novosti 1

broj 2/veljaèa 2004.

Sveuèilište u ZagrebuSveuèilišni raèunski centar

www.srce.hr/novosti

Srce je nositelj infrastrukturnog dijela CRO-GRID projekta kojim se postavljaju temelji zaizgradnju nacionalne raèunalne infrastrukture

temeljene na grid tehnologiji

NOVE TEHNOLOGIJE

Globalni informacijskiprostor weba iznimno je

velik, složen i bogat razno-likim sadržajima, ali istodo-bno i neuređen. Mrežni izvoriinformacija odlikuju se distri-buiranošću i dinamičnošćusadržaja pa je upravljanjeinternetskim informacijskimprostorom teško i ograničeno.

Istraživanja kojima se na-stoji izmjeriti globalni webprostor svode se na procjenenjegove stvarne veličine. Di-namičnost i distribuiranostsadržaja čini prostor webapotencijalno beskonačnim pase većina mjerenja obavlja najasno definiranim uzorcima,odnosno uz jasna ograničenja.

Osim toga, web tehnologijekoje omogućuju dinamičnokreiranje web stranica kao re-zultata interakcije s korisni-kom i ograničavanje pristupadijelovima prostora weba upo-rabom odgovarajućih autenti-kacijskih i autorizacijskih me-hanizama dodatno otežavajuautomatizirano pobiranje re-sursa, pa tako i mjerenje ukup-nog prostora weba.

Za takve “skrivene” resurseuveden je termin “dubinskog”weba (engl. Deep Web, Invisi-ble Web). Postoje procjene ka-ko je dubinski web globalno400 do 550 puta veći od “po-vršinskog” weba (engl. SurfaceWeb, Indexable Web) � (str 3)

PROJEKTI - MJERENJE HRVATSKOG WEB PROSTORA

Provedenim mjerenjima prikupljeni su temeljnipodaci nužni za svaku daljnju, složeniju analizu,prikupljanje, kao i istraživanje mrežno dostupneelektronièke graðe u hrvatskom web prostoru

U prosincu 2003. godine

potpisan je ugovor izme-

đu Ministarstva znanosti i

tehnologije (sada Ministarstva

znanosti, obrazovanja i špor-

ta) i Sveučilišnog računskog

centra o implementaciji pro-

jekta “Izgradnja računalne

infrastrukture utemeljene na

grid tehnologiji za potrebe

poliprojekta CRO-GRID”

(skraćeno CRO-GRID Infra-

struktura). Time je Srce po-

stalo nositelj projekta na čijoj

je pripremi sudjelovalo dvade-

set znanstvenika s desetak in-

stitucija. Pripreme su trajale

gotovo dvije godine, a potpi-

sani trogodišnji ugovor “te-

žak” je 3 milijuna kuna.

CRO-GRID Infrastruktu-

ra dio je velikog, složenog

tehnologijsko-istraživačkog

razvojnog projekta Ministar-

stva koji se zove CRO-GRID.

Taj se poliprojekt još �(str 2)

Koliko je velik hrvatski web?

novostiISSN 1334-5109

Poèinjemo graditihrvatski GRID

Iz sadržaja

U Srce je stigao novi Cisco usmjerivač serije 12000 GSR6.Predstavljat će središnji usmjerivač u budućoj GigaCARNetmreži, povezujući usmjerivače ostalih regionalnih čvorištagigabitne (1.2 Gbit/s) međunarodne veze na GÉANT mrežu.

(V.Rabljenović)

KRENUO GigaCARNet

Srcaši u radnim skupinama GÉANT-a str 2

Suradnja Srca i CARNeta str 4

Novi sadržaji obnovljene zgrade Srca str. 6

Iz studentske sobe na Internet str 8

novosti2

� Poèinjemo graditi hrvatski GRID (nastavak)

sastoji od projekata pod na-

zivom CRO-GRID Posredni-

čki sustavi (nositelj je Fakultet

elektrotehnike i računarstva u

Zagrebu) i CRO-GRID Apli-

kacije (nositelj je Institut

Ruđer Bošković).

Na projektu CRO-GRID

Infrastruktura, uz Srce koje je

nositelj projekta, sudjeluju

Institut Ruđer Bošković, Fa-

kultet elektrotehnike, strojar-

stva i brodogradnje iz Splita,

Elektrotehnički fakultet iz

Osijeka te Građevinski i Te-

hnički fakultet iz Rijeke. Pro-

jektni tim sastoji se od dvade-

setak stručnjaka iz različitih

područja informacijske tehno-

logije, a iz Srca su to glavni is-

traživač, 4 istraživača, 2 mla-

da istraživača i 3 tehničara.

CRO-GRID Infrastruktu-

ra je projekt kojemu je cilj

izgraditi prvu grid infrastruk-

turu u Hrvatskoj. Ona će

prije svega biti temelj za ra-

zvojne poslove ostalim projek-

tima CRO-GRID-a. Uz to,

cilj projekta je i stjecanje zna-

nja i praktične stručnosti u

području distribuiranog pro-

cesiranja, definiranje standar-

da za izgradnju GRID infra-

strukture za potrebe akadem-

ske i istraživačke zajednice u

Hrvatskoj, te stvaranje testno-

razvojnog okruženja za refe-

ralni centar za klasterske i grid

tehnologije u Srcu, koje će u

te svrhe koristiti osam dvo-

procesorskih PC-a.

Projekt će trajati tri godi-

ne. U vrijeme trajanja projek-

ta obavit će se ispitivanje i od-

ređivanje najpogodnije kla-

sterske i grid tehnologije. Kla-

steri suradničkih ustanova iz-

gradit će se i spojiti u jedin-

stveni grid sustav, te će se po-

vezati sa sličnim međunarod-

nim inicijativama. Za opremu

koja je potrebna tijekom tra-

janja projekta ugovorom je

predviđeno oko milijun kuna,

što je dovoljno za uspostavu

testno-razvojne infrastrukture

na nacionalnoj razini, ali ne i

produkcijskog grida za kojim

će se nedvojbeno u zajednici

pojaviti potrebe.

