćuje novčana sredstva, koja predstavljaju prihod stečen
počinjenjem kaznenog djela u iznosu od 15 milijuna USD na račun odvjetničkog društva. U
iznos je uključena i naknada za odvjetničku uslugu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja
novca, 2011:36).
Razlozi za sumnju su: ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca u odvjetničkom društvu
transakciju je ocijenila sumnjivom zbog visokog iznosa, a takoner je putem tiskovina
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
30
upoznata sa navodima da je riječ o osobi koja se povezuje sa kriminalnim miljeom, te je o
istome obavijestila financijsko-obavještajnu jedinicu u svojoj zemlji (Ministarstvo financija,
Tipologije pranja novca, 2011:36).
Grafički prikaz slučaja pranja novca iz inozemne prakse vezan uz profesionalne djelatnosti
vidljiv je na slici 5.
Slika 5. Grafički prikaz slučaja pranja novca iz inozemne prakse vezan uz profesionalne
djelatnosti
Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2011). Ured za sprječavanje pranja novca
(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije pranja novca [Online]. Zagreb: Ministarstvo
financija Republike Hrvatske. Str. 36. Dostupno na URL:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf [pristupljeno: 08.01.2015.]
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
31
6 TIPOLOGIJE FINANCIRANJA TERORIZMA
Ovo poglavlje bavi se slučajevima iz tipologija financiranja terorizma iz inozemne prakse te
financijskim potrebama terorističkih organizacija.
6.1 SLUČAJEVI IZ TIPOLOGIJA FINANCIRANJA TERORIZMA IZ INOZEMNE
PRAKSE
Slučajevi iz tipologija financiranja terorizma iz inozemne prakse podrazumijevaju korištenje
dobrotvornih organizacija, zlouporabu zakonitih poslovnih aktivnosti, samofinanciranje,
korištenje novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela (prikupljanje novčanih sredstava
krijumčarenjem narkotika, prikupljanje novčanih sredstava prijevarama s kreditnim karticama
te prikupljanje sredstava prijevarama s čekovima), korištenje državnih sponzorstava, tzv.
sigurnih zaklona i tzv. propalih država, zatim korištenje financijskog sustava, korištenje
trgovinskog sustava i korištenje fizičkog prijenosa novčanih sredstava (Ministarstvo financija,
Tipologije financiranja terorizma, 2012:15).
U ovom radu bit će obrađene samo neki slučajevi od gore spomenutih.
6.1.1 Korištenje dobrotvornih organizacija
Primjer korištenja dobrotvornih organizacija dan je u obliku zlouporabe zakonite dobrotvorne
organizacije te korištenja lažne dobrotvorne organizacije.
6.1.1.1 Zlouporaba zakonite dobrotvorne organizacije
Prijava sumnjive transakcije podnesena je nakon što je osoba A pokušala položiti značajan
iznos gotovinskih sredstava na račun dobrotvorne organizacije po kojem je navedena osoba
imala ovlaštenje sa uputom da se sredstva dalje prenesu javnom bilježniku u svrhu plaćanja
predujma za kupovinu nekretnine (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma,
2012:15).
Istraga je otkrila slijedeće (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma,
2012:15):
Uplate na račun dobrotvorne organizacije sastojale su se od više pologa gotovine
(vjerojatno donacije), ali i uplata izravno sa računa osobe A. Otkriveno je da je u
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
32
korist osobnog računa osobe A izvršen veći broj pologa gotovine koja gotovina je
odgovarala donacijama dobivenih od pojedinaca.
Transakcije isplate koje su izvršene po računu odnosile su se na prijenose u korist
neprofitne organizacije (NGO) i međunarodne transfere u korist računa osobe B.
Policijski izvori su otkrili da je osoba A bila povezana sa osobom B te pojedincima
koji su bili poznati po terorističkim aktivnostima.
Nadležna državna tijela procijenila su da je dobrotvorna organizacija, koja je
nastavila s ispunjavanjem važne društvene funkcije, bila iskorištavana i na način
da je poslužila kao «paravan» za prikupljanje sredstva i kao «sredstvo prenošenja»
u svrhu preusmjeravanja tih sredstava prema poznatim teroristima, suradnicima
osobe A.
Ovaj slučaj pokazuje ranjivost sektora neprofitnih organizacija odnosno udruga s posebnim
naglaskom na dobrotvorne organizacije čija se osnovna svrha postojanja zloupotrebljava u
svrhe financiranja terorizma. Značajan rizik od zlouporabe u svrhu financiranja terorizma
postoji zbog lošeg upravljanja takvim organizacijama (koje nisu usmjerene na stvaranje
profita, pa je tako i sama control njihovog poslovanja što od strane vlasničke strukture, a što
od strane nadležnih državnih tijela, slabija) kao i zbog postojanja značajnih gotovinskih
pologa (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:15).
