Srednjovjekovna arheologija I

8/8/2019 Srednjovjekovna arheologija I

1/198


2/198

2

HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvori prate povijest Huna od 3 st.pr.K. (u sklopu plemena Xionga). Taj nomadsko-stoarski i ratnikinarod turkmensko-mongolskog podrijetla postao je vaan faktorinitelj za sredinju Aziju i Istonu Europu tek odsred.2.st., kad su ih iz njihovih boravita na Dalekom istoku poela s istoka potiskivati drava tungukog narodaSien-Pi, a s juga Kine dinastija Han.Uzmiui prema zapadu oni su preko Srednje Azije, po.3.st. prodrli u europsku Sarmatiju, gdje su u dugotrajnim

borbama do sred.4.st. pokorili glavninu Alana, odbacivi pri tome dio njih na podru je izmedu gornje Tise iDunava. Time su Huni zaposjeli sve podruje do Dona i Kavkaza.Uskoro su zatim napali Istone Gote. Oni su se krae vrijeme odupirali, ali kad je njihov kralj Hermanarih uvidioda ga saveznici poinju naputati i da je hunska pobjeda neizbjeiva, izvrio je samoubojstvo (370). Njegovnasljednik poginuo je u borbi protiv zdruenih Huna i Alana, nakon ega se dio Istonih Gota pokorio. Tada jevoa Huna bio Balamber. Nepokoreni dio njih se povukao na zapad do srednjega Dnjestra, smjestivi se uz turijeku, sjevernije od Zapadnih Gota. Ali Huni su ih napali i u novom boravitu.Glavnina Zapadnih Gota, ugroena na podru ju od donjeg Dnjestra do donjeg Dunava, odluila je zatraitiutoite na tlu Carstva, juno od Dunava. S odobrenjem cara Valensa, u jesen 376. su preli Dunav kod Silistrije, auskoro im se pridruio i dio Istonih Gota i Alana to su pred Hunima izbjegli na zapad. Doseljenje Zapadnih Gotana tlo Carstva bio je prvi sluaj naseljavanja velike barbarske cjeline na tlo Carstva na temelju ugovora s carem. I prije su fragmenti plemena naseljavali Carstvo u svojstvu kolona i vojnika, ili su novaenjem u germanskim

zemljama unajmljivani u rimsku vojsku. Naprotiv, Zapadni Goti su naseljeni kao etnika cjelina, s odreenim pravnim statusom i zadaom da kao samostalna vojna cjelina ratuju u sastavu rimske vojske. Za to su dobilicjelovito podruje za naseljavanje uz donji Dunav. Za razliku od glavnine Zapadnih Gota, Istoni su uglavnom biliprimorani da im se pokore.375. Huni prolaze kroz vrata naroda (izmeu Kaspijskog i Crnog mora) i u stepama na obalama Ponta stvarase veliki plemenski savez vojnog karaktera u koji prvo ulaze Goti i Alani. Oni napadaju Gepide koji 418. takoerulaze u savez. Vrijeme njihovog dolaska u Panoniju poklapa se s vladavinom Rua, Atilinog strica kada po injekonsolidacija plemenske zajednice i ekspanzija prema zapadu.Krajem 4.st. Huni prelaze Karpate i prenose politiko sredite drave iz june Rusije u Potisje (izmeu Sente iSegedina). Sredite drave je Baka, Banat i Oltenija. Tu su pokorili dio Istonih Gota i Alana to su nakon smrtiHermanariha uzmaknuli na zapad. U Panoniji, Dakiji i na sjevernom Pricrnomorju pod njihovom je vlau uprisilnom plemenskom savezu boravio niz germanskih i slavenskih naroda, ostavi u podlonosti do po.2.pol.5.st.

Izvori kau da Huni i prije 377. pljakaju prostor Rimskog Carstva, te su tako zauzeli i juni Banat. Kae se da jeklanski voa Uldin imao rezidenciju kod dananjeg Kovina, blizu Marguma (preko njega se odvijala trgovina

izmeu barbara i Carstva).Za Rua Hunima je pripala provincija Pannonia Valeria (sredite Sopiane-Peuh) koju im je 420. dao rimskinamjesnik Aecije. U doba Atile (434-453.) dolazi do konsolidacije hunske drave jer on slama mo klanskihstarjeina. 437. Pannonia Secunda pripada istonom dijelu Carstva, a sredite prefekture Ilirik prenosi se iz Solunau Sirmium. Na vrhuncu moi 440ih Atila osvaja i razara 60 manjih i veih gradova (Sirmium 441., Singidunum,Viminacium, Margum, Naisus) te strahovito pustoi i pljaka Galiju. Padom Sirmiuma zauzeta je PannoniaSecunda, a hunska se drava prostire od Volge preko june Rusije, Rumunjske, Ugarske, eke i Slovake do junei srednje Njemake, te obuhvaa niz sarmatskih, slavenskih i germanskih plemena.Nakon smrti Teodosija II. (450) istono i zapadnorimski carevi su Atili plaali danak(Atila je elio uzeti za enusestru cara Valentinijana III. te da mu ona u miraz donese pola carstva).

451. Atila kree u Italiju, preko Galije koju pustoi i skuplja plijen, ali Huni su poraeni na Katalunskim poljima(Campus Mauriciakus) te se moraju povui. Porazila ih je rimska vojska pod Aecijem sa saveznicima (Burgundi,

Zapadni Goti, Alani, Franci). Njihova mo poinje slabiti mada oni nastavljaju svoj prodor u Italiju. RazarajuAquileu, Paviju, Milano, a od Rima odustaju to zbog kuge u vojsci, to zbog velikog otkupa koji papa Leon I.plaa Atili da napusti Italiju.Atila umire 453. i hunska se drava poinje raspadati jer dolazi do borbe za vlast meu nasljednicima. Stvara sevelika antihunska koalicija na elu s gepidskim kraljem Ardarikom koja poraava Hune 454. na rijeci Nedao uBanatu (Jordanes). Ostaci Huna zadravaju se na ovom prostoru jo 10-15 godina, u sklopu novonastale gepidskedrave, da bi pod Atilinim sinom Hernakom (Hernacus) 469. definitivno otili na obale Ponta i nestaju s europske pozornice. U junoj su Rusiji vladali Atilini sinovi Dengizin i Isenek. Huni se ubrzo stapaju sturslim iprotobugarskim plemenima iz kojih e se kasnije razviti Bugari.


3/198

3

*Europski Huni su Crni Huni, a postoje i Bijeli Huni. Oni su bijele rase, a ne Mongoli. Od 4. do 6.st. porazili suSasanide u Iranu i osnovali dravu u Indiji.

DRUTVOPoput ostalih barbarskih plemena koja su prola kroz Panoniju, Huni su u ove krajeve donijeli neto novo. Prijesvega bila je to nova struktura drutva i ekonomije, koja je poivala na nomadskom stoarstvu, ali osnovna i glavnaaktivnost bili su vojni pohodi i pljaka osvojenih oblasti.Osnovna drutvena jedinica bila je jurta ili ator koja odgovara otprilike rodu. Vie atora inilo je logor ilikhotun (kaon) na ijem je elu glava porodice koja je imala najvie stoke. Vie logora inilo je klan, vie klanovapleme ili vruk, a vie plemena savezplemena koji je dobivao ime po imenu najbrojnijeg plemena. Vie savezainilo je hordu na ijem je elu bio kan ili kagan.Rod = jurta = ator logor = koton klan pleme = vruk savez hordaKlan i pleme su lako pokretljive drutvene jedinice dobro naoruanih konjanika, a to su i najpokretljivije vojnejedinice.Postojao je glavni logor u kojem je boravio vladar i vie manjih tabora kojima su zapovjedale klanske starjeine.

MATERIJALNI OSTACIHuni donose i novu materijalnu kulturu. Jedna od osnovnih karakteristika materijalne kulture iz vremena hunskedominacije u Panoniji je nakit tzv. polikromnog stila koji je nastao na podruju Ponta nekoliko stoljea prije seobe.Ovaj nakit u Europu donose Sarmati i Alani, ali tek s dolaskom Huna, najodanijih nosilaca, dolazi do njegove veepopularizacije.Osnovne stilske tehnike su filigran, granulacija, polikromija, rovaenje. Dolaskom Huna u Panoniju, u dodiru srimskim radionicama poinje izrada nakita u tehnici otiskivanja matricom i rovaenjem (inkrustracija, iskucavanje,lijevanje).Karakteristinihunski nalazi: cikade, fibule, bi, refleksni luk, bronani limovi, iskucani kotao, ogledala.Odjea muka se odjea od enske razlikovala tek u nekim detaljima. Mukarci su nosili kaftan s opasa em.Dolaskom u Panoniju preko njega poinju nositi pojas s tri jezica.Oruje dugi ma s velikom naprsnicom za koji se smatra da je iranskog porijekla, uska sablja-PALA, stepskirefleksni luk s kotanim ojaanjima, drveno sedlo obloeno koom i metalnim aplikacijama, ukraena konjskaorma, tobolac s trobridnim strelicama, bi-nagajka iji je drak ukraen metalom.enska odjea ima mnogo nepoznanica jer je malo enskih grobova. Nosile su kaftan slian mukom, kapu sobzirom na drutveni poloaj, zlatne diademe i bogato ukraene zlatne polumjeseaste naunice. Nii slojevi nosilisu neki drugi nakit.Kod Huna se rijetko susreu ogrlice i perle, a fibule su u obliku cikade.Od Huna nisu pronaeni naseobinski ostaci.Za vrijeme hunske dominacije u Panoniji karakteristina je pojava deformiranih lubanja. S ovim se obiajem prviput susreemo kod Alana na nekropolama na Krimu, i u mukim i enskim grobovima. Ovaj problem jo u anti kodoba obrauje Hipokrit otkrivi ga oko jezera Maeotis. Suvremenici sveenika Apolinara Sidona smatrali su damajke svojoj tek roenoj djeci stavljaju udlage koje su im izduavale glavu. U stvari ele da njihova djeca mogupostati dobri ratnici jer se na taj nain smanjivao nos to je olakavalo noenje kacige vojni razlog.Drugo je miljenje da je to tek naglaavanje rasnih karakteristika odreenog naroda, budui da je ba izduenaglava bila jedna od karakteristika centraloazijskih naroda estetski razlog.Trea mogunost da se mogu kod umjetno oblikovanih glava javiti zdravstveni problemi, mogu izazvati patoloke

promjene na mozgu, preranu sljepou ili epilepsiju, a pretpostavljalo se da oboljeli ljudi imaju nadnaravnu mo

religiozni razlog.

Nalazita:Flanheim, Hilderikov grob iz Tourneya (Belgija), Blago Petrosa (Rumunjska), Szilagy-Somlyo (Maarska),Teodorikov grob iz Pouana (Francuska), Smolin kod Brna (eka), Jakuevice (Poljska), Jedrihovce (Poljska),Apahida (Rumunjska), Untersiebenbrun (Austrija), Cezavy (eka), Karavukovo (Baka), Dravlje (Slovenija),Rakovani (BiH), Rifnik (Slovenija), Novi Banovci.


4/198

4

FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina, Kneevi Vinogradi, okolica BeogradaLUNE FIBULE - urjan, Banatska Palanka, Rakovac, Novi BanovciFIBULE OBLIKA CIKADE - Novi Banovci (moda radionica), Kneevi Vinogradi, Beograd, urjan, Rakovac,Banatska Palanka, Ilok, Kolut, GrockaPRSTENJE Ni, PanevoNAUNICE (S POLIEDARSKIM PRIVJESCIMA) - Karavukovo, Ni, Kolut, RakovaniPERLE I OGRLICE - urjan, Karavukovo, Panevo, Beograd, KladovoNARUKVICE I PRIVJESCI - PanevoMAGINI PRIDJEVI MAA - Al-WeimarDIJADEME - Hoechricht, ipovo, Berjozovka, Kara-Aga, Csorna u zapadnoj Maarskoj, Ker, Karagalik kodAlma AtePOJASNE KOPE - Karavukovo, Knjaevci, Kruevac, NiKOPE ZA OBUU - Netin, Szeged-Nagyszeksos, Jakuszowice Furst, Walfsheim, UntersiebenbrunnDVOSJEKLI MA S NAKRSNICOM (SPATA) - Al-Weimar, Kruglica, Orlovsko, Jakuszowice kod Krakowa,Be-LeopoldauJEDNOSKLI UDARAKI MAEVI (SAX) - Levice u Slovakoj, Tuzla, na poluotoku TamanuREFLEKSNI LUK S KOTANIM POJAANJIMA NA KRAJEVIMA - BluinaDRVENO SEDLO S METALNIM OPLATAMA - ipovo u DerkuluJAHAKI BI (NAGAJKA) - ipovo, Novgrigorjevska, Musljumovi, Levice, BluinaISTONA METALNA OGLEDALA - Karavukovo, Novi Banovci, Boar, Batina1) junoruski tip 3. i 4.st.; 2) Moary tip; 3) Grki tip; 4) Tip Karavukovo-St.Sulpice; 5) Tip mi BrugetioBRONANI LIJEVANI KOTLOVI - Tienan, borovoje u KazahstanuPREICE - Kragujevac, Banatska PalankaOKOVI OBLIKA CIKADE - Zmajevac, Novi Banovci, Dubravice, Boar,KERAMIKA - Zmajevac, Beograd, Subotica, Batina, KladovoNOVAC - Karavukovo (1), Zmajevac (1)UMJETNO DEFORMIRANE LUBANJE- Panevo (3), Batina (1)Istoni Goti: Rakovani (4), Dravlje (4+2), Kranj (3), Rifnik (1)Langobardi: Ptuj (1)Gepidi: JakovoAvari: (Aleksandrovo, Senta)


5/198

5

IZVORI ZA HUNE

PRISK(415-472)O samom Priskovom ivotu zna se malo. Pretpostavlja se da je ivio izmeu 415. i 472. Smatra se da je porijeklomTraanin, roen u mjestu Panion. Bavio se filozofijom i retorikom, a godine 448-453. proveo je kao putujuidiplomat bizantskog dvora. Boravio je na dvoru Atile u funkciji tajnika i savjetnika Maximina, poslanika caraTeodosija II (408-451). Putovao je i u Rim, Damask i Aleksandriju. Njegovo djelo: Historiae Byzantiae (Istorija Bisantina) u est knjiga nije sauvana u cijelosti, nego samo uetrdeset fragmenata. Odnosi se na dogaaje od 434. do 472. godine. Inae se misli da je obuhvaala period od 411.do 472. i da je bila nastavak povijesti Zosima (pisac iz 2.pol.5.st. koji opisuje dogaaje od Augusta do 410).Ovo djelo je izvrilo velik utjecaj na kasnije pisce, a najvie na Prokopija i Konstantina Porfirogeneta, a odzapadnih pisaca na Jordanesa.Priskovo djelo je vrlo vaan izvor, u njemu su odlino ocrtane osobe i dogaaji. Za nau povijest Priskovo djelo jeveoma vano. Ono prua dragocjene podatke o nekim naim gradovima u 1.pol.5.st. (Salona, Sirmium), a jovie o stanovnicima dananje Vojvodine, koja je bila u sklopu Atiline drave. Meu tim stanovnicima Slaveni su bili u znatnom broju. Opisuje pad gradova u dananjoj Vojvodini pod Hune (Viminacium, Margum, Sirmium,Naisus). Usput opisuje Atilin dvor i obiaje koji su na njemu vladali.

