Upload
miljkovic-ana
View
255
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
1/38
SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJAPOJAVA HRIANSTVA
HRIANSKA FILOZOFIJA
AURELIJE AVGUSTINSHOLASTIKA
PROBLEM UNIVERZALIJA
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
2/38
POJAVA HRIDANSTVA SLABOSTI RIMSKOG CARSTVA Rimsko carstvo je obuhvatalo celo helensko
rutvo u jednu univerzalnu ravu. ugroeno unutranjim krizama iskoritavalo rad robova iz provincija i gomilalo
bogatstvo u Rimu vedina stanovnitva se nalazi u tekoj situaciji njima treba mir, nada, vera i spas
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
3/38
POJAVA HRIDANSTVA javlja se u Palestini najpre unutar jevrejske
zajednice kao kult i pokret malobrojnihsledbenika
Jevreji su dugo bili pod vladu raznih osvajaa,Egipdana, Persijanaca i sada Rimljana
svoju veru u jednog boga, nosioca moralnog
poretka sveta, ouvali su upravo kao garancijunarodne samosvojnosti Proroci su oivljavalinjihovu nadu u Mesiju,
Boijegposlanika i spasioca.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
4/38
POJAVA HRIDANSTVA
Hridanstvo je ujednilo razliite religiozne i idejneuticaje onog vremena. U poetku se razvilo u starozavetnoj tradiciji
jevrejstva, koncentrisanoj oko deset bojih zapovesti
Isus kaze: "Nisam oao da ukinem zakon, negoda ga ostvarim."
novi i revolucionaran pokret - "Novi zavet" filozofski najzanimljivije Je vane lje po Jovanu -
pokuaj filozofskog tumaenja hridanskog uenja
Isus je Logos ili Re Boja.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
5/38
DVA SVETA
Isus propoveda ljudima spas na drugom svetu . Ovaj svet je bezvredna dolina suza i samo
priprema za zagrobni veni ivot u duhu. razbija harmoniju duha i tela - ideal antike Zahteva se prekid s vrednostima ovoga sveta. nagovetava skori obraun , sudnji dan , kad nede
ostati kamen na kamenu,
dobri de vaskrsnuti u ivot venog blaenstva kaoIsus, a zli de biti kanjeni. Uslov spasa postaje bol i patnja, odricanje od
telesnog ivota, askeza.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
6/38
DVA SVETA
Svojom verom u pravednog Boga Oca koji jeneiscrpni izvor ljubavi, Hridanstvo prua napadenom narodu nadu i perspektivu makarna drugom svetu .
Bog je prvo milostivi otac ljudima, on je ljubav,a ne samo okrutni bog kazne.
Iskupiteljska rtva spasitelja, sina boijeg Isusa,daruje ljudima vean ivot, a vera u njegovo vaskrsnude daje im sigurnost.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
7/38
ETIKA LJUBAVI
U mnotvu religija onog vremena hridanstvo je imalo neke presudne odlike po kojima jebilo pre o reeno da ubrzo preraste u svetskipokret i postane svetska religija.
Ono je svet osvojilo svojom etikom ljubavi,traei nenasilje i ljubav, pratanje i milosre .
Za spas i blaenstvo venog ivota dovoljno jeponizno i milosrdno srce.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
8/38
DEMOKRATSKI DUH Hridanstvo je izrazilo demokratski,
nadnacionalni, kosmopolitski duh obrada se svim ljudima dobre volje nezavisno od
njihovog roda, rase, ravljanstva, stalea svi su deca Boija, svi su pred Bogom jednaki Hridanstvo su najpre prihvatili niislojevi jer se
obrada njima, siromanima , nemodnima,ponienima, najbrojnijem delu stanovnitva .
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
9/38
PROGON
Hridanisu pr uali otpor vlasti nisu priznavali druge kultove, pa ni kult
rimskog cara , kao vrhovnog boanstva izdvajali su se iz rutva u svoje zajednice -
optine
Zato su bili gotovo tri veka podvrgnutidugotrajnim i okrutnim progonima.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
10/38
PRIZNANJE
S vremenom su ga sve vie prihvatali i bogatiji,modnijislojevi, pa ga je konano i vlast poela tolerisati, priznavati, pa i tititi.
