Srednjovjekovne Bosanske Utvrde Sjeveroistocne Bosne

ARHITEKTONSKI FAKULTET U SARAJEVU

KATEDRA ZA RAZVOJ ARHITEKTURE

PREDMET: ARHITEKTURA NA TLU BIH

SEMINARSKI R A DTEMA: SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE

ŠK.GOD.2007/08 KAMBEROVIĆ SELVER

U V O D

‘’IMA BOSNE, BEGLERBEŽE I BOŠNJAKA U NJOJ! BILI SU PRIJE VAS I AKO BOG DA, BITI ĆE I POSLIJE VAS!’’

NIŠTA BOLJE OD OVIH PAR RIJEČI NE OPISUJE TEŠKU I POMALO TUŽNU SUDBINU I USUD OVE MALE I PONOSNE DRŽAVE NA BALKANU I LJUDI KOJI SU JE ZVALI SVOJOM OD NJENIH NAJSTARIJIH VREMENA , A NAŽALOST SVJEDOCI SMO TOGA I DAN DANAS ,HILJADU GODINA POSLIJE, PRILIKOM ZADNJEG POKUŠAJA NEGIRANJA I PRISVAJANJA BOSNE OD STRANE NJENIH SUSJEDA. HISTORIJA BOSNE PREPUNA JE IMENA INIH CAREVA I DRŽAVNIKA, KRALJEVA I VOJSKOVOĐA I RAZNORAZNIH SILNIKA. OVE RIJEČI IZGOVORENE U OD STRANE JEDNOG OD NAJVEĆIH SINOVA BOSNE HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA, ‘’ZMAJA OD BOSNE’’ VOĐE POKRETA ZA NEZAVISNOST I AUTONOMIJU BOSNE OD OTOMANSKE IMPERIJE UPUĆENE TURSKOM NAMJESNIKU U BOSNI, KADA MU JE TURSKI BEGLERBEG REKAO: "NEMA VIŠE BOSNE, A NEĆE BITI NI BOŠNJAKA, HUSEINE... GINEŠ ZA DRŽAVU KOJA

NIKAD NIJE POSTOJALA NITI ĆE." TAKO SNAŽNO I SLIKOVITO OPISUJU SAV BOSANSKI DUH I PRKOS UTKAN U SAMU SRŽ BOSNE I BOŠNJANA A VIDLJIV NA SVAKOM KORAKU U NEUKROTIVOJ I DIVLJOJ LJEPOTI NJENIH RIJEKA, GOTOVO STRAŠNOJ TIŠINI I MUDROSTI ZELENIH PLANINA SA PADINA POSUTIH BIJELIM MRAMORJEM A MOŽDA PONAJVIŠE U RUŠEVINAMA STARIH BOSANSKIH UTVRDA I GRADOVA KOJI KAO NIJEMI STRAŽARI JOŠ UVIJEK ODOLIJEVAJU ZUBU VREMENA I PRKOSNO STOJE RAZBACANI PO PLANINSKIM VIJENCIMA I STRMIM STIJENAMA. HUSEIN-KAPETAN JE TRIDESETIH GODINA 19.STOLJEĆA PRED SAM KRAJ 400 GODINA DUGE TURSKE VLADAVINE ZAJEDNO SA VEĆINOM BOSANSKIH BEGOVA I ULEME USPIO BAR NA KRATKO DA VRATI SAMOSTALNOST BOSNI OD VREMENA PROPASTI SREDNJOVJEKOVNOG BOSANSKOG KRALJEVSTVA U 15.STOLJEĆU.

KRALJEVSTVA KOJE JE KROZ CIJELO SVOJE POSTOJANJE, OD NASTANKA PRVIH RANOFEUDALNIH ZAJEDNICA U 9.STOLJEĆU, PREKO KULINA BANA I NJEGOVIH NASLJEDNIKA PA DO VLADAVINE TVRTKA I KOTROMANIĆA PRVOG BOSANSKOG KRALJA U 14.STOLJEĆU, U ČIJE JE VRIJEME BOSNA BILA NAJJAČA SILA U OVOM DIJELU EVROPE A GRANICE SU JOJ SE PROTEZALE CIJELOM DALMATINSKOM OBALOM NA JUGU DO SAVE NA SJEVERU,A VLAST SU MU PRIZNAVALI I DUBROVČANI I SVI SRPSKI VLASTELINI I PLAĆALI POREZE, BILO NA LISTI ŽELJA I SA KONSTANTNOM VOLJNOM PRIJETNJOM OD VELIKIH I MOĆNIH DRŽAVA IZ SUSJEDSTVA. PRVO SU TO BILE BIZANTSKA CAREVINA NA ISTOKU I UGARSKA KRALJEVINA ZAJEDNO SA RIMSKIM PAPOM NA SJEVERU I ZAPADU, A KASNIJE STVARANJEM I JAČANJEM SRPSKOG NA ISTOKU I HRVATSKOG KRALJEVSTVA NA ZAPADU BOSANSKA VLASTELA JE BILA POD STALNIM PRITISCIMA I PRIJETNJOM VOJNIH POHODA I IZ NAJBLIŽEG SUSJEDSTVA.

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI I UTVRDE SJEVERO-ISTOČNE BOSNE Page 1

U TOME NAJVIŠE I LEŽE RAZLOZI POSTOJANJA TOLIKOG BROJA KAMENIH UTVRDA NA CIJELOM PROSTORU GDJE SE PROSTIRALA BOSANSKA DRŽAVA. MI ĆEMO SE BAZIRATI NA NASTANAK I RAZVOJ NEKOLIKO TAKVIH UTVRDA U SJEVERO-ISTOČNOJ BOSNI NA PROSTORU IZMEĐU SLIVOVA RIJEKA BOSNE I DRINE.

MNOGO STVARI VEZANIH ZA HISTORIJU BOSNE , TE NASTANAK, UREĐENJE I DRUŠTVENE PRILIKE U TOKU SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE JOŠ NISU DO KRAJA RASVIJETLJENE I POSVE JASNE. MALO ZBOG NEDOSTATKA PISANIH TRAGOVA ALI I ZBOG NESELEKTIVNIH ZAKLJUČAKA PRIJAŠNJIH HISTORIČARA KOJI SU BEZ VALIDNIH HISTORIJSKIH ČINJENICA I DOKAZA A NEKADA I ZBOG TADAŠNJIH TRENUTNIH POLITIČKIH STREMLJENJA NAMJERNO IZOSTAVLJALI ILI IZOKRETALI ČINJENICE. TO JE NAROČITO BILO IZRAŽENO KOD POJEDINIH HRVATSKIH I SRPSKIH HISTORIČARA,AKO IH SE TAKO MOŽE NAZVATI ,U TVRDNJAMA DA JE PRVOBITNA BOSANSKA DRŽAVA NASTALA OD JEDNIH ILI DRUGIH U ZAVISNOSTI SA KOJE STRANE SU TVRDNJE DOLAZILE. JOŠ 70-TIH GODINA 20.STOLJEĆA JEDNA OD NAJVEĆIH POZNAVALACA TE TEMATIKE I UOPŠTE HISTORIJE SVIH JUŽNO-SLAVENSKIH NARODA PROFESORICA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA NADA KLAIĆ JE TO ODBACILA USTVRDIVŠI ČAK DA JE DOLASKOM SLAVENA I AVARA I MIJEŠANJEM SA DOMICIONIM ILIRSKIM PLEMENIMA NA NAŠIM PROSTORIMA USTVARI NASTAJE PRVO SLAVENSKO KRALJEVSTVO (SKLAVINIA) ILI SLAVENSKA ZEMLJA. DANAŠNJI HISTORIČARI SVE VIŠE RASVETLJAVAJU PRILIKE I ODNOSE TIH POČETAKA ORGANIZOVANE FEUDALNE VLASTI NA PODRUČJU BOSNE NA NAUČNOJ OSNOVI I TOTALNO SU ODBACILI TAKVE TVRDNJE.

PRVA DOSELJAVANJA SLAVENSKIH PLEMENA NA OVE PROSTORE POČINJU JOŠ U 6.STOLJEĆU NEKAKO SA PROPASTI ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA DOLAZI VRIJEME VELIKIH SEOBA NARODA I STVARANJA RANIH FEUDALNIH DRŽAVA NA PODRUČJU CIJELE EVROPE, A NI BALKAN NIJE OSTAO IZUZETAK GDJE SE SLAVENSKE PRIDOŠLICE MIJEŠAJU SA STAROSJEDIOCIMA ILIRIMA. SLAVENI ZASIGURNO POLAKO PREUZIMAJU PRIMAT U ORGANIZACIJI I DRUŠTVENIM PRILIKAMA, MOŽDA ZBOG JAKE PLEMENSKE I RODOVSKE ORGANIZACIJE I RATNIČKOG DUHA SA ISTAKNUTIM VOĐOM KOJEG NASLJEĐUJE SIN ILI BLIŽI ROD. STARIM ILIRIMA JE TO NAJVJEROVATNIJI PRUŽILO SIGURNOST U VEOMA TURBULENTNIM VREMENIMA I BEZ PROBLEMA SU SE PRILAGODILI PRIDOŠLICAMA. UTICAJ SLAVENA JE I ČINJENICA DA BOSANSKI JEZIK KOJIM I DANAS PRIČAMO JE SLAVENSKIH KORIJENA, ALI SU NAM OSTALI I MNOGI ILIRSKI I KELTSKI TRAGOVI RIJEČI I TOPONIMI KOJE SU OČIGLEDNO PRIDOŠLA PLEMENA PRIHVATILA OD STAROSJEDILACA.(USTI- ZA UŠĆE RIJEKE ODATLE I POTIČE IMENA NASELJA USTIKOLINA I USTIPRAČA; NEKI SMATRAJU DA JE I SAMO IME BOSNE ILIRSKO,PA ČAK I KRALJEVSKA LOZA KOTROMANIĆA JE ILIRSKOG PORIJEKLA ŠTO BI OPET MOGLO I OBJASNITI ZAŠTO SU NJIMA PRIZNAVALI VLADAVINU NAD BOSNOM ITD.) SLAVENI OD ILIRA UČE I OBRADU METALA ZA ŠTO SU NAĐENI MNOGI DOKAZI.U TOM NOVOM DRUŠTVU POČINJU SE POLAKO IZDVAJATI VLASTELINI, BOGATIJI I UGLEDNIJI POJEDINCI ČIJA SE TERITORIJALNA VLAST OTPRILIKE POKLAPALA SA STARIM ŽUPAMA NA KOJIMA SU ŽIVJELE JEDNA ILI DVIJE PORODICE STARIH


ILIRA I UJEDNO ČINILE JEDNU VOJNU JEDINICU, IZ TOGA JE NASTALA KASNIJA BOSANSKA VLASTELA I NAJUGLEDNIJE PORODICE POPUT KOSAČA, HORVATINIĆA, PAVLOVIĆA I DR.

JOŠ JEDNA ČINJENICA JE UBRZALA I OJAČALA ZBLIŽAVANJE SLAVENA I ILIRA I STVARANJE VLASTELINSKIH PORODICA. U 6,7 I 8.STOLJEĆU NA PROSTORE PANONSKE NIZIJE DOSELJAVAJU SE RATNIČKA PLEMENA AVARA GDJE KASNIJE NASTAJE I MOĆNA UGARSKA KRALJEVINA, KOJA SE ČESTO U SVOJIM POHODIMA PREBACUJU PREKO SAVE U BOSNU I DALJE DOLINAMA RIJEKE BOSNE, SPREČE I USORE PLJAČKAJU I NAMEĆU POREZE. PRISUSTVO AVARA I NJIHOVI POHODI TRAJU PREKO JEDNOG STOLJEĆA ŠTO JE SIGURNO NATJERALO NOVE VLASTELINE DA RAZMISLE O BOLJOJ ODBRANI. POZNATO JE IZ HISTORIJSKIH IZVORA DA U 9.STOLJEĆU BOSNOM VEOMA DOBRO I ORGANIZOVANO VLADAJU DOMAĆI VLADARI, A TADA SE BILJEŽE (9.STOLJEĆE I POČETAK 10.STOLJEĆA) JOŠ DVA VELIKA DOSELJAVANJA SLAVENA NA OVE PROSTORE. PRVI POZNATI BOSANSKI VLADAR POČETKOM 9.STOLJEĆA BIO JE SILIMIR I U IZVORIMA JE POZNATO DA NIJE PROTJERIVAO KRŠĆANE IAKO JE SAM BIO PAGANIN, TE DA JE VLADAO SUVERENO VELIKIM PROSTOROM I DA SU MU SE SVE PRIDOŠLICE ODMAH POKLONILE KAO VLADARU.

VLADAVINA SILIMIRA PREDSTAVLJA VAŽNU ETAPU U STVARANJU BOSANSKOG KRALJEVSTVA TE GA NEKI SPRAVOM SMATRAJU PRVIM PRAVIM BOSANSKIM VLADAREM. ŠTO SE TIČE NOVIH DOSELJENIKA ONI PRIHVATAJU POSTOJEĆE VLADARE NA ČIJIM TERITORIJAMA SU SE NASELILI I TEK SA OVIM NOVIM PLEMENIMA SLAVENI I BROJČANO NADVLADAVAJU ILIRE KOJI SU SE IAKO U VEĆEM BROJU VEĆ STOPILI U NOVO DRUŠTVO. NEKAKO U ISTO VRIJEME SE POJAVLJUJU I PRVI ZNACI ORGANIZACIJE ODBRANE OD AVARSKIH HORDI TJ. PRVE UTVRDE ILI GRADIN (GRADINE, GRADIŠTE) OD STAROSLAVENSKOG ZA LJUDSKU GRADNJU, I DANAS SE U NARODU TAJ NAZIV ZADRŽAO U IMENIMA KULA I TVRĐAVA U BOSNI (GRADINA U SREBRENIKU, KULA HUSEIN-KAPETANA U GRADAČCU NAZIVA SE GRADINA I DR.) ČIJU SU GRADNJU OČITO INICIRALI PRIDOŠLI SLAVENI. U DOLINI RIJEKE BOSNE SU VEĆ POSTOJALE STARE ILIRSKE UTVRDE KAO ŠTO JE VRANDUK GDJE SU LJUDI KONTINUIRANO ŽIVJELI JOŠ I PRIJE RIMLJANA A NA SJEVERNOJ GRANICI PREMA UGARSKOM KRALJEVSTVU SE GRADE NOVE UTVRDE. PRVA UTVRĐENJA SU PO SLAVENSKOJ PRAKSI SMJEŠTANA STRATEŠKI NA UZVIŠENJA UZ GLAVNE PUTOVE I GRADE SE OD NABIJENE ZEMLJE I PEČENE GLINE SA OJAČANJEM OD PRUĆA. TO POTVRĐUJU ISKOPINE I NALAZI RANOFEUDALNE KERAMIKE I ALATA NA DOBOJSKOJ TVRĐAVI, DOBOR KULI KOD MODRIČE I UTVRĐENJU NENAVIŠTE U BLIZINI GRADAČCA. DA BI ZAUSTAVILI PRODORE SA SJEVERA STARI BOŠNJANI PO LOGICI UTVRDE GRADE NA GRANICI GDJE RAVNICE POSAVINE POLAKO PRELAZE U BOSANSKA BRDA PO OBRONCIMA PLANINA TREBAVE I MAJEVICE I UZ RIJEČNE KOTLINE BOSNE, SPREČE I DRINE. TU NA SJEVERU VIDLJIVE SU JASNO DVIJE LINIJE ODBRANE, SJEVERNA I JUŽNA LINIJA UTVRDA. SJEVERNU SU ČINILE IDUĆI OD BOSNE KA DRINI NA ISTOKU: DOBOR-GRAD KOD MODRIČE, NENAVIŠTE ILI GRADAČAČKA GRADINA TE KORAJ-GRAD KOD KORAJA I NA SAMOJ DRINI RAČA, A JUŽNU DOBOJSKA TVRĐAVA, SOKO-GRAD KOD GRAČANICE, GRADINA KOD SREBRENIKA TE STARI GRAD U TEOČAKU. SVA OVA UTVRĐENJA PROŠLA SU KROZ BURNA VREMENA BOSANSKE HISTORIJE I NA RAZLIČITE NAČINE SA VIŠE ILI MANJE USPJEHA ODRŽALA SE I DO DANAS. VEĆINA JE ZBOG