JORDANES (500-552?)

COMES MARCELINUS (Komes Marcelin) je ivio je u 1.pol.6.st. Napisao je djelo Chronicon koje je 1893.izdao Mommsen. Opisuje tok hunskih osvajanja, te osvajanje gradova Sirmiuma, Viminaciuma, Singidunuma,Marguma, Naisusa

APOLINAR SIDON u govoru u ast Anteniusove pobjede nad Hunima 560. (?) pie o deformiranju lubanje udjece i to kako misli da bi lake nosili ljem (vojni razlog).


6/198

6

JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(takoer Jordan i nepravilno Jordanis) je povjesniar 6.st. Rodio se oko 500., a umro je iza 552.Porijeklom je Zapadni Got, moda Alan (nije trpio Vandale). U 50.poglavlju svoje povijesti Gota zabiljeio je damu je djed bio biljenikKandakov, poglavice Alana, u vrijeme kad je gotski plemenski savez obuhvaao Alane iSkire, a on sam je bio biljenik Kandakovog neaka, gotskog voe Gunthigisa, dok se nije zaredio. Neko vrijemeje radio u Carigradu, a zatim je vjerojatno postao biskup u Krotonu u Kalabriji.Svoje djelo uglavnom duguje Kasiodoru, ali je neovisno od njega vrlo sklon Gotima, kao i isto no-rimskim

carevima, jer je ovaj savez bio smjeten na njihovu tlu. Zbog toga je za doba propasti Istonih Gota nepristranautoritet. Po Mommsenu, njegov interes obuhvaa prostor izmeu Sirmiuma, Larisse (u Tesaliji) i Carigrada.

Njegova znaajna djela su Romana i Getica to su njihovi skraeni nazivi.Romana se punim imenom zove: De summa temporum vel origine actibusque gentis Romanorum. Dovrenaje 551. Zapoeta je prije, ali objavljena nakon Getice. Iako je to prikaz povijesti svijeta od stvaranja, zasnovan nasv. Jeronimu, izvadcima djela Flora, Orozija i Sokratove Crkvene povijesti, vrijedi samo za Jordanesovo vrijeme.Getica, punim imenom De origine actibusque Getarum, je djelo o ijem nas nastanku izvjetava sam Jordanes.Naime, dok je pisao Romana, njegov prijatelj Castalius ga je pozvao da same Kasiodorovo djelo Podrijetlo i djelaGota, koje je bilo na napisano u 20 knjiga, a danas je izgubljeno. Zbog ovog oslanjanja na Kasiodorovo djelo, uJordanesa nalazimo na dijelove doslovce prepisane. Predgovor je takoer uglavnom prepisan iz Rufinovogprijevoda Origenovog komentara na poslanicu Rimljanima.Od nastanka Kasiodorova djela 533., do vremena u kojem Jordanes pie Getica bilo je oito da gotska drava nee

uspjeti zadrati svoju dominaciju. Kako je bio i podanik Istonog Rimskog Carstva, laska caru Justinijanu injegovim pothvatima protiv germanskih osvajanja. S druge strane veliao je Alarikov i Teodorikov narod, jer mu

se djelo oslanja na Gotima sklonog Kasiodora, a i sam je podrijetlom bio Got. Kasiodor je za gotske vlasti biovisoki dravni funkcionar u Italiji i Dalmaciji.Getica se moe podijeliti u etiri dijela.U prvom dijelu (1-8. poglavlje) Jordanes daje opis 3/4 svijeta, a u detalje Britaniju i Scanziu (vedsku) odakle suse Goti pod kraljem Berigom naselili na junu obalu Baltika. Odatle su Goti selili preko dananje Litve te sepodijelili na Vizigote (Zapadne Gote) i Ostrogote (Istone Gote).U drugom dijelu (14-24. poglavlje) daje genealogiju kraljeva Amala, gotske provale u Rimsko carstvo u 3.st., tepovijest Hermanarikova kraljevstva.U treem dijelu (25-47. poglavlje) iznosi nam povijest Zapadnih Gota od vremena hunske invazije do padagotskog kraljevstva u Galiji pod Alarikom II. (376-507.). Najvredniji dio je sedam poglavlja koja govore o Atilinojinvaziji u Galiju i bitci na poljima Mauriac.etvrti dio (48-60. poglavllje) bavi se povijeu Istonih Gota od hunske provale do prvog pada gotskogkraljevstva u Italiji (376-359.).Iako je Jordanesovo djelo ovisno o Kasiodoru, njegovi podaci su nam dragocjeni, jer je Kasiodorovo djeloizgubljeno. Teutonska plemena koja on biljei tek e tijekom stoljea uspostaviti vlast na irim podrujima.Takoer je jedini koji biljei tako vaan dogaaj kao to je bitka na poljima Mauriac. Zbog toga u oba djelapoluobrazovanog gotskog redovnika javlja gotovo kao suparniko postojeim klasinim ostvarenjima.O HUNIMAJordanes o Hunima govori u 24.poglavlju. Prenosi nam legendu o njihovom postanku, ali donosi i povijesnepodatke o njihovu jaanju i osvajanjima. Priznajui im vjetinu u ratovanju i jahanju, opisuje i njihov izgled koji jena Rimljane zacijelo imao odvratan uinak.Unato razumljivim predrasudama, ovaj tekst nam je izuzetno vrijedan izvor: Nakon nedugog vremenskogperioda, kako prenosi Orozije, gens (rod) Huna, jo straniji, svom estinom je planuo protiv Gota. Naime, kakonam prenose starine, saznajemo da su oni postali na ovaj nain.Filimer, kralj Gota i sin Ganderika Velikog, nakon to je napustio otok Scanzae (Skandinaviju) i obnaaju i vepeti put vrhovni poloaj kod Gota (za njega smo ve ranije rekli da je sa svojim narodom uao u skitsku zemlju),otkrio je u svomu narodu neke arobnice, koje je on sam na materinjem jeziku nazivao haliurnas. Sumnjao je u njihi izgnao ih je iz svoje sredine, te prisilio ih lutati pustinjom, prognane daleko od njegove vojske. Zli duhovi suvidjeli ove kako lutaju (per eremum) i pomijeali se sa njima. Tako je nastao ovaj najdivljiji rod koji je prvoboravio u movarama, neznatan, ruan i prognan, a ljudskim rodom ga je inilo samo to to se sluio ljudskimjezikom.Iz takve loze stvoreni Huni su se primakli zemlji Gota. Njihov narod je bio divlji, kako historiar Prisk donosi, inaselio je gornju obalu movare Mezotida, vjet u lovu, ali ne i u drugoj vrsti rada, osim to je, nakon to je


7/198

7

prerastao u narode, remetio mir susjednih naroda razbojnitvima i pljakama... Podjarmili su Alane, koji su imdodue bili ravni u borbi, ali razliiti glede ljudskosti, naina ivota i izgleda, te iscrpljeni tekim sukobima.Naime i one koji bi moda u ratu s najmanje vjerojatnosti nadvladali natjeravali su u bijeg iz straha koji im jeulijevao izgled njihova lica, bezobline mase koja je bila izbrazdana brojnim oiljcima i koja je imala prije rupe,nego oi.Njihovu hrabrost dokazuje strana pojava: oni su okrutni ak prema roenoj djeci. Tvrda srca eljeznim oruem imsijeku po licu da bi prije nego to okuse mlijeko, bili prisiljeni podnositi rane. Otud stare golobradi i efebi su, alibez draesti, jer lice izbrazdano eljeznim oruem prima zarana oiljke zahvaljujui kopljima. Niski su, ali viniivim pokretima i vrlo spremni za jahanje i dohvatiti lukove i strijele, irokih lea, vrstih zatiljaka i uvijekuspravni zbog oholosti. Oni uistinu ispod ljudskog oblija ive kao zvijeri.Kad su Goti vidjeli ovaj rod vrlo spreman na boj i rod koji je plja kao mnoge narode-uplaili su se i odluili sasvojim kraljem kako bi se od takvog neprijatelja odmaknuli. Hermanarik, kralj Gota, kako smo ranije rekli, bio jepobjednik nad mnogim narodima. Ali dok su mislili o dolasku Huna, gens Rosomona, nevjeran, koji mu je tada pored ostalih sluio, odluio ga je tom prilikom prevariti. Naime, kralj je u bijesu naredio da jedna ena izspomenutog gensa, zvana Svanihilda, zbog nevjerstva prema muu bude privezana za divlje konje i rastrgana upobjenjeloj trci. Njena braa, Sarus i Amnius osvetila su smrt sestre i pogodila su orujem Hermanarika u bok.Tako ranjenom ivot mu je bio skraen slabou tijela. Nasuprot tome osnaio je Balamber, kralj Huna i pokrenuose prema Ostrogotima, a ve se smatralo da su Vizigoti odijeljeni od njih nekim sukobom.Meutim Hermanarik umire ne mogui vie podnijeti niti bol od rane niti napade Huna, star i navrivi 110 godinaivota. Njegova smrt je dala priliku Hunima da nadvladaju meu Gotima one, za koje smo rekli da su naseljavaliistonu stranu i nazivali se Ostrogotima.Saetak: Kralj Gota, Felimer iz svog naroda tjera arobnice koje zove Haliurunas. S njima se sjedinjuju zli duhovii stvaraju ovaj narod koji je u poetku ivio u movarama.SMRT I POGREBNE ASTI ATILIAtila umire 453. i otada poinje propadanje hunske drave. Bez snanog vodstva, Huni su protjerani iz Europe ipod tim imenom uskoro ih vie nema u povijesnim izvorima. O bogatstvu i raskoi kojom je Atila bio ispraenJordanes nam govori u 49.poglavlju:U tolikim mnogim dravama Atila je smatran stranim, da su njegovu smrt smatrali vrijednom visokih poasti.Neemo propustiti rei neto na koji nain je njegova dua poslije smrti bila poastvovana od njegovog naroda. Naime u sredinjim dijelovima logora i meu atorima, nakon to je poloeno tijelo mrtvog Atile, prireen jedivljenja dostojan prizor. Iz itavog roda Huna izabrani ratnici su ili oko mjesta gdje je bio poloen i uz pogrebnopjevanje iznosili njegova djela. Odlini kralj Huna-Atila, roen od oca Muduka, vladar najsnanijih naroda, kojeje do tada nepoznatom moi zaposjeo skitsku i germansku vlast. I uistinu nakon to je osvojio mnoge gradove inarode preplaio je oba dijela Rimskog Carstva i da preostali ne bi postali plijenom, umiren je prihvatio godinjiporez.Kad je sve to uradio sa sretnim uspjehom, umro je bez osjeaja bola, ne od rane nanijete od neprijatelja, nitiprijevarom svojih. U to vrijeme je njegov narod bio snaan i umire sretan meu sretnima. Tko bi pomislio da etako zavriti onaj koji nikad nije bio pobijeen?Nakon to je takvim jadikovkama oplakan oni slave dan njegovim grobom, kroz veliku sveanost vezuju oprenostiproimajui posmrtnu tugu sa radou. Po noi tajno zakopavaju tijelo u zemlju, a kraljeva nosila okruuju prvozlatom, pa srebrom i na kraju eljezom. To objanjavaju tako da najmonijem kralju sve pristaje: eljezo jer jeukrotio narode, srebro i zlato jer je primio znamenja od oba metala. Dodaju se neprijateljska oru a, osvojena uborbama, skupocjen nakit na prsima sa sjajem razliitog dragog kamenja i raznovrsna obiljeja koja su uobiajenipoasni ukras na dvoru.