Posebno je potrebno nagla-

siti da je Srce i sunositelj i ak-

tivni sudionik komplementar-

nog infrastrukturnog zajed-

ničkog projekta s CARNetom,

vezanog uz izgradnju Giga-

CARNeta, a unutar kojeg se

upravo ovih dana gradi giga-

bitna nacionalna mreža. Ta je

mreža pretpostavka za CRO-

GRID projekt, a ona svoj pravi

smisao i svrhu dobiva, između

ostalog, izgradnjom i funkcio-

niranjem CRO-GRID-a.

Dobriša Dobrenić, glavni istra-

živač na projektu, predstojnik

Sektora za računalne sustave

Srcaši u radnim skupinama GÉANT-aSuradnja

Struènjaci Sveuèilišnog raèunskog centra aktivno sudjeluju u razvoju i unapreðivanju GÉANT mreže

Hrvatska akademska i istraživačka

mreža – CARNet – jedna je od

33 punopravne članice GN2 projekta

u sklopu 6. okvirnog programa Eu-

ropske unije (FP6). GN2 projekt je

nasljednik GÉANT projekta iz FP5 i

trajat će četiri godine. Hrvatska je

preko CARNet-a na taj način postala

punopravnom članicom FP6 projekta

od samog njegovog početka.

Članstvom u projektu GN2 CAR-

Net je preuzeo i obvezu aktivnog sud-

jelovanja i doprinosa razvoju i dalj-

njem unapređivanju GÉANT mreže.

Cilj je stvaranje naprednije paneurop-

ske akademsko-istraživačke infrastru-

kture. Želja svih nas koji sudjelujemo

u planiranju i izgradnji CARNet mre-

že, kao i cjelokupne hrvatske akadem-

ske zajednice, je što veća zastupljenost

u velikom broju radnih skupina koje

će u sljedeće tri i pol godine stvarati

nove servise na zajedničkoj europskoj

akademskoj mrežnoj infrastrukturi.

Time želimo postići ne samo da se na-

ša znanja koriste u međunarodnoj za-

jednici, nego da se rezultati međuna-

rodnih timova odmah neposredno

implementiraju i našoj akademskoj

mreži u Hrvatskoj.

Cjelokupni GN2 projekt, odnosno

njegove glavne aktivnosti, ugrubo se

mogu podijeliti u tri područja:

1) NA (Network Activities) – pred-

stavljaju sve aktivnosti koje su nužne

za ‘život, rad i prisutnost’ paneurop-

ske mreže, primjerice upravljanje

mrežom, potpora korisnicima, konfe-

rencije i događanja;

2) JRA (Joint Research Activities)

– predstavljaju zajedničke aktivnosti

koje za cilj imaju istraživanje novih

servisa i mrežnih tehnologija, kao što

su sigurnost na mreži, razvoj i testira-

nje novih servisa i tehnologija;

3) SA (Specific Service Activities) –

predstavlja aktivnosti i djelovanja koja

osiguravaju funkcioniranje mreže pre-

ma dogovorenim principima, npr.

Network operations and Basic Servi-

ces, natječaji, E2E.

CARNet je u sklopu prijave pro-

jekta iskazao interes za sudjelovanjem

u većini aktivnosti, osobito u aktivno-

stima SA3, JRA1, 3 i 5.

Sveučilišni računski centar i Hrvat-

ska akademska i istraživačka mreža –

CARNet – sporazumjeli su se o sudje-

lovanju djelatnika Sveučilišnog račun-

skog centra, u ime CARNeta, u radu

pojedinih radnih skupina.

Tako će stručnjaci Srca u sklopu ši-

rih timova koje je CARNet prijavio u

idućem razdoblju sudjelovati u radu

sljedećih radnih skupina:

• JRA1 (Perfomance Measurment

and Management) – Mario Klobučar

i Ivan Marić;

• JRA2 (Security) – Aco Dmitrović;

• JRA3 (New Service Development)

– Vladimir Rabljenović i Mario Klo-

bučar;

• JRA5 (Ubiquity (Mobility) and

roaming Access to services) – Miro-

slav Milinović, Dubravko Penezić i

Vladimir Rabljenović i

• SA3 (End-to-End Quality of Ser-

vice) – Ivan Marić i Mario Klobučar.

Ivan Marić

novosti 3

� Koliko je velik hrvatskiWEB? (nastavak)

dostupnog konvencionalnimtehnikama pobiranja resursa.

Složenosti prostora webadoprinose i sustavi za cachingi replikaciju (engl. mirroring)mrežnih resursa, jer uvođenjerazličitih kopija istog resursadodatno komplicira informa-cijski prostor i time dovodi upitanje metodologiju mjere-nja, kao i dobivene rezultate.

Sveučilišni računski centarje početkom 2002. godinezapočeo rad na razvoju susta-va za mjerenje web prostora(MWP), s namjerom da pro-cijeni veličinu i pruži osnovneinformacije o sadržaju hrvat-skog web prostora. Izravni jepoticaj bila suradnja s Nacio-nalnom i sveučilišnom knjižni-com (NSK) na projektu NI-SKA. Upravo je za potrebetog projekta od 29. ožujka do7. svibnja 2002. godine oba-vljeno prvo mjerenje hrvat-skog web prostora (MWP 1),kojim su obuhvaćeni HTTPprotokolom dostupni resursiu .hr vršnoj internetskoj do-meni. Cilj mjerenja bio je us-tvrditi veličinu mjerenog pro-stora weba, korištene formatedatoteka (tipove) prema MI-ME standardu, omjer teksta,slike, audio i video zapisa, teopseg i sadržaj metapodataka.