DUGOGODIŠNJEG NEMARA I NEBRIGE TOTALNO URUŠENA I ZAPUŠTENA I DANAS SU OSTALI SAMO TRAGOVI ZIDINA, ALI SE PAR NJIH UZ NEKE MANJE RESTAURATORSKE I DRUGE IZMJENE USPJELO SAČUVATI OD ZABORAVA I ZADRŽATI NEŠTO OD STARE SLAVE (PRVENSTVENO DOBOJSKA TVRĐAVA, KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA U GRADAČCU I SREBRENIČKA GRADINA). VRIJEME NASTANKA SVIH OVIH UTVRDA I NJIHOV RAZVITAK IDU UPOREDO SA STVARANJEM I JAČANJEM BOSANSKE DRŽAVE ZNAČI U RASPONU OD 9.ST. DO 13.STOLJEĆA A ZLATNO DOBA I KONAČNE IZGLEDE DOBIJAJU U 14. I 15.STOLJEĆU ZA VLADAVINE TVRTKA I KOTROMANIĆA I POSLJEDNJIH BOSANSKIH KRALJEVA. ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA JE VEĆINA NJIH NASTALA S POČETKOM 9.STOLJEĆA PRVO KAO UTVRDE OD NABIJENE GLINE I ZEMLJE SA TRAGOVIMA OJAČANJE OD PLJEVE I PRUĆA OPASANA SA DUBOKIM JARKOVIMA I ROVOVIMA PO TRADICIJI STARIH SLAVENA. A KASNIJE U 12 I 13.STOLJEĆU BEDEMI SE GRADE OD KLESANOG KAMENA SA UNUTRAŠNJIM ISPUNAMA OD VAPNENCA I POLUKRUŽNIM KULAMA KARAKTERISTIČNIM ZA TO DOBA. POSTOJE MIŠLJENJA DA SU NEKE OD TIH UTVRDA GRAĐENJE NA TEMELJIMA JOŠ STARIJIH RIMSKIH ILI ILIRSKIH UTVRDA ALI BEZ OBSEŽNIH ARHEOLOŠKIH ISKOPINA TO NIJE MOGUĆE DOKAZATI OSIM U SLUČAJU DOBOR-GRADA KOD MODRIČE ZA KOJI SE SMATRA DA JE NASTAO KRAJEM 14.STOLJEĆA (1370.GOD.), A NA KOJEM SU PRILIKOM NEKIH ISKOPINA PRONAĐENI DOKAZI DA JE NASTAO NA STARIJIM UVRĐENJIMA. U TRI SLOJA NASLAGA SA KERAMIKOM I TRAGOVIMA IZ RAZLIČITIH EPOHA DOŠLO SE DO SAZNANJA DA JE NA TOM MJESTO POSTOJALO UTVRĐENJE IZ 9.STOLJEĆA I POČETKA 10.STOLJEĆA KOJE JE OPET IZGRAĐENO NA JOŠ STARIJEM KELTSKOM UTVRĐENJU IZ 1.STOLJEĆA NOVE ERE. SVE OVE GRADINE KOJE SU ČINILE SJEVERNU I JUŽNU LINIJU UTVRĐENJA BEZ OBZIRA DALI SU NASTALE RANIJE SA SAMIM POČECIMA BOSANSKE DRŽAVE ILI U KASNIJEM PERIODU OKO 13. I 14.STOLJEĆA PROŠLE SU KROZ NEKOLIKO ZAJEDNIČKIH HISTORIJSKIH RAZDOBLJA KOJA SU IH OBILJEŽILA I OSTAVILA TRAGA U OBLIKU I KONSTRUKCIJI TE FUNKCIJI POJEDINIH PROSTORA. PRVA ZAJEDNIČKA OSOBINA JE ODBRAMBENA NAMJENA UTVRDA, SMJEŠTANE SU NA NEPRISTUPAČNOM TERENU I OSNOVE UTVRDA SU NEPRAVILNE JER PRATE LINIJU TERENA. GRAĐENE SU ZA ODBRANU OD HLADNOG ORUŽJA OD JEDVA OKLESANOG KAMENA, DEBLJINE ZIDOVA SE RAZLIKUJU OD TVRĐAVE DO TVRĐAVE ALI SE RADI U PROSJEKU OKO 1 M, NA BEDEMIMA SU ISTURENE KULE A OKOLO SU ISKOPANI ROVOVI, A U TVRĐAVE SE ULAZILO PREKO POKRETNIH DRVENIH MOSTOVA. POČETAK 15.STOLJEĆA JE OBILJEŽILA DRASTIČNA PROMJENA NAČINA RATOVANJA I POJAVA TOPOVA, STIM OVAKAV NAČIN UTVRDE GUBI MNOGO NA SVOJOJ ODBRAMBENOJ SPOSOBNOSTI TE SE POČINJE SA OJAČANJEM BEDEMA ALI SA PADOM BOSANSKOG KRALJEVSTVA POD TURSKU VLADAVINU 1463.GODINE MIJENJA SE SVE OD DRUŠTVENIH PRILIKA DO VLADARA NAD UTVĐENJIMA. JEDAN KRATAK PERIOD SVIM UTVRDAMA I SJEVERNE I JUŽNE LINIJE VLADAJU UGARI KOJI DA BI SE ZAŠTITILI OD NAPREDOVANJA TURAKA OSNIVAJU JAJAČKU I SREBRENIČKU BANOVINU U ČIJI SASTAV ULAZE SVI OVI GRADOVI. VAŽNOST OVIH TVRĐAVA PONOVO JE VELIKA ALI SADA VIŠE NE ŠTITE BOSNU VEĆ ČINE GRANICU ZA ODBRANU UGARSKE OD NAPADA TURAKA IZ BOSNE . TURCI VRLO BRZO I LAGANO PREUZIMAJU VLAST NAD SVIM UTVRDAMA OD MAĐARA I VEĆ U PRVOJ POLOVICI 16.STOLJEĆA IMAMO I PRVE OPISE UTVRĐENJA NAD KOJIMA SE VRŠE I PRVE PREPRAVKE I OJAČANJA ZA ODBRANU OD TEŠKIH TOPOVA. SJEVERNA GRANICA JE POSTALA OD VELIKE


VAŽNOSTI ZA TURSKU IMPERIJU KAO ŠTO JE BILA I BOSANSKIM VLADARIMA TE IZ TURSKIH POPISA IZ TOG VREMENA VIDIMO KOLIKO SE UŽURBANO RADILO NA ADAPTACIJI TVRĐAVA NPR.NA DOBOJSKOJ TVRĐAVI MIMAR IBRAHIM GRADI NOVE BEDEME I KULE A DNEVNO MU RADI I PO 1000 LJUDI. DEFINITIVNO SE MIJENJA PRVOBITNI IZGLED UTVRDA, BEDEMI POSTAJU DEBLJI, GRADE SE NOVE KULE DRUGAČIJEG IZGLEDA SA PROREZIMA ZA PUŠKARNICE I NOSAČE TOPOVA, A NA NEKIMA SE DODAJU I NOVI BEDEMI I PROŠIRUJE UTVRDA. U SVIM DVORIŠTIMA UNUTAR TVRĐAVE SE GRADE DŽAMIJE PRVENSTVENO ZA VOJNIKE A I ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO TE JOŠ NEKI STAMBENI OBJEKTI, KONJUŠNICE I BARUTANE. NEDUGO NAKON TOG PRVOBITNOG ZAMAHA NAPREDOVANJEM TURAKA DALJE PREMA SLAVONIJI I PADOM MAĐARSKE KRALJEVINE UTVRDE BRZO GUBE NOVOSTEČENI ZNAČAJ. U NJIMA OSTAJU SAMO MALI BROJ VOJNIKA I BRZO PADAJU U ZABORAV I LAGANO USLJED NEBRIGE POČINJU PROPADATI. TAKO STANJE OSTAJE SVE TURSKOG GUBITKA MAĐARSKE OKO 1700.GODINE KADA SE GRANICA PONOVO POMJERA NA SAVU A STARE TVRĐAVE PONOVO POSTAJU STRATEŠKI VAŽNE. GOTOVE SVE UTVRDE SE OBNAVLJAJU I PROŠIRUJU A ONE KOJE SU KOLIKO TOLIKO SAČUVANE OD TADA,PRVENSTVENO DOBOJSKA TVRĐAVA, KULA HUSEIN-KAPETANA I SREBRENIČKA GRADINA, OBLIKOVNO POPRIMAJU IZGED I OBRISE KAKVE IH ZNAMO I DANAS. 150 GODINA POSLIJE TURSKA IMPERIJA JE NA ZALASKU I NJIHOVA VLADAVINA SE BLIŽI KRAJU, POSADE POLAKO NAPUŠTAJU TVRĐAVE I ONE OD 1850.GODINE NA OVAMO POLAKO PROPADAJU. NEKE SE NAKRATKO PONOVO KORISTE U VRIJEME AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE ALI NE DUGO.


HISTORIJSKI PODACI I OPIS TVRĐAVA

DOBOJSKA TVRĐAVA /GRADINA

TVRĐAVA I VAROŠ IMENOM DOBOJ NALAZE SE U SJEVERNOJ BOSNI NA PROSTORU JEDNE ŠIROKE GEOGRAFSKE ZONE POBRĐA, PREKO KOJE PLANINE BALKANA BLAGO PADAJU U NIZIJE PANONIJE. U TOM PROSTORU PODRUČJE OKO UŠĆA USORE I SPREČE U RIJEKU BOSNU, NESUMLJIVO PREDSTAVLJALA CENTRALNI DIO ZA JEDNU PROSTRANU OBLAST ŠTO SE NALAZI JUŽNO OD RIJEKE SAVE, OKO PORIJEČJA DONJEG I SREDNJEG TOKA BOSNE. SREDIŠNJI GEOSTRATEŠKI ZNAČAJ POLOŽAJA OKO UŠĆA USORE I SPREČE, PRESUDAN JE ČINILAC ZA POSTANAK TVRĐAVE I VAROŠI, IZ KOJIH SE,


KAO JEZGRA, RAZVIO SAVREMENI DOBOJ. U SVOM DUGOM TRAJANJU, TVRĐAVA NA KAMENITOM BRIJEGU IZNAD DOLINE RIJEKE BOSNE BAŠ NASUPROT UŠĆU SPREČE, NIJE SE U KONTINUITETU RAZVIJALA I RAVNOMJERNO RASLA. USPONE I PADOVE DIKTIRALE SU CESTE, ČAK PREVIŠE ČESTE RATNE PRILIKE, ALI I GODINE MIRNIH VREMENA, KOJA SU MEĐUTIM I NAŽALOST REDOVNO BILA KRAĆEG TRAJANJA. SA DRUGE STRANE, TO DUGO VRIJEME, USLOVLJAVALO JE U RAZNIM SVOJIM EPOHAMA, U SKLADU SA MIJENJANJEM RATNE TEHNIKE, RAZLIČITE KONCEPTE ODBRANE I DIKTIRALO IZGRADNJU UVIJEK NOVIH OBLIKA TVRĐAVSKIH BEDEMA I KULA. PRVO UTVRĐENJE NA DOBOJSKOJ GRADINI: -TOPOGRAFIJA KAMENE GLAVICE, KOJA JE PREKO NIŽEG PREVOJA/SEDLA ISTURENA U RIJEČNU DOLINU, VRLO JASNO ODREĐUJE MJESTO I POLOŽAJ, PA ČAK UPUĆUJE I NA OBLIK KOJI JE TAJ FORTIFIKACIONI OBJEKAT MOGAO IMATI. NJEGOVO JE MJESTO NA ZAPADNOJ IVICI GLAVICE, TAMO GDJE JE DANAS KAMENI ZAPADNI ZID I SREDIŠNJI DIO TVRĐAVE. TO JE POJAS IVIČNI DIO GLAVICE, A NJEMU JE JEDINO MOGUĆE BILO PRIĆI PREKO SEDLA/PREVOJA. OVAKVA TOPOGRAFSKA SITUACIJA ODREDILA JE GRADNJU BEDEMA U OBLIKU LUKA OD SRPA KOJI JE ISTUREN PREMA ZAPADU I DIJELOM PREMA SJEVERU, TAKO DA ZATVARA PRILAZ GLAVICI. SA PREOSTALIH STRANA JE PRILAZ GLAVICI STRM I TEŽAK, PA ZATO LAKO BRANJIV I NIJE ZAHTJEVAO GRADNJU BEDEMA, VEĆ JE USPJEŠNA ODBRANA BILA MOGUĆA I POSTAVLJANJEM DRVENIH BRVANA/TRUPACA. DALJE JE VRLO VAŽNO ZNATI KAKO JE U CILJU ZAŠTITE PRILAZA IZ PRAVCA SEDLA/PREVOJA MORAO BITI IZVRŠEN I DODATNI VRLO OBIMAN RAD. TO JE ISKOP ZEMLJE NA SAMOM SEDLU/PREVOJU I NA TAJ NAČIN JE STVOREN VRLO ŠIROK ROV, DO 20 - 30 METARA. KROZ NJEGA JE U VRIJEME SREDNJEG VIJEKA IŠAO TAJ VELIKI DRUM KROZ DOLINU RIJEKE BOSNE. DANAS JE TO ULICA. DUBINA TOGA ISKOPA NIKAKO NIJE MOGLA BITI MALA, NEGO BAREM OKO 10 M, ČIME JE UTVRĐENJE NA GLAVICI MNOGO DOBILO NA VISINI, A ISKOPANI ROV JE BRANIO PRILAZ NAPADAČU NA ZEMLJANI BEDEM. KADA JE U 13. STOLJEĆU GRAĐENA TVRĐAVA OD KAMENIH BLOKOVA I ONA JE KORISTILA TAJ PLITKO USJEČENI ROV U KAMEN GLAVICE, PRI ČEMU JE STARI BEDEM OD NABIJENE ZEMLJE MORAO BITI UKLONJEN. MOŽDA JE ZEMLJANI BEDEM STAROG UTVRĐENJA SVE DO 13. STOLJEĆA I KORIŠĆEN, ILI JE VEĆ TADA BIO NAPUŠTEN, ŠTO DANAS NIJE MOGUĆE UTVRDITI. POČETKOM 70-TIH GODINA 20. STOLJEĆA, VRŠEN JE ISTRAŽIVAČKI ISKOP UNUTRAŠNJOSTI JUŽNE KULE. VEĆ NA POČETKU JE BILO OTKRIĆE KAKO OSMOUGAONA KULA, KOJA JE PO ODLIKAMA GRAĐENA OD KRAJA 14. DO POLOVINE 15. STOLJEĆA, ALI DA ONA STOJI NA TEMELJIMA JEDNE STARIJE KULE JAKO ZAOBLJENIH UGLOVA. OVI TEMELJI SU GRADNJA NAJKASNIJE DO PRVE POLOVINE 14. STOLJEĆA, A NAJVJEROVATNIJE VEĆ TOKOM 13-TOG. ZATIM JE PRI DNU TEMELJA OVE JUŽNE KULE NAĐENA KERAMIKA PROIZVEDENA U DRUGOJ POLOVINI 13.STOLJEĆA. TAKO NALAZ NAKITA SA GROBLJA NA USORI I KERAMIKE IZ DNA JUŽNE KULE DOBOJSKE TVRĐAVE, OTKRIVAJU VRIJEME GRADNJE OD KAMENIH BLOKOVA U 13. STOLJEĆE. GRADITELJ, ILI KAKO SE U SREDNJEM VIJEKU GOVORILO NEIMAR, IMAO JE ZADATAK DA NA TJEMENU KAMENE GLAVICE GRADI ODBRAMBENU GRAĐEVINU. PROSTOR TJEMENA JE OBLIKA TROUGLA NEJEDNAKIH STRANA, PA SU PO RUBOVIMA TIH STRANA SAGRAĐENI ZIDOVI, U JAČINI NEŠTO OKO 1 M. NA UGLOVIMA TROUGLA SU KULE, ORIJENTACIJE PRIBLIŽNO JUG - SJEVEROZAPAD - ISTOK, I DEBLJINOM ZIDOVA OKO 1 M. JUŽNA KULA JE SAGRAĐENA SA KRUŽNOM OSNOVOM, ISTOČNA ISTO TAKO, I KOD NJE JE BIO ULAZ U


TVRĐAVU, IZGLEDA BEZ VRATA/KAPIJE, NEGO PREKO LJESTAVA I ČEKRKA, ŠTO U SREDNJEM VIJEKU NIJE RIJEDAK SLUČAJ.

