Srednje djetinjstvo

dr. sc. Goran Kardum

Periodizacija (Berk, Naklada Slap, 2008)Razdoblje Približna

dobKratki opis

Prenatalno Od začeća do rođenja

Jednostanični organizam pretvara se u ljudsko biće spremno za život izvan utr.

Dojenačna dob i najranije djetinjstvo

Od rođenja do 2 godine života

Iznimne tjelesne, motoričke, perceptivne i intelektualne promjene. Razvoj privrženosti!

Rano djetinjstvo 2 – 6 g. Dominira igra, razvoj govora i mišljenja te uspostava odnosa s vršnjacima.

Srednje djetinjstvo

6 - 11 g. Školska dob, razvoj logičkog mišljenja. Razvoj JA (sebe), moralnosti i prijateljstva.

Adolescencija 11 - 20 g. Spolna zrelost. Mišljenje je apstraktno i idealistično. Definiranje osobnih vrijednosti i razvoj neovisnosti u odnosu na vlastitu obitelj.

Rana odrasla dob

20 – 40 g. Završetak školovanja, napuštanje doma, početak radnog vijeka, zasnivanje bračne zajednice i djeca.

Srednje odrasla dob

40 – 60 g. Vrhunac karijere, pomaganje vlastitoj djeci, pomaganje roditeljima. Svjesnost vlastite smrtnosti.

Kasna odrasla dob

60 – do smrti Prilagodba odlasku u mirovinu, problemi sa zdravljem, smrt životnog partnera. Pitanje smisla vlastitog života.

Pojam otpornosti

• Sposobnost uspješne prilagodbe unatoč izloženosti različitim prijetnjama razvoju

• Okolinski rizici predisponiraju dijete za moguće kasnije probleme

• Četiri grupe činitelja predstavljaju zaštitu od mogućih štetnih učinaka stresnih životnih događaja: osobne karakteristike, topao odnos s roditeljima, socijalna podrška izvan obitelji i šira zajednica

Freud

• ‘Dobra’ iz prethodnih stadija (superego, spolna identifikacija, Edipov i Elektrin kompleks)

• Stadij latencije: mirovanje • Libido je smanjen i sublimiran• Aktivnosti su usmjerene na knjigu,

znanost, sportove, prijatelje• Izbjegava se suprotan spol, druženje s

vršnjacima istog spola

Sposobnost – nesposobnost (Erikson)

• Prijašnje razdoblje: inicijativa – krivnja• Igre zamišljanja (kao ‘da’), osjećaj svrhe

(poticanje roditelja za aktivnosti). Opasnost prevelika samokontrola rađa osjećaj krivnje.

• U školi razvoj sposobnosti rada i suradnje s drugima

• Negativna iskustva kod kuće + škola + odnos s vršnjacima = osjećaj manje vrijednosti

Erikson – stadiji razvoja

Piaget

• Stadij konkretnih operacija• Djetetovo rezoniranje je logično• Rješavaju zadatke konzervacije• Organizacija predmeta: hijerarhija klasa i podklasa• Obavljaju se kognitivne akcije nad objektima (logičke

manipulacije i transformacije simbola)• Decentracija u mišljenju omogućava sustavnost i

logičnost mišljenja• Mišljenje još uvijek nije apstraktno, usmjereno je na

konkretni materijal• Logika klasa, relacija (zadaci serijacije), principi

tranzitivnosti (a<b, b<c, onda je c>a)

Lev Vygotsky (1896 – 1934)• Osnovna razlika u odnosu na Piageta je izvor govora. • Mišljenje i jezik započinju kao odvojene i neovisne

aktivnosti. • Kod veoma male djece (0-2 g.) mišljenje prethodi

jeziku (pre-verbalna, senzo-motorna faza/inteligencija) • Jezik je odvojen od mišljenja (dječji plač ima socijalnu

ulogu)• U periodu nakon 2 g. pre-lingvističko mišljenje (akcije,

percepcije) i pre-intelektualni jezik (plakanje, gukanje..) se SUSREĆU / SPAJAJU i formiraju verbalno mišljenje i racionalni govor

Vygotsky

• U periodu 2 - 7 g. jezik postiže dvije funkcije:

unutarnju => nadgledanje i usmjeravanje unutarnjeg mišljenjavanjsku => komunicirajući vlastito mišljenje prema drugima

• Dijete ne može te dvije funkcije razlikovati: EGOCENTRIČAN GOVOR (djetetov govor na glas o svojim planovima i akcijama)

Vygotsky• U 7 g. (kada počinje operativno mišljenje) javlja se

podjela između jezika u funkciji komunikacije i unutarnjeg govora (verbalnog mišljenja).