S namjerom dovršenja ra-zvoja te unapređenja posto-jećeg sustava stručnjaci Srca

nastavili su rad na projektuMWP tijekom 2002. i 2003.godine. Nastavak rada na ra-zvoju MWP sustava financi-ralo je MZT u vremenu od 5.studenog 2002. do 5. stude-nog 2003. kao projekt pod

nazivom Mjerenje hrvatskogweb prostora.

Na temeljima rezultata pr-vog provedenog mjerenja(MWP 1) i stečenih iskustavarazmotrene su mogućnosti zaunapređenje sustava i postu-paka za mjerenje, pa su na su-stavu MWP učinjene brojnepromjene i usklađivanja. Naprojektu su obavljeni sljedećiposlovi:

unapređenje postojećegMWP sustava (unaprijeđenaje arhitektura sustava, podat-kovni model, kao i sama pro-gramska podrška, a mjerenji-ma su obuhvaćeni i resursi do-stupni HTTPS protokolom);

provedena su 2 mjerenja (pr-vo, kontrolno, pod oznakomMWP 2 i drugo, završno, podoznakom MWP 3 na krajuprojekta); priređene su webstranice na kojima su javnodostupni rezultati projekta;stvoreni su uvjeti za periodičnoponavljanje procesa mjerenjate stvaranje sustava s referent-nim podacima o rezultatimasvih mjerenja.

Provedenim mjerenjimaprikupljeni su temeljni poda-ci nužni za svaku daljnju,složeniju analizu, prikupljan-je, kao i istraživanje mrežnodostupne elektroničke građeu hrvatskom web prostoru.Rezultati mjerenja važni su ikao povratna informacija webizdavačima, dizajnerima idrugim stručnjacima, poseb-no u akademskoj zajednici.Stoga potencijalne korisnike,a to su:

istraživači koji se bave ispi-tivanjem hrvatskog internetskoginformacijskog prostora;

knjižnice, kao i sve ostaleorganizacije koji se bave priku-pljanjem elektroničke građe naInternetu;

održavatelji pojedinih websjedišta, kao i Web tražilica ikataloga

- pozivamo na suradnju.Naša kontakt adresa je

mwp@ srce.hr

Detaljni trezultati sva trimjerenja kao i ograničenja ko-jima s u mjerenja bila podlo-žna publicirani su na

http://www.srce.hr/mwp/ SRCE će i dalje jednom

godišnje provoditi mjerenje teobjavljivati rezultate na webstranicama projekta.

mr.sc. Miroslav Milinović,voditelj projekta, predstojnikSektora za informacijske susta-ve i aplikacije

pristup zabranjen metodama kont-role pristupa za robote.

• Unatoč smanjenju prosječneveličine resursa, procjena veličinesvih registriranih resursa je poveća-na jer je broj registriranih resursabitno veći. Kako je procjena zaMWP 1 389 GB, a za MWP 3 548GB, povećanje veličine iznosi 41%.

• Odnos vrsta sadržaja (premaMIME tipu) izražen brojem obra-đenih resursa nije se bitno promije-nio u rezultatima mjerenja MWP 1i MWP 3, no nešto je zastupljeniji“image” MIME tip.

Iz najnovijih rezultata mjerenja izdvajamo:

Cilj mjerenja bio je ustvrditi velièinu mjerenogprostora weba, korištene formate datotekaomjer teksta, slike, audio i video zapisa,

te opseg i sadržaj metapodataka

MWP team

• Broj registriranih resursa se uodnosu na mjerenje MWP 1 pove-ćao za čak 141 posto, a broj obra-đenih za 38 posto, približno kolikije porast pokazao i broj uspješnoobrađenih resursa. U MWP 2 iMWP 3 uvedena je i automatizira-na detekcija resursa koji imaju svo-jstva “dubinskog weba” pa se takviresursi dalje ne obrađuju. S krajemMWP 3 više od 4 milijuna resursabilo je prepoznato kao dio graničnogpodručja dubinskog weba. Preostalineobrađeni resursi su resursi čijaobrada još nije započela ili kojima je

novosti4

U2004. godini suradnja i poslovi

koje Srce obavlja za CARNet

ostaju jednim od najznačajnijih se-

gmenata djelatnosti Srca, a ustanova

CARNet naš je najvažniji partner.

Suradnja CARNeta i Srca započela je

1991. godine samim pokretanjem

projekta CARNet, koji je operacio-

naliziran u Srcu kao operativnom

centru CARNet mreže.

Osnivanjem ustanove

CARNet 1995. godine

uloga Srca nije nestala,

nego su se, štoviše, sve

više širili poslovi i podru-

čja suradnje ovih dviju

ustanova.

Danas su odnosi CAR-

Neta i Srca kvalitetno i

transparentno određeni

nizom ugovora kojima

se definiraju ciljevi, re-

zultati, parametri kvali-

tete i ulozi svake od us-

tanova u obavljanje ugo-

vornih poslova. Osim

ugovorima, naši su odno-

si dodatno obilježeni

tradicionalno dobrom,

konstruktivnom i inten-

zivnom suradnjom struč-

nih timova koji djeluju u

obje ustanove. U svakom od sada ak-

tualnih 16 ugovora za 16 grupa poslova

jasno je navedeno da je glavni cilj naše

suradnje zadovoljavanje konkretnih

potreba naših korisnika i kontinuira-

no povećanje razine usluga koje osi-

guravamo korisnicima.

Ugovorima se konstatira da CAR-

Net osigurava i financira nabavu op-

reme i telekomunikacijskih kapaciteta

potrebnih za osiguravanje usluge, te

da osigurava sredstva za razvojne isko-

rake i angažman vanjskih suradnika.

Srce ulaže stručni rad i iskustvo svojih

zaposlenika, osiguravajući svakodnev-

no funkcioniranje infrastrukture, do-

stupnost servisa i usluga, organizira-

jući i koordinirajući operativne aktiv-

nosti i rad stručnih timova, te sudje-

lujući u razvojnim i drugim aktivno-

stima CARNeta.