SJEVEROZAPADANA KULA JE BRANILA PRILAZ IZ PRAVCA PREVOJA/SEDLA ODAKLE JE TVRĐAVA, KAO CJELINA, NAJUGROŽENIJA I ODAKLE JE BIO PRAKTIČNO I JEDINI MOGUĆI PRILAZ. TO JE ZNAČI NAJSLABIJA STRANA ODBRANE, A NEIMAR JE TOGA BIO SVJESTAN. NJEGOV ODGOVOR JE BIO GRADNJA NA SJEVEROZAPADNOJ STRANI JEDNE ŠIROKO RAZUĐENE KULE SLIČNE BEDEMU, ALI ČIJI OBLIK I DRUGI GRAĐEVNI DETALJI DO DANAS OSTAJU NEPOZNATI. PRVO ZBOG ČINJENICE DA OVAJ DIO TVRĐAVE NIJE ISTRAŽIVAN SISTEMATSKIM ARHEOLOŠKIM ISKOPAVANJEM, A ZATIM KAO DRUGO, DA JE BAŠ NA OVOM NAJUGROŽENIJEM ALI I NAJODGOVORNIJEM TVRĐAVSKOM DIJELU ZA ODBRANU TOKOM KASNIJIH STOLJEĆA BILO U VIŠE NAVRATA RADOVA NA OJAČANJU ZIDOVA I DOGRADNJI NOVIH BEDEMA. TRAGOVI TAKVIH DODATNIH GRAĐEVNIH DJELATNOSTI UPUĆUJU NA PRVU POLOVINU 15. STOLJEĆA A DOKAZ JE U PISANIM IZVORIMA POZNATE TURSKE DOGRADNJE IZ 1490.GODINE.

IZGRADNJOM U 13. VIJEKU, DOBOJSKA TVRĐAVA JE OMANJA DO SREDNJE VELIČINE ODBRAMBENA CJELINA. U SVOM VREMENU ONA PREDPOSTAVLJA NAPADAČA SA SPRAVAMA (KATAPULTI) ZA BACANJE VEĆIH KAMENIH BLOKOVA, KOJIMA SU RUŠENI KAMENI ZIDOVI. KONCEPCIJSKI JE NJENA OSPOSOBLJENOST OD HLADNIH

NAPADNIH ORUŽJA NESUMNJIVA. MEĐUTIM NE TREBA ZABORAVLJATI, KAKO NJENI GRADITELJI NISU OČEKIVALI DA SE O NJU RAZBIJE NEKA VELIKA VOJSKA, OVA TVRĐAVA ZBOG TAKVIH CILJEVA I ZADATAKA NIJE GRAĐENA. TO JE VRLO SOLIDNO ODBRAMBENO ZDANJE NA RASKRŠĆU VELIKOG DRUMA I U SADEJSTVU SA DRUGIM UTVRĐENJIMA U DOLINI BOSNE IMA PUNU KONTROLU NAD ŠIROKIM PODRUČJEM SVE DO RIJEKE SAVE.


"... IN UXORA SUPTUS CASTRUM DOBOY... - U USORI POD TVRĐAVOM DOBOJ", 16.JUNA 1415. GODINE LOGOROJU VOJSKE MAĐARSKE, TIH DANA U RATNOM POHODU KROZ DOLINU BOSNE. VIJEST JE OVO DUBROVAČKIH TRGOVACA UPUĆENA MAĐARSKOM KRALJU SIGISMUNDU, A ISTOVREMENO I NAJSTARIJI SPOMEN TVRĐAVE DOBOJ U PISANIM HISTORIJSKIM IZVORIMA.


MEĐUTIM VEĆ KRAJEM 14.STOLJEĆA POJAVLJUJU SE TOPOVI U BOSNI , A MAJSTORI SU PREDUZIMLJIVI DUBROVČANI, PO LICENCI IZ ITALIJANSKIH GRADOVA GDE IH ZOVU BOMBARDE, A KOD NAS LUMBARDE. UDARI METALNIH KUGLI IZ TOPOVSKIH CIJEVI DOSTA LAKO PROBIJAJU ZIDOVE TVRĐAVA. DRUGI NEDOSTATAK TVRĐAVE DOBOJ JE MALI PROSTOR NA TJEMENU KAMENE GROMADE PA NIJE BILO MOGUĆE GRADITI DODATNE ODBRAMBENE SADRŽAJE ZA ZAŠTITU UTVRĐENJA. IPAK JE ULOŽEN NOVI NAPOR NA IZAZOVE ŠTO SU DONIJELI VJETROVI VREMENA PA JE POČELA, USLOVNO REČENO, II FAZA GRAĐEVNIH RADOVA. SVAKAKO JE ODMAH U POČETKU 15 ST. JUŽNA POLUKRUŽNA KULA MORALA BITI SRUŠENA PRI ČEMU SU NJENI TEMELJI SAČUVANI I NA NJIH SAGRAĐENA KULA NEPRAVILNOG MNOGOUGAONOG PRESJEKA. DODATNE GRADNJE JE SVAKAKO BILO I NA SJEVEROZAPADNOM UGLU TVRĐAVE, ALI DANAS NIJE JASNO KOLIKO I KAKO JER NIJE BILO DETALJNIH ISTRAŽIVANJA, PA NIJE MOGUĆE SIGURNO RAZLIKOVATI RADOVE SA POČETKA 15-TOG OD ONIH KOJE SU TURCI IZVELI KRAJEM 15.STOLJEĆA. SASVIM JE ISTA SITUACIJA I KOD ZIDA ŠTO SPAJA JUŽNU KULU SA SJEVEROZAPADNIM UGLOM TVRĐAVE KOJI JE DOBIO DODATNO TAČNO DUPLO ZADEBLJANJE. U POZADINI OD SJEVEROZAPADNOG UGLA SAGRAĐENA JE JOŠ JEDNA KULA ČETVRTASTE OSNOVE ZA KOJU JE SIGURNO VRIJEME GRADNJE PRED POLOVINU 15.STOLJEĆA. TO VRLO VISOKO ZDANJE SVAKAKO JE NADVISILO ŠIROKU KULU BEDEM ISPRED SEBE. PRIPADA TIPU MALIH DONŽON (DONJON) KULA, JOŠ JE ZOVU I PIRG,- GRAĐENA JE OVDE PO UGLEDU NA VELIKE DONŽONE NPR. ZVORNIKA, JAJCA, KAO I SUSJEDNOG TEŠNJA. ZADATAK JE OVAKVIH KULA DA U PODNOŽJU IMAJU PROSTOR ZA ČUVANJE BARUTA USLED ČEGA SE GRADE UNUTAR BEDEMA, ZATIM SU VRLO VISOKE, NA VIŠE SPRATOVA, SA PUŠKARNICAMA I ZARAVNJENIM KROVIŠTIMA SA GRUDOBRANIMA I LEŽIŠTIMA ZA TVRĐAVSKE TOPOVE. KAKO JE NAŠA TVRĐAVA IMALA NA SVAKOJ OD KULA PUŠKARNICE, NA PO DVA SPRATA, DONŽON JE GRAĐENA U NJIHOVOJ POZADINI I UVIJEK BILA POSLEDNJA TAČKA U ODBRANI UTVRĐENJA. IZ ISTIH HISTORIJSKIH IZVORA JE VIJEST O POPRAVKAMA DOBOJSKE TVRĐAVE U LJETO 1490. GODINE. U VRLO KRATKOM VREMENU, JER SU GRANICE TURSKA - MAĐARSKA TOGA TRENUTKA BILE I NA DOBOJSKOJ TVRĐAVI, ZA SAMO OKO 50 DANA (12. JUNI - 31. JULI) VRŠENI SU OBIMNI RADOVI, SA DNEVNO PO 1.500 LJUDI, ŠTO OBIČNIH RADNIKA ŠTO MAJSTORA, A POD VODSTVOM MIMARA (GRADITELJA) IBRAHIMA. KAKO JE RAZORNA MOĆ TOPOVSKIH KUGLI BIVALA VREMENOM JAČA, TAKO JE ODBRAMBENA SPOSOBNOST ZIDOVA I KULA DOBOJSKOG UTVRĐENJA POSTAJALA MANJA I NESIGURNIJA. TOGA SU I TURCI BILI SVJESNI, PA JE MIMAR IBRAHIM NAPRAVIO DOBRO RJEŠENJE, KOJE JE U CJELINI GLEDANO BILO TADA I JEDINO MOGUĆE. SVAKAKO JE OJAČAO NOVOM DOGRADNJOM SJEVEROZAPADNI UGAO TVRĐAVE. ZATIM JE CJELINU UTVRĐENJA STARE BOSANSKE GRADNJE JEDNOSTAVNO OPASAO NOVIM ZIDOVIMA, SVE U CILJU DA ZADRŽI TOPOVE NAPADAČA KOLIKO - TOLIKO NA ODSTOJANJU. ULAZE U NOVE DIJELOVE TVRĐAVE BRANILA JE SADA SAGRAĐENA KULA NA ISTOČNOJ STRANI, ODMAH PORED POSTOJEĆE STARE ULAZNE KULE. NOVA KULA JE PRI DNU IMALA PROLAZ - VRATA, A IZNAD NJIH NA NAJVIŠEM SPRATU ČARDAK - VIDIKOVAC.


OD POČETKA 16. VIJEKA DOBOJSKO UTVRĐENJE JE MALO VRIJEDILO, ALI JE U PROVOJ POLOVINI TOGA VIJEKA TURSKO CARSTVO OSVOJILO NA SJEVERU OGROMNA PODRUČJA I STIGLO DO BEDEMA DALEKOG BUDIMA (1543. GOD.). ZATO DOBOJSKA TVRĐAVA VIŠE NIJE ČAK NI ODRŽAVANA, PA JE POLAKO PROPADALA. TAKO 1657. GODINE POSADA BROJI 35 ČUVARA, OPREMA JE JEDAN MANJI I JEDAN VEĆI TOP, PET BURADI BARUTA I NEŠTO OLOVA. GODINE 1697. 16 OKTOBRA. SPALJENA JE VAROŠ I TVRĐAVA DOBOJSKA. U BRZOM MARŠU OD BRODA NA SAVI DO SARAJEVA, AUSTRIJSKI VOJSKOVOĐA EVGENIJE SAVOJSKI, OSVANUO JE POD DOBOJEM .TVRĐAVA SE PREDALA POSLE DVA - TRI ISPALJENA ARTILJERIJSKA ZRNA. AUSTRIJANCI DRŽE DOBOJ SVE DO 3. AVGUSTA 1700. GODINE, A TADA SU VRAĆENI I ZAROBLJENICI. U JESEN 1717. GODINE AUSTRIJSKA VOJSKA PONOVO PALI VAROŠ DOBOJSKU, ALI U BRZOM NALETU IZGLEDA DA TVRĐAVA NIJE OSVOJENA. GODINE 1851. TVRĐAVU JE NAPUSTILA POSLEDNJA VOJNA POSADA. STARO UTVRĐENJE POČELO U 13.STOLJEĆU (NE RAČUNAJUĆI ONO ZEMLJANO IZ 10-TOG) JE TAKO MIRNO I TIHO SIŠLO SA POZORNICE HISTORIJE. TURCI TVRĐAVU NISU POPRAVLJALI OD KRAJA 15.STOLJEĆA, PA JE PROPADANJE BEDEMA I KULA STIGLO DO RUŠEVINA. TAKODE TREBA ZNATI DA JE POSLE 1851. GODINE TVRĐAVA POSTALA KAMENOLOM ODAKLE JE UZIMAN KAMEN ZA GRADNJU KUĆA U VAROŠI. ZANIMLJIV JE OPIS TVRĐAVE IZ 1875. GODINE IZ PERA ENGLEZA ARTURA EVANSA, PUTOPISCA I POZNATOG ARHEOLOGA:"... PRI PRELAZU NEKOG ZAVOJA NA PUTU, ISPRED NAS SE POJAVIO, NA KUPASTOM BRDU, LIJEPO USTOLIČEN STARI GRAD DOBOJ...STARA TVRĐAVA KRUNIŠE GLAVICU BRDA I MI SMO SE UPUTILI GORE. NJU OVDE NAZIVAJU STARI GRAD, A ON JE JEDAN OD NAJINTERESANTNIJIH RELIKVIJA ČITAVE BOSNE . JEDAN POGLED SA TIH RAZRUŠENIH ZIDINA POKAZUJE VAŽNOST SAMOG POLOŽAJA. DOBOJSKA TVRĐAVA STOJI NA VRHU KOJI OKOMITO PADA U DOLINU BOSNE I TO UPRAVO TAMO GDJE

SPREČA OTVARA PROLAZ PREMA DRINI.... TVRĐAVA JE TAKO BILA KLJUČ ČITAVE DOLINE RIJEKE BOSNE, KLJUČ PROTIV NEPRIJATELJA KOJI BI NASTUPAO IZ MAĐARSKIH RAVNICA I GOSPODARILA JE GLAVNIM PUTEM KROZ OBLAST USORE, I DALJE, SVE DO SAMOG SRCA BOSANSKOG KRALJEVSTVA. ... TVRĐAVA JE POD TURCIMA VEC DAVNO POČELA DA PROPADA I SADA SE VEĆ RASPADAJU I NJENE RUŠEVINE."


DANAS, U NAŠEM VREMENU DOBOJSKO UTVRĐENJE JE KULTURNO HISTORIJSKI SPOMENIK VISOKE VRIJEDNOSTI.