6.1.1.2 Korištenje lažne dobrotvorne organizacije
Dobrotvorna organizacija sa uredom u Rusiji privukla je pažnju nadležnih državnih tijela
nakon što su ih kreditne institucije obavijestile o sumnjivim transakcijama koje nisu bile u
skladu sa postavljenim ciljeva neprofitne dobrotvorne organizacije I značajno su odstupale od
stvarnih troškova iste organizacije. Ista dobrotvorna organizacija poznata je otprije po
nepodnošenju izvješća nadležnim poreznim tijelima (Ministarstvo financija, Tipologije
financiranja terorizma, 2012:16).
Istraga je pokazala da su sa računa dobrotvorne organizacije izvršeni transferi ovčanih
sredstva u korist računa očigledno fiktivnih ili lažnih entiteta, te nakon toga ista novčana
sredstva isplaćivana su u gotovini, te prenijeta nezakonito naoružanim militantima
(Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:16).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
33
6.1.2 Zlouporaba zakonitih poslovnih aktivnosti
Zlouporaba zakonitih poslovnih aktivnosti može se dogoditi preusmjeravanjem sredstava iz
zakonitih poslovnih aktivnosti te razotkriti praćenjem promjena na računu, čime se otkriva
aktivnost financiranja terorizma.
6.1.2.1 Preusmjeravanje sredstava iz zakonitih poslovnih aktivnosti
U korist osobnog računa osobe A (direktor ugostiteljskog objekta – restorana) redovito su
pristizali čekovi od poduzeća B koja se bavila drvenim paletama, kao I značajni polozi
gotovine. Po računu osobe A nisu se odvijale uobičajene financijske aktivnosti kao primjerice
plaćanje izdataka za hranu, putovanja i slično. Sa bankovnog računa poduzeća B ujedno je
podizana gotovina značajnijih iznosa i to između 500.000,00 EUR i 1 milijun EUR-a
(Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:16).
Banci u kojoj je osoba A posjedovala račun postala je sumnjiva nespojivost zanimanja osobe
A i prirode poslova poduzeća B, te je Banka podnijela Obavijest o sumnjivim transakcijama
financijsko-obavještajnoj jedinici. Analitička obrada financijsko-obavještajne jedinice otkrila
je da su pojedinci o kojima se radilo bili povezani sa pokretom Salafista, te je slučaj
proslijeđen tužiteljstvu radi šire istrage (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja
terorizma, 2012:16).
6.1.2.2 Praćenjem promjena na računu otkrivena aktivnost financiranja terorizma
Rutinsko praćenje bankovnog računa poduzeća koje se bavilo bravarijom otkrilo je odljev
financijskih sredstava velikog obima koje je bilo nerazmjerno uobičajenoj poslovnoj
aktivnosti te vrste poslovanja. Poduzeće je također pojedincima izdavala čekove koji su bili
povezani sa organizacijama koje su branile zatvorenike koji su bili optuženi za teroristička
djela (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:17).
Analitička obrada financijsko-obavještajne jedinice otkrila je vezu između poduzeća koje se
bavilo bravarijom sa radikalnim pokretima; pojedinci su slali novčane pošiljke između sebe,
kao i zatvorenicima i drugim pojedincima koji su bili evidentirani u policijskim bazama
podataka. To je potaknulo širu istragu od strane pravosudnih tijela (Ministarstvo financija,
Tipologije financiranja terorizma, 2012:17).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
34
6.1.3 Korištenje novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela – prikupljanje novčanih
sredstava krijumčarenjem narkotika
Prikupljanje novčanih sredstava krijumčarenjem narkotika može se događati kroz prikupljanje
novca prodajom droge, kada se teroristička organizacija financira prihodima od krijumčarenja
droge te kada ista iznuđuje novac od krijumčara droge.