Krajem prošle i početkom ove go-

dine s CARNetom smo radili na revi-

ziji nekoliko značajnih ugovora čije

potpisivanje osigurava nastavak zajed-

ničkog rada na važnim poslovima.

Najvažnije mjesto svakako zauzima

ugovor o radu Network Operations

Centra (NOC) CARNet mreže ko-

jim Srce nastavlja snositi operativnu

odgovornost za izgradnju i svakodnev-

no održavanje cjelokupne CARNet

mreže. Ugovor je produžen do 30. li-

pnja 2004. godine, do kada očekuje-

mo potpunu uspostavu nove gigabit-

ne jezgre CARNet mreže, kao rezultat

zajedničkog projekta CARneta i Srca

koji je u tijeku. Nakon uspostave no-

ve, gigabitne mreže, Srce će nastaviti

obavljati poslove NOCa, ali će ugo-

vorni parametri biti usklađeni s novim

poslovima i zahtjevima koje će nove

gigabitne tehnologije donijeti svojom

implementacijom.

Do kraja 2004. produžavaju se i tri

ugovora za poslove pripremanja i di-

stribuiranja sklopovlja i

programske potpore za

CARNetove mrežne po-

služitelje, za poslove si-

stemskog održavanja

CARNetovih mrežnih

poslužitelja u ustanova-

ma članicama CARNe-

ta i za poslove udomlja-

vanja mrežnih posluži-

telja, koji zajedno s aktiv-

nim ugovorima za poslo-

ve upravljanja sigurnoš-

ću mreže CARNet i za

poslove službe pomoći

CARNetovim sistem-in-

ženjerima čine paletu

usluga koje Srce pruža

sistem-inženjerima usta-

nova akademske i istra-

živačke zajednice u ime i

za račun CARNeta.

Za krajnje korisnike

nedvojbeno je važno i to da je produ-

žen i ugovor za obavljanje poslova

CARNetovog helpdeska za krajnje

korisnike i CARNetove abuse službe.

Srce je i danas srce i operativni

centar CARNetove infrastrukture.

Dobra i intenzivna suradnja s CAR-

Netom samo potvrđuje tradicionalnu

ulogu Srca kao operativnog središta

informacijske i komunikacijske infra-

strukture Sveučilišta u Zagrebu, ali isto

tako i cjelokupnog sustava znanosti i

visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

mr.sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca

Srce i CARNet - potpisani novi ugovori

NOC CARNet mreže u prvom polugodištu uspostavlja novu jezgru GigaCARNeta. Po uspostavi nove,gigabitne mreže, Srce æe nastaviti obavljati poslove NOCa, ali æe ugovorni parametri biti usklaðeni snovim poslovima i zahtjevima koje æe nove gigabitne tehnologije donijeti svojom implementacijom

Nastavak intenzivne suradnje

Danas su odnosi CARNeta i Srca kvalitetno i transpa-rentno odreðeni nizom ugovora kojima se definirajuciljevi, rezultati, parametri kvalitete i ulozi svake odustanova u obavljanje ugovornih poslova.

novosti 5

ECDL @ SRCE

Sveučilišni računski cen-

tar je krajem 2003. go-

dine započeo s uvođenjem

ECDL (European Compu-

ter Driving Licence) stan-

darda u sustav Tečajeva

Srca. Cilj projekta je uspo-

stava ECDL ispitnog cen-

tra, izrada tečajeva u skladu

s ECDL programom, te

obuka predavača. Na kraju

projekta Srce će imati sedam

tečajeva izrađenih u skladu

s ECDL programom, pravo

na održavanje ECDL ispi-

ta, te ispitivače i predavače

obučene i ovlaštene za drža-

nje ispita i tečajeva u skladu

s EDCL standardima.

S obzirom da će novi te-

čajevi izrađeni u skladu s

ECDL standardom zami-

jeniti odgovarajuće postoje-

će tečajeve, pohađanje tih

tečajeva će za polaznike iz

akademske zajednice biti

besplatno, kao što su i

ostali tečajevi u programu

Tečajeva Srca. Članovi aka-

demske zajednice također

će moći ostvariti posebne,

najpovoljnije uvjete za po-

laganje ECDL ispita, naba-

vu ECDL putovnica i stje-

canje ECDL certifikata.

Što je ECDL?

ECDL je međunarodno

priznati certifikat kojim se

potvrđuje posjedovanje os-

novnih informatičkih znanja

i vještina. Navedeni pro-

gram certificiranja pokre-

nuo je CEPIS (Council of

European Professional In-

formatics Societies) u sura-

dnji s Fondacijom ECDL

iz Dublina. U svijetu pos-

toji oko 15.000 ispitnih

centara, a već oko 3 miliju-

na ljudi posjeduje ECDL

certifikat. Zbog velikog

zanimanja ECDL program

je proširen i izvan Europe,

pod nazivom ICDL (Inter-

national Computer Driving

Licence).

U svakoj od država uklju-

čenih u ECDL program

radom ispitnih centara koor-

dinira nacionalni operater

kojega imenuje Fondacija

ECDL. Poslove nacionalnog

operatera u Hrvatskoj obav-

lja HIZ (Hrvatski informa-

tički zbor).

Put do ECDL certifikata

Kandidat koji želi steći

ECDL certifikat prijavljuje

se u ovlašteni ispitni centar.

Prilikom prijave dobiva In-

deks (ECDL putovnicu) u

koji se bilježi polaganje ispi-

ta. Uz ECDL certifikat (7

položenih ispita) postoji

mogućnost stjecanja ECDL

Start certifikata (položena 4

ispita). Ispiti se mogu pola-

gati bilo kojim redom u bilo

kojem ovlaštenom ispitnom

centru u svijetu, neograni-

čeni broj puta, ali unutar ra-

zdoblja od tri godine.