DOBOR KULA/DOBOR-GRAD KOD MODRIČE

MADA SU ARHEOLOŠKE ISKOPINE UKAZALE DA JE UTVRDA PODIGNUTA NA MJESTU ČAK DVIJE PUNO STARIJE, SLAVENSKE GRAĐENE OD NABIJENE ZEMLJE IZ 9.STOLJEĆA A ONA NA OSTACIMA KELTSKOG NASELJA IZ 1.STOLJEĆA, STARI KAMENI GRAD DOBOR KAKVOG GA ZNAMO JE SAGRADIO OKO 1387./88. IVANIŠ HORVAT, BAN MAČVANSKI PA SLAVONSKI, PRISTAŠA ANŽUVINSKE DINASTIJE NA UGARSKOM PRIJESTOLJU, DA BI ODATLE MOGAO LAKŠE UPADATI U SLAVONIJU I MAČVU, U PODRUČJA KRALJA SIGISMUNDA. POD DOBOROM JE KRALJ SIGISMUND GOD. 1393. ILI 1394. POTUKAO HORVATOVU VOJSKU I TIME POBJEDIO PRISTALICE ANŽUVINSKE DINASTIJE. TOM JE PRILIKOM I GRAD BIO OŠTEĆEN. PO DRUGI PUTA JE GRAD DOBOR STRADAO KADA JE KRALJ SIGISMUND 1408. GOD. NA ISTOM MJESTU STRAŠNO

POTUKAO BOSANSKU VLASTELU. TU JE TADA POBIJENO 120 (PO NEKIM IZVORIMA ČAK 170)


BOSANSKIH VELIKAŠA I BAČENO U RIJEKU BOSNU, A I SAM BOSANSKI KRALJ TVRTKO II KOTROMANIĆ PAO JE U RUKE SIGISMUNDOVE ALI JE OSTAO ŽIV MADA SE MORAO ODREĆI VELIKIH TERITORIJA U KORIST UGARSKE. POSLIJE TOGA DOGAĐAJA DOBOR JE OBNOVLJEN. KADA JE GOD. 1411. KRALJ

SIGISMUND POSLIJE RATNIH USPJEHA S BOSNOM USTUPIO SREBRENICU SRPSKOM DESPOTU STEVANU LAZAREVIĆU, ORGANIZIRANE SU PONOVNO BANOVINE USORA I SOLI I UGARSKA BANOVINA BOSNA. STARU BOSANSKU BANOVINU S OSVOJENIM GRADOM DOBOROM VJEROJATNO JE SIGISMUND PRIPOJIO JUŽNOJ SLAVONIJI. DOBOR JE SVAKAKO OBNOVLJEN I VRAĆEN BOSANSKOJ DRŽAVI NAKON SIGISMUNDOVA PORAZA 1415. U BORBI S BOSANSKOM VOJSKOM. ZADNJI SE PUTA SPOMINJE U SREDNJEM VIJEKU 1457. GOD. KADA JE U NJEMU BORAVIO BOSANSKI KRALJ TOMAŠ, GDJE JE PRIMIO PAPINA IZASLANIKA KARVAJALA I MLETAČKOG IZASLANIKA TOMASIJA. TURCI SU ZAUZELI DOBOR 1536. KOJI JE TADA BIO U RUKAMA STJEPANA BERISLAVIĆA. OSVOJIO GA JE POZNATI HUSREFBEG. BISKUP MARAVIĆ SPOMINJE DOBOR MEĐU KAŠTELIMA KOJI JE POSTAJAO 1655. POČETKOM 1711. DOBOR SE SPOMINJE KAO SJEDIŠTE NAHIJE. UBRZO POSLIJE TOGA ĆE DOBOR STRADATI I NEĆE SE VIŠE NIKADA OBNOVITI. GOD. 1716. POČEO JE RAT IZMEĐU AUSTRIJE I TURSKE. POD KRAJ TE GODINE AUSTRIJSKI PUKOVNIK PETRAŠ PODUZEO JE POHOD U DOLINU BOSNE. NA TOME JE POHODU PETRAŠ 21. STUDENOG 1716. ZAUZEO DOBOR, A ISTI JE DAN SPALIO KOTORSKO. POŠTO SE AUSTRIJANCI NISU MOGLI ODRŽATI, RAZORILI SU ODŽAK, A DOBOR UČINILI NEUPOTREBLJIVIM. OD TOG SE VREMENA DOBOR VIŠE NE SPOMINJE U PISANIM DOKUMENTIMA.


KARAKTERISTIKA DOBOR-GRADA SU BILE DVIJE VISOKE OKRUGLE KULE, GRAĐENE SU KAMENIM BLOKOVIMA ALI I VEĆIM KAMENIM OBLUCIMA VAĐENIM IZ KORITA RIJEKE BOSNE. TE KULE SPOJENE SA DVA PARALELNA KAMENA BEDEMA DUGA PO 18 METARA. DEBLJINA ZIDA KULA I BEDEMA JE U DNU PREKO 1 METRA A POSTEPENO SE SMANJIVALA IDUĆI KA VRHU. KULE SU NAJVJEROVATNIJE SVOJEVREMENO IMALE I DRVENE STEPENICE ILI LJESTVE U UNUTRAŠNJOSTI RADI PENJANJA BRANILACA DO STRELIČARKIH POLOŽAJA NA VRHU. SAMA GRADNJA JE DRUGAČIJA OD OSTALIH UTVRDA SJEVERNE LINIJE JER JE IZGRAĐEN NA OMANJEM BREŽULJKU U BLIZINI TOKA BOSNE KOJA MU JE SAMA PO SEBI DAVALA ZAŠTITU SA JEDNE STRANE A NE KAO DRUGI STARI GRADOVI (SOKO-GRAD ILI SREBRENIK) NA VEĆIM I NEPRISTUPAČNIJIM TERENIMA KOD KOJIH LINIJA BEDEMA JE NEPRAVILNA I ZIDOVI PRATE I PRILAGOĐAVAJU SE

TOPOGRAFIJI TERENA. PRISTUP POD KULU MORA DA JE BIO OSIGURAN I UKOPANIM DUBOKIM JARKOVIMA KAO I KOD DRUGIH UTVRDA IZ TOG DOBA TE MANJIM ODBRAMBENIM BEDEMOM NEPRAVILNOG OBLIKA TROUGLASTOG ČIJI SE OSTACI NAZIRU I DANAS . ULAZ U SAMU UTVRDU KOJI JE DANAS VIDLJIV NA SJEVERNOJ KULI NAJVJEROVATNIJE JE NASTAO U KASNIJEM PERIODU A NE U VRIJEME NASTANKA DOBOR-GRADA U 14.STOLJEĆU.


DANAS NACIONALNI SPOMENIK STARI GRAD DOBOR JE U VRLO LOŠEM I RUŠEVNOM STANJU OPASAN MINSKIM POLJEM IZ MINULOG RATA.

KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA

GRADAČAC LEŽI U PLITKOJ KOTLINI RJEČICE GRADAŠNICE, NA OBRONCIMA TREBAVE PODNO BOSANSKIH PLANINA NA RASKRŠĆU PUTEVA ZA ŠAMAC, TUZLU, GRAČANICU I


BRČKO. KROZ HISTORIJU , OVAKAV POLOŽAJ NA SJEVERNIM OBRONCIMA MAJEVICE I TREBAVE, SKORO U POSAVSKOJ RAVNICI I NEDALEKO OD RIJEKE SAVE, IMAO JE IZUZETAN STRATEŠKI ZNAČAJ. TVRĐAVA OBUHVATA VRH I PADINE MANJEG BREŽULJKA BREŽJA ZELINJE, OKO KOJEG SE PROSTIRE KOTLINA U KOJOJ JE SMJEŠTEN GRADAČAC. ISPOD ISTOČNOG ZIDA TVRĐAVE, TEČE RJEČICA GRADAŠNICA. SA SJEVEROZAPADNE I SJEVERNE STRANE, NA KOJOJ JE PODIGNUT GORNJI GRAD, BREŽULJAK JE STJENOVIT I STRM. KOMPLEKS STAROG GRADA U GRADAČCU JE UTVRĐENJE, GRAĐENO U OSMANSKO DOBA. IME GRADINA, KAKO SE ZOVE LOKALITET NA KOME SE NALAZI OVAJ KOMPLEKS, ODAJE MNOGO STARIJE SLAVENSKO PORIJEKLO. UZ JUŽNI BEDEM DONJEG GRADA, PRI REKOGNOSCIRANJU TERENA, SLUČAJNO SU NAĐENI FRAGMENTI KASNOSREDNJOVJEKOVNE KERAMIKE. STOGA SE PRETPOSTAVLJA DA BI TU NEGDJE OKO JUŽNOG BEDEMA MOGLI BITI OSTACI SREDNJOVJEKOVNOG GRADA. ISPOD GRADA JE LOKALITET VAROŠ. U SREDNJEM VIJEKU PRIPADAO JE ŽUPI NENAVIŠTE, KOJA JE FORMIRANA NA TERITORIJI IZMEĐU RIJEKA TINJE, SAVE I BOSNE. U KASNOM SREDNJEM VIJEKU ŽUPA JE PODIJELJENA NA DVA MANJA KOTARA: KOTAR DOBOR (ZAPADNE TERITORIJE NA LIJEVOJ OBALI BOSNE) I KOTAR GRAČAC SA SJEDIŠTEM U GRADAČCU, KOJI JE OBUHVATAO TERITORIJE ISTOČNO OD RIJEKE BOSNE. PRED KRAJ BOSANSKE SAMOSTALNOSTI NAZIRE SE DA JE OBLAST U ZAPADNIM DIJELOVIMA USORE, TO JEST PORIJEČJU BOSNE U KOJOJ SE NALAZIO I SREDNJOVJEKOVNI GRAD GRA(DA)ČAC, BILA POD VLAŠĆU RADIVOJA KOTROMANIĆA, KOME JE BOSANSKI KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ DAROVAO 1461. GODINE GRAČAC, A IZGLEDA DA JE SAMO POTVRDIO PRIJAŠNJU DAROVNICU KRALJA TOMAŠA. VJEROVATNO JE GRADAČAC PAO U OSMANSKE RUKE PRI ZAUZEĆU BOSNE 1463. GODINE. POSLIJE MAĐARSKE PROTUOFANZIVE 1463/1464. GODINE, OSNOVANE SU JAJAČKA I SREBRENIČKA BANOVINA, NA ČIJOJ SE TERITORIJI NALAZIO I GRADAČAC. HISTORIJSKI IZVORI NE DAJU TAČNE PODATKE KADA JE POD OSMANSKU VLAST PALA TERITORIJA SREBRENIČKE BANOVINE. KAKO NAVODI HANDŽIĆ, OSMANLIJE SU TU TERITORIJU DEFINITIVNO ZAUZELE NAKON ISTEKA SEDMOGODIŠNJEG PRIMIRJA (1503-1510), A PRIJE 1. APRILA 1519. GODINE, KADA JE U BUDIMU PONOVNO ZAKLJUČENO PRIMIRJE IZMEĐU MAĐARA I OSMANLIJA NA TRI GODINE OSVOJENA TERITORIJA PRIPALA JE ZVORNIČKOM SANDŽAKU. U SUMARNOM DEFTERU IZ 1533. GODINE, SPOMINJE SE VAROŠ GRADA GRAČACA (KAL’A I GRAČAC) SA SVEGA 19 KUĆA U NAHIJI GRAČAC. UTVRDA U GRADAČCU JE PRIPADALA, PORED GRADOVA RAČE, KORAJA, BRČKOG I DOBORA, SJEVERNOJ LINIJI UTVRĐENJA ZVORNIČKOG SANDŽAKA. NALAZILA SE U POJASU ISTURENE KRAJINE ČIJE SU TVRĐAVE ČUVALE SAMO ULUFEDŽIJE (POKRETNA VOJSKA KOJA JE DJELOVALA U SLUČAJU POTREBE I NIJE BILA VEZANA ZA TIMARE U ISTURENIM UTVRDAMA VOJNE KRAJINE). ZATO JE NEMA U POPISIMA DO 1533. GODINE, PA NI U SUMARNOM POPISU IZ TE GODINE. TEK IZMEĐU 1536. GODINE, KADA SU OSMANLIJE PODUZELE OFANZIVU ZA OSVAJANJE SLAVONIJE, I 1548. GODINE, DIO GRADOVA, MEĐU KOJIMA I GRADAČAC, PRESTALI SU PO KARAKTERU POSADA BITI GRANIČNI GRADOVI. TADA JE GRADAČAČKA POSADA IMALA SVEGA 10 MUSTAFHIZA (POSADA ČUVARA TVRĐAVE SA UŽIVANJEM TIMARA), NIJE VIŠE IMALA STRATEGIJSKI ZNAČAJ, A NJENA VAROŠ JE BILA BEZ PERSPEKTIVE DALJNJEG RAZVITKA.


NA AUSTRIJSKIM ŠPIJUNSKIM KARTAMA IZ SREDINE 16. STOLJEĆA JOŠ STALNO SE SREĆE IME GRATSCHAC ILI GRADZATZ. IME GRADAČAC PRVI PUTA SE JAVLJA 1634. GODINE, ALI NEMA PODATAKA O UTVRDI. KAKO SE TE GODINE U TUZLANSKOM SIDŽILU SPOMINJE DONJA MAHALA U GRADAČCU, PRETPOSTAVLJA SE DA JE POSTOJALA GORNJA MAHALA, ODNOSNO GRADIN, KOJA JE KAO VOJNI OBJEKAT

BILA ZAPUŠTENA. POVLAČENJEM TURSKE IZ MAĐARSKE I SLAVONIJE ODMAH IZA KARLOVAČKOG MIRA 1699. GODINE, OSNOVAN JE NA JEDNOM DIJELU BUDUĆE GRADAČAČKE KAPETANIJE AGALUK (VOJNA UPRAVNA JEDINICA KOJOM UPRAVLJA AGA), I VJEROVATNO JE VEĆ TADA U TVRĐAVI POSTOJALA STRAŽA OD 20 AZAPA (PJEŠADIJA, JEDAN OD GLAVNIH VOJNIH REDOVA U GRANIČNIM TVRĐAVAMA I KAPETANIJAMA), A 10. APRILA 1702. GODINE USTROJEN JE I VOJNIČKI DŽEMAT OD 50 VOJNIKA I OFICIRA. GRADAČAC, KAO STRATEŠKO MJESTO U POGRANIČNOM PROSTORU CARSTVA, DOBIJA NA ZNAČAJU. OKO 1710. GODINE, A SIGURNO PRIJE 1730. GODINE, IZ AGALUKA JE IZRASLA KAPETANIJA KOJA JE IMALA 300 PLAĆENIH VOJNIKA, RAZNIH RODOVA VOJSKE. OVOJ KAPETANIJI SU PRIPADALA I UTVRĐENJA SOKO-GRAD KOD GRAČANICE I GRADINA SREBRENIK. SVA TRI GRADA OVE KAPETANIJE BILA SU DOBRO SNABDJEVENA TOPOVIMA KAO I SVIM RODOVIMA VOJSKE. PREMA IZVJEŠTAJU IZ PERIODA IZMEĐU 1718. I 1739. GODINE, GRADAČAČKA TVRĐAVA JE PRILIČNO ČVRSTO ZIDANA I OKRUŽENA JARKOM. OSIGURANA JE SA TRI BATERIJE KOJE IMAJU 15 TEŠKIH TOPOVA. MEHMED–KAPETAN (POZNAT IZ DOKUMENATA IZMEĐU 1749. I 1781. GODINE), 1756. GODINE, NA MJESTU PALANKE POČELA SE GRADITI TVRĐAVA I ČITAV KOMPLEKS STAROG GRADA, A POPRAVLJANI SU GRADOVI SOKO I SREBRENIK. ZASTAVNIK BOŽIĆ IZ AUSTRO-UGARSKE BRODSKE POGRANIČNE PUKOVNIJE JE U IZVJEŠTAJU 1785. GODINE OPISAO GRADAČAČKU TVRĐAVU KAO DOBRO ORGANIZIRANU I DOBRO UTVRĐENU. TADA JE TO VEĆ BIO TVRD GRAD SA OPKOPOM I SNABDJEVEN SA 15 TEŠKIH TOPOVA. IZ TOG OPISA JE VIDLJIVO DA POSTOJI I DONJI GRAD SA ULAZIMA NA SJEVEROISTOKU I JUGU. PORED SJEVEROISTOČNOG ULAZA U TVRĐAVU, BIO JE ČETVEROUGAONI TORANJ NA KOJEM SU MOGLI STAJATI TOPOVI. KAKO PIŠE BOŽIĆ: «STAN KAPETANA JE OPKOLJEN PALISADOM, A ISPOD NJIH JARKOM. STAN I GRADINA DOMINIRAJU OKOLICOM», ŠTO ZNAČI DA JE I GORNJI GRAD VEĆ TADA U SKLOPU TVRĐAVE I DA JE NA NJEMU KULA. BOŽIĆ JE TAČNO OPISAO I DVA POLIGONALNA BASTIONA U DONJEM I JEDAN U GORNJEM GRADU, KOJI SU BILI VISOKI OKO 12 STOPA, A BEDEMI OKOLO NJIH 18 STOPA (HUSEDŽINOVIĆ, 1999, 15). MEHMED-BEGA JE NASLIJEDIO NJEGOV SIN OSMAN-KAPETAN I TO


