Srednji vijek, renesansa

Srednjovjekovni gradSrednjovjekovni grad

Srednji vijekSrednji vijek

nakon propasti Rimskog Carstva nakon propasti Rimskog Carstva --ranosrednjovjekovno ranosrednjovjekovno mračno dobamračno doba u razvoju u razvoju gradova (sve do 9. st.) gradova (sve do 9. st.) ekonomska i kult. ekonomska i kult. stagnacija u Europi stagnacija u Europi

nastanak nastanak novog, kršćanskog društvanovog, kršćanskog društva baziranog baziranog na agraru na agraru grad više nije u središtu društvenog grad više nije u središtu društvenog života života urbani život zamro do kraja 9. st.urbani život zamro do kraja 9. st.


novi vjerski novi vjerski ((kršćanstvokršćanstvo) i ) i društv.društv.--polit. odnosi polit. odnosi ((feudalizamfeudalizam) )

nove jezgre nove jezgre urbanog razvoja: urbanog razvoja: biskupska sjedišta, biskupska sjedišta, samostani i samostani i zamkovi (burgovi)zamkovi (burgovi)


samostanisamostani kao žarišta urbanog životakao žarišta urbanog života

njihov se broj povećavao s povećanjem broja njihov se broj povećavao s povećanjem broja vjerskih redova, posebno u 11. i 12. st.vjerskih redova, posebno u 11. i 12. st.


politički: velika teritorijalna politički: velika teritorijalna rascjepkanost (jake grofovije i rascjepkanost (jake grofovije i vojvodstva) vojvodstva) od 9od 9--13. st. podignut 13. st. podignut velik broj velik broj burgovaburgova koji su postali koji su postali jezgre kasnijeg razvoja gradova jezgre kasnijeg razvoja gradova –– fr. fr. chchââteauteau –– ChChââteauroux, Chteauroux, Chââteaudun, teaudun,

ChChââteauteau--Thierry... Thierry...

–– njem. njem. burgburg –– Regensburg, Würzburg, Regensburg, Würzburg, Magdeburg... Magdeburg...

od početka 13. stoljeća od početka 13. stoljeća bastidebastide –– utvrđena utvrđena naselja u naselja u (jugozapadnoj) (jugozapadnoj) Francuskoj Francuskoj –– preko 300 preko 300 sagrađenih u 150 sagrađenih u 150 godinagodina

Monflanquin, dep. LotMonflanquin, dep. Lot--etet--Garonne, regija MidiGaronne, regija Midi--Pyrenées Pyrenées


mnogi gradovi nastali na temeljima rimskih mnogi gradovi nastali na temeljima rimskih gradovagradova


nastanak i jačanje srednje klase nastanak i jačanje srednje klase –– trgovaca i trgovaca i obrtnika obrtnika razvoj trgovine, uspostavljanje razvoj trgovine, uspostavljanje

redovitih tržnica i sajmova, razvoj gradske redovitih tržnica i sajmova, razvoj gradske privrede, unapređenje poljoprivrede privrede, unapređenje poljoprivrede

ubrzan porast stanovništva:ubrzan porast stanovništva:

–– zap. Europa je oko 950. g. imala 22 milijuna, a zap. Europa je oko 950. g. imala 22 milijuna, a 1348. (prije epidemije kuge) 54 milijuna st.1348. (prije epidemije kuge) 54 milijuna st.