Sabina Šaina

ECDL ispiti

Modul 1:

Osnovni koncepti infor-

macijske tehnologije

Modul 2:

Korištenje računala

i rad s datotekama

Modul 3:

Obrada teksta

Modul 4:

Tablične kalkulacije

Modul 5:

Baze podataka

Modul 6: Prezentacije

Modul 7: Informacije

i komunikacije

Dozvola za vožnju kroz svijet raèunala

Sveuèilišni raèunski centar postaje European Computer Driving Licence ispitni centar

U Sveučilišni računski centar stigla su 24 nova čvora za klaster Isabella

(tzv. blade servera), koje je Srce nabavilo je iz vlastitih sredstava. Ovim

proširenjem klaster će nuditi svojim korisnicima još veću mogućnost ob-

rade podataka.

O klasteru Isabella, njegovim korisnicima, i o projektu u CRO-GRID

Infrastruktura više pročitajte u trećem broju Novosti. (ddž)

NOVA OPREMA

Blade serveri za Isabellu

ECDL je meðunaro-dno priznati certifikatkojim se potvrðujeposjedovanje os-novnih informatièkihznanja i vještina.

novosti6

Zgrada Sveučilišnog računskog centra

izgrađena je 1974. godine, a djelo je

arhitekta Aleksandra Dragomanovića.

Preuređenje unutrašnjosti zgrade počelo

je 2001. godine i završilo je u prosincu

2003. godine. Tijekom dvije i pol godi-

ne trajanja preuređenja, Srce nije preki-

dalo obavljanje svojih temeljnih funkcija.

novosti 7

Novi život zgrade Srca

Novim unutrašnjim uređenjem zgrade proširen je radni prostor za djelatnike

Srca i CARNeta, ali je prije svega nastao nov, moderan i funkcionalan pro-

stor za naše korisnike. Posebno izdvajamo nove učionice i prostor helpdeska.

Preuređenjem su stvoreni i adekvatni preduvjeti za smještaj računalne i komu-

nikacijske opreme i daljnji razvoj Srca, kao središnjeg čvorišta informacijske i

komunikacijske infrastrukture Sveučilišta u Zagrebu i svekolikog sustava znanosti

i obrazovanja u Hrvatskoj.

Preuređenje zgrade financiralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije (danas Mi-

nistarstvo znanosti, obrazovanja i športa).

novosti8

Iz studentske sobe na InternetProjekti

Projekt Ustroj lokalnih raèunalnih mreža studentskih domova omoguæava da više od 1700 studenata koji žive u studentskim domovima u Osijeku i Zagrebu

pristupa Internetu iz svojih studentskih soba

Od studenog i prosinca 2003.

godine više od 1700 studenata koji ži-

ve u studentskim domovima u Osi-

jeku i Zagrebu ima mogućnost pristu-

pa Internetu iz svojih studentskih so-

ba. To su prvi rezultati projekta Stu-

DOM koji je 2003. godine pokrenulo

Ministarstvo znanosti i tehnologije

(danas Ministarstvo znanosti, obrazo-

vanja i športa), zaduživši Srce za koor-

dinaciju poslova projektiranja i

izgradnje lokalnih mreža student-

skih domova.

Središnja ideja projekta Ustroja

lokalnih računalnih mreža stu-

dentskih domova – StuDOM je

omogućiti svim studentima koji

stanuju u studentskim domovima

u Hrvatskoj pristup Internetu.

Time im se prije svega žele osigu-

rati isti ili čak bolji uvjeti studi-

ranja, u smislu mogućnosti pris-

tupa informacijskim resursima, u

odnosu na uvjete kakve imaju dru-

gi studenti. Pri tome se polazilo

od jasne vizije da je za proces stu-

diranja već danas iznimno važna,

a uskoro će biti i neizostavna, mo-

gućnost pristupa obrazovnim i dru-

gim informacijskim resursima do-

stupnima putem globalne mreže.

Dovođenjem Interneta u sobe

studentskih domova studentima

se omogućava da pristupaju obrazov-

nim sadržajima koji postoje ili će nas-

tajati na njihovim fakultetima i sveuči-

lištima, da putem mreže obavljaju ad-

ministrativne poslove vezane uz proces

studiranja, npr. putem sustava kao što

je Informacijski sustav visokih učilišta

(ISVU), da u procesu učenja imaju

pristup informacijskim resursima u

knjižnicama i drugim informacijskim

središtima, kako u Hrvatskoj tako i

svijetu. Izvedena razina infrastrukture

omogućava da studenti u budućnosti

iz svojih soba koriste i napredne inter-

netske multimedijalne aplikacije i no-

ve usluge i servise koji će postati oba-

vezni dio obrazovnog procesa i sveuči-

lišnog života.

Cilj projekta je, dakle, povezivanje

studentskih soba i zajedničkih student-

skih prostora u krugu svih studentskih

domova u Hrvatskoj putem stalnih ve-

za na Hrvatsku akademsku i istraživač-

ku mrežu – CARNet. Pristup mreži,

servisima i sadržajima imat će samo

studenti kojima pristup odobri mati-

čni fakultet, uvrštavajući ih u odgova-

rajuće mrežne imenike koji već sada

postoje kao prethodnica autorizacijske

i autentikacijske infrastrukture (AAI)

akademske zajednice.

Koordinacija i tehnička briga o pro-

jektu povjerena je Sveučilišnom račun-

skom centru (Srce) kao središnjoj in-

frastrukturnoj ustanovi na polju infor-

matičke i komunikacijske tehnologije

(ICT) u sustavu visokog obrazovanja,

koja ima dugogodišnje iskustvo u

vođenju i realizaciji projekata od na-

cionalnog značaja.