313. godine Konstantin je Milanskim ediktompriznao ravnopravnost hridanstvu s drugimreligijama
391. godine ono postaje dravna religijaRimskog Carstva
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
11/38
O BACIVANJE ISTRAIVANJA Hridanstvo se u poetku obrada samo
neukim," siromanim duhom", jer je njihovocarstvo nebesko.
Verovanje u ono to je dato preko najvieg sve oanstva objave iskljuujesvakoistraivanje.
Hridanstvokao nova vera u poetku se netrudi da uverljivost svojih teza racionalnoobjasni.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
12/38
HRIDANSKA FILOZOFIJA
GNOSTICI
APOLOGETE
PATRISTIKA
SHOLASTIKA
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
13/38
POTREBA ZA SISTEMOM
situacija se veoma brzo promenila trebalo je suprotstaviti se razliitimoblicima
jereze i drugim religijama i odupreti se filozofskoj kritici Crkva elida sistematski izloisvoje uenje
da racionalno zasnuje hridansku filozofiju
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
14/38
GNOSTICI
II vek prvi pokuavaju saznanjem da ou do
objanjenja istine vere gnozis (gr. gnosis) - znanje, saznanje osnovni problem ispitivanje odnosa vere i uma
njihovi nesistematski pokuaji izazvali sureakciju branioca vere, tzv. apologeta
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
15/38
APOLOGETE (gr. apologia - obrana ) brane izvorno religiozno
oseanje TERTULIJAN(160-220) odbacuje svaku vezu vere isaznanja, religije i filozofije, Jerusalima i Atine
svaki priprosti hridanski zanatlija je blie bogu odPlatona
maksima " Verujem jer je apsurdno " mu jepripisana
samo ono to je apsurdno moe biti predmetverovanja
ne treba da verujemo u ono to saznajemo jasno "Sin Boijije umro, verovatno jer je neshvatljivo.
Sahranjen vaskrsnu, izvesno jer je nemogude ."
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
16/38
PATRISTIKA sprovodi se helenizacija hridanstva, ono se
proima elementima antike kulture, najvie filozofijom
Hridanstvo je prihvatilo samo ono to odgovara
njegovom pogledu i pokretu. PATRISTIKA - razdoblje od I do VIII veka, odbrane hridanstva od drugih religija i sekti
zatim sistematske izgradnje i na kraju konane razrade hridanske nauke. Patres - crkveni oci su hrianski pisci starog
veka ije uenje Crkva prihvata.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
17/38
1. G e se javlja Hridanstvo i u kom veku? 2.O koja va sveta ue hridani? 3.Kako je izraena etika ljubavi hrianstva? 4. Kako je izraen emokratski uh hridanstva?
5. gnozis ( gr. gnosis)6. Gnostici
7. gr. apologia
8. Apologete9. Patres
10. Patristika
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
18/38
1. Gde se javlja Hridanstvo i u kom veku? Palestina, I vek2.O koja va sveta ue hridani? na svet i onaj posle smrti 3.Kako je izraena etika ljubavi hrianstva? Trai nenasilje i ljubav, pratanje i milosre.4. Kako je izraen emokratski uh hridanstva? Svi su deca Boija, svi su pred Bogom jednakinezavisno od roda, rase, ravljanstva, stalea .
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
19/38
5. gnozis ( gr. gnosis) znanje, saznanje 6. Gnostici pokuavaju saznanjem da ou do objanjenja istine
vere 7. gr. apologia obrana 8. Apologete odbrana izvornog religioznog osedanja 9. Patres crkveni oci 10. Patristika razdoblje od I do VIII veka konane razrade hridanske
nauke
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
20/38
AURELIJE AVGUSTIN
Avgustin (354-430) je najznaajnijimislilacpatristike i jedan od najvedih filozofa hridanstva. Roen je u Tagasti u Africi, a delovao je kao uitelj
retorike i gramatike u Kartagi , Rimu i Milanu. U svojim uvenim "Ispovesti ma" opisao je lutanja
slobodno i burno proivljene mladosti.