PRIJE 1795. GODINE. U NJEGOVO VRIJEME ZNATNO JE PROŠIRENA TVRĐAVA U GRADAČCU. PREMA NATPISU NAD SJEVERNOM KAPIJOM (DO HUSEJNIJE DŽAMIJE), PODUZETI RADOVI NA PROŠIRENJU ZAVRŠENI SU 1808. GODINE. TADA SU PODIGNUTE DVIJE KAPI-KULE (KOD HUSEJNIJE I U GORNJEM, JUŽNOM ULAZU U GRAD). OSMAN JE UMRO KRAJEM 1812. GODINE, A NASLIJEDIO GA JE NAJSTARIJI SIN MURAT-KAPETAN (1813-1821) KOJI JE ZAVRŠIO GRADNJU GRADA. IZ NJEGOVOG VREMENA (1818) IMA I NAJVIŠE INFORMACIJA O OBNOVI I POPRAVKAMA UTVRĐENJA, KOJE SU VRŠENE PO VALIJINOJ (UPRAVITELJ PROVINCIJE) NAREDBI. MURAT-KAPETAN JE BIO JEDAN OD NAJMOĆNIJIH BOSANSKIH KAPETANA I VRLO OBRAZOVAN ČOVJEK SVOG VREMENA. NASLIJEDIO GA JE HUSEIN-KAPETAN GRADAŠČEVIĆ, NAZVAN ZMAJ OD BOSNE, POSLJEDNJI I NAJSLAVNIJI GRADAČAČKI KAPETAN (1821-1832). NJEGOVA KAPETANIJA JE BILA POZNATA PO NAJBOLJEM UPRAVLJANJU U BOSNI. ON JE OBNAVLJAO KULU I TVRĐAVU. PORED KAMENA, GRADNJA JE VRŠENA I CIGLOM, KOJA SE PRVO DOVOZILA IZ SLAVONIJE (AUSTRIJE), A KASNIJE JE, VJEROVATNO, PRAVLJENA U VLASTITOJ CIGLANI U ORAŠJU. U GRADAČCU JE SAGRADIO SAHAT-KULU (1824) I DŽAMIJU HUSEJNIJU (1826). IZ OPISA STANJA U ZVORNIČKOM KAJMAKATU (OKRUGU) 1856. GODINE, GRADAČAČKA TVRĐAVA JE U LOŠEM STANJU. KONSTATIRANO JE DA JE UTVRĐENJE NAPOLA RAZRUŠENO, I DA JE SNABDJEVENO SA DVA TOPA ŠESTFUNTAŠA (KAMBEROVIĆ, 2000, 254). AUSTRIJSKA OKUPACIJA 1878. GODINE ZATEKLA JE MALU POSADU U GRADAČCU (KREŠEVLJAKOVIĆ, 1991. 181-185; HUSEDŽINOVIĆ I OSTALI, 1999, 11-20). IZA UKINUĆA KAPETANIJE 1832. DO 1895. GODINE, U KULI HUSEIN-KAPETANA JE BIO URED UPRAVNE VLASTI. U PERIODU OD 1878. DO 1940. GODINE, SPOMENUTA KULA JE SLUŽILA KAO ŽANDARMERIJSKA KASARNA. U II SVJETSKOM RATU KORIŠTENA JE U VOJNE SVRHE. IZ ARHIVSKIH DOKUMENATA JE POZNATO DA JE UNUTAR TVRĐAVE BILA SULTAN FATIH MEHMED-HANOVA DŽAMIJA. GRAĐENA JE SVAKAKO PRIJE 1711. GODINE, ŠTO ODGOVARA HISTORIJSKIM ČINJENICAMA, IAKO NOSI IME MEHMEDA-EL FATIHA. NAPUŠTENA JE 1878. GODINE, JER SU AUSTROUGARSKA VLAST I VOJSKA ZATVORILE KAPIJE GRADA.

UTVRĐENI KOMPLEKS DONJI I GORNJI GRAD

PREMA HISTORIJSKIM PODACIMA TVRĐAVA JE DOBILA IZGLED, KAKAV DANAS ZATIČEMO, IZMEĐU 1765. I 1824. GODINE. ZA VRIJEME AUSTROUGARSKE UPRAVE UNUTAR BEDEMA SU


SAGRAĐENA JOŠ DVA OBJEKTA CIVILNE NAMJENE, ZGRADA SUDA I GRUNTOVNICA. NA ODBRAMBENIM OBJEKTIMA UTVRĐENJA PRIMJEĆUJU SE MNOGE PREGRADNJE ZA KOJE SE NE ZNA KADA SU IZVRŠENE. TVRĐAVA SE NALAZI NA TERENU KOJI SA SVIH STRANA PADA PREMA SJEVERNOJ KAPI-KULI, GDJE JE TEREN NAJNIŽI I TU SE UJEDNO NALAZI VEZA TVRĐAVE SA CENTRALNIM DIJELOM CIVILNOG NASELJA - ČARŠIJOM. TVRĐAVA IMA DVIJE CJELINE: DONJI GRAD I UNUTAR NJEGA GORNJI GRAD. CIJELI KOMPLEKS JE OPASAN BEDEMIMA KOJI ZATVARAJU POVRŠINU OD 35 ARI, 91 M2. KARAKTERISTIČNO JE DA SU POJEDINI DIJELOVI BEDEMA I KULE CIJELOG KOMPLEKSA GRAĐENI MNOGO PAŽLJIVIJE KLESANIM KAMENOM NEGO MNOGI DRUGI GRADOVI ISTOG DOBA U BOSNI. PROSTOR STAROG GRADA IMA OBLIK NEPRAVILNOG ČETVEROUGAONIKA SA DUŽINOM STRANICE OD OKO 180 – 200 M. U SJEVEROZAPADNOM DIJELU TOG PROSTORA, IZDVAJA SE AKROPOLA - GORNJI GRAD, KOJI JE USTVARI TVRĐAVA U TVRĐAVI. LINIJA BEDEMA KOJI OKRUŽUJU CIJELI GRAD JE IZLOMLJENA, A NA JUGOISTOČNOM, JUGOZAPADNOM I SJEVEROZAPADNOM UGLU SE NAZIRE LINIJA OSMOUGAONIH BASTIONA, KOJI SU SADA ZATRPANI ILI OD KOJIH SU SAMO OSTALI PODZIDOVI. UNUTAR DONJEG GRADA SU OSTACI JOŠ JEDNOG POLIGONALNOG BASTIONA. U GRAD SE ULAZI KROZ TRI KAPI-KULE: IZ ČARŠIJE KROZ SJEVERNU GLAVNU KAPI-KULU, ZATIM KROZ JUŽNU I ZAPADNU. KAPI-KULE SU SKORO ČETVEROUGAONE OSNOVE I IMAJU KROVOVE NA ČETIRI VODE POKRIVENE ŠINDROM. GRAĐENE SU DOBRO KLESANIM KVADERIMA. DIMENZIJE SJEVERNE KAPI-KULE SU: VANJSKE 9X8 M, UNUTRAŠNJE 5X4,5 M. ULAZI SU LUČNO ZASVEDENI. ULAZ NA ISTOČNOM ZIDU KAPI-KULE JE NAGLAŠEN PROFILIRANIM ČETVEROUGAONIM OKVIROM, LUK IZNAD ULAZA JE UKRAŠEN BILJNIM ORNAMENTOM. IZNAD VRHA LUKA JE UOKVIRENA PLOČA SA PLASTIČNIM PRIKAZOM ČOVJEKA NA KONJU I SA BILJNIM MOTIVIMA. SJEVERNO OD ULAZA JE NATPIS «DOBROTVOR OSMAN-KAPETAN, 1223» (1808) (MUJEZINOVIĆ, 1998, 182). NA VRHU KULE, ISPOD KROVA, SU ČETIRI SIMETRIČNO POSTAVLJENA PROREZA, A U SREDINI, NEŠTO NIŽE, TAČNO IZNAD PLOČE SA PLASTIČNIM PRIKAZOM, JE UMETNUT BLOK SA PRAVOM PUŠKARNICOM. ZAPADNI ZID JE JEDNOSTAVNO RIJEŠEN, BEZ UKRASA I PUŠKARNICA. U UNUTRAŠNJOSTI KULE SE PRIMJEĆUJE DA SU ZIDOVI DO VISINE VRHA LUKA BRIŽLJIVO GRAĐENI, SA UJEDNAČENO DIMENZIONIRANIM I KLESANIM BLOKOVIMA, DOK JE GORNJI DIO DO KROVA GRAĐEN NEŠTO SITNIJIM I NEMARNIJE SLAGANIM KAMENJEM. DIMENZIJE JUŽNE KAPI-KULE SU: VANJSKE 9X8,5 M, UNUTRAŠNJE 5X4 M. LUK I DOVRATNICI ULAZA NA JUŽNOM ZIDU OVE KAPI-KULE SU NAGLAŠENI I UKRAŠENI GEOMETRIJSKIM I FLORALNIM UKRASIMA. IZNAD LUKA JE PLOČA SA VITIČASTIM UKRASIMA, A IZNAD NJE PUŠKARNICA. SIMETRIČNO UZ NJU JE SA SVAKE STRANE PO JEDAN USKI PROCJEP KAO OTVOR ZA PUŠKE. ISTOČNO OD ULAZA JE NATPIS «DOBROTVOR OSMAN – KAPETAN, 1223» (1808) (MUJEZINOVIĆ, 1998, 182). UZ ISTOČNI RUB JUŽNOG ZIDA SU NA JEDNOM KAMENOM BLOKU ISKLESANI BUZDOVAN I KRIVA SABLJA. ISTI MOTIV NALAZI SE NA KAMENOM BLOKU NA ZAPADNOJ STRANI PRI DNU JUŽNOG ZIDA, A NEGDJE NA SREDINI ISTE STRANE JE I KAMEN SA UKLASANIM MOTIVIMA POLUMJESECA, ROZETE I JABUKE. SJEVERNI ZID OVE KAPI-KULE SA ULAZOM U UNUTRAŠNJOST TVRĐAVE JE JEDNOSTAVNO RIJEŠEN, BEZ UKRASA I PUŠKARNICA. U UNUTRAŠNJOSTI KULE SE PRIMJEĆUJE DA SU ZIDOVI DO VISINE VRHA LUKOVA IZNAD KAPIJA BRIŽLJIVO GRAĐENI, SA UJEDNAČENO DIMENZIONIRANIM I KLESANIM


BLOKOVIMA, DOK JE GORNJI DIO DO KROVA GRAĐEN NEŠTO SITNIJIM I NEMARNIJE SLAGANIM KAMENJEM. NA GORNJEM DIJELU ZAPADNOG ZIDA, IZVANA SU VIDLJIVE POPRAVKE I PREGRADNJE VRŠENE TOKOM VREMENA. NA TOJ STRANI ZATVOREN JE MANJI, LUČNO ZASVEDEN PROZOR, A UGRAĐENI SU JEDNA PUŠKARNICA I JEDAN PROREZ. NA ISTOČNOM ZIDU KAPI-KULE JE PUŠKARNICA, A VIDE SE I TRAGOVI POPRAVKI NA DIJELU ZIDA ISPOD KROVA. BEDEM IZMEĐU SJEVERNE KAPI-KULE I BASTIONA NA JUGOISTOČNOM UGLU JE NAJBOLJE OČUVAN DIO ODBRAMBENOG OMOTAČA GRADA. IMA PUNO OTVORA ZA PUŠKARNICE. VANJSKA OPLATA ZIDA JE OBLOŽENA PAŽLJIVO KLESANIM KVADERIMA, DOK JE UNUTRAŠNJA NEMARNIJE GRAĐENA. ZAPADNA KAPI-KULA, VANJSKIH STRANICA DUŽINE 7 M, A UNUTRAŠNJIH 4 M, BILA JE SPOREDNA KAPIJA, GRAĐENA OD MANJE BRIŽLJIVO KLESANIH BLOKOVA I BEZ UKRASA NA ULAZNOM ZIDU. U SREDINI DANAŠNJE PARKOVSKE POVRŠINE DONJEG GRADA SAGRAĐEN JE POLIGONALNI BASTION (DIMENZIJA 15X20 M), OKRENUT KA SJEVEROISTOKU, TJ. SJEVERNOJ KAPI-KULI, ČARŠIJI I NAJNIŽEM DIJELU TERENA. DESNO I LIJEVO OD NJEGOVIH BOČNIH ZIDOVA, KA BEDEMIMA, SU SAGRAĐENI PREGRADNI ZIDOVI. LEĐA BASTIONA SU ŠTIĆENA PRIRODNO UZDIGNUTIM TERENOM, OPASANIM VANJSKIM BEDEMIMA IZMEĐU ZAPADNE I JUŽNE KAPI-KULE. UZ JUGOZAPADNI UGAO BEDEMA DONJEG GRADA, SA UNUTRAŠNJE STRANE NEKADAŠNJEG POLIGONALNOG BASTIONA, SKRIVAJU SE POD NASLAGAMA ZEMLJE I RASTINJA KAZAMATI. GORNJI GRAD (GLAVNI DIO UTVRĐENJA - AKROPOLA), SA KULOM HUSEIN-KAPETANA NALAZI SE NA NAJVIŠOJ TAČKI BRIJEGA, NA SJEVERNOJ STRANI TVRĐAVSKOG KOMPLEKSA. LEŽI NA TERASI KOJA GA OKRUŽUJE SA JUŽNE I ISTOČNE STRANE. SA SJEVERNE STRANE GORNJEG GRADA SU VANJSKI BEDEMI KOJI PRIPADAJU CIJELOM KOMPLEKSU. GORNJI GRAD SA PLATFORMOM (SPOMENUTOM TERASOM) ZAUZIMA POVRŠINU OD OKO 6 ARI, A SAMA TVRĐAVA NA GORNJEM GRADU SE PROSTIRE NA POVRŠINI OD OKO 3 ARA.