Početna analiza veličine projekta na

temelju dostupnih informacija poka-

zala je da se radi o oko 9000 priključa-

ka u studentskim domovima diljem

Hrvatske, od čega se najveći dio posla,

naravno, ipak donosi na domove Stu-

dentskog centra u Zagrebu koji raspo-

laže sa 7.130 kreveta. Temeljem idej-

nog rješenja Projekta ustroja lo-

kalnih računalnih mreža student-

skih domova, Srce je predložilo

Ministarstvu projekt StuDOM pa

je tijekom ljeta 2003. godine pot-

pisan ugovor između Ministarstva

i Srca.

Projekt predviđa koordinaciju

izrade izvedbene projektne doku-

mentacije temeljem koje se obav-

lja umrežavanje svih studentskih

soba u svim studentskim domovi-

ma u Republici Hrvatskoj, koor-

dinaciju nabave opreme i puštan-

ja u rad novouspostavljenog susta-

va. Uslijed nedostatka vremena

(studentske sobe su slobodne sa-

mo u razdoblju od 15. srpnja do

1. rujna) fizički se realizira dio po

dio projekta.

Prva (A) faza projekta rezulti-

rala je projektiranjem i izvedbom

pasivne i aktivne mrežne infrastru-

kture na lokacijama:

a) SC Zagreb, Studentski dom

‘Stjepan Radić’ – umreženo je 863

mjesta (paviljoni 6. i 7.). Umreženost

u postocima iznosi 24,3% od ukup-

nog broja kreveta.

b) SC Zagreb, Studentski dom

‘Cvjetno naselje’ – umreženo je 455

mjesta (paviljoni 6. i 7.). Umreženost

u postocima iznosi 27,8%.

c) SC Zagreb, Studentski dom

‘Lašćina’ – umreženo je 176 mjesta

(paviljoni 1. i 2.). Umreženost u pos-

tocima iznosi 36,5%.

novosti 9

d) SC Osijek, Studentski dom –

umreženo je 269 mjesta. Umreženost

u postocima iznosi 100%.

Studentski domovi u Rijeci i Splitu

već su izvršili izgradnju mrežne infra-

strukture po studentskim sobama.

Trenutačno se radi na rekonstrukci-

ji Studentskog doma u Varaždinu, a

završena je i rekonstrukcija SD ‘Ante

Starčević’ u Zagrebu, koja je uključi-

vala i izvedbu mrežne infrastrukture.

Potrebno je napomenuti da je prva

faza projekta, koja uključuje izvedbu

projektne dokumentacije, provedbu

javnih natječaja i samu izvedbu struk-

turnog kabliranja, izvedena u rekordno

kratkom roku jer su se radovi mogli

izvoditi samo u razdoblju od mjesec i

pol dana kada studenti nisu u svojim

sobama. Prioritet su u prvoj fazi bili

‘građevinski radovi’ koji su na vrijeme

završili. U drugoj fazi projekta struč-

njaci Srca radili su na instalaciji i kon-

figuraciji cjelokupnog aktivnog računal-

no-komunikacijskog sustava, te na de-

finiranju i implementaciji politike

korištenja novog sustava, uključujući i

razvoj aplikativnih rješenja za provođe-

nje definiranih politika i prava pristupa.

Nakon implementacije i puštanja u

rad sustava u studentskim domovima,

brigu za njihovo održavanje i podršku

studentima preuzimaju stručne službe

studentskih domova, a Srce im i nada-

lje ostaje na raspolaganju za savjeto-

davnu i drugu stručnu pomoć.

Osnovne tehničke

karakteristike projekta

Projekt je polazio od pretpostavke

da su svi studentski domovi spojeni na

mrežu CARNeta iznajmljenim vodo-

vima kapaciteta 2 Mbps. To je uobiča-

jena brzina spajanja članica sustava

znanosti i visokog obrazovanja na

CARNet.

S obzirom na napredak aktualnog

zajedničkog projekta CARNeta i Srca

izgradnje GigaCARNet mreže i s ob-

zirom na središnju ulogu studentske

populacije u uporabi te mreže, kao

jedan od ciljeva ovog projekta postav-

ljeno je i spajanje adekvatnim brzina-

ma najvećih studentskih domova na

novouspostavljenu okosnicu GigaCAR-

Net mreže. U tom pogledu izvršeno je

spajanje gigabitnom brzinom dvaju

najvećih studentskih domova u Za-

grebu: SD Stjepan Radić i SD Cvjetno

naselje, čime su ti domovi postali prvi

objekti unutar CARNet mreže spoje-

ni produkcijskim gigabitnim vezama.

Budućim umrežavanjem svih 3.500

mjesta u Studentskom domu ‘Stjepan

Radić’ dobit ćemo najveću lokalnu ra-

čunalnu mrežu među ustanovama

spojenim na CARNet. Lokalna raču-

nalna mreža je projektirana po stan-

dardima strukturnog kabliranja, tako

da će svaki priključak u sobama po-

državati brzine do 1Gbps. Kupljena

aktivna oprema predviđa okosnicu u

domovima propusnosti 1Gbps i prist-

up s krajnjih točaka, dakle spojeve

osobnih računala propusnošću 100

Mbps.

Osim projekata kabliranja domova,

središnje i najizazovnije komponente

projekta, s tehničke strane, koje su

izvodili stručnjaci Srca bile su projek-

tiranje i izgradnja aktivnog mrežnog

sustava; projektiranje i izgradnja raču-

nalnog sustava s Linux serverom (Fire-

wall, DNS/DHCP, NAT), te izvedba

AAI sustava.

Kako bi projekt uspješno priveli

kraju, tj. izvršili predviđeno umrežava-

nje na području cijele RH, Srce je

Ministarstvu predložilo nastavak pro-

jekta – StuDOM FazaB, kojom je

obuhvaćen preostali dio studentskih

domova, kao i pomoć stručnim slu-

žbama studentskih centara pri uspo-

stavi operativnih centara za održavanje

i potporu studentima pri uporabi nove

infrastrukture u sklopu pojedinih

sveučilišnih gradova.