6.1.3.1 Teroristička organizacija prikuplja novac prodajom droge
Od 1990. godine osoba A upravljala je međunarodnom organizacijom koja se bavi ilegalnom
trgovinom heroinom (u daljnjem tekstu: organizacija) odgovornom za proizvodnju i
distribuciju milijune vrijednim heroinom iz Afganistana i Pakistana. Organizacija je zatim
organizirala transport heroina sakrivenog u putnim torbama, odjeći i kontejnerima iz
Afganistana i Pakistana u Sjedinjene Američke Države, uključujući i grad New York. Kada bi
heroin stigao u SAD, zaprimali su ga I distribuirali članovi organizacije. Ti suučesnici bi tada
dogovarali pranje novčanih sredstava dobivenih prodajom heroina i slanje novca natrag osobi
A na način da su koristili nekoliko uvozno-izvoznih komercijalnih poduzeća koja bi
transferirale ista novčana sredstva. Sredstva su bila plasirana u financijski sustav kao prihod
i/ili troškovi povezani sa poslovanjem i temeljem tog pokrića su transferirana (Ministarstvo
financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:18).
Organizacija je bila usko povezana sa Talibanima u Afganistanu. Tijekom njihove suradnje
organizacija je pružala financijsku pomoć Talibanima. Naime, od 1994 I 2000. godine,
organizacija je prikupljala prihod od prodaje heroina u Sjedinjenim Američkim Državama za
Talibane u Afganistanu. U zamjenu za financijsku pomoć, Talibani su za Organizaciju štitile
nasade opijuma, laboratorije za pripremu heroina, transportne rute te njene članove i
suradnike (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:18).
6.1.3.2 Teroristička organizacija se financira prihodima od krijumčarenja droge
Tijekom istrage povezane sa uvozom kokaina iz Južne Amerike u Europu, financijsko-
obavještajna jedinica je utvrdila da je organizacija uključena u krijumčarenje narkotika
koristila novčane transfere za slanje sredstava iz Nizozemske u Paragvaj i Brazil, te
investirala u trgovinu narkoticima i ostvarila prihod u Libanonu. Policijska istraga je ukazala
da je profit iskorišten za financiranje terorističke organizacije (Ministarstvo financija,
Tipologije financiranja terorizma, 2012:18).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
35
6.1.3.3 Teroristička organizacija iznuđuje novac od krijumčara droge
Istraga i procesuiranje koje je provedeno od strane turskih nadležnih tijela otkrila je da je
krijumčarenje narkotika glavni izvor financiranja terorističke organizacije. Droga je uzgajana
u Pakistanu, Afganistanu i Iranu odakle je dostavljana u Europu putem poznatih članova
organizacije, putem njihovih suradnika i putem drugih neodređenih militanata (Ministarstvo
financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:19).
2007. godine uhićeno je više od 10 članova organizirane terorističke grupe I zaplijenjeni su
visoki iznosi novca. Istraga i svjedočanstva ovih članova otkrilo je da je organizacija
iznuđivala novac od krijumčara na točkama ulaza u Sjeverni Irak u obliku «poreza» koji je
iznosio oko 7% vrijednosti krijumčarene robe. Grupe su također prikupljale novac od svake
osobe i automobila koji su prelazili “carinsku točku” . Takva jedna «carinska točka»
oprihodovala bi tjedno između 20.000,00 -30.000,00 USD. Jedan član grupe je izjavio da se
najveći dio prihoda grupe odnosio na novac prikupljen „oporezivanjem“ krijumčara narkotika
(Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:19).
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
36
7 ZAKLJUČAK
Pranje novca vrlo je ozbiljan problem svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog. Što je još
gore, neprestano se pronalaze novi načini pranja novca, financijski i nefinancijski kanali
distribucije „prljavog“ novca, pranje novca se proširuje na sektor nekretnina te osiguranja i
zalazi u svaku poru gospodarstva.
Današnji „kriminalci“ skrivaju se iza raznih tehnika i transakcija koje je vrlo teško otkriti,
koriste više posrednika, usitnjuju transakcije na manja financijska sredstva, mijenjaju oblike
novca, a u svemu tome, koriste se savjetima vrhunskih stručnjaka iz područja bankarstva.
Stoga ne čudi što je takav prekršaj vrlo teško razotkriti i dokazati. Potrebno je stalno
nadograđivati i slijediti preporuke za sprječavanje pranja novca, pokušati poboljšati postojeće
zakone, modernizirati sustav sprječavanja pranja novca, ali i sustav sprječavanja financiranja
terorizma, jer se isti financira upravo – „prljavim“ novcem.
Zakon o sprječavanju pranja novca Republike Hrvatske ima preventivni karakter te, iako se
sadržajno svi članci tog zakona odnose na sprječavanje pranja novca, isti se odnosi i na
sprječavanje financiranja terorizma. Također, ne treba zanemariti ulogu Hrvatske narodne
banke, koja temeljem raznih sporazuma sudjeluje s domaćim i inozemnim tijelima u
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Borba protiv „prljavog“ novca i terorizma sve više postaje međunarodni problem, stoga se
mnoge države usklađuju s međunarodnim standardima kako bi zajedničkim snagama pokušale
polučiti sinergijski efekt. To zahtijeva inovativne metode, kako u nacionalnim, tako i u
međunarodnim okvirima.