• Piaget je tvrdio da je egocentrični govor vođenje komentara o svom ponašanju koji se u 7 g. zamjenjuje sa socijalnim govorom.

• Vygotsky je tvrdio da egocentrični govor nema funkciju verbalizacije aktivnosti djeteta i da NE prestaje u 7.g. Već predstavlja daljnji razvoj unutarnjeg govora.

• Egocentričan i unutarnji govor su ELIPTIČNI (nekompletni tj. bave se značenjem prije nego izražavanjem).

Vygotsky

• Svaki govor je SOCIJALNE PRIRODE, rezultat ljudske komunikacije.

• Naša sposobnost mišljenja samih sa sobom ili sa drugima je rezultat SOCIJALNOG PROCESA.

• Od rođenja dijete je socijalno biće i nije sposobno za samostalno funkcioniranje.

• Inteligencija se razvija u ljudskoj interakciji. • U tom procesu su važna dva pojma:

INTERNALIZACIJA i KONVERGENCIJA.

Senzomotoričko razdoblje (0-2)

Predoperacijsko razdoblje (2-7)

Razdoblje konkretnih operacija (7-11)

Razdoblje formalnih operacija (12- )

UsporedbeFreud Erikson Piaget

Novorođenče (0-1) Oralni stadij

Povjerenje – Nepovjerenje

(sumnja)

Senzomotorni stadij

Rano djetinjstvo (2-3)

Analni stadij

Nezavisnost – sram Senzomotorni stadij

Predškolsko razdoblje (3-6)

Falusni stadij

Poduzetnost (inicijativa) – krivnja

Predoperacijski stadij

Školsko razdoblje (6-12)

Stadij latencije

Sposobnost (produktivnost) –

Nesposobnost (inferiornost)

Stadij konkretnih operacija

Adolescencija (12-20)

Genitalni stadij

Identitet - Konfuzija Stadij formalnih operacija

Što donosimo iz prethodnih stadija?

• Razvoj temperamenta• Razvoj privrženosti• Razvoj samokontrole• Razvoj inicijative

Temperament

• Djetetov ukupni stil reagiranja, genetski uvjetovan, stabilan i jako se rano vidi (gotovo po rođenju)

Na temelju intervjua s roditeljima (NYLS projekt); utvrđena su 3 tipa temperamenta : • A) lako dijete = pravilni biol. ritmovi, pozitivno

raspoloženo, lako se prilagođava novim situacijama• B) teško dijete = nepravilni biol. ritmovi, često

plaće, loše se adaptira na nove uviete,• C) suzdržano dijete = slabo se prilagođava novim

uvijetima, manje su aktivna, sklona povlađenju pred nepoznatim ljudima

Temperament

• Temperament čine biološki utemeljene individualne razlike u emocionalnoj, motoričkoj i s pažnjom povezanom reaktivnosti živčanog sustava i samoregulaciji reaktivnosti.

• EAS model• Emocionalnost, Aktivnost, Socijabilnost.• Odnos majka dijete te stupanj podudarnosti• Temperament je uključen u čimbenik

kasnijeg rizičnog ponašanja

Temperament i ponašanje

• 1) osmjehivanje, smijanje, nivo aktivnosti, visok intenzitet ugode, prilaženje, impulzivnost i sramežljivost čine dimenziju surgencija tj pozitivna afektivnost

• 2) ljutnja, frustracija, strah, tjeskoba, tuga i snižena reaktivnost čine dimenziju negativna afektivnost

• 3) fokus pažnje, inhibirana kontrola, niski intenzitet ugode čine dimenziju kontrola s naporom ili samokontrola.

Privrženost (Attachment)

• Odnos između majke-djeteta u prvoj godini života

• Privrženost tijekom djetinjstva i adolescencije

• Privrženost u odrasloj dobi (partnerski odnosi)

Razvoj privrženosti (Ainsworth M.)

• obrazac A ili anksiozno-izbjegavajući

• obrazac B ili sigurno privržen• obrazac C ili anksiozno-opirući

• Ispitivanje u nepoznatoj situaciji, ponašanje majke i djeteta

Razvoj privrženosti

• od rođenja do 2. mjeseca: djeca socijalno reagiraju gotovo prema svakome.

• od 2. do 7. mjeseca djeca izravno socijalno reagiraju uglavnom na članove obitelji i razvijaju jedinstven emocionalni komunikacijski sustav sa skrbnikom.

• od 6. do 8. mjeseca: jasna privrženost. Dijete se boji nepoznatih osoba, prosvjeduje zbog odvajanja od majke i koristi majku kao izvor utjehe i sigurnosti.

Privrženost u odrasloj dobi (Bartholomew i Horowitz, 1991.)

Kako bi razumjeli odnose među parovima, nužno je poznavanje i razumijevanje

partnerskih sustava privrženosti