Da bi se ljudska radoznalost odvratila od takvog bogatstva, ubijeni su svi oni koji su bili prisutni tom prilikom. Bilaje to trenutana smrt tj. pogreb za onog koji je sahranjen i one koji su sahranjivali.O SLAVENIMAJordanes ne prikazuje samo povijest Gota nego govori i o Slavenima pod trima imenima: Veneti, Slaveni i Anti. Udjelu De origine actibusque Getarum (O podrijetlu i djelima Gota) prikazan je razmjetaj Slavena krajem 5.st. Tuse navodi da je sve slavensko stanovnitvo zajednikog podrijetla, ali da se ono krajem 5.st. dijeli na tri velikeskupine: Veneti, Slaveni (u uem smislu) i Anti.Veneti borave na neizmjernom podruju od izvora Visle i Karpata do Baltika, Slaveni "od grada Novietunskoga ijezera Mursijanskoga" (najvjerojatnije od Dunava, poevi od utoka Drave do njegove delte) pa sve do Dnjestra, aAnti od Dnjestra do Dnjepra.


8/198

8

Prema Jordanesovu izvjeu (5. poglavlje) slijedilo bi da su svi Slaveni prvobitno nosili ime Veneti. Samo to imeza sve Slavene poznaju Plinije Stariji, u 1.st.n.e., a u 2.st. Tacit i Ptolomej. Do Jordanesova vremena (300 godinakasnije) ime Veneta ostalo je vezano uz zapadnu skupinu, izmeu Karpata i Baltika, a jugoistona i istona skupinadobile su nova imena: Slaveni i Anti. Ali i ta dva naziva dadu se jezikoslovno izvesti od imena Veneti.


9/198

9

JOACHIM WERNER: PRILOZI POZNAVANJU ARHEOLOGIJE ATILINA CARSTVA

Werner je prikazao kulturnu batinu Huna Atilinog razdoblja. On prikazuje kulturnu ostavtinu Huna 1.pol.5.st.Djelo se dotie nomadskog kulta i vjerovanja. Werner donosi nalaze iz grobova Huna.Ostavtina Huna se veinom odnosi na oruje konjanika kao to su istoni refleksni lukovi s kotanim ojaanjimai s trobridnim strelicama, jednosjekli ma za udaranje i dvosjekli dugi ma s prekom na balaku dalje, zaopremanje ratnika drveno nomadsko sedlo. U bogatim grobovima nalazi se zajedno sakovan od zlatnog limaskupocjeni konjski ham i nagaika koja je u nedostatku ostruga sluila ratniku za podbadanje konja. Svi ovipredmeti su iskljuivo iz mukih grobova, dok iz enskih grobova imamo dijademe ukraene s dragim i poludragimkamenjem koritene kao eoni obru za kapu ili veo, te razne vrste naunica. Huni nisu koristili fibule uodijevanju. U svakodnevnom ivotu su koriteni veliki, iz bronce izliveni kotlovi ili za sakralne ili svjetovne svrhe.S magijom i vraanjem su povezane na ma objeene kuglice ili ploice od gorskog kristala, kalcedona ili stakla.Magijsko znaenje imaju i prilozi od veinom ritualno razbijenih ogledala istonoazijskog tipa, vjerojatno bronanikotlovi te posebno umjetno deformirane lubanje, te jo u upotreba orlovskog motiva koji je zadrao odreenusimboliku. Sve ove pojave daju se utvrditi nakon 400. na irem podruju srednje Europe i mogu se pratiti njihoviizvori u istonim ruskim stepama.

UMJETNA DEFORMACIJA LUBANJAOvakve lubanje su pronaene na velikom prostoru izmeu june Rusije i Burgundije u kosturnim grobovima. Prvirad o tome je napisao E.J.Dingwal 1931.-Artificial cranial deformation.Deformacije lubanja su poznate i prije, od polovice tisuljea pr.K. na Kreti, Cipru, Egiptu i zapadnimmongolskim stepama. Namjerna deformacija lubanje bi se provodila ve kod dojenadi tako to bi im se vezaopovez oko glave, preko ela, sljepoonica i potiljka, ime bi se vrh glave sa stranje strane izdubio prema van. Toje cirkularna deformacija. Spljotenost lubanje se dobivala i uz pomo daske (vezivanje dojeneta za drvenunosivu kolijevku). Najekstremnija je valjkasta tj. stoasta deformacija. U deformaciji lubanje vidi se znakotmjenosti i plemstva i rang drutvenog sloja to nemoemo uzeti za sigurno jer je u grobovima uz takve lubanjepronaeno malo grobnih priloga.Po nalazima uviamo da je to jedan povezan kompleks srednje Evrope i srednje Azije. Razvoj moemo pratitiod istoka prema zapadu. Po.1.st. umjetno deformiranje je poznato u iransko-sarmatskim i mongolskim skupinama.Mongoli su vjerovatno najstariji poznavatelji ove tehnike umjetno deformiranih lubanja. Mongolska Kenkol grupaprenosi ovu tradiciju na Iranske Alane i Sarmate sjeverno od Kaspijskog mora i na donjoj Volgi.U 3. i 4.st. tradicija umjetno deformiranih lubanja dosie na zapadu donji tok Dnjepra, katkad se nalazi i kodSarmata koji su prodrli na Krim. 1920-35. u Saratovu i Engelsk-Pokrovsk (P.Rykov, P.Rau) istraivani sukasnosarmatski grobovi iz 3. i 4.st. s 70-80% deformiranih lubanja pa nije rije o oznaci stalea.1938/9. istraivano je groblje Kenkol s osam kurgana (grobnih humaka). Tu nalazimo katakombe (grobove sdromosom i kamenom zatvorene grobne nie) i zajednko pokapanje mukaraca i ena to je novost (13 mukaraca,9 ene, 2 djeteta). Tu se javlja element mongolskog stanovnitva i s tim povezana cirkularna deformacija. PorijekloKenkol grupe nije poznato. Neki je smatraju hunskom.Pojava ovog obiaja 200. kod iaranskih Sarmata-Alana (stepe izmeu Kaspijskog mora i ua Dnjepra) vee se zautjecaj Kenkol grupe s istoka. Krajem 4. i po.5.st. prodorom Huna ova se tradicija iri na zapad i jug (Bospor,Krim, Maarska) i Huni je prihvaaju. Tradiciju prihvaaju i Goti na Krimu. U srednjoj Europi umjetnodeformirane lubanje pojavljuju se u 1.pol.5.st., u Atilino doba. Ovi oblici lubanje nisu toliko deformirani kao ranijeu mongolskih naroda. Langobardi su takoer preuzeli tradiciju umjetno deformiranih lubanja i prenijeli u Italiju unekoliko nalazita. I u Gepida je poznata ta tehnika u Vojvodini i Sloveniji. U Avara nije poznata tehnika umjetnodeformiranih lubanja. Kod Istonih Gota ova tehnika se zadrala do 6.st.Analiza datiranja pojava umjetno deformiranih lubanja dovodi do zakljuka da se irenje obiaja odigravalo odcentralne Azije prema srednjoj Europi i to je trajalo pola tisuljea. U srednjoj Europi su samo Langobardi,Thrinani i Burgundi preuzeli taj obiaj (samo kao ensku modu).Raspadom hunskog carstva nestaje i ovaj obiaj.Nalazita: 1) Heilbronn, 2) Be, 3) Niederolm, 7) Bangert, 8) Szekeliudvarheli, 9) Csongrad, 10) O-Szony, 11)Velem St.Vid, 12) Ker


10/198

10

ISTONA METALNA OGLEDALAWerner donosi pregled razvoja metalnih ogledala u junoj Rusiji(Kavkazu) do njihove pojave u nekim djelovima Europe. Ruskiarheolog P.Rau 1926. je napisao kratki pregled O povijesti junihruskih bronanih ogledala, u kojem donosi da su ona preuzelaprincip oblika jonsko-skitskih ogledala. To jejunoruski tip. To su krune metalne ploe s postrance postavljenom drkom. To je

ogledalo promjera 5-6 cm, izliveno iz bronce s privjeskom postrancei rupama za uvrivanje drvene drke (esti trofej u junoj Rusiji uenskim grobovima na donjoj Volgi, u Keru i podru ju Kubana).Stranja strana ogledala je veinom plastino ukraena, a ukras neslui samo kao dekor, ve i kao ideogram nekog simbola. To jekarakteristino ogledalo 3. i 4.st. u junoj Rusiji. Taj je tip oko 400. spotiskivanjem narodnih grupa od Huna iz stepa sjevernog Kavkazauao i u dolinu Kavkaza.Jo prije ovih ogledala postojao je na Donu i na donjoj Volgi jedan novi tip ogledala, koji je oblikom pripadao

obitelji istonih nomadskih ogledala, tip Moary. Na stranjojstrani ovih ogledala je bio izliveni linearni ukras, a prednja strana,koja je sluila za ogledavanje je glatka. Uica u sredini ploeogledala, na mjestu bone drke, oznaava temeljnu promjenukonstrukcijskog principa. Ova ogledala vuku porijeklo iz Kine-Hanrazdoblje u prvom tisuljeu prije Krista.Sastav metala malobrojnih ogledala tipa Moary nije poznat, ali velikbroj ogledala s uicom, koja se u 5.st. iznenaujui skladno susreu usjevernom Kavkazu, junojRusiji i Podunavlju, izlivena su

iz legure bijelog bakra bogatog kositrom. U pogrebnom materijalu Rusije iPodunavlja spadaju ogledala s uicom uvijeku grobne priloge ena.U Rusiji i Podunavlju nalaze se ogledala tipa mi-Brugetio. S tim tipom obuhvaena su ogledala s uicom, s poput ljestvi podjeljenim rebrastimzonama oko slobodnog ili rebrastog srednjeg polja. U Podunavlju je tip mi-Brugetio zastupljen s 28 primjeraka i 25 nalazita. U Rusiji je pronaeno 7nalazita. Ovi nalazi smatraju se ostavtinom Istonih Gota u Podunavlju. Jedino grob Strae premaantropolokim zakljucima nije germanski i dokazuje da je taj tip u upotrebi i u europskih Huna. Primjeri izPodunavlja, tipova mi-Brugetio sastoje se od legura koje sadre velike koliine srebra i kositra. Jedino iz nalazitaNovih Banovaca izvren je pregled metala ogledala koji se sastoje od 65% bakra, 27% kositra, 7% olova i 1%primjesa.Metalna ogledala u istonoj Aziji bila su kao grobni prilozi pravilo, i u mukim i u enskim grobovima. Ona imajudvostruku ulogu: dio su toaletnog pribora, a pripisuje im se i magina mo.Nasuprot junoruskim kavkaskim primjercima, skoro sva ogledala s uicama iz Podunavlja ukoliko su naena ugrobovima, su razbijena ili pokapana u dijelovima. To se primjeuje kod hunskog groba iz Strae, gotskih grobovaLam, Balsa, Zalkod, Tiszoloek; Mod, Miszla, Kosino-Mozokoszany, Koica-Kaan, Untersiebenbrunn, Loa, kodmoravskih grobnih nalaza iz Rokica i Vicemilica i kod gepidskih i langobardskih enskih grobova. Ta razbijenaogledala dokazuju da to nisu sluajni nalazi ve su namjerno ritualno razbijeni i stavljeni u grob. Obiaj razbijanjaogledala bio je kod Huna i Germana iz Podunavlja u 5.st. jednako rairen. Ugaen je po.6.st. kada su nestalaogledala s uicama i ogledala kao grobni prilozi.Grki tip zamjenjuje kod Skita i Sarmata Moary tip u 4.st.Tip Karpovka-St.Sulpice je rairen u Rusiji u 7.st.. stranji ukras je sedam koncentrinih rebara.Bogatije ukraen tip mi-Brugetio je tip-Berjozovka-Carnuntum-Moedling. To je ukras u obliku ljestvi ili cik-cak rebrasti ukras postavljen u dvije koncentrine zone oko sredine ili je zamjenjen jednostavnim radijalnim,odnosno kukastim ukrasom.Prodiranje nomadskih ogledala du Dunava u Maarsku, donju Austriju i Moravsku bilo je povezano s prodiranjemhunske vlasti 5.st. Izmeu deformacije lubanja i ogledala s uicom postoji iznenaujua srodnost do u pojedinosti: povezanost s mongolsko-hunskim elementima (Strae), spoj obiju pojava u nekim nalazitima (Loa, Rokica,