OSNOVA TVRĐAVE NA GORNJEM GRADU JE U OBLIKU ČETVEROUGAONIKA, PRILAGOĐENA TERENU I SA MANJIM BROJEM LOMOVA NA PERIMETRALNIM BEDEMIMA. NA UGLOVIMA SJEVERNOG BEDEMA SU TABIJE, A JUŽNOG VELIKE KULE. DUŽ ZAPADNOG, ULAZNOG ZIDA SU KAZAMATI KOJI SE NALAZE U PODRUMU JUŽNE KULE (MALI KAZAMAT) I VELIKI KAZAMAT, UZ BEDEM OD ULAZA U TVRĐAVU, NASUPROT MALOG KAZAMATA. NA JUGOZAPADNOM UGLU TVRĐAVE JE VELIKA KULA PRAVOUGAONE OSNOVE, DUŽINE VANJSKIH STRANICA 10 M. DEBLJINA ZIDA KULE JE 1,20 DO 1,80 M. NA VRHU ZIDA SU HODNE STAZE ZA STRIJELCE, ŠIRINE

1,10 M. U DNU KULE JE BIO MALI KAZAMAT. ULAZ U KAZAMAT JE BIO LUČNO PRESVEDEN. DANAS JE ZASUT DO VISINE LUKA KOJI JE NAD ZEMLJOM. ULAZ U KULU JE U ISTOČNOM ZIDU. JUGOZAPADNU KULU I VELIKI KAZAMAT DIJELI PROLAZ I GLAVNI ULAZ U GORNJI GRAD. ULAZ JE ŠIRINE OKO 3 M. LUČNO JE ZASVEDEN. ZAPADNI, VANJSKI ZID


VELIKOG KAZAMATA JE DEBEO 2 M, A ONAJ U UNUTRAŠNJOSTI TVRĐAVE 1,20 M. VANJSKA DUŽINA KAZAMATA JE OKO 13, 50 M, A UNUTAŠNJOST JE DUGAČKA 8,605 M. KAZAMAT JE PODIJELJEN NA DVIJE PROSTORIJE ZASVEDENE BAČVASTIM SVODOM. PRISTUP JE OMOGUĆEN KROZ DVA ULAZNA OTVORA, OD KOJIH SE JEDAN NALAZI NA JUŽNOJ, A DRUGI NA ZAPADNOJ STRANI OBJEKTA. ZAPADNI ULAZ JE DJELIMIČNO ZATRPAN, TAKO DA JE NAD ZEMLJOM VIDLJIV SAMO LUK, ČIJA JE JEDNA POLOVINA ZAZIDANA. SJEVEROZAPADNI UGAO TVRĐAVE ZAVRŠAVA MALIM BASTIONOM KOJI JE U OSNOVI NEPRAVILNI ČETVEROUGAONIK, VISOK OKO 11 M. NAD VELIKIM KAZAMATOM JE SAGRAĐEN PRIZEMNI OBJEKAT, PRAVOUGANE OSNOVE, DIMENZIJA 14,75 X 8,55 M. OBJEKAT JE U CJELOSTI ZIDAN KAMENOM. PRIZEMLJE JE TAKOĐER POKRIVENO BAČVASTIM SVODOM I PODIJELJENO NA DVIJE PROSTORIJE POVEZANE SA DVA OTVORA SA POLUKRUŽNIM ZAVRŠETKOM. NAD PRIZEMLJEM JE DRVENA KROVNA KONSTRUKCIJA I POKROV OD BIBER-CRIJEPA. KROV NATKRIVA I OTVORENI PROSTOR SA SJEVERNE STRANE OBJEKTA. GLAVNI ULAZ U OBJEKAT NALAZI SE NA ISTOČNOJ STRANI. KORISTI SE KAO UGOSTITELJSKI OBJEKAT.NA ISTOČNOJ STRANI TVRĐAVE, NA JUGOISTOČNOM UGLU, JE ČETVEROUGAONA KULA SA DUŽINOM VANJSKIH STRANICA OKO 9,60 M. KULA JE VISOKA SKORO 6 M I PRAZNA. DEBLJINA ZIDOVA OVE KULE JE OKO 2 M. NA VRHU JE STAZA ZA STRIJELCE, ŠIROKA OKO 1,20. NA DNU KULE SU DVA OTVORA KOJI VODE U NEKE PODZEMNE HODNIKE I DVIJE VELIKE POLULUČNE NIŠE. IZNAD NJIH JE VIDLJIV ISPUST NA ZIDU KOJI JE DRŽAO STROP I GORNJI SPRAT. U KULU SE ULAZILO SA SJEVERNE STRANE. UZ KULU SA SJEVERNE STRANE JE PRIZIDAN MALI POVIŠENI PLATO, KOJI JE TAKOĐER MOGAO SLUŽITI KAO TOPNIČKI POLOŽAJ. NA SJEVEROISTOČNOM UGLU JE OSMOUGAONI BASTION VISOK SKORO 16 M. ZIDOVI SU MU DEBELI OKO 1,50 M. UNUTRAŠNJOST BASTIONA JE ŠIROKA OKO 8,5 M. ULAZ JE PRILIČNO UZAK I NA NJEGA SE PRILAZI STEPENICAMA. KULA I BASTION NA SJEVERNOJ STRANI TVRĐAVE SU BILI POVEZANI PODZEMNIM HODNIKOM. ISTOČNO OD BASTIONA NA BEDEMU JE LUČNO ZASVEDEN VELIKI OTVOR, KOJI JE DANAS NEZAŠTIĆEN. OKOLO GORNJEG GRADA SU BEDEMI. NADZEMNI DIJELOVI BEDEMA DANAS SU VISOKI DO 1 M. KRUNE ZIDOVA SU NAJVEĆIM DIJELOM PREVUČENE BETONOM, A TAMO GDJE TO NIJE SLUČAJ DOŠLO JE DO OSIPANJA. JUŽNI BEDEM JE GRAĐEN OD CIGLE. NJEGOVA KRUNA SE TAKOĐER OSIPA.

KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA JE SITUIRANA U NAJVIŠEM DIJELU STAROG GRADA. PREDSTAVLJA TIP DVORCA FEUDALCA, UTVRĐENOG RADI SIGURNOSTI. NA ARHITEKTURU OBJEKTA UMNOGOME SU UTJECALE PROMJENE NAMJENE. ISPITIVANJEM NA OBJEKTU 1952. GODINE JE UTVRĐENO DA POSTOJI ČITAV NIZ PROZORA NA SVIM SPRATOVIMA KOJI SU TOKOM VREMENA ZAZIDANI, VJEROVATNO ZA VRIJEME KORIŠTENJA KULE ZA POTREBE ŽANDARSKE KASARNE. TAKOĐER JE UTVRĐENO DA JE NA


ZADNJEM KATU DIO ZIDA NAKNADNO UBAČEN, ODNOSNO DA SU I NA TOM MJESTU ZATVORENI VELIKI OTVORI. DOKUMENTARNI MATERIJAL, NAROČITO FOTOGRAFIJA U KALENDARU "BOŠNJAK " IZ 1901. GODINE I CRTEŽ U ČASOPISU. "NADA" POTVRDILI SU DA JE NA SVE ČETIRI STRANE ZADNJEG SPRATA PRVOBITNO STAJAO DRVENI DOKSAT. IZNAD ULAZA JE TAKOĐER STAJAO JEDAN, NAJVJEROVATNIJE TROSTRANI DOKSAT. KULA SE SASTOJI IZ DVA DIJELA: GLAVNE GRAĐEVNE MASE SA TRI ETAŽE (DIMENZIJA 12,50 M X 15,50 M) I I TORNJA (7,18 X 7,70 M) KOJI ZADIRE SA ISTOČNE STRANE OVE MASE I NADVISUJE JE SA JOŠ TRI ETAŽE. VISINA NIŽEG DIJELA OBJEKTA DO KROVA IZNOSI 10,45 M, A TORNJA 18,20 M. U PRIZEMLJU SU TRI PROSTORIJE ZASVEDENE BAČVASTIM SVODOVIMA, A NA PRVOM I DRUGOM SPRATU BILO JE PO PET SOBA SIMETRIČNO RASPOREĐENIH OKO CENTRALNOG STEPENIŠTA I PREDSOBLJA. PRILIKOM ADAPTACIJE KULE ZA SAVREMENU UGOSTITELJSKU NAMJENU, NA OBJEKTU SU DODATE BETONSKE I ARMIRANO-BETONSKE KONSTRUKCIJE.

GRADITELJSKA CJELINA – STARI GRAD U GRADAČCU PROGLAŠENA JE NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE.

SOKO-GRAD KOD GRAČANICE

SELO SOKO SMJEŠTENO JE NA PADINAMA KOJE SE SPUŠTAJU PREMA IZVORIŠNOM DIJELU RJEČICE SOKOLUŠE, NA NADMORSKOJ VISINI OD OKO 400 METARA. U SREDINI NASELJA, ODNOSNO TE ZAVALE, UZDIŽE SE KAMENITI BREŽULJAK NA KOME JE SMJEŠTEN GRAD, OD PODNOŽJA DO VRHA VISOK NEKIH 40 METARA. JUŽNA I JUGOISTOČNA STRANA TOG BREŽULJKA SU KAMENITE I VRLO STRME, MJESTIMIČNO ČAK I OKOMITE. NA JUGOZAPADNOJ STRANI BREŽULJAK SE

SPUŠTA UMJERENO STRMO DO JEDNE MANJE ZARAVNI, A POTOM VRLO STRMO DO PODNOŽJA, TAKO DA NI SA TE STRANE PRISTUP GRADU GOTOVO NIJE MOGUĆ. SJEVEROZAPADNA I SJEVERNA STRANA NISU TAKO STRME I OBRASLE SU DRVEĆEM I GRMLJEM. NA SJEVEROISTOČNOJ STRANI NALAZI SE JEDAN STRMI ODSJEK VISINE NEKIH 7 METARA, A ZATIM JEDAN MANJI PRIJEVOJ/SEDLO KOJIM SE BREŽULJAK VEŽE ZA SUSJEDNO BRDO. HISTORIJSKI PODACI O GRADU SOKOLU, KOJI SE U


SREDNJOVIJEKOVNOJ BOSANSKOJ DRŽAVI NALAZIO U ŽUPI USORI, SU MALOBROJNI, A PODACI IZ RANOG OSMANSKOG PERIODA POTVRĐUJU DA JE OVAJ GRAD IMAO ZNAČAJNU ULOGU TOKOM OBA OVA PERIODA. U LITERATURI SU NAVEDENA DVA RAZLIČITA PODATKA O PRVOM SPOMINJANJU SOKOGRADA U HISTORIJI. OBA SU STAVLJENA U PRVU POLOVINU XV STOLJEĆA I U VEZI SU SA KNEZOM RADIVOJEM OSTOJIĆEM, SINOM BOSANSKOG KRALJA OSTOJE I BRATOM BOSANSKOG KRALJA TOMAŠA. GRUPA AUTORA NAVODI DA JE PRVI SPOMEN GRADA U HISTORIJSKIM IZVORIMA 1429.GODINE (HANDŽIĆ, 2001, 68; VEGO, 1957, 105), DOK DRUGA GRUPA STAVLJA TU ČINJENICU U 1449. GODINU (KREŠEVLJAKOVIĆ, 1953, 22; BASLER, 1972, 58). U SREDNJEM VIJEKU GRAD SOKO JE, ZAJEDNO SA DOBOJEM, SREBRENIKOM I TEOČAKOM,

BIO NA JUŽNOJ LINIJI GRANIČNIH UTVRĐENJA BOSNE PREMA UGARSKOJ. SJEVERNU LINIJU SU ČINILI DOBOJ, GRADAČAC I KORAJ. SREBRENIČKA BANOVINA POTPALA JE POD OTOMANSKU IMPERIJU POČETKOM 16-TOG STOLJEĆA TE JE VJEROVATNO I SOKOGRAD U TO VRIJEME OSVOJEN NEGDJE OKO 1520. GODINE. PADOM SREBRENIKA, CIJELA OBLAST IZMEĐU DONJIH TOKOVA BOSNE I DRINE, SPREČE I SAVE, U KOJEM JE BILO 12 UTVRĐENIH GRADOVA, ULAZI U SASTAV OTOMANSKE IMPERIJE. PREMA

MAĐARSKIM IZVORIMA PRILIKOM POVLAČENJA SOKO JE ZAPALILA MAĐARSKA VOJSKA. TO PODRUČJE JE DUGO BILO "NIČIJA OBLAST" SVE DO 1526. GODINE, KADA SU, POSLIJE BITKE NA MOHAČU, OSMANLIJE MOGLE USPOSTAVITI STALNU VLAST. DO TOG VREMENA POSADE SU BILE ULUFEDŽIJSKE (GRANIČARI-DNEVNIČARI), BEZ STALNIH TIMARA (DODIJELJENIH ZEMLJIŠNIH POSJEDA OD ČIJIH SU SE PRIHODA ČLANOVI POSADE IZDRŽAVALI), PA SE NE SPOMINJU U POPISIMA. PREMA SPAHIJSKOM POPISNOM DEFTERU IZ 1533. GODINE, TE GODINE POSADA TVRĐAVE SOKO DOBIVA STALNE TIMARE. IAKO JE ZABILJEŽENO DA SU KRAJEM 16. I U 17.STOLJEĆU OSMANLIJE DRŽALE MANJU POSADU OD 19 LJUDI U GRADU SOKOLU, NISU GA NAPUŠTALI SVE DO 1840.GODINE. OVAJ KRAJ JE U XVI STOLJEĆU PRIPADAO ZVORNIČKOM SANDŽAKU, A PO OSNIVANJU KAPETANIJA UŠAO JE U SASTAV SREBRENIČKE KAPETANIJE.. PRETVOREN JE VOJNU UTVRDU SA KOJM JE UPRAVLJAO DIZDAR. U NAREDNIH 150 GODINA NIJE IMAO STRATEŠKI ZNAČAJ SVE DO PERIODA IZA BEČKOG RATA (1683-1699). OD TADA JE POD UPRAVOM GRADAČAČKIH KAPETANA KOJI GA OBNAVLJAJU I ODRŽAVAJU DO 1840.GODINE KADA GA I POSLJEDNJA TURSKA POSADA NAPUŠTA.

GRAD SOKO JE SAGRAĐEN NA VRHU KAMENE GRUDE KOJA SE DIŽE OKO 40 M IZNAD OKOLNOG TERENA. ZIDOVI I GABARIT GRADA JE MAKSIMALNO PRILAGOĐEN PRIRODNIM UVJETIMA. BEDEMI GRADA ZATVARALI SU JEDINSTVENU CJELINU OVALNOG OBLIKA, POVRŠINE OKO 650


M2. VELIČINA MU JE PRILAGOĐENA OSNOVI I PRIRODI TERENA, KAO I FUNKCIJI ODBRAMBENOG GRADA. DUŽOM OSOM ORIJENTIRAN JE U PRAVCU SI-JZ, DUGOM 37 M, A ŠIROKOM 18 M. NA SJEVEROISTOČNOM KRAJU ZID OVALNO ZAVRŠAVA, DOK JE NA JUGOZAPADNOM KRAJU, UZ JAČI LOM VANJSKOG BEDEMA SAGRAĐENA KULA TRAPEZASTE OSNOVE. NA JUGOISTOČNOM, PERIMETRALNOM

BEDEMU SU DVIJE POLUKRUŽNE ISTURENE KULE, PROMJERA 3 M. ONE SE NALAZE NA NEPRISTUPAČNOJ PADINI, SLUŽILE SU ISKLJUČIVO KAO STRAŽARNICE I ŠITILE SU ULAZ U GRAD, KOJI SE NALAZI NA SJEVEROZAPADNOM

PERIMETRALNOM BEDEMU. SA TE STRANE JE NAJPRISTUPAČNIJI PRILAZ. PREMA PREDANJU GRADU SE PRILAZILO PREKO DRVENOG MOSTA. TAKVO PREDANJE IMA OSNOVE. GRADU SE PRILAZILO SA SEDLA, TJ. SA SJEVEROISTOKA, NA KOJEM JE SMJEŠTENA STARA DŽAMIJA, ISPOD SJEVERNIH PADINA STIJENE NA KOJOJ JE GRAD. DANAS JE TEREN POTPUNO ZARAVNJEN, I NE VIDE SE NIKAKVI USJECI ILI JARKOVI PREKO KOJIH JE MOGAO PRELAZITI MOST. GLAVNI ULAZ JE OKRENUT NA SUPROTNU, JUGOZAPADNU STRANU, VJEROVATNO IZ STRATEŠKIH RAZLOGA, JER JE SA TE STRANE PRISTUP GRADU SKORO NEMOGUĆ. U GRAD SE ULAZILO KROZ PETOUGAONU ULAZNU KULU, KOJA JE NAKNADNO