Pranje novca i terorizam neće nikada izumrijeti, samo je potrebno stvoriti što izazovnije
prepreke kriminalu i pokrenuti kooperaciju svih tijela međusobno, kako unutar, tako i izvan
države, što je najefektivnije rješenje minimiziranja šteta nastalih pranjem novca.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
37
LITERATURA
Knjige:
1. Cvjetković B. (2002). Terorizam, sredstva i posljedice. Split: Kupola Laus. Str. 11.
2. Dremel, N. (2012). Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Zagreb: RRIF-
plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge
3. Trlek, M., Filjak T., Zelić A. (2002). Psihologija terorizma. Zagreb: Katedra vojne
psihologije Učilišta Hrvatske kopnene vojske "Fran Krsto Frankopan", Odjel za vojnu
psihologiju, Uprava za odnose s javnošću i informiranje MORH
Internet:
1. Bagović, K. (2012). Mjere sprječavanja pranja novca prema Zakonu o sprječavanju
pranja novca i financiranju terorizma i Općim smjernicama [Online]. Zagreb: IUS-
Info. Dostupno na URL: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=13294
[pristupljeno: 08.01.2015.]
2. Bejaković, P. (2009). O pranju novca [Online]. Dubrovnik: Effect d.o.o. Dostupno na
URL: http://www.effect-
dubrovnik.com/index.php?option=com_content&view=article&id=163:o-pranju-
novca&catid=46:ekonomija&Itemid=101 [pristupljeno: 07.01.2015.]
3. Gegić, V., Obradović, N. (2006). Terorizam i povijest terorizma [Online]. Zagreb:
Hrvatski vojnik, broj 106. Dostupno na URL: http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-
vojnik/1062006/terror.asp [pristupljeno: 07.01.2015.]
4. Kult (2012). Terorizam – najveća prijetnja svjetskom miru [Online]. Dostupno na
URL: http://kult.com.hr/rubrike/zabava/933-terorizam-najveca-prijetnja-svjetskom-
miru.html [pristupljeno: 07.01.2015.]
5. Limun (2015). Leksikon [Online]. Dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=26418
[pristupljeno: 05.01.2015.]
6. Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2015). Ured za sprječavanje pranja novca
[Online]. Dostupno na URL: http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca
[pristupljeno: 08.01.2015.]
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
38
7. Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2012). Ured za sprječavanje pranja novca
(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije financiranja terorizma [Online].
Zagreb: Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Str. 5., 7.-13., 15.-24. Dostupno
na URL: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20FT-HR.pdf [pristupljeno:
09.01.2015.]
8. Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2011). Ured za sprječavanje pranja novca
(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije pranja novca [Online]. Zagreb:
Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Str. 3.-6., 8.-30., 36.-49. Dostupno na
URL: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf [pristupljeno:
08.01.2015.]
9. Poslovni.hr (2015). Leksikon [Online]. Dostupno na:
http://www.poslovni.hr/leksikon/pranje-novca-1914 [pristupljeno: 06.01.2015.]
10. Pranje novca (2015). Nepoznati autor [Online]. Str. 28.-30. Dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/419791.Doktorska_disertacija.doc [pristupljeno:
06.01.2015.]
11. Što je terorizam (2015). Nepoznati autor [Online]. Dostupno na: http://www.os-
popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.html [pristupljeno: 06.01.2015.]
12. Wikipedia (2015). Slobodna enciklopedija [Online]. Dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pranje_novca [pristupljeno: 05.01.2015.]
13. Wikipedia (2015). Slobodna enciklopedija [Online]. Dostupno na:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Terorizam [pristupljeno: 05.01.2015.]
14. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (2012). NN 87/08, 25/12.
[Online]. Dostupno na URL: http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-
sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma [pristupljeno:
07.01.2015.]
Ostalo:
1. Nastavni materijali iz kolegija: Revizija financijskih institucija, Ekonomski fakultet
Osijek, 2014.
Seminarski rad
Helena Vrtarić
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
39
POPIS SLIKA
Slika 1. Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj .... 12
Slika 2. Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske ... 14
Slika 3. Karta povezanosti u slučaju offshore poduzeća „LTD“ ............................................. 26
Slika 4. Grafički prikaz slučaja „Germany“ ............................................................................ 28
Slika 5. Grafički prikaz slučaja pranja novca iz inozemne prakse vezan uz profesionalne
djelatnosti ................................................................................................................................. 30