11/198

11

Vicemilice), pojava na mjestima kasnorimskih utvrda na Dunavu (Sucidava, Almus, Burgenae, Brigetio,Carnuntum) i preuzimanje istonih formi ogledala u Atilino doba u Maarskoj, donjoj Austriji i Moravskoj odstrane Germana pod Hunskim vrhovnitvom. Neka istona ogledala s uicom iz avarskih i staromaarskih nalazitau Maarskoj potvruju povezanost oblika ogledala i priloga ogledala s hunskim nomadima koji su iz istonih stepaprovalili u Evropu.ZLATNE I SREBRNE NAUNICE (KARIICE)To su naunice jednostavnih oblika i pripadaju istonom bogatstvu oblika 5.st.naene su i u mukim i u enskim grobovima. Javljaju se u 5.st. i ire se s istoka.ire se s donje Volge i Kavkaza prema srednjoj Europi i povezuju se s izgradnjomHunskog carstva (kao i irenje nomadskih ogledala s uicom).Kao materijal koriteni su masivni srebreni ili zlatni tapii. Naunice susastavljene od tapia stanjenih pri kraju i presavijenih u polumjesec (tip nalokalitetima Levice-Leva, Marcheg (Untersiebenbrunn)). Vjerovatno se radi o formi naunica koja je nastala uistonorimskom radionicama 4.st., a koje su se u 5.st. iz bosporskih gradova proirile na zapad, sjever, istok.U zatvorenim grobovima su tejednostavne naunice veinom u sklopu nakita kojije ukraen arenim umecimastakla i dragog i poludragog kamenja u polikromnom stilu 5.st. To su nalazita: pirovo, Pokrovsk-Vochod,Rodensk, Giljo, Ker, Loa, Untersiebenbrunn. Moemo spomenuti da su se naunice nalazile i u mukim hunskimgrobovima.Podgrupu ovog tipa naunica ine bogatije naunice s bojanim umecima u obliku polumjeseca. Nalaene susamo u enskim grobovima na donjoj Volgi, u Permu i Akmolinskim stepama. Taj tip je preuzet u 1.pol.5.st. odGermana koji su ivjeli u Atilinom carstvu u Slovakoj, donjoj Austriji i Moravskoj. U Rodensku je isto tako kao uipovu kombinirana jedna naunica od plemenitog metala s jednomod bronce, to izgleda kao ritualni obiaj kod sahranjivanja. Nakonpada Hunske vladavine isto su se tako malo zadrale kao i umjetnadeformacija lubanja i metalnih ogledala.MAGINI PRIVJESCI MAAUpotrebu ovih maginih privjesaka na mau moemo pratiti odTienana (istonih stepa) do britanskih otoka, od 800. Imale suulogu amuleta koji pojaava djelotvornost oruja. Obiaj je iranski,a srednju Europu se prenosi s koncentracijom hunske moi u 5.st.Ovaj ukras dolazi s istoka, iz Kine na sarmatsko-alansko podruje.Privjesci ili perle su bile od raznog poludragog kamenja (nefrit ikalcedon), staklene paste, gorski kristal, jantar Perle bi bileobjeene za ma ili bode ili iznad krunog balaka maa i bodea.Te perle su vjerovatno imale neku funkciju privrenja uz koriceuz to to im se pridavala magina mo.Prva pojava smjeta se u rani stupanj sarmatske kulture, u kurganuPochorovka u Chaloveru iz 1.st., kurgan iz Kara-Oba (privjesak uobliku orlove glave na prstenastoj podlozi, konim remenomprivren za balak eljeznog maa). Dakle, javljaju se kodSarmata-Alana, Parta i Jaziga.Tek 5.st. donosi bogatije sahrane s perlama ili privjescima maa.Uz jednostavne perle sada se koriste i almadinima ukraena zlatnadugmad, na ijoj je stranjoj strani kuka probueni metalni avli koji je provuen za perlu i slui za njezinouvrivanje.Polikromni stil 5.st. i velika upotreba zlata rairila se i na privjeske maa. Rasprostranjenost je sada od Tienena dosrednje Rajne. Groblja iz Borovoja u Kazahstanu, Jakuszowice kod Krakova, Walfsheima u Rheinhessenu ispaljeni grobovi iz Novogrigorijevke i Pecz-Uezoega odraavaju rasprostranjenost Atilina carstva i povezuju se snjegovim vodeim slojem. Ovaj obiaj sa perlama ili privjescima preuzimaju narodi Europe: Gepidi, Langobardi,Franci, Alemani, Anglosasi. Dok se za Gote, bilo Istone bilo Zapadne, ne moe govoriti o privjescima jer orujese u Gota nije stavljalo kao grobni prilog i kao takvi se ne poznaju. Kod Thrinana, Alemana, Franaka i Anglosasaodrava se ovaj obiaj pojedinano do sred.7.st.U Hilderikovom grobu u Tournaiu je naena velika probuena kugla od gorskog kristala. U Bluini je naenkalcedonov disk, a slian je naen u Klein-Hnningenu.


12/198

12

DVOSJEKLI DUGI MA S NAKRSNICOM (SPATA)U grobovima Alana sa Volge nalaeni su dugi dvosjekli maevi. Ti dugi maevi zamjenili su u istonim stepamaoko 200. ranije tu uobiajene kratke krune maeve. Ti maevi su uske otrice, duine oko 1,15 m samo nisu imalipreku na balaku tj. drci za zatitu ruku. Maevi sa prekom ili nakrsnicom vuku porijeklo od Perzijanaca. Tidugi maevi s poprenim dijelom koji su nastali u 5.st. pod perzijskim (ili centralnoazijskim) utjecajem, dijele se natri tipa koji se nalaze i u grobovima iz Hunskog doba u srednjoj Evropi.Prvi tips eljeznim dugim, preko otrice streim etverokutnim poprenim dijelom. Ovdje se moe govoritive o pravoj nakrsnici. Ovakvi maevi naeni suu grobnom nalazitu Jakuszowice kod Krakova,u Maarskoj-Borsod i tri primjerka iz kosturnih grobova Be-Leopoldau s privjescima odgorskog kristala, duine oko 1 m iz Atilinog doba.Drugi tip predstavljaju maevi na kojima su se zadrale eliptine ili romboidne bronaneploe na drci, iji su popreni djelovi prekriveni organskom supstancom-drvo ili rog. Ovi

maevi su naeni u nalazitima u Keru, Bluinama u Moravskoj. Trei tip maeva s nakrsnicom ima bronane ploe u oblikusanduka-drke koje su s vidljive strane ukraene almandima u zlatnimkloazoniranim elijama. Nije samo drka predstavljala novitet u Atilinodoba, ve i esta upotreba zlata i poludragog kamenja za ukraavanjedrke i korica koji su u ovoj mjeri ranije bili nepoznati. Pokrov od

zlatnog lima na koricama karakteristian je za neke ma

eve koji potje

uiz grobova vodeih ljudi Atilina carstva kao iz Novogrigorijevke, Pecz-

Ueszoeg i Szeged-Nogyszeksoesa u Maarskoj, Musljumova,Jakuszowice i Altussheima. Ovi raskoni maevi u junoj Rusiji i s poluotoka Taman, nazapadu iz Altussheima, imali su znaajnu ulogu u izgradnji merovinkih spata zlatne drkeu Klodvigovo doba.

JEDNOSTRUKI UDARAKI MAEVIRadi se o uskoj, sabljastoj, ravnoj otrici s tupim stranjimdijelom i drkom-zvanog i sax. To su maevi duine oko

pola metra i irine 2-4 cm. Ti uski dugi udaraki maevi ne javljaju se prije 400. iprvo su bili raireni u Atilinu carstvu i tada su ih preuzeli Franci i Alemani. Okoi su

bogato ukraeni. Iz grobova Atilinog doba iz Altussheima, Be-Leopoldaua iSzirmabesenyia pored dvosjeklih maeva nalaze se i jednosjekli udaraki maevi.

Inae ove dvije vrste maeva zajedno u grobu postao je prepoznatljiv znak za dobroopremljene merovinke grobove 6. i 7.st. Pored dvosjeklih dugih maeva, sekundarnooruje koje se dodatno nosilo je dugi sax kao konjanika sablja. Ovi jednosjeklimaevi su u istonim stepama najstariji poznati do sada, jer u kasnoalanskimgrobovima prije 400. na donjoj Volgi jo nije bilo udarakih maeva. Po tome semoe zakljuiti da su sablje s ravnom otricom donijeli Huni s istoka, kaospecifino konjaniko oruje. Nalazita su: Levice u Slovakoj, Tuzla na Tamanu,Hilderikov grob i grob iz Bluine.

REFLEKSNI LUK S KOTANIM OJAANJIMA NA KRAJEVIMAIstraivanja su mogla smjestiti ovo oruje ve u 1.st.n.K, a njihov se izvor vidi kodlovaca u tajgama oko jezera Bajkal. U Mongoliji i Transbajkalu pronaen je luk izl.st.n.K. koji se obino doznauje istonim Hunima (Hiung-Nu). Jo Augustovilegionari su koristili ovaj luk dobivi ga preko Ponta sa istoka.Hunski luk spada u porodicu azijatskih lukova. Duina mu je 1,40-1,60 m i njegovikrajevi i rukohvat u sredini bili su ojaani priljepljenim ploicama kosti. U pravokutnom isjeku dueg kraja bila jeuvrena tetiva, u polukrunom isjeku kraeg kraja bila je privrena kod zag1avka.Domet mu je bio 200 m pa je donio prekretnicu u ratovanju. Tipini hunski luk napravljen je od drva pa susauvana samo kotana ojaanja. Drvo i rogovi bi u dugotrajnom procesu bili posebno pripremljeni i zajednoslijepljeni. Od lukova te vrste su u grobnim nalazima pronaeni samo kotani krajevi s urezima za prihvat tetiva iporub rukohvata.


13/198

13

U srednjoj Europi su nalazi lukova iz Be-Simmeringa i grob Bluina kodBrna datitaju se u Atilino doba. U srednju Europu ga donose Huni. UBluini se nalazi jedini germanski primjerak sloenog luka iz hunskogdoba. Nijedan merovinki grobni nalaz kasnog 5. ili 6.st. nije dao nalazekotanih ploica refleksnog luka to je dovoljan dokaz da ovo oruje nijepreuzeto od Germana. Tek kada su 568. Avari donijeli u srednju Evropurefleksni luk, nalaze se pojedinani primjerci upotrebe tog oblika luka kod

Langobarda, Alemana i Franaka.

Sa sloenim lukom bile su, u hunsko i avarsko doba, stalne strijele seljeznim trobridim vrhom. Koristio se i okovani luk od iskucanogzlatnog lima, ali samo kao pogrebni prilog. Klinasta trobridna strijelaostaje esto povezana sa bitno uspjenim refleksnim lukom svojomvelikom snagom probijanja. Ta uspjenost luka i trobridnih strijela dala je

Hunima velike vojne uspjehe.

DRVENA NOMADSKA SEDLAKod nomada azijskih stepa imalo jesedlo tisuugodinju prolost. Refleksnilukovi (glavno oruje konjanika) inain borbe zahtjevali su vrstupovezanost s konjem koju je samo sedlomoglo pruiti. Sedlo je bilo napravljeno od drvenih sedlenih listova sa strmimstoastim eonim ukrasom ispred sjedala i plosnatim prema gore streimstranjim eonim ukrasom iza sjedala. Sedlo moe biti ukraeno sa metalnimploama od iskucanog lima. Zlatne ploe su mogle biti ukraene ljuskama i nakrajevima imaju ornament od valovitih linija i od malih izboina izraene

trokute koji su bronanim zakovicama bili privreni za sedlo. U grobovima nalazimo samo bronane ili zlatneokove od lima (oni su sluili kao grobni prilog, a ne za upotrebu). Na lokalitetu ipovo u Derkulu naene su dvijeploe od zlata ukraene ljuskama i ornamentom te trokutima koji su zakovicama privreni za sedlo. Trokutnekope sedla od zlatnog lima naene su u nalazitima od Borojeva (Kazahstan) do Mundolsheima kod Strassburgato pokazuje maksimalnu hunsku ekspanziju pod Atilom (uvijek se radi o pripadnicima drutveno vodeeg sloja).

JAHAI BI (NAGAIKA)Upotreba drvenog sedla pretpostavlja po dananjem shvaanju i postojanje stremena.Oni su trebali jahau davati sigurnost (potrebni za gaanje iz luka s galopirajuegkonja). O postojanju stremena grobni nalazi Atilinog doba ne daju nikakav oslonac.Stremen od metala (eljeza, bronce) prenijeti su tek od Avara u srednju Europu.Dakle ostaje otvoreno pitanje da li su Huni Atilinog vremena koristili stremen odorganskog materijala ili ga uope nisu poznavali.Ipak arheoloki nalazi donose dokaz o jednom drugom vanom rekvizitu hunskih osvajaa - o jahaem biu(nagaici). Nagajka je za stepskog jahaa bila jedino sredstvo za tjeranje konja, jer ostruge koje od helenistikogdoba kod Grka, Rimljana, Kelta i Germana imaju isti zadatak, kod nomada konjanika nisu se upotrebljavale. Ostacinagaika u grobovima su preteno ostaci drva s bronanim zakovicama, bronane ljuske i prstenje s pojedinanimostacima konog omota i okovi na krajevima pruta. U grobovima Atilinog doba nalaze se u kurganu ipovo(bronca i koa), Novogrigorijevka kurgani (srebro), Musljumova (zlatni kraj drke i zlatni okovi), Levica-Leva uSlovakoj (srebrni kraj drke) i vjerojatno Szeged-Nagyszeksos (zlatni kraj drke i okovi).

OGLAVNIKPrije i poslije hunske vladavine na irem Evropskom podruju s pokojnikom su se sahranjivali i njegov oglavnik iuzde, a ponekad i konj.Pored jednostavnog eljeznog ulara sa ipkom za meu zube, pojavljuju se i pojedinani ulari s karikama iliokovima remena od srebra ili posrebrene bronce. Oglavnici koji su po bosporskom i perzijskom uzoru ukraenizlatom i dragim kamenjem, kakve je vidio Prisk na Atilinom dvoru, pojavljuju se tek u 5.st. i izgleda da nenedostaju niti u jednom bogatom grobu Atilina doba. Najee se radi o porubu od zlatnog lima na tankoj


14/198

14

bronanoj podlozi koji je neobraen, s malo zakovica, privren na oglavnik bio bi ukraen utisnutim geometrijskim ornamentima ili ljudskim maskama, a esto i samandinima i jeftinim priljepljenim staklenim oponaanjem almandina.Posebno obilno su takvim prilozima opremljeni istoni grobovi: ipovo, NinajaDobrinka, Novogrigorijevka, Pokrovsk-Voschod, i zapadna nalazita: Levica-Leva,Pecs-Ueszoeg i Szeged-Nagyszeksos. Kod ovih predmeta upadljiva je lomnost inepotpuna tvrdoa pa ne izgledaju kao predmeti za svakodnevnu upotrebu. Tada se

postavlja misao da su i oni kao npr. zlatni lukovi namijenjeni samo za sahranu.Masivni su bili samo ulari sa eljeznim posrebrenim ipkama za meu zube.Pritege ulara su bile drvene, bronane, srebrne sa zlatnimelijama i almandinima ili eljezne s kaneliranom prevlakom od zlatnog lima. Mnogostrukost materijala odkojeg se sastoje ulari karakteristina je za Atilino doba i pokazuje koju su vrijednost za vodei sloj Hunskogcarstva imali raskoni oglavnik i uzde.