DOZIDANA. GLAVNI ULAZ ŠIRINE 1.1 M, VISINE 2 M, NADSVEDEN JE POLUKRUŽNIM LUKOM. KROZ KULU SE PROLAZILO PROSTORIJOM DUGOM OKO 2 M, KOJA JE TAKOĐER BILA POLUKRUŽNO ZASVEDENA. TU SE SKRETALO DO UNUTRAŠNJIH VRATA KOJA SU BILA TAKOĐER POLUKRUŽNO NADSVEDENA, A NALAZILA SU SE U SJEVEROZAPADNOM PERIMENTRALNOM BEDEMU. DOVRATNIKA DANAS VIŠE NEMA, ALI SE PRIMJEĆUJU MJESTA NA KOJIMA SU BILI UGRAĐENI. JUGOZAPADNI PERIMETRALNI BEDEM GRADA JE PRAVOLINIJSKI, I U UNUTRAŠNJOSTI TOG DIJELA GRADA SE NALAZI PREGRAĐEN DIO SA SEDRENIM SVODOM. NAMJENA OVE PROSTORIJE SE NE MOŽE USTANOVITI BEZ ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA. BEDEMI GRADA SU TIPIČNI ZA KASNOSREDNJOVJEKOVNU GRADNJU U OVIM KRAJEVIMA. DEBLJINA IM JE OD 0.9 DO 1.1 M, GRAĐENI SU OD JEDVA OKLESANOG KAMENJA, A SREDINA IM JE ISPUNJENA SITNIM KAMENJEM POMIJEŠANIM SA MNOGO KREČNOG MALTERA (TRPANCEM). U SREDNJOVJEKOVNIM DIJELOVIMA ZIDA SU OSTALE RUPE OD POPREČNO STAVLJENIH GREDA ZA SLIJEGANJE I STABILIZACIJU ZIDA.GRAD SE PO SVOJIM KARAKTERISTIKAMA I DIMENZIJAMA UKLAPA U TIP GRADOVA GRAĐENIH U DOLINI BOSNE,


KOJOJ I SAM PRIPADA (VISOKO, VRANDUK, DOBOJ). PREMA POLOŽAJU GRAĐEN JE ZA ODBRANU U DOBA HLADNOG ORUŽJA, JER GA OKRUŽUJU SA SKORO SVIH STRANA VEĆI VRHOVI. PREMA OBLICIMA POLUKRUŽNIH I TRAPEZASTE KULE, TE IZLOMLJENIH LINIJA PERIMETRALNIH BEDEMA, PRIJE BI DOŠLA U OBZIR NJEGOVA IZGRADNJA NA RAZMEĐI 14. I 15. STOLJEĆA NEGO RANIJE. TOME U PRILOG GOVORE I MALOBROJNI HISTORIJSKI PODACI IZ PRVE POLOVINE 15. STOLJEĆA. GRAD SE VEŽE ZA POSJED KOTROMANIĆA. U OSMANSKOM PERIODU OČITO SU VRŠENE RAZNE POPRAVKE BEDEMA ŠTO SE VIDI NA POJEDINIM MJESTIMA PO RUPAMA OD PODUŽNIH HATULA, KOJE SE ISPREPLIĆU SA SREDNJOVJEKOVNIM.

OSTACI SOKOLA POD IMENOM GRADITELJSKA CJELINA - STARI GRAD SOKO U SOKOLU, GRAČANICA, PROGLAŠAVA SE NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE 2003.GODINE.

SREBRENIČKA GRADINA /STARI GRAD SREBRENIK

STARI GRAD SREBRENIK SE NALAZI NA SJEVEROISTOČNIM OBRONCIMA MAJEVICE, U SELU GORNJI SREBRENIK, OKO 5 KM UDALJENOM OD GRADIĆA SREBRENIKA. GRAD JE SAGRAĐEN NA VISOKOJ, STRMOJ I SKORO NEPRISTUPAČNOJ STIJENI IZNAD DOLINE RIJEKE TINJE. ISPOD NAJPRISTUPAČNIJEG DIJELA GRADA NAPRAVLJEN JE DUBOK PROKOP, TAKO DA SE NA LOKALITET MOŽE DOĆI SAMO PREKO MOSTA.

U POJEDINIM POVIJESNIM PERIODIMA IMAO VELIKI STRATEŠKI ZNAČAJ. IMAO JE ULOGU OBRANE ŠIROKIH PODRUČJA.


SMJEŠTEN JE IZMEĐU RAVNE PANONIJE I PLANINSKOG DIJELA BOSNE .STARI GRAD SREBRENIK JE BIO U BLIZINI ISTOČNE GRANICE SREDNJOVJEKOVNE ŽUPE USORE, ČIJA SE POVIJEST U OKVIRU SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE MOŽE PRATITI OD 13. DO 15. STOLJEĆA. LEŽAO JE NA VOJNOM PUTU KOJI JE VODIO DOLINOM RIJEKE BOSNE. BIO JE ZNAČAJAN U VOJNOM, TJ. STRATEŠKOM POGLEDU, ALI UZ NEMOGUĆNOST RAZVOJA VEĆIH CIVILNIH NASELJA. NAJSTARIJI SPOMEN OVOG GRADA DATIRA IZ 1333. GODINE. TADA JE DOŠLO DO SPORA IZMEĐU BOSANSKOG BANA STJEPANA II KOTROMANIĆA I SRPSKOG KRALJA DUŠANA O POSJEDU STONA. DUBROVČANI SU OSJETILI POGODAN TRENUTAK DA STON I JOŠ NEKE TERITORIJE NA PRIMORJU DO PREVLAKE UZMU POD SVOJU VLAST. DIPLOMATSKIM PUTEM SU IZMIRILI SPOMENUTE VLADARE, A STON JE BIO CIJENA ZA OVAJ DIPLOMATSKI USPJEH. POVELJU, KOJOM SE ODRIČE STONA, JE IZDAO BOSANSKI BAN STJEPAN II 15. 02. 1333. GODINE, POD GRADOM SREBRENIKOM. SREBRENIK JE PRVI PUT PAO POD MAĐARSKU VLAST 1393. GODINE, ZA VRIJEME POHODA KRALJA SIGISMUNDA (1387.-1437.). OD TADA SU UČESTALI MAĐARSKI VOJNI POHODI NA BOSNU. MAĐARI SU JOŠ U TRI NAVRATA ZAUZIMALI SREBRENIK, 1405., 1408. I 1410. GODINE. IZGLEDA DA JE 1433. GODINE BOSANSKI KRALJ TOMAŠ USPIO VRATITI SREBRENIK POD SVOJU VLAST. OBLAST USORA I GRAD SREBRENIK 1452. GODINE PRIPALI SU SRPSKOM DESPOTU ĐURĐU BRANKOVIĆU, KOJI GA JE ISTE GODINE VRATIO MAĐARSKOM GUBERNATORU JANKU SIBINJANINU (HANDŽIĆ, 1975., 23, 28; JALIMAM, 2004., 31). U TOM PERIODU SREBRENIK JE MNOGO ZNAČIO MAĐARIMA, BOSANCIMA I OSMANLIJAMA, TE SU SE OKO NJEGA VODILE UČESTALE BORBE. U LJETO 1426. GODINE OSMALIJE SU IZVELE DVA PRODORA U ŽUPU USORU I DOŠLE POD SREBRENIK. KONAČNO JE OSVOJEN TOKOM PRODORA OSMANLIJA U BOSNU 1462. GODINE KADA DUBROVČANI PISMOM OD 13. LISTOPADA TE GODINE JAVLJAJU DA JE ZAUZETA CIJELA ŽUPA USORA. ZAUZEĆEM VEĆEG DIJELA BOSANSKOG TERITORIJA 1463. GODINE, PORASLA JE STRATEŠKA VAŽNOST SREBRENIKA. SADA SU ISTI POGRANIČNI GRADOVI POSTALI VAŽNE STRATEŠKE TOČKE IZMEĐU DVIJE INTERESNE ZONE: UGARSKE I OSMANSKOG CARSTVA. OSMANLIJE SU OSTAVLJALE MALOBROJNE POSADE U GRADOVIMA I NA KRAJU SU SE RADI LOŠE SNABDJEVENOSTI VOJSKE MORALI POVUĆI SA OVOG TERITORIJA. U JESEN 1464. GODINE, VOJSKA MAĐARSKOG KRALJA MATIJE KORVINA ZAUZIMA SJEVEROISTOČNU BOSNU U NAMJERI DA PROTJERA MALOBROJNE OSMANSKE POSADE. SJEVERNA BOSNA (DONJI KRAJEVI I USORA) POTPALA JE POD UGARSKU VLAST. OD TIH TERITORIJA OSNOVANE SU JAJAČKA I SREBRENIČKA BANOVINA. OVA POTONJA OBUHVATALA JE USORU, SOLI, I SPREČU SA PODRUČNIM GRADOVIMA, A SREDIŠTE JOJ JE BILO U GRADU SREBRENIKU. PO STUPANJU NA PRIJESTO SULTANA SELIMA I, 1512. GODINE, POJAČANA JE AKTIVNOST OSMANSKE VOJSKE U BOSNI. NIJE TOČNO POZNATO KADA JE SREBRENIK PONOVO OSVOJEN. PREMA HANDŽIĆU SIGURNO JE SAMO DA SU OSMANLIJE OVU OBLAST DEFINITIVNO OSVOJILE IZMEĐU 1510. I 1519. GODINE, TJ. U PERIODU IZMEĐU DVA PRIMIRJA. OD MOHAČKE BITKE 1526. GODINE DO MIRA U SREMSKIM KARLOVCIMA 1717. GODINE, NEMA VAŽNIJIH VIJESTI O SREBRENIKU. POMICANJEM GRANICA OSMANSKOG CARSTVA NA SJEVER I SJEVEROISTOK, GRAD GUBI NA ZNAČAJU. DA LI JE BIO NAPUŠTEN ILI SU OSMANLIJE OSTAVILE MANJU POSADU U NJEMU, NIJE POZNATO. IZMEĐU 1701. I 1730. GODINE, FORMIRANA JE GRADAČAČKA KAPETANIJA U ČIJI SASTAV JE UŠAO I SREBRENIK. GRAD NIJE IMAO DIZDARA VEĆ


JE POSADOM KOMANDIRAO ĆEHAJA (ZAMJENIK) GRADAČAČKOG KAPETANA KOJI GA PONOVO UTVRĐUJE. NOVO UTVRĐENJE JE SAGRAĐENO NA STARIM TEMELJIMA, JER JE TO NA OVAKVOM TERENU JEDINO BILO MOGUĆE. PRVI SPOMEN POPRAVKI NA SREBRENIKU DATIRA IZ 1756. GODINE, A ZATIM IZ 1777. GODINE, KADA JE GRAD MALO POPRAVLJAN (NE ZNA SE TOČNO KAKVE SU POPRAVKE VRŠENE). OD OSTALIH PODATAKA POZNATO JE SAMO DA SE 1804. GODINE POSADA SASTOJALA OD NEKIH 20 MOMAKA, I DA JE 1833. GODINE U GRADU BILO 7 TOPOVA. PREMA ZABILJEŠCI IZ 1838. GODINE, GRAD JE TREBALO POPRAVITI. TURSKA VOJSKA GA JE DEFINITIVNO NAPUSTILA IZA 1835. GODINE. --DISPOZICIJA OBRAMBENIH OBJEKATA NA STAROM GRADU SREBRENIKU UVJETOVANA JE PRIRODOM TERENA. GRAD JE PODIGNUT NA STIJENI KOJA SE IZDIŽE OD OKOLNOG TERENA U VISINI OD OKO 50 DO 70 M. GORNJI PLATO STIJENE JE NERAVAN I RASCIJEPLJEN. VISINSKA RAZLIKA IZMEĐU NAJNIŽE TOČKE NA KOJOJ SE NALAZI KULA III I NAJVIŠE TOČKE NA PALATI JE OKO 13 M. STOGA JE CIJELI GRAD STIJEŠNJEN NA POVRŠINI OD OKO 60 M (SJEVER-JUG) X 30 M (ISTOK-ZAPAD). JUGOISTOČNO OD KAPI-KULE, ISPRED PROKOPA, UDALJENA OKO 17 M OD ULAZA U GRAD, NALAZI SE RUŠEVINA DETAŠIRANE KVADRATNE KULE (DUŽINA STRANICA 7 M).

U GRAD SE ULAZI KROZ KAPI-KULU NA JUGOISTOČNOJ PADINI. ISPRED TE PADINE JE VELIKI UMJETNI PROKOP, TAKO DA JE PRISTUP NA GRAD JEDINO MOGUĆ PREKO MOSTA. DIMENZIJE OVE KULE SU 6,5X5,6 M. KULA IMA 2 KATA KOJE RASTAVLJA ZIDANI LUČNI SVOD. S VANJSKE (ISTOČNE) STRANE SU VELIKA LUČNO ZASVOĐENA VRATA, VANI UŽA, UNUTRA ŠIRA. NA DOVRATNIKU SE VIDE RUPE ZA BAGLAME. POD KULE JE POPLOČAN KAMENOM. KROVA NEMA. GLEDAJUĆI OD GRADA PREMA KULI, S DESNE STRANE SE VIDE OSTACI STRMIH I USKIH KAMENIH STUBA KOJE SU VODILE NA PRVI KAT. NA ISTOČNOJ (VANJSKOJ) FASADI KULE, DOVRATNICI I LUK GLAVNOG ULAZA U GRAD SU OD KAMENIH TESANIH GREDA. NA DNU

SJEVERNOG KRAKA LUKA ISKLESAN JE POLUMJESEC. IZNAD LUKA, NA PRVOM KATU SU MALENI, NISKO POLOŽENI PROZORI, A IZNAD NJIH TRI USKE PUŠKARNICE. IZMEĐU PROZORA JE UMETNUTA PLOČA NA KOJOJ JE VALJDA BIO KRONOGRAM, ALI JE JOŠ 1954. GODINE ZATEČENA DEMOLIRANA PUCANJEM. UKOSO, IZNAD LIJEVOG PROZORA, JE MALA PUŠKARNICA U SREDINI IZMEĐU DVA PROCJEPA,

TAKOĐER PREDVIĐENA ZA OBRANU. KULA JE SAČUVANA DO POD SAM KROV U VISINI OD 7,5 M. PRED ZAPADNIM ZIDOM KULE JE NAPRAVLJEN UMJETNI PLATO RADI LAKŠEG PRISTUPA NA GRAD. OD KAPI-KULE NA SJEVER, SPUŠTA SE BEDEM U DUŽINI OD 15 M KOJI POD OŠTRIM KUTOM ZAOKREĆE PREMA KULI II. U DNU PREGIBA JE SPOREDAN, TEŠKO PRISTUPAČAN ULAZ. KULA II JE U


