SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    1/38

    SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJAPOJAVA HRIANSTVA

    HRIANSKA FILOZOFIJA

    AURELIJE AVGUSTINSHOLASTIKA

    PROBLEM UNIVERZALIJA

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    2/38

    POJAVA HRIDANSTVA SLABOSTI RIMSKOG CARSTVA Rimsko carstvo je obuhvatalo celo helensko

    rutvo u jednu univerzalnu ravu. ugroeno unutranjim krizama iskoritavalo rad robova iz provincija i gomilalo

    bogatstvo u Rimu vedina stanovnitva se nalazi u tekoj situaciji njima treba mir, nada, vera i spas

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    3/38

    POJAVA HRIDANSTVA javlja se u Palestini najpre unutar jevrejske

    zajednice kao kult i pokret malobrojnihsledbenika

    Jevreji su dugo bili pod vladu raznih osvajaa,Egipdana, Persijanaca i sada Rimljana

    svoju veru u jednog boga, nosioca moralnog

    poretka sveta, ouvali su upravo kao garancijunarodne samosvojnosti Proroci su oivljavalinjihovu nadu u Mesiju,

    Boijegposlanika i spasioca.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    4/38

    POJAVA HRIDANSTVA

    Hridanstvo je ujednilo razliite religiozne i idejneuticaje onog vremena. U poetku se razvilo u starozavetnoj tradiciji

    jevrejstva, koncentrisanoj oko deset bojih zapovesti

    Isus kaze: "Nisam oao da ukinem zakon, negoda ga ostvarim."

    novi i revolucionaran pokret - "Novi zavet" filozofski najzanimljivije Je vane lje po Jovanu -

    pokuaj filozofskog tumaenja hridanskog uenja

    Isus je Logos ili Re Boja.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    5/38

    DVA SVETA

    Isus propoveda ljudima spas na drugom svetu . Ovaj svet je bezvredna dolina suza i samo

    priprema za zagrobni veni ivot u duhu. razbija harmoniju duha i tela - ideal antike Zahteva se prekid s vrednostima ovoga sveta. nagovetava skori obraun , sudnji dan , kad nede

    ostati kamen na kamenu,

    dobri de vaskrsnuti u ivot venog blaenstva kaoIsus, a zli de biti kanjeni. Uslov spasa postaje bol i patnja, odricanje od

    telesnog ivota, askeza.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    6/38

    DVA SVETA

    Svojom verom u pravednog Boga Oca koji jeneiscrpni izvor ljubavi, Hridanstvo prua napadenom narodu nadu i perspektivu makarna drugom svetu .

    Bog je prvo milostivi otac ljudima, on je ljubav,a ne samo okrutni bog kazne.

    Iskupiteljska rtva spasitelja, sina boijeg Isusa,daruje ljudima vean ivot, a vera u njegovo vaskrsnude daje im sigurnost.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    7/38

    ETIKA LJUBAVI

    U mnotvu religija onog vremena hridanstvo je imalo neke presudne odlike po kojima jebilo pre o reeno da ubrzo preraste u svetskipokret i postane svetska religija.

    Ono je svet osvojilo svojom etikom ljubavi,traei nenasilje i ljubav, pratanje i milosre .

    Za spas i blaenstvo venog ivota dovoljno jeponizno i milosrdno srce.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    8/38

    DEMOKRATSKI DUH Hridanstvo je izrazilo demokratski,

    nadnacionalni, kosmopolitski duh obrada se svim ljudima dobre volje nezavisno od

    njihovog roda, rase, ravljanstva, stalea svi su deca Boija, svi su pred Bogom jednaki Hridanstvo su najpre prihvatili niislojevi jer se

    obrada njima, siromanima , nemodnima,ponienima, najbrojnijem delu stanovnitva .

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    9/38

    PROGON

    Hridanisu pr uali otpor vlasti nisu priznavali druge kultove, pa ni kult

    rimskog cara , kao vrhovnog boanstva izdvajali su se iz rutva u svoje zajednice -

    optine

    Zato su bili gotovo tri veka podvrgnutidugotrajnim i okrutnim progonima.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    10/38

    PRIZNANJE

    S vremenom su ga sve vie prihvatali i bogatiji,modnijislojevi, pa ga je konano i vlast poela tolerisati, priznavati, pa i tititi.