Bio se prikljuio manihejskoj nauci koja ui oneprekidnoj borbi svetla i tame, dobra i zla .
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
21/38
BORBENI HRIDANIN U zrelim godinama o uevio se hridanstvom i
pokrstio u Milanu. Vratio se u rodnu Afriku i dugo delovao kao
biskup. Bio je militantni hrianin koji strastveno
pobija neprijatelje vere , bori se za jedinstvocrkve , suprotstavlja jereticima , polemie saskepticima.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
22/38
TEOCENTRIZAM I VOLUNTARIZAM Bog ima centralno mesto , on je uzrok i svrha
svega, svemogud je i predobar. Celokupna dobrota potie od Boga, a zlo je samo
nedostatak dobra. voluntaristiko stanovite volja je sutinska mo, nadreena razumu Voljom se ovek opredeljuje u pitanjima. ovekova volja je slobodna , nezavisna od razuma i svesti.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
23/38
NEBESKA I ZEMALJSKA RAV
"O bojoj dravi " prvi postavio problem filozofije istorije pita o smislu istorije Istorija je neprestana borba dobra i zla , vrline i
greha,nebeskog i zemaljskog carstva. On je oveanstvo podelio na dve vrste ljudi: na ljude koji ive po Bogu i na one koji ive po ljudima.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
24/38
NEBESKA I ZEMALJSKA RAV
nastaju dve zajednice ljudi - drave jedna pre o reena da veno vlada u zajednici s
bogom
druga da veno trpi kaznu jer njom vlada avo Ljubav prema sebi dovedena do prezira Boga
raa zemaljsku dravu ,
ljubav prema Bogu dovedena do prezira seberaa nebesku dravu .
Konanimodvajanjem i pobedom nebeske
drave bie postignut cilj istorije.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
25/38
VODITELJSKA ULOGA CRKVE Isto ualistiko naelo bori se i u oveku. svrha ivota jeste da se pribliimo Bogu Na putu spasa pojedinac se ne moe osloniti
iskljuivona sebe samog potrebna je milost Boija i pomo Crkve crkva je posrednik izmeu oveka i Boga ima upravo unost da se brine o sudbini i spasu
svakog pojedinca kako bi spreila njegovukonanu propast u greh
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
26/38
1. ta je manihejska nauka? 2. ta je teocentrizam? 3. ta je voluntarizam? 4. ta je istorija? 5. Koje dve zajednice ljudi rave
postoje? 6. Kako de bitipostignut cilj istorije? 7. U emu je uloga crkve?
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
27/38
1. ta je manihejska nauka? ui o neprekidnoj borbi dobra i zla 2. ta je teocentrizam? Bog ima centralno mesto, on je uzrok i svrha
svega, svemogud je i predobar. 3. ta je voluntarizam?