BRONANI KOTLOVITipino su hunski proizvod. Javljuju se kao rekviziti konjaniko-nomadskih grupa. Jajoliki kotlovi s okomitim, na rubovima postavljenimrukama s tri izboine su srednjoazijskog porijekla i nalazimo ih kodVolga-Alana, kubanskih Sarmati, Huna, na Tienanu. Na lokalitetuBorovoje u Kazahstanu su naeni poluloptasti s etiri drke, a negdjeimaju i dvije.Zahvaljujui istraivanjima arheologa Tokoa, Alfldia, Nestora iFetticha odreuju se visoki bronani cilindrini kotlovi, koji se premajednoj zatvorenoj skupini nalaza iz Hoeckrichta (leska) oznaavaju kaokotlovi tipa Hoeckricht, kao glavni hunski oblik 5.st. Kotlovi su visoki izmeu 45 i 88 cm i lijevaju se iz jednog dijela od bakrai bronce. Mogli su biti lijevani s nogom. Izlivene ruke koje se podiu vertikalno iznad ruba, ili su pravokutne spolukrunim izboinama ili su ukraenene gljivastim dodacima.Pronaeni su u ovim nalazitima (od istoka prema zapadu): Bijsk (Altai), Perm, Osoka (Simbirsk, kotao oko 60 cmvisok), Engels-Pokrovsk (Volga), Stavropol (kotao visok 45cm s nogom), Ivanovka (Jekoterinoslov), Celei(Sucidova), Dessa (visok 54 cm), Toertel (Maarska, visok 88cm), Kopos-Voelgy (Maarska), Hoeckricht (leska,visok 55 cm), Cholan Soane (Francuska).Zbog teine i tanke forme mogli su se drati samo na ipkama ili na uetu. Ruke su pri tome sluile kao ureaj zadranje, dok je za zatvaranje sluio drveni poklopac. Njihova stabilnost naspram ostalim bronanim posudamainila je izlivene kotlove posebno pogodnim za nomadski nain ivota. Kod brzog mijenjanja mjesta mogli su bitiprenoeni na leima konja, bez posebnog osiguranja. Oni su vjerojatno jednako upotrebljavani u sakralne svrhe kaoi u svakodnevnom ivotu. Ostaju striktno povezani snalazitima istonih ratnika-konjanika i nakon pada hunskevlasti vie se nigdje ne nalaze, ak ni u azijskim stepama.

DIJADEMEDijademe je dio nonje plemenitih ena. Imaju dugu tradiciju.U bogatim skitskim kurganima june Rusije rijetko nedostajudijademe. I u sarmatskim krugovima pronalazimo dijademe. U bosporskim radionicama u Keru prave se vrpce od zlatnoglima tj. dijademe grke tradicije u 3. i 4.st., a koritene su kaogrobni prilozi tzv. mrtvake krune. Dijadema iz Kerapovezana je statistiki s dijademom iz Hoeckrichta (lezija) iz5.st. Takve dijademe iz Hoeckrichta nisu bile samo grobniprilozi nego su ih nosili i ivi ljudi. Dijademe su vrpce od bronanog i zlatnog lima podijeljene u nekoliko vodoravnih i okomitih polja s elijama uobliku trokuta, rombova, krugova i kapljica ispunjenih poludragim kamenjem.


15/198

15

Kao dio enske nonje nisu bile samostalne ve su se nosile kao eoni obru za kape od tkanine ili za veo i zato sepovezuju sa zlatnim sljepooniarkama. Ovakve dijademe su pronaene od Kazahstana do Maarske u nalazitima:Hoeckricht (ukraena trokutastim, romboidnim i pravokutnim almandinima), Beryozovka kod Pokrovska (Volga),ipovo, Vreche-Jablono (Don), Kara-Aga (dijadema s ukrasom u obliku zvonia), Csorne (zapadna Maarska),Ker (eonu plou nadvisuje slika dvije ptice grabljivice s oima od romboidnih almandina), Kagalik kod Alma-Ate (istonoazijski utjecaj, ukras od niza figura: ljudi-ptice jau na feniksima, kozorozima, ovnovima, te guske uletu, medvjed, jelen, krilati konj,zmajevi-lavovi). Moemo ih oznaiti sve kao enske grobove bez ostatakaoruja. U ovim enskim grobovima nisu pronaene fibule, dok su u istovrernenim i po drutvenoj ljestviciistovjetnim germanskim grobovima pronaene fibule, ali ne i dijademe pa se moe zapaziti osnovna razlika unonji. Kod vodeih obitelji stepskih naroda od skitskog do hunskog razdoblja, takve su eone vrpce odnosno kapebile vaan dio enske sveane nonje.

SIMBOLIKA ORLA I KULT MRTVIHFiligran iz Verchne-Jablona (podru je Dona) pokazuje stablo s pticom i heraldiki grupirane parove jelena i kozoroga. Stablo s pticom grabljivicom na kronji pripadareligijsko-povijesnom univerzalnom osnovnom motivu i temelji se na mezopotamskomprastarom mitu o drvu ivota. To je svjetsko drvo s nebeskim orlom, orlovo drvo kod starihPerzijanaca, u religijskoj slici kod starih Germana sveznajui orao, kod sjevernosibirskih plemena orao kao stvoritelj svijeta na vrhu amanskog stabla. Jelen i kozorog imaju uumjetnosti ovih stepskih naroda veliku ulogu kao "totemi". Skitsko-sarmatski narodi supoznavali ovakve figurice. Kod njih se nalaze kao grobni prilozi kao u Ust-Labinskoya kod Krasnodara.Iz Atilinog doba samo nam je poznat motiv orla od svih zoomorfnih motiva. Rairenost je ista kao i kod ostalihkonjaniko-nomadskih elemenata i nalazi se u mukim i enskim grobovima drutveno vodeeg sloja Huna.Najee se nalazi samo glava ptice grabljivice, a iznimno cijela ptice. Orao je sigurno ve u Atilino doba imaoveliku ulogu u umjetnosti Skita i Sarmata i bio je kod stepskih naroda centralne Azije vaan slikovni motiv.Predmeti koji su ukraeni orlovskim glavama su oruje, konjski ham, ogrlica, dijademe (predmeti koji su i udrugim periodima i kulturama nosioci simbolinih znakova).Predmeti ukraeni orlovskim motivom iz Atilinog doba pronaeni su u slijedeim nalazitima: dijademe iz ipova iKera nadvisuju dupli orlovi, u Kara-Agau ukras s dvije orlovske glave, u Musljumovu je zlatna ogrlica nanaglaenom mjestu ukraena orlovom glavom, u ratnikim grobovima u Borovoje i Szeged-Nagyszeksos orlovske glave ine zavretak zlatnog kloazoniranog jezika remena, u Be-Leopoldaui Esztergam-Gran bronane kope, u Szirmabezenyau i na poluotoku Taman stavljene su orlovskeglave na okov zavretka dugog maa, u Pokrovsk-Voschodu na otvor korica, u Jakuszowicama iKudinetu ukraen je ular skupocijenog konjskog hama. Samo je ratnikom grobu Concesti kaokopa nepoznate upotrebe sauvan zlatni kloazonirani primjerak kraljevske ptice u cjelosti. Veliki znaaj za konjaniko-nomadske grupe dobiva u Atilino doba te je utjecao na germanskuokolinu, ak iako je kod nekih istonogotskih plemena jo prije provale Huna bio simbol moi. Tomoemo zakljuiti po najstarijoj predodbi orla na velikim zlatnim fibulama iz Petroassa-otuda se pretpostavlja da su Goti za vrijeme njihova boravka na podru ju Ponta i prije susreta s Hunimapreuzeli motiv orla. Motiv su mogli preuzeti i od Huna preko Sarmata na Pontu. S druge strane sigurno je da se ugermanskim nalazima s Podunavlja i pograninih podruja motiv orla na pojavljuje prije 5.st. tj. kad i ostali nalaziAtilina kompleksa. Na zapadu kod Merovinga pojavljuje se stoljeima kasnije na stupnju zlatnih drki maevaHilderika i Klodviga, dok se u istonogotskoj Italiji i zapadnogotskoj panjolskoj koristiiskljuivo kao jedini zoomorfni motiv, kao i u Atilino doba.Atilodobni motiv orla kao kulturno-povijesni fenomen je samo sekundaran. U prvomredu simbolika orla se temelji na religijsko-povijesnim iskazima. U svezi kulta mrtvih isahranjivanjem moemo povezati jo neke predmete. To su ornamentalne kope od bronce presvuene zlatnim limom s iskucanim bradatim mukim glavama u nizu, a inilesu vjerojatno porub konjskog hama. Ovi nalazi potjeu iz istonih nalazita hunskog razdoblja. Kod svih sahrana

nalaze se kao prilozi: sedla, stremeni i konjski ham-nerijetko su bronani limovi na ovim predmetima bili ukraeni ljuskama. I drke kopalja i cipele pokojnika ponekad supresvuene ljuskastim limom. Prilozi sedla, oglavnik i dr. odgovaraju obiajimacentralnoazijskih konjanikih naroda, oni su vjerovali da se orlova mo moe magijskipretoiti na sedlo i druge predmete.


16/198

16

U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasnodara su 1902. naene tri pozlaenebronane figure: kozorog, jelen i ptije drvo koje nosi dvoglavi kozorog. Priivanje zlatnih ploica razliitog oblika na odijelo pokojnika bio je prvotnosarmatski obiaj koji se povrerneno nalazi i u konjaniko-nomadskim igermanskim grobnim nalazima Atilina doba. Izgleda da su Goti ovaj pogrebniobiaj preuzeli od Sarmata i Bosporaca jo prije pojave hunskih grobova u junojRusiji.

KONJANIKO NOMADSKA NONJA

Pretpostavlja se da su se ene odijevale slino kao one iz Kenkol grupeDalekog istoka. Iz Kenkol grupe odgovaraju haljine / surke. Haljine uobliku koulja, koje su se nosile kao gornjeodijelo, na sredini tijela bi se vezivalekonim remenom ukraenim zlatom, skojeg bi ponekad visjeli tri ili vie sporednihremena. Fibule koje se sporedno pojavljuju unalazitima 5.st. spadaju dijelom vezu saVolga-Alanima, kao nalaz iz Musovljeva,

dijelom su preuzete od starorimskih odjevnihfibula u Podunavlju kao u grobovimaWalsheima i Bluine, a koriste se za spajanje krajeva plata. Openito uratnikim grobovima Atilina doba 5.st. nema fibula.U mukim grobovima nije ostao sauvan nikakav tekstil, ali su za

pretpostaviti do koljena duge koulje od svile i hlae s mekanim konim izmama. Mukoj su koulji pripadale ivezice za cipele s zlatnim kopama i jezici remena. Nonji jo pripada i nakit tj. masivne zlatne ogrlice i odzlatne ice izraeni lanii bili su naruito ukras za mukarce, pojedinano i za ene. enska sahrana iz ipovasadri jednu zlatnim limom prevuenu tordiranu ogrlicu od bronce. Prstenje je naeno u mnogim grobovima raznihoblika i ukrasa. U enski nakit jo spadaju dijademe i naunice sljepooniarke o kojima je prije govoreno. Zlatneogrlice i lanii nalaze se takoer u istovremenim germanskim mukim i enskim grobovima i bili su kod nomada iGermana znak nieg drutvenog sloja. Etnika oznaka vladarskih grobova kod Huna ne moe se vrsto odrediti.

Samo kod ena razlikuje se germanska nonja s fibulama od hunskih bez fibula s dijademama.

VLADARSKI GROBOVI I JEDNOSTAVNI RATNIKI GROBOVI ATILINOG DOBAKonjaniko-nomadski grobni nalazi Atilina doba ne predstavljaju ni socijalno, ni etniki, ni grobnim ritualomjedinstvo to se prema povijesnim injenicama ne moe ni oekivati. Ako se uzima kao temelj zlatarsko carstvo ipreobilni grobni prilozi, kao socijalni kriterij, tada se od vladarskih grobova odjeljuju, u Podunavlju, jednostavniratniki grobovi nomadskog karaktera. Povezanost jednostavnih grobova s konjaniko-nomadskim komponentamaAtilina carstva istie se specifinim oblicima oruja (dugi ma s nakrsnicom, sax, refleksni luk) ili antropolokimindikacijama. Dakle, arheologija dokazuje postojanje istonih konjanika-ratnika u srednjoj Evropi u Atilino doba,ne samo malobrojnim vladarskim grobovima, nego i sa jednostavnim ratnikim grobovima.Ratniki grobovi su Habersdorf, Be-Leopoldau, Be-Semering.

BOGATSTVO ZLATA I DRUTVENO-POLITIKO STANJEU Atilinom carstvu zlato je potjecalo od enormnih rimskih tributa i iz pljaki. S izuzetkom jednog solidusa unalazitu Walfsheim nisu pokapane kovanice, iako su goleme koliine zlatnog novca dotjecale iz tributa. Svo zlato pretapano je i preoblikovano u nakit za pojaseve, kope, oruje. U skladu s politikim odnosima ovo zlatnobogatstvo prostiralo se na podru ju atilodobnih vladarskih grobova od Kazahstana na istoku do Ufa i Perma nasjeveru, od Krima i ua Dona do Maarske i srednje Rajne, lezije i june Poljske. Pored zlata rimskog porijeklabilo je i zlata iz sasanidske Perzije. U Atilinu carstvu rimske zlatne kovanice nisu kolale kao sredstvo plaanja, vesu bile plemeniti metal za luksuzne potrebe vodeeg stalea.