    313. godine Konstantin je Milanskim ediktompriznao ravnopravnost hridanstvu s drugimreligijama

    391. godine ono postaje dravna religijaRimskog Carstva

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    11/38

    O BACIVANJE ISTRAIVANJA Hridanstvo se u poetku obrada samo

    neukim," siromanim duhom", jer je njihovocarstvo nebesko.

    Verovanje u ono to je dato preko najvieg sve oanstva objave iskljuujesvakoistraivanje.

    Hridanstvokao nova vera u poetku se netrudi da uverljivost svojih teza racionalnoobjasni.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    12/38

    HRIDANSKA FILOZOFIJA

    GNOSTICI

    APOLOGETE

    PATRISTIKA

    SHOLASTIKA

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    13/38

    POTREBA ZA SISTEMOM

    situacija se veoma brzo promenila trebalo je suprotstaviti se razliitimoblicima

    jereze i drugim religijama i odupreti se filozofskoj kritici Crkva elida sistematski izloisvoje uenje

    da racionalno zasnuje hridansku filozofiju

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    14/38

    GNOSTICI

    II vek prvi pokuavaju saznanjem da ou do

    objanjenja istine vere gnozis (gr. gnosis) - znanje, saznanje osnovni problem ispitivanje odnosa vere i uma

    njihovi nesistematski pokuaji izazvali sureakciju branioca vere, tzv. apologeta

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    15/38

    APOLOGETE (gr. apologia - obrana ) brane izvorno religiozno

    oseanje TERTULIJAN(160-220) odbacuje svaku vezu vere isaznanja, religije i filozofije, Jerusalima i Atine

    svaki priprosti hridanski zanatlija je blie bogu odPlatona

    maksima " Verujem jer je apsurdno " mu jepripisana

    samo ono to je apsurdno moe biti predmetverovanja

    ne treba da verujemo u ono to saznajemo jasno "Sin Boijije umro, verovatno jer je neshvatljivo.

    Sahranjen vaskrsnu, izvesno jer je nemogude ."

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    16/38

    PATRISTIKA sprovodi se helenizacija hridanstva, ono se

    proima elementima antike kulture, najvie filozofijom

    Hridanstvo je prihvatilo samo ono to odgovara

    njegovom pogledu i pokretu. PATRISTIKA - razdoblje od I do VIII veka, odbrane hridanstva od drugih religija i sekti

    zatim sistematske izgradnje i na kraju konane razrade hridanske nauke. Patres - crkveni oci su hrianski pisci starog

    veka ije uenje Crkva prihvata.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    17/38

    1. G e se javlja Hridanstvo i u kom veku? 2.O koja va sveta ue hridani? 3.Kako je izraena etika ljubavi hrianstva? 4. Kako je izraen emokratski uh hridanstva?

    5. gnozis ( gr. gnosis)6. Gnostici

    7. gr. apologia

    8. Apologete9. Patres

    10. Patristika

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    18/38

    1. Gde se javlja Hridanstvo i u kom veku? Palestina, I vek2.O koja va sveta ue hridani? na svet i onaj posle smrti 3.Kako je izraena etika ljubavi hrianstva? Trai nenasilje i ljubav, pratanje i milosre.4. Kako je izraen emokratski uh hridanstva? Svi su deca Boija, svi su pred Bogom jednakinezavisno od roda, rase, ravljanstva, stalea .

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    19/38

    5. gnozis ( gr. gnosis) znanje, saznanje 6. Gnostici pokuavaju saznanjem da ou do objanjenja istine

    vere 7. gr. apologia obrana 8. Apologete odbrana izvornog religioznog osedanja 9. Patres crkveni oci 10. Patristika razdoblje od I do VIII veka konane razrade hridanske

    nauke

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    20/38

    AURELIJE AVGUSTIN

    Avgustin (354-430) je najznaajnijimislilacpatristike i jedan od najvedih filozofa hridanstva. Roen je u Tagasti u Africi, a delovao je kao uitelj

    retorike i gramatike u Kartagi , Rimu i Milanu. U svojim uvenim "Ispovesti ma" opisao je lutanja

    slobodno i burno proivljene mladosti.