–– cijela Europa je oko 1000. g. imala 42 milijuna, a cijela Europa je oko 1000. g. imala 42 milijuna, a oko 1300. g. 73 milijuna st.oko 1300. g. 73 milijuna st.

razdoblje razdoblje od 11.od 11.--14. 14. st.st. je doba procvata je doba procvata srednjovjekovne srednjovjekovne urbanizacije, čiji su urbanizacije, čiji su nositelji bili trgovci i nositelji bili trgovci i obrtnici obrtnici –– grad se grad se razvijao na osnovi razvijao na osnovi ekonomskih ekonomskih funkcijafunkcija


trgovačka i obrtnička naselja uz biskupske trgovačka i obrtnička naselja uz biskupske gradove ili zamkove gradove ili zamkove podgrađapodgrađa

slobodni kraljevski gradovi (u Engleskoj slobodni kraljevski gradovi (u Engleskoj borough, borough, u Škotskoju Škotskoj burghburgh))

gradovigradovi--komune ili gradovikomune ili gradovi--republike s republike s određenim stupnjem samostalnosti (Milano, određenim stupnjem samostalnosti (Milano, Firenca, KFirenca, Kööln, Brugge, kod nas Split, Hvar, ln, Brugge, kod nas Split, Hvar, Dubrovnik...)Dubrovnik...)


srednjovjekovni gradovi bili su malisrednjovjekovni gradovi bili su mali

do 13. st. najveći europski gradovi bili su u do 13. st. najveći europski gradovi bili su u sklopu Bizanta i Kordopskog kalifata u sklopu Bizanta i Kordopskog kalifata u Španjolskoj (Konstantinopol i Cordoba)Španjolskoj (Konstantinopol i Cordoba)

1300. najveći je Pariz 1300. najveći je Pariz

(oko 800. g. (oko 800. g. najveći gradovi na svijetu su bili najveći gradovi na svijetu su bili Changan (Xian) u Kini i Bagdad s više od Changan (Xian) u Kini i Bagdad s više od 700.000 st.)700.000 st.)


važno obilježje urbanog razvoja važno obilježje urbanog razvoja Europe:Europe:

žarište se premjestilo s Mediterana u žarište se premjestilo s Mediterana u zapadnu i srednju Europuzapadnu i srednju Europu (sjeverna (sjeverna Italija, dijelovi današnje Francuske, Italija, dijelovi današnje Francuske, Njemačke i Beneluksa)Njemačke i Beneluksa)

trgovački savezi trgovački savezi pojedinih gradova pojedinih gradova --najpoznatija je najpoznatija je Velika HanzaVelika Hanza (od (od kraja 12. st.) koja je kraja 12. st.) koja je u 14. stoljeću u 14. stoljeću ujedinjavala oko 160 ujedinjavala oko 160 gradovagradova

Prostorna struktura Prostorna struktura srednjovjekovnog gradasrednjovjekovnog grada

složena složena -- nekoliko morfoloških i nekoliko morfoloških i funkcionalnih dijelova: funkcionalnih dijelova: –– zamakzamak

–– vjerske institucije (katedrala, župna vjerske institucije (katedrala, župna crkva, samostani i sl.)crkva, samostani i sl.)

–– gradska uprava (gradska vijećnica...)gradska uprava (gradska vijećnica...)

–– gospodarski objekti (zgrade gildi i cehova, gospodarski objekti (zgrade gildi i cehova, tržnice, obrtničke radionice...)tržnice, obrtničke radionice...)

–– stambeni dijelovistambeni dijelovi


zamakzamak –– jezgra razvoja mnogih gradova, ali jezgra razvoja mnogih gradova, ali se ponekad gradio usporedo s gradom; neki se ponekad gradio usporedo s gradom; neki gradovi su i nastali kao veliki zamkovigradovi su i nastali kao veliki zamkovi

središte političke vlasti i kulturno središtesredište političke vlasti i kulturno središte

kraljevski, grofovski, kneževski, ali i kraljevski, grofovski, kneževski, ali i samostanski ili katedralskisamostanski ili katedralski

u podgrađu se razvija obrtničko naseljeu podgrađu se razvija obrtničko naselje


katedralakatedrala –– posebno značenje u ranom sr. posebno značenje u ranom sr. vijeku vijeku okupljanje stanovništva okupljanje stanovništva