17/198

17

RAIRENOST HUNSKOG PODRUJA VLAST I UDALJENE VEZERairenost hunske vlasti moemo pratiti po rairenosti vladarskih grobova vodeeg stalea Atilinog carstva.Povezanost podunavsko-maarskih grobova s onima iz istonih stepa s istovrsnim drvenim sedlima s ljuskastomprevlakom od zlatnog lima, zlatni luk, dijademe, ritual spaljivanja tako je uska da je jedinstvenost sahranjenihosoba zagarantirana.Najistoniji nalaz su enski grob iz Kara-Agaa i ratnki grob Borovoje iz Ahmolinske stepe. Na sjeverozapadusu nalazi Perm, Musljumov i Ufa. Na donjoj Volgi je koncentracija nalaza ipovo, Engels (Pokrovsk-Vochod),Fedorovka, Berjozovka. Zatim na donjem toku Dnjepra spaljeni kurgani: Novogrigorijevka na Konki, Verche-Jablono, erbataja-Kotlovine, Tiligula itd. Na jugu su Zdvienski Kurdinetov.U rijenom sistemu Dunava lee vladarski grobovi Concesti i maarsko-slovaki grobovi: Szeged-Nagyszeksos,Pecs-Ueszoeg, Levica-Leva, Csorna. Jednostavni grobni nalazi i u Bekoj Kotlini i u Strai kod Piestanypredstavljaju, kao glavni prometni put, vezu prema vladarskim grobovima Hoeckricht u leziji i Jakuszowice kodKrakowa. Oba ova vladarska groba nesumljivo su svjedoanstvo hunske vladavine u porjeju Odre i Visle. Puno jetee odrediti zapadna nalazita kao Mundolsheim kod Strassburga, Walfsheim i Altussheim u podruju srednjeRajne (hunskodobni grobovi na temelju stila zlatarskih radova koji su nastali izmeu 420. i 450.). U ova dvanalazita su pronaeni pektoral i nakrsnica maa iz Perzije to pokazuje povezanost Atilinog carstva sa udaljenimmjestima. Tako se u vladarskim grobovima Atilina doba nalaze predmeti iz cijelog svijeta: pretopljeno rimskozlato, kasnoantike srebrne posude, perzijski nakit i komadi oruja, gorski kristal s istonog mora, aejunoistonih radionica, zlatarski rad pontskih radionica i indijski i srednjoazijski almandini.


18/198

18

NALAZI 5.ST. NA PODRUJU VOJVODINE S POSEBNIM OBZIROM NA KARAVUKOVOPovijesna skica prostora dananje vojvodine na prijelazu iz kasne antike u rani srednji vijekPodruje Vojvodine se od poetka nae ere definitivno nalo pod vlau Rima i tako je ostalo sve do kasne antike,odnosno vremena prvih valova velike seobe naroda.Ovo se podruje sve do upravno-administrativnih reformi Dioklecijana (285-305.) nalazilo u sastavu provincijePanonie, a dijelom i Moesie. Spomenutim reformama Carstvo je podjeljeno na etiri velika podru ja pod vlaudva augusta i dva cezara (tetrarhija, 293.). Dioklecijan je upravljao istonim dijelom carstva iz prijestolnice u

Nikomediji, u maloazijskoj Bitiniji, dok je cezaru Galeriju na upravu pripao Ilirik s prijestolnicom u Sirmiumu.Time je vojvoanski prostor sa Sirmiumom postao jedan od politikih centara rimske drave za neko vrijeme.Zapadnim dijelom Rimskog carstva upravljao je august Maksimijan iz Mediolana, dok je Galijom iz AugustaTrevorum (Trier) upravljao cezar Konstancije.Dioklecijan je podijelio Carstvo u 104 provincije i 12 dijeceza s vikarima na elu. Sada su stvorene etiri panonskeprovincije: Panonia Savia s administrativnim sreditem u Sisciji, Panonia Secunda sa sreditem u Sirmiumu,Panonia Prima sa sreditem u Savariji (Szombathely) i Panonia Valeria sa sreditem u Sopianama (Peuh). Ovesu provincije ule u sastav dijeceze Panonia, dok su istoni krajevi dananje Vojvodine uli u sastav dijecezeMoesia. Panonske su provincije pripadale prefekturi Italije. U vrijeme Konstantina Velikog (306-337.) od ovih jepodruja stvorena prefektura Illyricum, odnosno Illyria.Velikom podjelom Rimskog carstva 395. na Istono i Zapadno, nova je granica zapadne krajeve dananjeVojvodine ostavila na zapadu, a ostali su krajevi pripali Istonom Rimskom carstvu.

375. Huni su provalili kroz vrata naroda na europsko tlo i time pokrenuli veliku seobu naroda. Ve 376. ZapadniGoti, dio Istnih Gota i Alana, s odobrenjem cara Valensa prelaze dunavski limes kod Silistrije. Krajem 4.st. Hunisu preli Karpate i prenijeli centar svoje drave u Panoniju. 377. zabiljeeno je da su hunske prethodnice upadalena tlo Carstva u sklopu svojih pljakakih pohoda. 401. Zapadni Goti su se iz podru ja Mezije i Epira, prekoPanonije, uputili u Italiju, da bi 410. opljakali i sam Rim.Poetkom 5.st. pod hunskom dominacijom nalazila su se mnoga sarmatska, germanska i slavenska plemena:Hazari, Anti, Alani, Istoni Goti, Gepidi i drugi. Njima od 434., a samostalno od 445. vlada Atila. Centar njegovedrave bio je izmeu Sente i Segedina u gornjem Potisju. Ugovorom s rimskim vojskovoom Aecijem Huni su usvojstvu saveznika 424/25. dobili provinciju Panoniu Valeriu, u vrijeme istonorimskog cara Teodozija II (408-450.). Ve 441. Atila pljaka po Moesiji, osvaja Sirmium i Singidunum.Poslije smrti istonorimskog cara Teodozija II 450., njegov nasljednik Marcijan (450-451.) i zapadnorimski carValentinijan III. (425-455.) odbijaju plaanje tributa i druge Atiline zahtjeve. Do odlune bitke dolo je 451. na

Campus Mauriciacus gdje su Huni poraeni od Rimljana i njihovih saveznika, kao i 453. na nama nepoznatojrijeci Nedao od antihunske koalicije barbarskih naroda. Iste godine umro je i Atila, a hunska se drava raspala. Do469. posljednji ostaci Huna napustili su Panoniju i Europu i vratili se u srednjoazijske stepe.U sporazumu sa carem Marcijanom poslije hunskog sloma su teritorije dananjeg Srijema, Baranje i drugihpripadajuih zemalja sa Sirmiumom kao glavnim centrom, pripale Istonim Gotima u svojstvu federata. Bilo ih jei u Trakiji i Moesiji gdje su dobili privolu istonorimskog cara Zenona (474-491.) da se nasele. Srijem naseljavajuGepidi, a i ostali barbarski narodi preplavljuju prostore raspadajueg Rimskog Carstva.488. Istoni Goti prolaze kroz Srijem i kreu prema Italiji gdje e 493. osnovati svoju dravu koja e osim Italije,obuhvatiti Dalmaciju i Panoniju.Vojvoanski e prostor postati granica izmeu Istonogotske drave i Istonog Rimskog Carstva i kao takav e uiu 6.st. Gepide iz Srijema i Banata Istoni e Goti na samom poetku dovesti pod svoju vlast, a 510. Srijem epredati istonorimskom caru Anastaziju I.(493-518.).

Tijekom 6.st. na vojvoanskom

e podru

ju boraviti mnogi barbarski narodi od kojih

e Avari krajem stolje

akonano unititi i posljednje ostatke kasnoantike civilizacije na ovom tlu.

Hunskodobna materijalna kultura na tlu dananje vojvodine1.pol.5.st. na tlu dananje Vojvodine i ire, na podruju itave Panonije, u arheolokom i povijesnom smisluobiljeava hunska dominacija. Huni sa njima potinjenim narodima na ove prostore u materijalnoj kulturi, kao i uekonomiji i drugim aspektima ivota, donose novine. To se posebno ogleda u nakitu polihromnog stila. Huni suovaj stil donijeli s pontskih obala, meutim, oni nisu bili jedini nosioci. Tu jos moramo ubrojiti i njima pokorenenarode: Istone Gote, Gepide, Skire, Alane...Zbog slinosti materijalne kulture (barem veeg dijela) esto je teko izdvojiti arheoloke nalaze tog doba premaetnikim karakteristikama njihovih nekadanjih nosilaca pa mnoge nalaze iz 1.pol.5.st. zovemo hunskodobnima.


19/198

19

U ovu grupu nalaza, koje prvenstveno povezujemo uz Hune i njima podlone narode iz 1.pol.5.st. Tu spadaju:fibule s unazad povijenom nogom, lijevane lune fibule (u Panoniju ih donose Istoni Goti oko 400.), fibuleoblika cikade (tijekom 4. i 5.st. u Europu ih donose Huni iz sredinje Azije, porijeklo im je magijsko jer sepovezuju s kukcima srednjoazijskih stepa koji reagiraju i na najmanji zvuk opasnosti to je bilo dragocjeno zanomade pri uvanju njihovih stada), prstenje, naunice s poliedarskim i drugim privjescima, perle i ogrlice kaosastavni dio nakita, narukvice i privjeske kao ope kulturno dobro kod Germana, pojasne kope (posebno bogatei karakteristine kod germankih naroda Atilinog vremena), kope za obuu i dr.Od oruja i ratne opreme za ovo vrijeme najkarakteristiniji nalaz su spate (dvosjekli maevi) i njihove korice kojesu do kraja hunske dominacije nosili, izgleda i Huni i njima pokoreni narodi. Ovdje ubrajamo i kotana ojaanjarefleksnog luka te dijelove konog bia koji je bio karakteristian za same Hune.Od ostalih nalaza znakovite su keramike posude, bronani lijevani kotlovi (nisu znaajno prisutni na tluVojvodine), nomadska metalna ogledala koja su pri pokapanju sluila u ritualne svrhe, pojasnepreice te, ponekad, i enski toaletni pribor.

Nalazita i nalazi-analiza1) urjan- sluajan, vjerojatno grobni nalaz, luna fibula s polukrunom glavom i romboidnomnogom, izmeu luka i noge prsten od ice krunog presjeka. Fibula je srebrna, izraena tehnikomlijevanja. Datira se u vrijeme oko 400. i pripisuje se Istonim Gotima.2) Zmajevo, lokalitet nepoznat. Sluajan nalaz enskoggroba pronaenog 1906. bez bliih podataka. Pronaeno jenekoliko zanimljivih nalaza: parukosnica-igala.Izraenesu od zlata, a ukraene stiliziranom ptijom glavom. Glavesu plono iskucane sa prstenom za oko. Ovakvi primjerci sa stiliziranom ptijom glavom ei su ualanskim nekropolama.Kopa luksuzne izrade od srebra. Sastoji se od preice i lijevanog trna, a okov je od iskucanog, dijelom pozlaenog lima. Trn se zavrava u obliku stilizirane zmijske glave. Oteeni okov bio jeukraen ornamentom gdje su bila aplicirana amaldinska zrna uokvirena u zlatu.Pronaen je i par lijevanih naunica od zlata s poliedarskom jagodom. Naunica je djelominokanelirana.Nalazi se pripisuju Istonim Gotima, a datiraju se u sred.5.st.3) Netin, lokalitet nepoznat. Sluajni nalazi bez bliih podataka.Kopa s produenim trnom i okruglim okovom podijeljenim na elije, zlatna, uloci odpoludragog kamenja nedostaju. Okov je podloen iskucanim zlatnim limom. Preica jelijevana. Radi se o hunskoj ili istonogotskoj kopi za obuu, raenoj u kloazoniranojtehnici pontskog polihromnog stila 1.pol.5.st. esta je u bogatim grobovimahunskodobnog vremena, posebno kao modni rekvizit Atilinog vremena.4) Novi Banovci, lokalitet Purger, nekad rimska utvrda. Brojni sluajni nalazi.Nomadsko ogledalo od legure bakra, olova i kalaja, izraeno tehnikom lijevanja. Osim ovog, pronaena su jo

etiri fragmenta slinih ogledala, ritualno razbijenih. Nomadskog su porijekla iz srednje Azije ili s Kavkaza. Najee ih pronalazimo kodHuna, Alana pa i Gota.Fibula oblika cikade, lijevana, izraena od srebra.

Fibula u obliku cikade, lijevana, izraena od bronce.

Okovi u obliku cikade, prona

eno ih je pet komada, izra

eni su odbronce tehnikom lijevanja. Imala je zakovicu i trn za privrivanje, varirajuu plastinosti izrade. Na dva primjerka nedostaje trn.Pripisuju se Hunima ili Istonim Gotima, a datiraju se u prvu pol.5.st.Luna fibula izraena tehnikom iskucavanjaod slabog od srebrnog lima. Na poleini poprena os omotana srebrnom icom.

Pripisuje se Istonim Gotima, pontsko-podunavskog je oblika a datira se u1.pol.5.st.