    Bio se prikljuio manihejskoj nauci koja ui oneprekidnoj borbi svetla i tame, dobra i zla .

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    21/38

    BORBENI HRIDANIN U zrelim godinama o uevio se hridanstvom i

    pokrstio u Milanu. Vratio se u rodnu Afriku i dugo delovao kao

    biskup. Bio je militantni hrianin koji strastveno

    pobija neprijatelje vere , bori se za jedinstvocrkve , suprotstavlja jereticima , polemie saskepticima.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    22/38

    TEOCENTRIZAM I VOLUNTARIZAM Bog ima centralno mesto , on je uzrok i svrha

    svega, svemogud je i predobar. Celokupna dobrota potie od Boga, a zlo je samo

    nedostatak dobra. voluntaristiko stanovite volja je sutinska mo, nadreena razumu Voljom se ovek opredeljuje u pitanjima. ovekova volja je slobodna , nezavisna od razuma i svesti.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    23/38

    NEBESKA I ZEMALJSKA RAV

    "O bojoj dravi " prvi postavio problem filozofije istorije pita o smislu istorije Istorija je neprestana borba dobra i zla , vrline i

    greha,nebeskog i zemaljskog carstva. On je oveanstvo podelio na dve vrste ljudi: na ljude koji ive po Bogu i na one koji ive po ljudima.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    24/38

    NEBESKA I ZEMALJSKA RAV

    nastaju dve zajednice ljudi - drave jedna pre o reena da veno vlada u zajednici s

    bogom

    druga da veno trpi kaznu jer njom vlada avo Ljubav prema sebi dovedena do prezira Boga

    raa zemaljsku dravu ,

    ljubav prema Bogu dovedena do prezira seberaa nebesku dravu .

    Konanimodvajanjem i pobedom nebeske

    drave bie postignut cilj istorije.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    25/38

    VODITELJSKA ULOGA CRKVE Isto ualistiko naelo bori se i u oveku. svrha ivota jeste da se pribliimo Bogu Na putu spasa pojedinac se ne moe osloniti

    iskljuivona sebe samog potrebna je milost Boija i pomo Crkve crkva je posrednik izmeu oveka i Boga ima upravo unost da se brine o sudbini i spasu

    svakog pojedinca kako bi spreila njegovukonanu propast u greh

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    26/38

    1. ta je manihejska nauka? 2. ta je teocentrizam? 3. ta je voluntarizam? 4. ta je istorija? 5. Koje dve zajednice ljudi rave

    postoje? 6. Kako de bitipostignut cilj istorije? 7. U emu je uloga crkve?

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    27/38

    1. ta je manihejska nauka? ui o neprekidnoj borbi dobra i zla 2. ta je teocentrizam? Bog ima centralno mesto, on je uzrok i svrha

    svega, svemogud je i predobar. 3. ta je voluntarizam?

    volja je sutinska mod, na reena razumu 4. ta je istorija? Istorija je neprestana borba dobra i zla, vrline i

    greha, nebeskog i zemaljskog carstva.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    28/38

    5. Koje dve zajednice ljudi rave postoje? ljubav prema sebi dovedena do prezira Boga

    raa zemaljsku ravu, a ljubav prema Bogudovedena do prezira sebe raa nebesku ravu

    6. Kako de bitipostignut cilj istorije? konanim odvajanjem i pobedom nebeske

    rave 7. U emu je uloga crkve? na putu spasa pojedinacu je potrebna pomod

    Crkve, posrednika izmeu oveka i Boga

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    29/38

    SHOLASTIKA - ODNOS VERE I UMA Srednjevekovna hrianska filozofija sholastikus - uitelj filozofija - predmet kolskog prouavanja , a ne

    istraivanja zahtev - da objasni i odbrani verske dogme razum je sredstvo i orue teologije cilj je da shvati i opravda datu i objavljenu istinu Sholastika metoda nije istraivaka, ona je

    deduktivna, prazna, sterilna, iako veoma precizna.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    30/38