veličina i raskoš pokazuju njeno značenje veličina i raskoš pokazuju njeno značenje mnoge su imale svoj obrambeni sistem, mnoge su imale svoj obrambeni sistem, vlastiti zid i sl. vlastiti zid i sl. –– bile su samostalni zamcibile su samostalni zamci

crkvecrkve –– njihov broj ovisio o veličini grada njihov broj ovisio o veličini grada ––svaka župa imala je svoju crkvu (središte svaka župa imala je svoju crkvu (središte okupljanja)okupljanja)

samostanisamostani –– činili su zasebne komplekse, činili su zasebne komplekse, često s obrambenim zidomčesto s obrambenim zidom


zamak i katedralazamak i katedrala –– najznačajniji najznačajniji elementi u prostornoj strukturi grada elementi u prostornoj strukturi grada (kao simbol značenja feudalaca i crkve (kao simbol značenja feudalaca i crkve gl. nosioci političke i duhovne snage gl. nosioci političke i duhovne snage

društva)društva)


s razvojem gradske autonomije podižu se s razvojem gradske autonomije podižu se novi sadržajinovi sadržaji

za potrebe gradske uprave za potrebe gradske uprave podižu sepodižu segradske vijećnicegradske vijećnice (neki gradovi u 12., a (neki gradovi u 12., a svi slobodni gradovi u 13. st.)svi slobodni gradovi u 13. st.)

kuće za prodaju različite robe (soli, žitarica i kuće za prodaju različite robe (soli, žitarica i dr.); od 14. st.dr.); od 14. st.

nove institucije nove institucije –– škole, bolnice, sveučilišta i škole, bolnice, sveučilišta i dr. dr.


udruženja udruženja trgovaca i trgovaca i obrtnika (gilde, obrtnika (gilde, hanze i cehovi) hanze i cehovi) imala su svoje imala su svoje kućekuće

zgrada Hanze, zgrada Hanze, Antwerpen Antwerpen


središnje značenjesredišnje značenje gradskog trgagradskog trga ––višenamjenski: za razmjenu dobara, javne višenamjenski: za razmjenu dobara, javne skupove, vjerske obrede, vojne smotre i dr. skupove, vjerske obrede, vojne smotre i dr.

oko glavnog trga su najreprezentativnije oko glavnog trga su najreprezentativnije zgrade: katedrala, gradska vijećnica, zgrade zgrade: katedrala, gradska vijećnica, zgrade trgovačkotrgovačko--obrtničkih udruženja, zgrade obrtničkih udruženja, zgrade bogatijih i sl. bogatijih i sl.

gradovi koji se razvili na ostacima rimskih gradovi koji se razvili na ostacima rimskih gradova imali su pravilan oblik trga, a oni gradova imali su pravilan oblik trga, a oni koji se razvili spontano najčešće nepravilankoji se razvili spontano najčešće nepravilan


obrambeni sistemobrambeni sistem -- najvažniji element bio najvažniji element bio je gradski zid je gradski zid -- simbol srednjovjek. grada + simbol srednjovjek. grada + nasipi ili jarci s vodomnasipi ili jarci s vodom

funkcija zaštite gradafunkcija zaštite grada od pljačkaša ili od pljačkaša ili vojnih napada + vojnih napada + psihološko i političko psihološko i političko značenjeznačenje simbol sigurnosti, slobode i simbol sigurnosti, slobode i

drugačijeg načina životadrugačijeg načina života

Planovi Planovi srednjovjekovnih srednjovjekovnih gradovagradova

utjecaj fiziografskih utjecaj fiziografskih obilježja i obrambenih obilježja i obrambenih sistema, ali i načina sistema, ali i načina gradnje (planski ili gradnje (planski ili spontani razvoj)spontani razvoj)

u planskima su u planskima su pravokutne mreže ulica i pravokutne mreže ulica i blokovi zgrada, u blokovi zgrada, u spontanima nepravilnijespontanima nepravilnije

složena struktura složena struktura zbog različitog zbog različitog vremena nastanka vremena nastanka pojedinih gradova pojedinih gradova