20/198

20

Luna fibula izraena lijevanjem od slabog srebra (1), istonogotska, pontsko-podunavskogoblika, a datira se takoer u 1.pol.5.st.Luna fibula izraena od bronce tehnikom lijevanja. Nedostaje dio noge. Na glavi ukraenaornamentom kruia s tokom (2). Datira se u kasno 5.st., a pripisuje se Istonim Gotima iliGepidima.Luna fibula raena od bronce tehnikom lijevanja, pronaena 1961., thrinkog oblika glavesa srednjoeuropskim oblikom noge. Vjerojatno predstavlja import sa podruja eke iliThringije. Moda je kasnoantikog provincijalno-rimskog ili markomanskog porijekla (3).Datira se na kraj 5.st.Luna fibula (4), izraena tehnikom lijevanja, bronana. Sredina glave fibule ukraena je satri plastina trokuta. Pripisuje se Gepidima ili Istonim Gotima, a datira se u kasno 5.st.Fibula oblika slova E (5) s pti jim glavama na krajevima, izraena i ukraena tehnikomlijevanja i rovaenja od bronce. To je rijedak oblik pti je fibule, po stilu srodanlangobardskim ptijim S-fibulama s brazdasto rovaenim trupom. Radi se o langobardskomnakitu, ali prije odlaska Langobarda u Italiju, moda u upotrebi Gepida. Datira se u 6.st.Fibula oblika orla, bronca, lijevanje (6), ukraena koncentrinim kruiima s tokama;zatvara na poleini jako je povien. Radi se o nalazu ija se izrada temelji na kasnoantikojprovincijalno-rimskoj tradiciji, nastao vjerojatno tijekom 5.st.5) Zmajevac6) Boar-Gepidi

Materijalna kultura 2.pol. 5.st. na tlu dananje VojvodineZa razliku od 1., u 2.pol.5.st. na podru ju dananje Vojvodine, odnosno Panonije, vie ne nalazimo dominacijujedne etnike skupine. Sada se niz naroda oslobaa od hunske vlasti i tei ka osnivanju vlastitih dravnih tvorevina.To se posebno odnosi na Istone Gote i Gepide.Koncentracija veine nalaza seobe naroda iz ovog perioda jasno se vidi uzdu i oko panonskog i gornjomezijskoglimesa. Istonogotske nalaze moemo pratiti unutar i du rimskih utvrda na desnoj obali Dunava, a mjestimice i nalijevoj obali, osim toga i u Srijemu (na uu Save).Prema arheolokim kriterijima Istoni Goti su samo reducirano etniki jasno odreeni i to zahvaljujui grobnimnalazima enske nonje. Istonogotski muki grobovi su, s obzirom na grobne nalaze i nalazita gotovo anonimnijer Istoni Goti nisu polagali u muke grobove oruje niti drugu opremu. Ne obazrivi se na elemente materijalne kulture koje su germanski osvajai ostavili, a preuzeli su ih odromaniziranog starosjedilakog stanovnitva, za Istone Gote je u enskim grobovim karakteristian nakitpontsko-danubijskog porijekla. Tu spadaju parovi lunih fibula od srebrnog iskucanog lima te njihove lijevaneimitacije, u Karpatskoj kotlini ee veih dimenzija. Takve su fibule naene na podunavskom tlu sredinom i u2.pol.5.st. S obzirom na prostorni poloaj nalazita, opravdano je smatrati da su ovu istonogotsku ukrasnu formukoristili i Gepidi. Za Istone Gote i Gepide i njihove ukrasne predmete ovog vremena karakteristine su gustespiralne vitice i trokutii u vidu ornamenta, izvedeni dubokim rovaenjem na fibulama i pojasnim kopama.U nalazitima ovog perioda takoer nalazimo krine, ploaste i dvoglave fibule, naunice, dijademe, prstenje,narukvice, ogrlice, perle, privjeske, ukosnice, pojasne kopeOd oruja i ostale vojne opreme najkarakteristiniji su ljemovi, strelice, koplja, spate, titovi, konjske vale i sl.Oruje smo skloniji pripisivati gepidskim i drugim ratnicima (Istoni Goti u svoje grobove nisu bili skloni polagatioruje i ratnu opremu).Od ostalih nalaza moemo spomenuti keramike posude, kotane eljeve, preice, okove i zakovice, eljezne

noeve, prljenove, enski toaletni pribor, fragmente nomaskih ogledala, novac...U cijelosti gledano, arheoloki nalazi s prostora Vojvodine iz vremena seobe naroda mnogo susiromaniji, manje raznorodni i manje tipizirani, te manje rasprostranjeni od nalaza s ovogpodruja koje datiramo u VI.stoljee.

Nalazita i nalazi-analiza1) Kovin, lokalitet Park, sluajni grobni nalaz, uvjeti nalaza su nepoznati.Pronaen je dio okova kope s orlovskom glavom. Na kvadratnom dijelu u kutevima su okruglaleita za amaldine, u sredini i na vratu orlovske glave krupan poludragi kamen, uokolo ukrasi,nedostaje preica i trn. Okov je srebrni s pozlatom izraen tehnikom lijevanja s rovaenjem.


21/198

21

Nalaz je pripadao unitenom, vjerojatno gepidskom grobu. Pojedini komadi ovakvih kopinaeni su u zatvorenim grobnim cjelinama nekropole Suuksu, s novcem bizantskog caraHeraklija (610-641.). Prema brojnosti i rasprostranjenosti ovih kopi vidi se da je centar njihoveizrade bio Krim, odakle su se irile trgovinom. Dakle, ovdje se radi o pontskom importu spo.6.st.2) Srpski Krstur, lokalitet nepoznat. Nalaz iz 1895. bez bliih podataka.Luna fibula s romboidnom nogom, lijevana sa rovaenjem i nieliranjem, srebrna sa pozlatom.Glava fibule je ukraena stiliziranom spiralnom mreom, a luk cik-cak linijama od malih uboda.Po rubovima fibula je ukraena bordurama nieliranih trokuta. Noga zavrava u obliku stilizirane glave fantastine ivotinje.Nalaz se pripisuje Gepidima, a datira se u po.6.st.

Luna fibula, fragmentarna, srebro s pozlatom, lijevana s rovaenjem.Glava fibule ukraena je sa dvije spiralne volute. Na gornjem dijelu fibulesu kruna leista za amaldine. Nalaz se takoer pripisuje Gepidima spo.6.st. Zlatan prsten izraen tehnikom lijevanja sa umetnutim amaldinskim ploicamal. Glava prstena je u obliku diska bogato ukraena geometrijskim ornamentom sa polihromnimefektima. U centru diska je kupasto ispupenje u vidu trokutastih elija sa amaldinima.

Prsten pripada gepidskom grobu s po.6.st.

3) Stara Palanka, lokalitet Sapaja. Ovdje se radi o rimskom castrumu, bogatom raznovrsnimnalazima iz vremena kasne antike i seobe naroda, smjetenom na Dunavu. Svi nalazi su sluajni.Fragmentirana ostruga, izraena od bronce tehnikom lijevanja uz primjese eljeza. Pripada tzv.

vandalskom tipu ostruga i to je jedini nalaz takve vrste (vandalskog porijekla) na tlubive Jugoslavije.Luna bronana fibula izraena tehnikom lijevanja. Kuka za uglavljivanje iglelijevana je zajedno sa fibulom. Istonogotska je, a datira se u 5.st. Nalaz za kojeg se pretpostavlja da bi mogao biti okov, izraen od zlata, pokriven je elijama zaleita ploasto bruenih amaldima. Po tehnici i bogatstvu izrade ovaj okov podsjea na okove i privjeske iz Hilderikovog groba u Tournayu sa kraja 5.st. i privjeske naunica iz grobnog nalazaDomagnano u Italiji. Nalaz se datira na kraj 5.st., a pripisuje se Istonim Gotima.

4) Kolut, lok. Ribnjak. 1949. je pronaeno nekoliko grobova od kojih je sauvan

samo enski grob u kojem je skelet bio orijentiran u pravcu SI-JZ.Pronaeni su par lunih fibula od srebrnog lima raenih tehnikom iskucavanja. Navrhu glave aplicirana je stilizirana pti ja glava. S oba kraja luka je lepezasti ukras.Obje su fibule neto oteene. Ovdje je pronaena i poliedarska naunica od zlata na kojoj su se nalazila i ploastobrueni almandini.Radi se o nalazima iz istonogotskog groba iz 2.pol.5.st.5) Senta i okolica, lok. Jedliko Naselje. 1945. sluajno je pronaen grob od kojeg je

do danas sauvana samo kopa s ovalnom preicom i trnom. Nalaz je izraen tehnikom lijevanja od bronce, djelomino jesauvan okov od lima.Nalaz se pripisuje Gepidima, a datira se na prijelaz iz 5. u 6.st.

Lokalitet Mala Batka. 1960. sluajan nalaz bez bliih podataka.Radi se o elju s dva reda zubaca, kotanom, fragmentarnom.Ukraen je cik-cak linijama sa spojnicama od eljeza. Pripisuje se takoerGepidima, a datira se na na prijelaz iz 5. u 6.st.6) Subotica, lokalitet nepoznat. Sluajni nalaz enskog groba 1929. Meu ostalim, pronaena je luna fibula sa romboidnom nogomkoja zavrava u obliku stilizirane glave ptice grabljivice. Fibula jeraena tehnikom lijevanja s rovaenjem, materijal je bronca sa pozlatom. Tip fibule zajedniki je Istonim Gotima i Gepidima.Nalaz se smatra gepidskim i datira se u rano 6.st.


22/198

22

7) Donji Petrovci, lokalitet nepoznat. Na podruju rimskog naselja-kolonije, sluajan nalaz iz 1891.bez bliih podataka.Naunica od finog zlata, grozdolikog tipa, ukraena granulacijom i biserima. Radi se o kasnoantikom gradskom nakitu. Mogue je da je raen u Sirmiumu. Gepidski je ili istonogotski s

prijelaza 5. u 6.st.8) Ilok, lokalitet nepoznat. Sluajan nalaz fibula iz unitenog enskog grobapronaenog 1883. i ostalog materijala pronaenog 1901.godine.

Lune fibule, vrlo su velike, od masivnog iskucanog srebrnog lima. Bo

ni su ukrasina polukrunim glavama fibula ornamentirani crticama, na poleini glave po dvije

poprene osi obloene su astragalno raenim svitcima. Igle su srebrne, a zatvara u obliku spiralnokaneliranih cjevica.Ovakve velike fibule od srebrnog iskucanog lima znaajne su, u prvom redu, za Istone Gote uPodunavlju, gdje su ule u uporabu sred.5.st.

9) Rakovac, lok. Struica, sluajni nalazi iz1909.godine iz djelomino unitene nekropole.Najzanimljiviji je nalaz spate od kovanog elika sbronanom narebrenom jabuicom drka i okovom otvora korica od srebrnog lima, te fragment okova korica.

Spata se pripisuje Gepidima, a datira se u 5.st. Ovo je vrlo rijedak nalaz ovog tipa navojvoanskom tlu.

10) Srijemski Karlovci, lok. Rovine. Radi se o unitenoj veoj nekropoli iz koje potjeu nalazipronaeni 1905. Luna fibula, slabo srebro s pozlatom. Tehnika lijevanja s rovaenjem. Fibula je bogatoukraena spiralnim motivima, amaldinima i tragom niela, stiliziranimivotinjskim glavama na glavi i zavretku noge fibule. Rije je ogepidskom ili istonogotskom nakitu, luksuznom, s kraja 5.st.,nastalom u podunavskim radionicama. Pripada nakitnoj grupiKaravukovo.11) Srijemska Mitrovica, lokalitet poljoprivredno imanje"Zelengora", nalaz iz 1959.Alka sa pseudo krajevima ukraenima stiliziranim ivotinjskim glavama, raena

od bronce tehnikom lijevanja. Pripada tipu nakita zvjerinjeg stila. Pripada Istonim

Gotima, a datira se na kraj 5.st., kao i jedna preica s istoga nalazita. Na nepoznatom lokalitetu u S. Mitrovici pronaena je preica luksuzne izrade odbronce nastala lijevanjem. Germanska je, datira se na prijelaz 5.u 6.st.Na lok. "Pukinova ulica" 1959. pronaen je enski grob iz kasnog 5. iliranog 6.st. koji pripada ili Istonim Gotima ili Gepidima.Znaajan je nalaz srebrnih lunih fibula. Bile su pozlaene, raenetehnikom lijevanja s rovaenjem. Bogato su ukraene ploasto bruenim

amaldinima. Oko glave na zavretku noge fibula su stilizirane ivotinjske glave te glaveptica grabljivica ukraene amaldinima.12) Zemun, lokalitet Gradski park. 1868. uniten je sluajni nalaznekropole iz vremena seobe naroda. Do danas je sauvan nakit samojednog enskog groba.

Lune fibule, srebro s pozlatom, raene u tehnici lijevanja srovaenjem. Jedna je prelomljena na nozi. Ukraene su geometrijskimornamentima i to lepezasto ornamentiranom palmetom na polukrunojglavi fibule i trokutastim cik-cak motivom na izduenoj nozi kojazavrava degeneriranom ivotinjskom glavom. Fibule su formalno raenepo uzorima na limene fibule te predstavljaju osobitu stilsku mjeavinu. Radi se o luksuznomnakitu pontsko-podunavskih radionica. Pripisujemo Istonim Gotima iz sred.5.st.


23/198

23

12) Beograd, lok. Zeleni Venac. Uvjeti nalaza su nepoznati. Zlatna naunica s jagodama u obliku poliedra sa leitima za amaldine. Pripisuje se Istonim Gotima5.st. Nepoznati lokalitet, nalaz enskog groba, nepoznati blii podaci. Luna fibula, izduena ovalna noga i polukruna glava sa jednim

krakom, leita na glavi i nozi za drago i poludrago kamenje, raena od srebra.Istonogotski nalaz iz 5.st.

Luna fibula s uskom nogom i trokrakom glavom, lijevana od srebra, nedostaje igla. Istonogotska iz 5.st.