volja je sutinska mod, na reena razumu 4. ta je istorija? Istorija je neprestana borba dobra i zla, vrline i
greha, nebeskog i zemaljskog carstva.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
28/38
5. Koje dve zajednice ljudi rave postoje? ljubav prema sebi dovedena do prezira Boga
raa zemaljsku ravu, a ljubav prema Bogudovedena do prezira sebe raa nebesku ravu
6. Kako de bitipostignut cilj istorije? konanim odvajanjem i pobedom nebeske
rave 7. U emu je uloga crkve? na putu spasa pojedinacu je potrebna pomod
Crkve, posrednika izmeu oveka i Boga
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
29/38
SHOLASTIKA - ODNOS VERE I UMA Srednjevekovna hrianska filozofija sholastikus - uitelj filozofija - predmet kolskog prouavanja , a ne
istraivanja zahtev - da objasni i odbrani verske dogme razum je sredstvo i orue teologije cilj je da shvati i opravda datu i objavljenu istinu Sholastika metoda nije istraivaka, ona je
deduktivna, prazna, sterilna, iako veoma precizna.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
30/38
Podela sholastike
zasnovana na razvoju pitanja odnosa vere uma . 1. Rana sholastika IX - XII vek odnos shvata kao harmoniju vere i uma 2. Zrela sholastika XII - XIII vek uvia delimino slaganje , ali i nezavisnost 3. Pozna sholastika XIII XV odbacuje harmoniju i prihvata mogudnost
suprotstavljanja vere i uma
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
31/38
RANA SHOLASTIKA on Skot Eriugena Um ima prednost, premda je autoritet Biblije
vremenski prvi i nepovrediv. Anselmo Kenteberijski "Ne nastojim saznati da bih verovao, nego
verujem da bih saznao." misterije vere ostaju uvek bez dokaza Pjer Abelar "Ne veruje se u neto zato to je to Bog rekao,
nego se prihvata da je to on rekao, jer smo se
uverili da je to istina."
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
32/38
ZRELA SHOLASTIKA
Roder Bekon - pretea renesanse inovovekovnog duha
Toma Akvinski - Teologija kao nauka o nunom bidu Boga na reena je filozofiji kao nauci okonanom bidu stvorenih stvari.
Duns Skot - Vera nije predmet razuma, negovolje, i to slobodne volje. Istine volje vae zahridane, a ne za sve ljude.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
33/38
POZNA SHOLASTIKA
Viljem Okam odbacuje sklad filozofije i teologije, uma i
objave teologija treba da se oslanja na objavu i
autoritet, a ne na dokaze uma ka stvarnosti moramo usmeriti istraivanje i
prihvatiti iskustvo kao izvor svakog saznanja
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
34/38
RASPRAVA O PROBLEMUUNIVERZALIJA
Jesu li opti pojmovi - univerzalije neto realno?
staro filozofsko pitanje o odnosu opteg ipojedinanog
ved raspravljali Sokrat, Platon, Aristotel i drugi podelilo srednjovekovne mislioce u tri grupe:
u nominaliste, u realiste i u konceptualiste.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
35/38
REALIZAM Eurigena, Anselmo i Toma opte postoji realno , nezavisno od poje inanih
stvari Anselmo je sle edilogiku realizma izveo tzv.
ontoloki dokaz o postojanju Boga , iz samog pojmaBoga kao najvieg i najsavrenijeg bida, zakljuiojenunost postojanja takvog najsavrenijeg bida, kojeinae ne bi bilo najsavrenije i najvie ako ne bi
postojalo. Gaunilo - ono to zamiljamo ne mora nuno i dapostoji
realizam nosi u sebi panteistiki zakljuak
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
36/38
NOMINALIZAM Roscelin , opte nije nita realno postoje samo poje inane stvari opte je samo re, ime, nomen, prazan zvuk kojim
imenujemo vie poje inane stvari ugrozilo je neke osnovne dogme hridanstva, na
primer, svetost priesti jer sumnja da hleb i vino,za ravajusvoja svojstva poje inanih stvari, nemenjaj svoju sutinu i ne postaju telo i krv IsusaHrista
crkva slubeno priznaje realizam 1092.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
37/38
KONCEPTUALIZAM
Pjer Abelar opte postoji u umu kao pojam , kao koncept,
a ne realno odvojeno kao samostalno bide posredovanje Univerzalije su prvo u Boijemumu pre stvari, zatim u stvarima kao njihova sutina , i na kraju, u ljudskom umu kao pojmovi.
7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA
38/38
OSVRT
Dun Skot je obnovio nominalizam , smatrajudi da u stvarnosti postoje samo poje inane stvari, a opti pojmovi su samo njihovi znakoviili termini.
Takvim uenjem on je pripremioprirodnonaunu empirijsku orijentacijunovog veka usmerenu na poje inana bida.