koncentrični oblik koncentrični oblik (razvoj oko jedne (razvoj oko jedne jezgre) ili jezgre) ili pravokutna mreža pravokutna mreža ulicaulica


uliceulice -- uske i nepravilne (za pješački uske i nepravilne (za pješački promet), osim glavnih; od 13. st. se promet), osim glavnih; od 13. st. se popločujupopločuju

kućekuće -- drvene, niske, povezane u drvene, niske, povezane u nizu, s malim prozorima s kapcimanizu, s malim prozorima s kapcima

velika gustoća izgrađenosti velika gustoća izgrađenosti veliki veliki

problemi (voda, ogrjev, hrana i dr.)problemi (voda, ogrjev, hrana i dr.)

Dinan, BretanjaDinan, Bretanja

Sighisoara, Rumunjska Sighisoara, Rumunjska


loši higijenski uvjeti: nedostatak vode, loši higijenski uvjeti: nedostatak vode, kanalizacije kanalizacije epidemije (kuga) epidemije (kuga)

propisi o uzgoju stoke, odstranjivanju propisi o uzgoju stoke, odstranjivanju otpadnih tvari i dr.otpadnih tvari i dr.

u 13. st. prve kupaonice i javna u 13. st. prve kupaonice i javna kupališta; u 14. st. službeni gradski kupališta; u 14. st. službeni gradski liječnikliječnik


socijalna struktura stanovništvasocijalna struktura stanovništva: stvara : stvara se novi, građanski slojse novi, građanski sloj

stroga podjela rada između gradova i stroga podjela rada između gradova i okolice okolice razmjena dobara razmjena dobara pojava pojava

trgovaca i obrtnika + druga trgovaca i obrtnika + druga zanimanja: odvjetnici, bilježnici, zanimanja: odvjetnici, bilježnici, vojnici, policajci, glasnici i dr.vojnici, policajci, glasnici i dr.


stanična strukturastanična struktura grada (nije bilo izrazitog grada (nije bilo izrazitog zoninga) zoninga) –– glavne ulice dijelile grad na glavne ulice dijelile grad na četvrti koje su imale karakter samostalnih četvrti koje su imale karakter samostalnih zajednica (svoj trg, crkvu i dr.)zajednica (svoj trg, crkvu i dr.)

zasebne komplekse činili su zamak, zasebne komplekse činili su zamak, samostani i druge javne zgrade u središtu, a samostani i druge javne zgrade u središtu, a obrtnici su imali posebne zone rada i obrtnici su imali posebne zone rada i stanovanjastanovanja

Razdoblje od 1500Razdoblje od 1500--1800 g. 1800 g.

(renesansni i barokni grad)(renesansni i barokni grad)

Renesansa i barokRenesansa i barok

velike promjene u polit. org. Europe velike promjene u polit. org. Europe odraz na urbani razvojodraz na urbani razvoj–– 1. stvaranje velikih državnih tvorevina 1. stvaranje velikih državnih tvorevina širenje širenje

drž. teritorija drž. teritorija širenje urbane mreže (osnivanje širenje urbane mreže (osnivanje novih gradova)novih gradova)

–– 2. centralizacija polit. vlasti 2. centralizacija polit. vlasti stvaranje jakih stvaranje jakih centralističkih monarhijacentralističkih monarhija

glavni grad ima privilegiran položaj 15.glavni grad ima privilegiran položaj 15.--19. 19. st.; urbani sistem je usko vezan uz st.; urbani sistem je usko vezan uz administrativnu podjelu zemljeadministrativnu podjelu zemlje


važni važni impulsi za razvoj gradovaimpulsi za razvoj gradova: :