    Podela sholastike

    zasnovana na razvoju pitanja odnosa vere uma . 1. Rana sholastika IX - XII vek odnos shvata kao harmoniju vere i uma 2. Zrela sholastika XII - XIII vek uvia delimino slaganje , ali i nezavisnost 3. Pozna sholastika XIII XV odbacuje harmoniju i prihvata mogudnost

    suprotstavljanja vere i uma

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    31/38

    RANA SHOLASTIKA on Skot Eriugena Um ima prednost, premda je autoritet Biblije

    vremenski prvi i nepovrediv. Anselmo Kenteberijski "Ne nastojim saznati da bih verovao, nego

    verujem da bih saznao." misterije vere ostaju uvek bez dokaza Pjer Abelar "Ne veruje se u neto zato to je to Bog rekao,

    nego se prihvata da je to on rekao, jer smo se

    uverili da je to istina."

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    32/38

    ZRELA SHOLASTIKA

    Roder Bekon - pretea renesanse inovovekovnog duha

    Toma Akvinski - Teologija kao nauka o nunom bidu Boga na reena je filozofiji kao nauci okonanom bidu stvorenih stvari.

    Duns Skot - Vera nije predmet razuma, negovolje, i to slobodne volje. Istine volje vae zahridane, a ne za sve ljude.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    33/38

    POZNA SHOLASTIKA

    Viljem Okam odbacuje sklad filozofije i teologije, uma i

    objave teologija treba da se oslanja na objavu i

    autoritet, a ne na dokaze uma ka stvarnosti moramo usmeriti istraivanje i

    prihvatiti iskustvo kao izvor svakog saznanja

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    34/38

    RASPRAVA O PROBLEMUUNIVERZALIJA

    Jesu li opti pojmovi - univerzalije neto realno?

    staro filozofsko pitanje o odnosu opteg ipojedinanog

    ved raspravljali Sokrat, Platon, Aristotel i drugi podelilo srednjovekovne mislioce u tri grupe:

    u nominaliste, u realiste i u konceptualiste.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    35/38

    REALIZAM Eurigena, Anselmo i Toma opte postoji realno , nezavisno od poje inanih

    stvari Anselmo je sle edilogiku realizma izveo tzv.

    ontoloki dokaz o postojanju Boga , iz samog pojmaBoga kao najvieg i najsavrenijeg bida, zakljuiojenunost postojanja takvog najsavrenijeg bida, kojeinae ne bi bilo najsavrenije i najvie ako ne bi

    postojalo. Gaunilo - ono to zamiljamo ne mora nuno i dapostoji

    realizam nosi u sebi panteistiki zakljuak

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    36/38

    NOMINALIZAM Roscelin , opte nije nita realno postoje samo poje inane stvari opte je samo re, ime, nomen, prazan zvuk kojim

    imenujemo vie poje inane stvari ugrozilo je neke osnovne dogme hridanstva, na

    primer, svetost priesti jer sumnja da hleb i vino,za ravajusvoja svojstva poje inanih stvari, nemenjaj svoju sutinu i ne postaju telo i krv IsusaHrista

    crkva slubeno priznaje realizam 1092.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    37/38

    KONCEPTUALIZAM

    Pjer Abelar opte postoji u umu kao pojam , kao koncept,

    a ne realno odvojeno kao samostalno bide posredovanje Univerzalije su prvo u Boijemumu pre stvari, zatim u stvarima kao njihova sutina , i na kraju, u ljudskom umu kao pojmovi.

  • 7/30/2019 SREDNJEVEKOVNA FILOZOFIJA

    38/38

    OSVRT

    Dun Skot je obnovio nominalizam , smatrajudi da u stvarnosti postoje samo poje inane stvari, a opti pojmovi su samo njihovi znakoviili termini.

    Takvim uenjem on je pripremioprirodnonaunu empirijsku orijentacijunovog veka usmerenu na poje inana bida.