U realizaciji projekta StuDOM

aktivno su sudjelovali sljedeći djelatni-

ci Srca:

Ivan Marić, voditelj tima; te Ivica

Čale, Miroslav Milinović, Zdenko

Škiljan, Vladimir Rabljenović, Du-

bravko Penezić, Saša Drnjević, Davo-

rin Gabriel i Mario Klobučar članovi

tima.

Ivan Marić, voditelj projekta,

zamjenik ravnatelja Srca

Logička slika optičkog spoja

Studentskog doma na CARNet mrežu

• U Osijeku je 12. studenoga 2003. službeno puštena u rad novous-postavljena raèunalno-mrežna infrastruktura u Studentskom domu ‘IvanGoran Kovaèiæ’ Studentskog centra Sveuèilišta u Osijeku. Mreža je dio pro-jekta Ustroja lokalnih raèunalnih mreža studentskih domova – StuDOM.

• Nakon mjesec dana (18. prosinca 2003.) puštene su u rad i mreže stu-dentskih domova u Zagrebu: SD Stjepan Radiæ, SD Cvjetno naselje i SDLašæina.

novosti10

Objava četvrte, temelji-

to izmijenjene web

inačice Vodiča za korisnike

Interneta (Guide to Net-

work Resource Tools –

GNRT) očekuje se tijekom

veljače 2004. godine. Če-

tvrto izdanje GNRT-a sa-

drži sedam poglavlja te

opsežan rječnik pojmova i

kratica. Obuhvaća široki

spektar tema - od osnovnih

mrežnih alata i temeljnih

mrežnih usluga, poput ele-

ktroničke pošte i weba, do

sustava za suradnju i razm-

jenu multimedijalnih infor-

macija putem mreže. Obu-

hvaćene su i teme kao što

su pronalaženje i publicira-

nje informacija te sigurnost.

GNRT 4 djelo je inter-

nacionalnog autorskog ti-

ma koji čine Corrado De-

renale (Italija), Dave Hart-

land i Debra Hiom (Velika

Britanija), Dan Monster

(Danska) te Saverio Nicco-

lini i Maria Verina (Italija).

Glavni urednik vodiča je

Miroslav Milinović (Hrvat-

ska), a tehničku su pomoć

pružili djelatnici TERENI-

NOG ureda u Amsterdamu.

Guide to Network Reso-

urce Tools (GNRT) (Vodič

za korisnike Interneta)

proizvod je TERENE. Iako

je u osnovi namijenjen eu-

ropskoj akademskoj i istra-

živačkoj zajednici, Vodič je

dostupan i u tiskanom i u

elektroničkom obliku pa se

koristi i izvan zajednice u

kojoj je nastao. GNRT je

zamišljen kao referentni pre-

gled usluga dostupnih na

Internetu, namijenjen ne

samo početnicima nego i

iskusnijim korisnicima.

GNRT je izvorni proiz-

vod udruge European Aca-

demic and Research Net-

work (EARN). Ispisan u

obliku brošure i registriran

kao IETF-ov (Internet En-

gineering Task Force) slu-

žbeni FYI (For Your Infor-

mation) dokument, postao

je vrlo popularan među

krajnjim korisnicima, ali i

među stručnjacima. TERE-

NA, kao nasljednik EARN-

a, 1996. godine pokreće iz-

radu posve nove inačice na-

pisane za web. Ta je inačica

publicirana 1998. kao knji-

ga pod naslovom Internet

Users’ Guide to Network Re-

source Tools, u izdanju Ad-

dison-Wesley Longman.

Druga web inačica GN-

RT-a pojavljuje se 2000.

godine. Istodobno se poja-

vljuje i drugo izdanje knjige

Internet Users’ Guide to

Network Resource Tools. Tre-

će, izmijenjeno on-line izda-

nje pojavljuje se 2001. go-

dine, a u tiskanom obliku

izlazi godinu dana kasnije

pod nazivom Internet Users’

Reference – 2002 edition.

GNRT priručnik prevo-

đen je na više svjetskih jezi-

ka, među kojima i na slo-

venski i hrvatski. Hrvatsku

verziju GNRT-a izdao je

CARNet na webu i svom

prvom CD-u za korisnike.

Četvrto izdanje Vodiča

bit će dostupno putem web

sjedišta TERENA na adresi

http://www.terena.nl/gnrt

(http://gnrt2.terena.nl ).

mr.sc. Miroslav Milinović

Priruènici

Najavljujemo èetvrto izdanje popularnog Vodièa za korisnike Interneta

U veljaèi izlazi èetvrto izdanje popularnog Vodièa za korisnike Interneta u izdanju TERENE (Trans-European Research and Education Networking Association). Urednik ovog izdanja je mr.sc. Miroslav

Milinoviæ, pomoænik ravnatelja i predstojnik Sektora za informacijske sustave i aplikacije Srca

novosti11

Novi magistar znanosti

Miroslav Milinović,

pomoćnik ravnatelja

Srca i predstojnik Sektora

za informacijske sustave i

aplikacije, obranom magi-

starskog rada pod nazivom

“Analiza uporabe metapo-

dataka u omeđenom infor-

macijskom prostoru weba”

stekao je akademsku titulu

magistra znanosti.

Magistarski rad branjen

je na Fakultetu elektrote-

hnike i računarstva pod

mentorstvom prof.dr. sc. I.

Lovreka.

Donosimo sažetak magi-

starskog rada:

Koncept metapodataka

uveden je s temeljnim ciljem

poboljšanja kvalitete inter-

netskog, prije svega informa-

cijskog prostora weba, a s

razvojem u području seman-

tičkog weba i usluga weba

metapodaci su jasno pre-

poznati kao jedan od ključ-

nih elemenata unapređenja

weba.