–– inovacije u poljoprivrediinovacije u poljoprivredi

–– razvoj znanosti razvoj znanosti

–– razvoj novčane privrederazvoj novčane privrede


uvođenje vatrenog oružja i savršenije vojne uvođenje vatrenog oružja i savršenije vojne tehnike tehnike utjecaj na razvoj obrambenih utjecaj na razvoj obrambenih sistema sistema složen obrambeni sistem gradovasložen obrambeni sistem gradova

u 17. st. umjetnost izgradnje fortifikacijskog u 17. st. umjetnost izgradnje fortifikacijskog sustava sustava –– francuski graditelj Vaubanfrancuski graditelj Vauban

nove utvrdenove utvrde su geometrijski pravilna oblika, su geometrijski pravilna oblika, često se sastoje od dvostrukih bedema često se sastoje od dvostrukih bedema zvjezdasta oblika, s kulamazvjezdasta oblika, s kulama


razvoj novčane privrede razvoj novčane privrede jačanje jačanje centralnocentralno--državnog sistema zbog sve više državnog sistema zbog sve više novaca (porezi, monopol na pojedine novaca (porezi, monopol na pojedine proizvode i dr.) proizvode i dr.) povećavaju se povećavaju se ekonomske i druge društvene osnove za ekonomske i druge društvene osnove za razvoj gradovarazvoj gradova

mijenja se prostorna struktura gradova, mijenja se prostorna struktura gradova, grade novi urbani sadržaji, mijenja se grade novi urbani sadržaji, mijenja se značenje pojedinih gradova i položaj grada značenje pojedinih gradova i položaj grada u društvuu društvu


ipak, to se nije toliko odrazilo na razvoj i ipak, to se nije toliko odrazilo na razvoj i izgradnju novih gradova, tj. povećanje broja izgradnju novih gradova, tj. povećanje broja gradovagradova

razlog: centralizacija državne vlasti i porast razlog: centralizacija državne vlasti i porast nacionalnih interesa nacionalnih interesa gradovi postupno gradovi postupno gube lokalne municipalne slobode i pravagube lokalne municipalne slobode i prava

gubi se potreba da trgovci, obrtnici i i slični gubi se potreba da trgovci, obrtnici i i slični slojevi teže koncentraciji u gradovima u slojevi teže koncentraciji u gradovima u kojima bi bili zaštićeni njihovi interesi; kojima bi bili zaštićeni njihovi interesi; stoga stoga slabi zanimanje za podizanje novih gradovaslabi zanimanje za podizanje novih gradova

jedno od bitnih jedno od bitnih obilježja urbanog obilježja urbanog razvoja: razvoja: mreža mreža gradova segradova se u u najvećem dijelu najvećem dijelu Europe Europe nije mnogo nije mnogo proširilaproširila

izuzeci: izuzeci: –– prekomorski posjedi prekomorski posjedi

pojedinih zemalja pojedinih zemalja

–– ist. dio Europe, posebno ist. dio Europe, posebno Rusija koja širi svoj Rusija koja širi svoj teritorij prema istoku; teritorij prema istoku; u u Sibiru: Tobolsk, Tomsk, Sibiru: Tobolsk, Tomsk, Irkutsk, Verhojansk, Ohotsk, Irkutsk, Verhojansk, Ohotsk, ali i Petrograd kao ali i Petrograd kao prijestolnica radi otvaranja prijestolnica radi otvaranja Rusije prema SZRusije prema SZ


novi gradovi grade se pretežno zbog novi gradovi grade se pretežno zbog općih nacionalnih potrebaopćih nacionalnih potreba

(vojne, obrambene, teritorijalna (vojne, obrambene, teritorijalna ekspanzija + ekspanzija + nove prijestolnicenove prijestolnice, nove , nove luke...)luke...)


preoblikovanje mnogih starijih gradova u preoblikovanje mnogih starijih gradova u stilu renesanse i barokastilu renesanse i baroka

promjene u veličini i funkcionalnoj hijerarhiji promjene u veličini i funkcionalnoj hijerarhiji gradovagradova

favoriziraju se prijestolnice favoriziraju se prijestolnice prostorno prostorno širenje tih gradova i porast stanovništva širenje tih gradova i porast stanovništva

nepravilan red veličine gradova u urbanim nepravilan red veličine gradova u urbanim sistemima pojedinih državasistemima pojedinih država

procjena: procjena:

