Središnja banka Središnja banka je središnja monetarna ustanova u nekoj državi koja ima monopol emisije novca i vrijednosnih papira . Temeljna zadaća središnje banke je održavanje stabilnosti cijena. Glavne funkcije[uredi VE | uredi ] Funkcije središnje banke uključuju: Izdavanje novčanica Devizne funkcije Kontroliranje banaka Obavljanje poslova za državu Ostale funkcije Središnja banka određuje kakve će novčanice i kovanice biti, od čega će se izrađivati, te koliko će njihova nominalna vrijednost iznositi. Ako se oštete novčanice ili kovanice, bit će prikladno zamijenjene. Većina narodnih banaka nastoji regulirati inflaciju i postići makroekonomsku stabilnost . Središnja banka jedina ima pravo obavljati velike mjenjačke poslove. Njen je zadatak motrenje deviznog tečaja . Ovisno o državi, središnja banka ima pravo regulirati devizni tečaj. Kontroliranje banaka jedna je od najvažnijih funkcija središnje banke. Središnje banke najčešće propisuju određene zakone koje ostale banke moraju poštivati. Najveći dio obavljanja poslova za državu se odnosi na državni proračun . Ostale funkcije[uredi VE | uredi ] Središnja banka se nalazi kao posrednik u funkciji plaćanja i to čini sa novcem, koji je zakonsko sredstvo plaćanja. Tu funkciju mora obavljati jer ostale banke unutar svog sustava sve transakcije obavljaju svojim knjiškim novcem. Središnja banka može izaći na svako tržište kao i svaka drugo poduzeće i kupovati ili prodavati vrijednosne papire . Sve banke su obavezne deponirati određenu svotu novca kod središnje banke. Tim načinom se može utjecati na količinu novca u optjecaju, a samim time i na stanje gospodarstva . Uglavnom u svim zemljama egzistira samo jedna takva banka, npr. u RH Hrvatska narodna banka (HNB), u EU Europska središnja banka (ECB). No u nekim zemljama ih je više (kao npr. SAD -u i Kanadi )), ali su sve banke okupljene oko jedne središnje banke, a zajedno čine FED , sustav federalnih pričuva.
iksaj i uihjdf uuh uihfdc ujishsdj ijhcuisd chuisd cuhisdc uisjch sjhcb sjhb jhnfdxs uisd shjebc shejbchjis vxuihj uisduisdh uisdhcv sud
Citation preview
Sredinja bankaSredinja bankaje sredinjamonetarna ustanovau nekoj
dravi koja imamonopolemisije novca ivrijednosnih papira.Temeljna
zadaa sredinje banke je odravanje stabilnosti cijena.Glavne
funkcije[uredi VE|uredi]Funkcije sredinje banke ukljuuju: Izdavanje
novanica Devizne funkcije Kontroliranje banaka Obavljanje poslova
za dravu Ostale funkcijeSredinja banka odreuje kakve
enovaniceikovanicebiti, od ega e se izraivati, te koliko e njihova
nominalna vrijednost iznositi. Ako se otete novanice ili kovanice,
bit e prikladno zamijenjene. Veina narodnih banaka nastoji
reguliratiinflacijui postiimakroekonomsku stabilnost.Sredinja banka
jedina ima pravo obavljati velike mjenjake poslove. Njen je zadatak
motrenjedeviznog teaja. Ovisno o dravi, sredinja banka ima pravo
regulirati devizni teaj. Kontroliranje banaka jedna je od
najvanijih funkcija sredinje banke. Sredinje banke najee propisuju
odreene zakone koje ostale banke moraju potivati. Najvei dio
obavljanja poslova za dravu se odnosi nadravni proraun.Ostale
funkcije[uredi VE|uredi]Sredinja banka se nalazi kao posrednik u
funkciji plaanja i to ini sa novcem, koji je zakonsko sredstvo
plaanja. Tu funkciju mora obavljati jer ostale banke unutar svog
sustava sve transakcije obavljaju svojim knjikim novcem. Sredinja
banka moe izai na svako trite kao i svaka drugo poduzee i kupovati
ili prodavativrijednosne papire. Sve banke su obavezne deponirati
odreenu svotu novca kod sredinje banke. Tim nainom se moe utjecati
na koliinu novca u optjecaju, a samim time i na
stanjegospodarstva.Uglavnom u svim zemljama egzistira samo jedna
takva banka, npr. uRHHrvatska narodna banka(HNB), uEUEuropska
sredinja banka(ECB). No u nekim zemljama ih je vie (kao npr.SAD-u
iKanadi)), ali su sve banke okupljene oko jedne sredinje banke, a
zajedno ineFED, sustav federalnih priuva.Budui da sredinje banke
imaju monopol u emisiji novca, bitno je, s obzirom na razliku izmeu
nominalne vrijednosti i cijene njegove izrade, spomenuti
seigniorage i naglasiti da one mogu biti i u privatnom vlasnitvu.
To je, na primjer, sluaj s FED-om i ECB-om.