U ovom radu istražuje-

mo raspoložive postupke,

tehnologije i standarde za

metapodatke i njihovu upo-

rabu. Posebice se bavimo

onim metapodatkovnim te-

hnologijama koje se primje-

njuju pri pronalaženju

mrežnih resursa. Stoga je

osobita pozornost posvećena

Dublin Core metapodatkov-

nom standardu, kao i RDF

infrastrukturi.

Nadalje, temeljem pro-

vedenih mjerenja analizi-

ramo metapodatkovne za-

pise u hrvatskom prostoru

Weba uspoređujući dobive-

ne rezultate sa sličnim mje-

renjima provedenim u svi-

jetu. Rezultate mjerenja i

analize rabimo kao konkret-

nu podlogu za preporuke s

ciljem unapređenja kva-

litete prostora weba. (nd)

Usavršavanja

Pohvale najuspješnijimaNagrade za 2003. godinu

Ravnatelj Srca pohvalio je najuspješnije djelatnike i timove u 2003. godini

Krajem godine temeljem

Statuta Sveučilišnog

računskog centra ravnatelj

dodjeljuje nagrade najus-

pješnijim djelatnicima i ti-

movima u protekloj godini.

U 2003. pohvaljeno je se-

dam djelatnika, tri djelatni-

ka s dugogodišnjim radnim

stažem u Srcu dobila su po-

sebne nagrade, te su pohva-

ljena i tri tima.

Pohvalnicu Sveučilišnog

računskog centra za timski

rad u 2003. godini dobili su:

CMU-tim (Miroslav Mi-

linović, Dubravko Penezić,

Mijo Đerek, Saša Drnjević,

Stjepko Ivezić, Vladimir Ra-

bljenović) za primjerenu

“međusektorsku” suradnju

i kontinuitet unapređenja

usluge; DNS-služba (Mir-

jana Gabriel, Dubravka

Orešković, Kristina Lovre-

ković, Snježana Dolović i

Tomislav Golem) za višego-

dišnju postojanost kvalitete

usluge korisnicima, te Slu-

žba održavanja (Mario

Peček, Stjepan Mikulić, To-

mislav Cmuk, Ivan Udi-

ljak, Anka Capan, Mirjana

Maras, Ivanka Burek-Svetec,

Marica Rupčić) za vidljiv

iskorak prema novoj razini

brige za zgradu Srca i njezi-

ne “stanare“.

Pohvalnicu Sveučilišnog

računskog centra za 2003.

godinu dobili su:

Nataša Dobrenić, Ivica

Čale, Davor Mihajlović,

Nenad Milanović, Dubrav-

ko Penezić, Vladimir Ra-

bljenović i Ivan Rako.

Posebno priznanje Sve-

učilišnog računskog centra

za višegodišnji odgovoran

odnos prema poslu dobila

je Ivanka Lovrenčić.

Posebno priznanje Sve-

učilišnog računskog centra

za višegodišnji radni dopri-

nos i spremnost na nove iza-

zove dobio je Stojan Popov-

ski.

Posebno priznanje Sveu-

čilišnog računskog centra

za višegodišnji radni dopri-

nos i nove stručne iskorake

dobio je Zlatko Pavičić.

Posebnu Veliku pohval-

nicu Srca za pokretanje i

vođenje strateških proizvo-

da i projekata koji značajno

doprinose ugledu i prepo-

znatljivosti Srca dobio je

Ivan Marić. (nd)

Osnovni teèajevi o Internetu

A300 Poènite koristiti InternetA320 Uvod u MS Outlook Express

Napredni teèajevi o Internetu

B100 Sigurnost elektronièke pošte i PGPB200 Pronalaženje informacija na InternetuB410 Uvod u HTML i izradu web stranicaB320 Izrada Web stranica pomoæu MS FrontPage-aB340 Osnove JavascriptaB360 Uvod u XML

MS Windows/Office teèajevi

W100 Uvod u MS WindowsW210 Uvod u MS WordW220 Uvod u MS ExcelW230 Uvod u MS PowerPointW240 Uvod u MS Access

Svojim korisnicima Srce nudii pohađanje Microsoftovih

tečajeva za računalne profesionalce, MOC tečajeve.(Microsoft Official Curriculum). Više informacija o programu, opis i raspored tečajeva, te upute za prijavlji-vanje, možete naći na web stranicama MS-EDU centra:http://www.srce.hr/ms-edu/

Srce svojim korisnicima nudi profesio-nalno obrazovanje iz područja mrežnihtehnologija (Cisco akademija).Informacije o programu Cisco akademi-

je, raspored predavanja, te upute za prijavljivanjemožete naći na adresi: http://www.srce.hr/camt/

www.srce.hr/tecajeviDrugi teèajevi

U101 Uvod u Unix/Linux W300 Osnovni grafièki pojmoviW400 Virusi i virusna zaštita

Statistièki i SAS teèajevi

S100 Prvi koraci u SAS-uS200 SAS – osnove i programski jezikS300 SAS – grafikaS310 Tablice i grafovi uz pomoæ SAS ODS-a

(Output Delivery)S410 SAS i primijenjena statistika I – osnove statistikeS420 SAS i primijenjena statistika II – bivarijanta

i regresijska analizaS430 SAS i primijenjena statistika III – modeli

analize varijanceS440 SAS i primijenjena statistika IV – metode

multivarijatne analize

SRCE novostiISSN 1334-5109URL: http://www.srce.hr/novosti

IzdavačSveučilište u ZagrebuSveučilišni računski centarZa izdavača:mr.sc. Zoran BekićJosipa Marohnića bb10000 ZAGREBURL: http://www.srce.hr/

RedakcijaIzvršna urednica:Nataša Dobrenićtel: 616 58 40fax: 616 55 59e-mail: press@srce.hr

Naklada: 2.000 komadaOblikovanje i grafička priprema:Aurelije d.o.o.Tisak: Edok d.o.o., Zagreb

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTANSKOM UREDU 10156 ZAGREB

TISKANICA

Popis teèajeva Srca u akademskoj godini 2003/2004