–– 1600. g. je u Europi 1600. g. je u Europi bilo oko 6 milijunabilo oko 6 milijuna

–– 1750. g. oko 10 1750. g. oko 10 milijuna gradskog milijuna gradskog stanovništva (65% u stanovništva (65% u malim gradovima)malim gradovima)

Prostorna struktura Prostorna struktura renesansnih gradovarenesansnih gradova

promjene kao odraz planskog razvoja promjene kao odraz planskog razvoja gradova u duhu novih ideja (humanizma i gradova u duhu novih ideja (humanizma i renesanse), širenja funkcija gradova te renesanse), širenja funkcija gradova te promjene njihova značenja i položaja u promjene njihova značenja i položaja u društvudruštvu

potreba gradnje novih fortifikacijskih potreba gradnje novih fortifikacijskih sustava u novim uvjetima ratovanja i opće sustava u novim uvjetima ratovanja i opće težnje za humanizacijom života u gradu težnje za humanizacijom života u gradu potakle su nove prijedloge za izgradnju potakle su nove prijedloge za izgradnju novih gradovanovih gradova


bitna obilježjabitna obilježja: : geometrijska pravilnostgeometrijska pravilnostsloženi fortifikacijski sustavisloženi fortifikacijski sustavi

u gl. gradovima najvažniji element je u gl. gradovima najvažniji element je kraljevska palačakraljevska palača (u samim gradovima ili (u samim gradovima ili u okolici)u okolici)

Versailles, Petrodvorec, Schönbrunn i dr.Versailles, Petrodvorec, Schönbrunn i dr. administrativne zgrade, vojarne, parkovi i administrativne zgrade, vojarne, parkovi i

vrtovi, zoološki vrtovi, kulturne institucije, vrtovi, zoološki vrtovi, kulturne institucije, burze, banke, robne kuće...burze, banke, robne kuće...


široke ulice (novi oblici prometa u široke ulice (novi oblici prometa u gradu)gradu)

veliki i pravilni glavni trgovi, okruženi veliki i pravilni glavni trgovi, okruženi reprezentativnim javnim zgradamareprezentativnim javnim zgradama

zbog fortifikacija grad raste u visinu, zbog fortifikacija grad raste u visinu, puno zgrada na malom prostorupuno zgrada na malom prostoru


većina današnjih gradova ima obilježja većina današnjih gradova ima obilježja urbanog razvoja iz toga vremena, ali su u urbanog razvoja iz toga vremena, ali su u mnogim gradovima ti elementi uklopljeni u mnogim gradovima ti elementi uklopljeni u srednjovjekovnu urbanu jezgrusrednjovjekovnu urbanu jezgru

u Hrvatskoj: uz planski sagrađene nove u Hrvatskoj: uz planski sagrađene nove gradove, mnogi srednjovjekovni gradovi gradove, mnogi srednjovjekovni gradovi dobili nove dijelove ili su rekonstruirani stari dobili nove dijelove ili su rekonstruirani stari

Zagreb, Varaždin, Požega, Osijek...Zagreb, Varaždin, Požega, Osijek...


za urbani razvoj Europe poslije 16. st. važna su za urbani razvoj Europe poslije 16. st. važna su velika geografska otkrića i merkantilistička velika geografska otkrića i merkantilistička ekspanzijaekspanzija

dvojak utjecaj na urbani razvoj: dvojak utjecaj na urbani razvoj: 1. pospješen razvoj gradova pojedinih europskih zemalja, 1. pospješen razvoj gradova pojedinih europskih zemalja,

posebno luka i gl. gradovaposebno luka i gl. gradova

2. proširen urbani sistem tih zemalja izvan nacionalnog 2. proširen urbani sistem tih zemalja izvan nacionalnog teritorija (gradnja novih gradova u osvojenim zemljama)teritorija (gradnja novih gradova u osvojenim zemljama)