Fibula s povijenom nogom, srebrna od tanke icetakoer istonogotska.Pojasna kopa, polukruni okov ukraen du ruba

apliciranim dugmadima. Alka je masivna, trn se zavrava stiliziranom ivotinjskom glavom.Raena je od srebra tehnikom lijevanja. Pojasni jeziac od srebrnog lima ukraen nielo-trokutima.Svi se nalazi pripisuju Istonim Gotima, a datiraju se u 5.st.Lokalitet Jeia Pesak, sluajni nalaz enskog groba iz vremenaseobe naroda pronaen 1953. Ostali su grobovi uniteni kao injihov inventar. Bili su u formi tumula jer se ovdje radi o

sekundarnom sahranjivanju.Par lunih fibula s polukrunom glavom iz koje izlazi 5 krakova i s ivotinjskom maskom nanozi. Od srebra su s pozlatom, u tehnici lijevanja s dubokim rovaenjem. Ukraene su

ploasto bruenim amaldinima. Dubina rovaenja kao i punoaornamenta donekle podsjea na karavukovski stil. Dvije fibule s povijenom nogom, srebrne, raene u tehnicilijevanja i iskucavanja. Ukraene su ugraviranim ornamentima uvidu elipse, kruia i tzv.maltekog kria. Par zlatnih naunica raenih u tehnici lijevanja s granulacijom.

Alka je tordirana, a jagoda je poliedarskasa umetnutim amaldinima. Ogrlica s raznim komponentama od zlata, kalcedona,

staklene paste, jantara i dr. Nalazi sa ovog lokaliteta se pripisujuIstonim Gotima, a datiraju se u 2.pol.5.st.13) Grocka na Dunavu, lokalitet ImanjeMitrovi. Sluajni nalaz bez bliih podataka.

Luna fibula. Na polukrunoj glavi nalazila su se tri kraka od kojihnedostaju dva. Luk fibule je privren za glavu i nogu lepezastim okovom.Fibula je raena tehnikom iskucavanja od srebrnog lima. Ovdje je pronaena i ovalna preica s jako naglaenim i profiliranimtrnom, bronana, izraena tehnikom lijevanja.Nalazi su istonogotski, a datiraju se u 5.st.

14) Kostol na Dunavu, lokalitet nepoznat, sluajni nalazi bez bliih

podataka. Lijevana bronana fibula u obliku cikade. Glava nedostaje, a noga je ukraena sitnim kruiima. Druga fibula u obliku cikade

ornamentirana je takoer kruziima ali su ovi neto vei. Takoer je broncana i raena tehnikomlijevanja. Istonogotski nalaz iz 5.st.15) Oreac kod Grocke, lok. na Smederevskom putu, sluajan nalaz 1947., bez bliih podataka.Preica od bronce izraena lijevanjem, te keramika posuda raena na lonarskom kolu,dvostoastog oblika s jednom savijenom ruicom.Nalazi se pripisuju jednom od germanskih naroda koji su boravili na ovom prostoru, a datiraju sena prijelaz iz 5.u 6.st.


24/198

24

Nalazi vremena seobe naroda iz Karavukova u Bakoj Nalazi iz mjesta Karavukovo (ma.Bacsordas), koji potjeu iz jednog enskog groba pronaenog oko 1905.,

posebno su bogati i zanimljivi. Radi se o nalazu enskog nakitapronaenom skupa sa zlatnikom istonorimskog cara TeodozijaII (408-450.), koji potjee iz vremena poslije 443. i time svenalaze datira u sredinu ili 2.pol.5.st. Nakit je vrlo bogat, sastoji se od para zlatnih naunica sa

esterokutnim ukrasima u koje je umetnut almandin.

Tu su jo nalazi toaletnog pribora od etiri elementa: pinceta, liice, te vjerojatnodrak ogledala, izraeni od srebra, kasnoantike provinijencije.Osim toga, ovdje su pronaene i 4 probuena ukrasna zrnca od jantara i

kalcedona. Posebno je znaajnavelika pojasna kopa, izraena odpozlaenog srebra tehnikom lijevanja srovaenjem i nieliranjem. Ukras kopesainjavaju ornamenti gusto

oblikovanespiralnevitice i rubne vrpce te stilizirane ivotinjske glave pticegrabljivice sa strana te umetnuti amaldini kao estetski dodatak.

Luna fibula

Prema ovom nalazitu i tipu ukraavanja nalaza, te kombinaciji ornamentalnihelemenata, niz primjeraka kopi i lunih fibula iz sred. i 2.pol.5.st. na podrujuKarpatske kotline nazivamo karavukovskima. Lokaliteta s takvim nalazima i tog tipapoznajemo ukupno 17.Ovoj grupi nalaza ukraenih na spomenuti nain i navedenim ornamentom pripadaju dva

nalaza s prostora Srijema. Prvi od tih je fibula sa poloaja Rovine u SrijemskimKarlovcima. Drugi je nalaz slinog para fibula iz enskog groba pronaenog 1959. uSrijemskoj Mitrovici. Ovoj bi se grupi moglo pribrojiti i jednu malu, netojednostavniju fibulu iz Siska.Svi ovi nalazi imaju karakteristine elemente karavukovskog stila: specifini ornamentstilizirane ivotinjske glave te uloene amaldine. Navedene fibule su raene jednakom tehnikom lijevanja odsrebra, pozlaene su i nielirane.Uz fibule iz Srijemske Mitrovice pronaeno je i ukrasno zrno od jantara i jo jedno od zlatnog lima. Vjerojatno subili dio ogrlice koja se nije sauvala.Navedeni nalazi datiraju se u 2.pol.5.st, dok bi fibula iz Siska mogla pripadati samom prijelazu 5. u 6.st. Nalazi supripadali ili Istonim Gotima ili Gepidima.Od ostalih nalaza karavukovskog tipa najvie ih je pronaeno na prostoru Maarske (10), a nalo ih se u Poljskoj,

Slovakoj, Italiji i drugim zemljama ovog dijela Europe. Veina tih nalaza, a ine ih iskljuivo pojasne kope ifibule, potjee iz unitenih enskih grobova, o kojima esto nemamo podataka o ostalim okolnostima nalaza.Jo je samo jedna pojasna kopa, od svih ostalih nalaza ove vrste i tipa, datirana novcem; radi se o kopi sanalazita Konarzewa u Poljskoj, pronaenom zejedno s novcem cara Zenona (474-491.). Ova se datacija smatranajmlaom tokom odreivanja raspona izrade nakita karavukovskog tipa.Pojasne kope sa lokaliteta Gava, Kiskunfelegyhaza i Dombovar u Maarskoj, te Aquileia i Aqua Santa u Italijiukraene su uz rovaeni gusti spiralni ornament i motivom ljudske obrazine, koja na karavukovskima zamjenjujeuloak almandina.


25/198

25

Manjih rovaenih fibula slinih spomenutima ali jednostavnije izvedbe, nalazimo u onin grobovima 2.pol.5.st. uKarpatskoj kotlini koji sadre parove velikih fibula od iskucanog srebrnog lima podunavske izradbe sa veapliciranim rovaenim ukrasom.Najsliniji nalazi onima iz samog Karavukova su oni iz enskog groba s lok. Domolospuszta u Baranji, nakit izenskog groba sa lokaliteta Gava u Potisju te donekle fibule iz jednog groba gepidske nekropole Szentes-Kokenyzug te fibula s lokaliteta Dnafoldvar na desnoj obali Dunava.Sredite izrade ovog nakita bilo je u Karpatskoj kotlini, iako su neki ornamentalni elementi sa podru ja Krimaslini, ali oni se datiraju kasnije od karavukovskih, u 6.i u 7.st. Slian je i nakit iz poznatog radionikog centra izKera (tzv. polihromni stil kloazonirane tehnike nakita) odakle polazi izradba rovaenih orlovskih kopi 6.st. ali sui ovi nalazi kasniji, datiraju se iza 500.Nakit karavukovskog stila iz Bugarske i Italije objanjava se kretanjem Istonih Gota preko Panonije, Balkana iItalije.Nalazi Domolospuszta iz Baranje i Gava iz Potisja pripisuju se Istonim Gotima, a nalazi sa lokaliteta Gyula iSzecseny u Alfldu i nalazite Begerevo u Slovakoj Gepidima.Karavukovski se stil gubi poetkom 6.st. to donekle dokazuju ostaci elemenata ovog stila na nalazima iz Italije spoetka 6.st. kada su Istoni Goti na tom prostoru ve osnovali svoju dravu. Karavukovski stil na nakitu Gepida iz6.st. vie nije primjetan, jo samo ponegdje susreemo motiv spirale. Ovaj stil e svoj ivot u poneto izmjenjenojformi nastaviti na Pontu gdje e se nastaviti na uglato-geometrijske motive rovaenja nakita.

Arheoloski nalazi iz vremena seobe naroda iz ZmajevcaNa ovom nalazitu su, pored arheolokog materijala iz antike, pronaeni i grobovi izvremena seobe naroda. Uz ostalo, tu su sluajno pronaena na jednom vinogradu i dva

ukrasna okova. Oni su veoma rijetki i znanstveno dragocjeni, a donekle ih datira zlatnik istonorimskog cara Teodozija II(408-450.) pronaen u istom vinogradu.I jedan i drugi ukrasni okov predstavljaju par, istog su oblika, izraeni od tankog zlatnoglima. S gornje su strane ukraeni almandinima uloenima u elije, plosnato bruenima,tamnocrvene boje. Po rubu su okovi ukraeni iskucanim sitnim ispupenjima, a iznadsuenog srednjeg dijela na gornjoj strani obaju okova nalemljena je po jedna petlja odzlatnog lima.

Okovi su bili smjeteni na koricama velikog dvosjeklog maa (spate), a potjeu iz vremena hunske dominacije.Kroz njihove se petlje provlaio remen koji je drao korice maa vezan s dvije korice za pojas ratnika. Sam oblikirokog maa sa irokom otricom potjee iz Europe, a ukras na njemu je pontskog porijekla. Posredstvom nosilacaiz vremena seobe naroda ovaj nain ukraavanja proirio se veim dijelom Europe. Ma takvog tipa pronaen je ujednom ratnikom grobu s Rajne u Baselu.U grobu iz Bluina u eskoj pronaenom 1953. pronaen je ma slinog tipa. Na ostacima korica pronaena sudva ukrasna okova za provlaenje remena. Oni su po obliku neto blii okovima iz Zmajevca. Od pozlaenog susrebra, a ukraeni su s po dva plosnata amaldina. Oba navedena grobna nalaza su pripadala germanskim ratnicima,a dovode se u vezu sa ratovanjem Atile na tlu rimske Galije 451. Po tipologiji su crnomorske provinijencije.Mogue je da su okovi iz Zmajevca potekli jo iz crnomorskih zlatarskih radionica, a kao nosioce ma a moemosmatrati ili Istone Gote, Gepide ili same Hune.Ratnik kojemu su nalazi pripadali mogao je na tlu Zmajevca biti pokopan u ranom 5.st. kada su Huni s njimapodjarmljenim narodima preli Dunav (panonski limes), zauzeli rimske pogranine utvrde kakav je bio i Zmajevac.Iz pisanih izvora nam je poznato da je rimski vojskovoa Aecije 425.godine ugovorom predao hunskom vladaruimenom Rua panonsku provinciju Panonia Valeria sa sreditem u Sopianama (Peuh), pa je rimska utvrda udananjem Zmajevcu tada mogla doi u hunske ruke, a sve se to odvijalo upravo za vladavine istonorimskog caraTeodozija II. iji je zlatni solidus pronaen nedaleko od nalaza okova u Zmajevcu.


26/198

26

Grobni nalaz iz okolice Batajnice (Zemun)Podaci o okolnostima nalaza su oskudni, ali materijal pripadajednom ili dva groba iz vremena seobe naroda.1. ljem tipa na provjesla; ostaci titnika za nos, ostaci pozlatenajbolje su sauvani na ploici tjemenog vrha ljema ukraenom pektoralnom zvijezdom. Provjesla su djelomino ukraenaornamentom riblje ljuske, a ponegdje i kruiima. Na donjem

dijelu prednjeg i stranjeg provjesla prikazane su antitetino podvije ptice grabljivice ili jedna riba izmeu njih. Ptice i ribe

jednake su veliine i poloaja. Tijela tih ivotinja prekrivena sutakoer ornamentom riblje ljuske.Ovaj tip ljema, nazvan jo i tip Narona-Baldenheim, nastali su

najvjerojatnije u radionicama s kasnoantikom tradicijom,ali pod utjecajem istoka. Oni su prototip zasrednjovjekovne konjanike ljemove karolinkogvremena, kao i za "normanske" ljemove u feudalnojEuropi. Sastavljeni su prema shemama od etiri ili estprovjesala, gotovo uvijek od crvenkastog bakra. Tipinesu i bakrene obrazne ploe i njihov ukras, kao i onaj na provjeslima. Od svih datiranih ljemova ovog tipa,najsigurniji je onaj pronaen na lokalitetu Planig uPorajnju gdje je u sklopu bogatog groba pronaen izlatnik istonorimskog cara Lava I (457-474.), koji ljemi ostale nalaze datira najdalje do 500. U to su vrijeme ovi ljemovi doli u uporabu u srednjoj Europi. Svipronaeni ljemovi tipa Narona-Baldenheim datiraju se najdalje na kraj 6.st.Nosioci ljemova ovog tipa prvenstveno su germanska plemena Alana i Burgunda u srednjoj Europi, teIstoni Goti i Gepidi u Podunavlju. ljemovi sa po

Documents

Srednjovjekovna arheologija I