stvoreni stvoreni jedinstveni urbani sistemijedinstveni urbani sistemi (gradovi u sklopu (gradovi u sklopu nac. teritorija u Europi + gradovi u prekomorskim nac. teritorija u Europi + gradovi u prekomorskim posjedima)posjedima)


stvorena osnovna urbana mreža u stvorena osnovna urbana mreža u prekomorskim zemljama prekomorskim zemljama -- posebno posebno značenje dobivaju lučki gradoviznačenje dobivaju lučki gradovi

osnovno obilježje mreža urbanih osnovno obilježje mreža urbanih sistema u tom razdoblju: sistema u tom razdoblju: nepravilnost, nepravilnost, tj. asimetričnosttj. asimetričnost

Svijet 1500Svijet 1500--18001800

u Srednjoj i Južnoj Americiu Srednjoj i Južnoj Americi gradovi starih gradovi starih kultura postali su jezgre novih gradova kultura postali su jezgre novih gradova ––najznačajniji Cuzco i Tenochtitlan (od 1521. najznačajniji Cuzco i Tenochtitlan (od 1521. Mexico)Mexico)

osnivaju se i novi gradovi (od 1492osnivaju se i novi gradovi (od 1492--1520. 1520. uglavnom na Karibima i na sjev. obali Južne uglavnom na Karibima i na sjev. obali Južne Amerike, a od 1521. do kraja 16. st. na zap. Amerike, a od 1521. do kraja 16. st. na zap. i ist. obalama, u Andama i u Srednjoj i ist. obalama, u Andama i u Srednjoj AmericiAmerici

razvoj gradova ubrzali su eksploatacija razvoj gradova ubrzali su eksploatacija prirodnih izvora i razvoj trgovineprirodnih izvora i razvoj trgovine

Svijet 1500Svijet 1500--18001800

u Angloamerici utjecaj Španjolaca preko u Angloamerici utjecaj Španjolaca preko Meksika (najviše na JZ današnjih SAD)Meksika (najviše na JZ današnjih SAD)

za razvoj gradova bile su važne Engleska, za razvoj gradova bile su važne Engleska, Francuska i NizozemskaFrancuska i Nizozemska

prvi grad osnovan je na Floridi prvi grad osnovan je na Floridi -- St. St. Augustine (1565.), a jači razvoj počinje u Augustine (1565.), a jači razvoj počinje u 17. st. na obali Atlantika (Boston, 17. st. na obali Atlantika (Boston, Philadelphia, New York, Richmond, Philadelphia, New York, Richmond, Jamestown itd.); postupno se mreža Jamestown itd.); postupno se mreža gradova širi prema zapadugradova širi prema zapadu

Svijet 1500Svijet 1500--18001800

u Africiu Africi su glavna žarišta urbanog razvoja su glavna žarišta urbanog razvoja ostala na području Maghreba, u dolini Nila i ostala na području Maghreba, u dolini Nila i u zapadnoj Africi, a kasnije i u dijelovima ist. u zapadnoj Africi, a kasnije i u dijelovima ist. AfrikeAfrike

Kairo 300 000 st., Fes, Marrakech i Tunis Kairo 300 000 st., Fes, Marrakech i Tunis više od 100 000 st.više od 100 000 st.

u Azijiu Aziji –– jugozapadna Azija (Irak i Iran), jugozapadna Azija (Irak i Iran), Indijski potkontinent, Kina (između Beijinga Indijski potkontinent, Kina (između Beijinga i Shanghaija) i Japani Shanghaija) i Japan

najveći Beijing od 300 000 (1500.) do 1,1 najveći Beijing od 300 000 (1500.) do 1,1 mil. st. (1800.)mil. st. (1800.)

Hvala na pažnji!Hvala na pažnji!

Documents

Srednji vijek, renesansa