OBLIKU IZDUŽENE POTKOVICE, UNUTRAŠNJIH DIMENZIJA DUŽINE OKO 5M I ŠIRINE 3,5 M. SAČUVANA JE U VISINI OD 4,5 M. LAKOM DRVENOM KONSTRUKCIJOM BILA JE PODIJELJENA NA DVA KATA. JEDINI OTVORI BILI SU PUŠKARNICE. SJEVERNI OBOR- IZGRAĐEN JE IZMEĐU KULE II I III. DUGAČAK JE OKO 17 M I ŠIROK 9 M. NA BEDEMIMA, DEBELIM 2,10 M, IMA 7 OTVORA ZA TOPOVE, PA IZGLEDA DA JE OBOR SLUŽIO ZA SMJEŠTAJ TOPOVA. ZAŠTITNI ZID OVOG OBORA IZGRAĐEN JE U 18. STOLJEĆU. KONSTRUKCIJA ZIDA NE POKAZUJE NIKAKVE PREGRADNJE ILI DOGRADNJE NA NEKE POSTOJEĆE ZIDOVE, A PO SVOJOJ STRUKTURI ON JE ISTOVJETAN OBJEKTIMA IZRAZITO OSMANSKOG PERIODA. ZIDOVI SU MU SAČUVANI DO VISINE OD OKO 2,20 M. KULA III - SJEVEROISTOČNIM KUTOM SE NASTAVLJA NA ZAPADNI ZID OBORA. PRAVOKUTNE JE OSNOVE, DIMENZIJA 6,70X7,50 M. U NJOJ SE NALAZI CISTERNA. PO ZAUZEĆU SREBRENIKA OVDJE SU OSMANLIJE SAGRADILE DŽAMIJU. JOŠ KRAJEM 19. STOLJEĆA OVA ZGRADA JE BILA AKTIVNA. PEDESETIH GODINA 20. STOLJEĆA BIO JE TO NAJSLABIJE OČUVAN OBJEKT U TVRĐAVI. PO NAČINU GRADNJE ONA SE POTPUNO RAZLIKUJE OD OSTALIH OBJEKATA NA GRADU. U PODU SE ZAPAŽA OKRUGLI OTVOR VELIČINE MANJEG BUNARA. TEMELJNI ZIDOVI IDU U RAZNIM SMJEROVIMA PA SE KULA PRIČINJAVA KAO NADGRADNJA NEKOG DRUGOG, RANIJE PORUŠENOG OBJEKTA. KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL UPOTREBLJEN JE SVIJETLOSIVI VAPNENAC VEZAN VAPNENOM ŽBUKOM. PO NAČINU GRADNJE JE VJEROJATNO SREDNJOVJEKOVNI OBJEKT. SRŽ ZIDA JE OD KAŠE GAŠENOG VAPNA (VAPNENE ŽBUKE) I SITNOG KAMENJA, A LICE ZIDA OD SLAGANOG KAMENA. OSTACI DŽAMIJE SU UKLONJENI, I U OSNOVI KULE JE BUNAR. GORNJI DIO GRADA: STUBAMA KOJE VODE OD KULE III DOLAZI SE DO KOMPLEKSA GORNJEG DIJELA GRADA KOJI SE SASTOJI OD GLAVNE KULE, CISTERNE I STAMBENE ZGRADE. SA JUŽNE STRANE NA STAMBENU ZGRADU SE NADOVEZUJE MALI OBOR ZA KOJI NIJE SIGURNO DA JE POSTOJAO U SREDNJEM VIJEKU. GLAVNA KULA IV: POSTAVLJENA JE NA NAJVIŠU KOTU GRADA. OKRENUTA JE PREMA KAPI-KULI I BRANI PRILAZNI PROSTOR ISPRED GRADA (MOST I PLATO). KULA IMA OSNOVU U OBLIKU NEPRAVILNOG KRUGA. UNTRAŠNJOST JE VELIČINE 4,8X5,2 M. TEMELJI ZIDOVA SU DEBELI DO 2,85 M, A POTKROVLJA 1,3 M. OSIM PRIZEMLJA POSTOJALA SU JOŠ DVA KATA, ODIJELJENA DRVENOM KONSTRUKCIJOM. NA KATOVE SE UZLAZILO DRVENIM STUBAMA. KROV JE BIO POLOŽEN NEPOSREDNO NA ZID NA VISINI OD 6,7 M. CISTERNA SE NALAZI IZMEĐU ULAZA U GORNJI DIO GRADA I KULE IV NA KOJU JE PRISLONJENA.

STAMBENA ZGRADA - ZAJEDNO SA GLAVNOM KULOM PREDSTAVLJA SREDIŠNJI OBJEKT GRADA. TOKOM SREDNJEG VIJEKA OVDJE JE BIO VJEROJATNO NAJREPREZENTATIVNIJI DIO GRADA. PREGRADNJOM U 18. STOLJEĆU NESTALO JE SREDNJOVJEKOVNIH TRAGOVA. U OSMANSKOM PERIODU VJEROJATNO JE SLUŽILA ZA SMJEŠTAJ POSADE. ZGRADA IMA PODRUM I PRIZEMLJE. IZDUŽEN OBLIK ZGRADE JE PRILAGOĐEN PLASTICI TERENA. ORIJENTIRANA JE ISTOK-ZAPAD. DUŽINA


ZGRADE JE 24 M (ISTOČNI ZID) I 19,5 M (VANJSKI ZAPADNI ZID), A ŠIRINA 6,2 M. NA ISTOČNOM ZIDU, OKRENUTOM KA GLAVNOJ KULI, SU 2 ULAZA: GLAVNI - NA SREDINI ZIDA, ŠIROK 1,6 M, I SPOREDNI - KOD ULAZA U GORNJI DIO GRADA, ŠIROK 1,3 M. DEBLJINA ISTOČNOG, ZAŠTIĆENOG ZIDA JE 0,8 M, DOK SU OSTALA TRI ZIDA VANJSKA, DEBLJINE 1,15 M. DANAS UNUTRAŠNJI PROSTOR NEMA PREGRADA, A NEKADA JE CIJELOM DUŽINOM ISTOČNOG ZIDA VODIO HODNIK. NA JUŽNOM KRAJU HODNIKA SU U POLUKRUŽNIM NIŠAMA BILA INSTALIRANA DVA NUŽNIKA SA ODGOVARAJUĆOM KANALIZACIJOM. NA SJEVERNOM KRAJU HODNIKA SU DVA PROZORA. IZ HODNIKA SE ULAZILO U ČETIRI PROSTORIJE. DUŽ ZGRADE PROTEŽE SE PODRUM KOJI IMA MANJU PRETKOMORU I DUGAČKU DVORANU. I PODRUM IMA BAČVASTI SVOD. OD JUGOISTOČNOG KUTA ZGRADE PROTEZAO JE JOŠ JEDAN IZLOMLJEN BEDEM SA NIZOM PUŠKARNICA I VELIKIM LUČNO NADSVEDENIM OTVOROM, KOJI JE ŠTITIO JUŽNI ZID ZGRADE. TAJ PROSTOR PREDSTAVLJA JUŽNI OBOR. BEDEMI GRADA I VANJSKI DIJELOVI ZIDOVA SVIH KULA I OBORA, KOJI SU ZAJEDNO SA BEDEMIMA ČINILI OBRAMBENI OMOTAČ GRADA, SU DEBELI OKO 1,5 M, DOK SU SVI OSTALI ZIDOVI UNUTAR BEDEMA TANJI.

CIJELI GRAD JE IZGRAĐEN U JEDNOM POTEZU. POŠTO NEMA HATULA, BASLER SMATRA DA JE REKONSTRUKCIJA DRUGIH OBJEKATA I SKORO CIJELOG GRADA SREBRENIKA IZVRŠENA U 18. STOLJEĆU KAD JE VEĆ NAČIN GRADNJE SA HATULAMA NAPUŠTEN. STARI GRAD SREBRENIK U SREBRENIKU PROGLAŠEN JE NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE


2004.GODINE. NACIONALNI SPOMENIK ČINE: ZIDINE STAROG GRADA, RUŠEVINE DETAŠIRANE KULE I MOST.

STARI GRAD TEOČAK

TEOČAK JE SMJEŠTEN NA SJEVEROISTOČNIM PADINAMA PLANINE MAJEVICE, NA NADMORSKOJ VISINI OD 300 DO 600 METARA. TEOČAK JE U DALEKOJ PROŠLOSTI IMAO VEOMA VAŽNU ULOGU ZBOG SVOJE TVRĐAVE I STRATEŠKOG POLOŽAJA. TEOČAK IMA TAKAV POLOŽAJ DA SE IZ NJEGA VIDE DRINA, SAVA, PODRUČJE CIJELE SEMBERIJE ŠTO JE STARIM BOSANSKIM VLADARIMA I BILO POVODOM STVARANJA UTVRĐENJA. U STAROM TEOČAKU SU OSTACI TVRĐAVE ZA KOJU SE NEZNA POUZDANO KADA I KO JU JE GRADIO. POD SAMOM TVRĐAVOM JE DŽAMIJA KOJA JE I DANAS OČUVANA A ZA ČIJU GRADNJU SE VEŽE IME SULTANA MEHMEDA II FATIH-HANA, ŠTO BI I BILO LOGIČNO ZNAJUĆI DA SU U SVIM OSVOJENIM BOSANSKIM UTVRDAMA OSMANLIJE PRVO PRAVILI DŽAMIJE ZA POSADU TVRĐAVE I SVE SU IMALE SULTANOVO IME. IZGRAĐENA JE ODMAH POSLIJE SLOMA SREBRENIČKE I JAJAČKE BANOVINE I ZAUZIMANJA TVRĐAVE OD UGARA POČETKOM 16.STOLJEĆA, KADA OVAJ KRAJ I SVE OSTALE UTVRĐENE GRADOVE OSMANLIJE PRIPAJAJU ZVORNIČKOM KADILUKU. STANOVNIŠTVO OKO TEOČAKA JE ODUVIJEK BILO TU, POSTOJE I ZAPISI O RIMSKOJ CRKVI I SAMOSTANU ZA KOJE DANAS NEMA TRAGOVA. TEOČAK SE U HISTORIJSKIM IZVORIMA PRVI PUT SPOMINJE OKO 1432. GODINE U VEZI SA SRPSKIM DESPOTOM ĐURAĐEM BRANKOVIĆEM (1427-1456), KADA GA ON POSLE UPADA MATIJE KORVINA I OSVAJANJA SJEVERNIH PROSTORA DOBIJA OD MAĐARA NA UPRAVLJANJE ZAJEDNO SA ZAPADNIM PODRINJEM) I VRŠI U NJEMU DOGRAĐIVANJA (O ČEMU U NARODU JOŠ ŽIVE RAZNE PRIČE I LEGENDE O ZIDANJU, KULUKU, IZGRADNJI VODOVODU I SL.). TOM PRILIKOM NA ZIDINAMA MANJEG UTVRĐENJA IZ SREDNJEG VIJEKA IZRASTA U UTVRĐENI GRAD TEOČAK, GRAĐEN PO OBLIKU TROUGAONE OSNOVE OČITO PO UGLEDU NA UTVRĐENJE U SMEDEREVU . U TEOČAKU SE NALAZE MNOGE NEKROPOLE STEĆAKA (NA LOKACIJAMA HERE, SNJEŽNICA, BJELOVICE), KOJE SVJEDOČE O KONTINUIRANOM ŽIVOTU LJUDI NA TOM PODRUČJU I UTICAJU CRKVE BOSANSKE ZBOG ČEGA JE RIMSKI PAPA NAJVJEROVATNIJE I DAO NALOG DA FRANJEVCI OVDJE IZGRADE SAMOSTAN KAKO BI LJUDE ODUČILI ‘’HEREZE’’.


ZAKLJUČAK

GENERALNO GLEDANO SVE TVRĐAVE ILI STARI GRADOVI KOJI SU NEKAD ČUVALI SJEVERNE KAPIJE BOSNE A DANAS NAM SAMO DAJU NAZNAKE TIH BURNIH HISTORIJSKIH VREMENA SU U VELIKOJ MJERI ZAPUŠTENI I ZABORAVLJENI. SA IZUZETKOM NEKIH NA KOJIMA SU NEKE MJERE ZAŠTITE PRIMJENJIVANE I U PROŠLOSTI U VIDI MANJIH ILI VEĆIH REKONSTRUKCIJA RAD KOMISIJE ZA ŽAŠTITU NACIONALNIH DOBARA JE SIGURNO PRVI KORAK KA SAGLEDAVANJU POTREBE DA SE OVE NEMJERLJIVO VRIJEDNE OBJEKTE ZA NAŠE DRUŠTVO I BUDUĆE NARAŠTAJE POČNE OZBILJNIJE ISTRAŽIVATI I OBNAVLJATI. NARAVNO ZA POČETAK BI BILO NEOPHODNO IZNAĆI VOLJE I SREDSTAVA ZA KONZERVACIJU I SANACIJU POSTOJEĆEG I BAR DO NEKE MJERE ZAUSTAVITI DALJE PROPADANJE STARIH GRADOVA. MNOGE TAJNE I DOKAZI KOJE SE KRIJU POD ZEMLJOM BEZ OZBILJNIJIH ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA OSTAĆE SKRIVENE A MOGLE BI NAM PRUŽITI MNOGO JASNIJI SLIKU O POSTANKU BOSANSKE DRŽAVE I NAČINU ŽIVOTA NAŠIH PREDAKA. SAME LOKALNE ZAJEDNICE BI UZ MOBILIZACIJU I ANGAŽMAN ŠKOLA I MLAĐIH GENERACIJA NA ZAUSTAVLJANJU VANDALIZMA I RASČIŠČAVANJU LOKALITETA UZ NADZOR


STRUČNIH LJUDI, NARAVNO I UZ POŠTIVANJE SVIH ODREDABA ZAŠTITE, SEBI I ZAJEDNICI NEIZMJERNO OBOGATILE ŽIVOTNU SREDINU I PODIGLE SVIJEST LJUDI O BLAGU KOJE SU IM NJIHOVI STARI OSTAVILI. DODATNA KORIST KAO NPR. OD PROMOCIJE OPŠTINE , TURIZMA I SLIČNO SIGURNO BI JOŠ VIŠE UBRZALA I OSNAŽILA PROJEKAT AFIRMACIJE SPOMENIKA KAKO I ZASLUŽUJU.

LITERATURA

1952. KREŠEVLJAKOVIĆ, HAMDIJA, PRILOZI POVIJESTI BOSANSKIH GRADOVA POD TURSKOM UPRAVOM, PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU I ISTORIJU JUGOSLOVENSKIH NARODA POD TURSKOM VLADAVINOM, II/1951, ORIJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU, SARAJEVO, 1952,119-18

1991. KREŠEVLJAKOVIĆ, HAMDIJA, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI , U: IZABRANA DJELA I, “VESELIN MASLEŠA”, SARAJEVO, 1991.

1957. VEGO, MARKO, NASELJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE , SARAJEVO, 1957.

1999. HUSEDŽINOVIĆ, SABIRA, HEĆIMOVIĆ-KAMBEROVIĆ, ZAHIDA I KAMBEROVIĆ, HUSNIJA, STARI GRAD U GRADAČCU I KULA HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA, VRIJEDNOSTI I STANJE POSLIJE RATA 1992./1995, IZDAVAČ BOŠNJAČKA ZAJEDNICA KULTURE PREPOROD, GRADAČAC, SARAJEVO 1999.

1972 ĐURO, BASLER, STARI GRADOVI U MAJEVICI I TREBOVCU . ČLANCI I GRAĐA ZA KULTURNU ISTORIJU ISTOČNE BOSNE IX, MUZEJ ISTOČNE BOSNE, TUZLA 1972, 57-59.

2001 SALIH, JALIMAM, SREDNJOVJEKOVNI GRAD SOKOL (PRILOZI ZA STUDIJU). GRAČANIČKI GLASNIK 11, MONOS, GRAČANICA, 2001, 60-74.

2001 ADEM, HANDŽIĆ, SOKOGRAD KOD GRAČANICE. IZVADAK IZ ISTRAŽIVAČKOG PROJEKTA “GRAČANIČKI KRAJ U TURSKO DOBA” U POSJEDU ZAVIČAJNE ZBIRKE U GRAČANICI. GRAČANIČKI GLASNIK 11, MONOS, GRAČANICA, 2001, 68.

1908. BODENSTEIN, GUSTAV, POVIJEST NASELJA U POSAVINI 1718-1739 . GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA U SARAJEVU, XX, SARAJEVO, 1908.,95-112

1957. BASLER, ĐURO, STARI GRAD SREBRNIK I PROBLEMATIKA NJEGOVE KONZERVACIJE. NAŠE STARINE IV, SARAJEVO, 1957., 119-130

2004. JALIMAM, SALIH, SREDNJOVJEKOVNA HISTORIJA SREBRENIKA . BILJEG SREBRNIKA BR. 2, SREBRNIK, 2004., 21-40.


* VELIKI DIO TEHNIČKIH PODATAKA O LOKALITETIMA STARIH GRADOVA I OBJEKATA SU NALAZI I IZVJEŠTAJI KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA BIH, KOJI SU DOSTUPNI NA UVID ZAINTERESIRANIM LICIMA U PROSTORIJAMA KOMISIJE I NA WEB STRANICI KOMISIJE:

www.aneks8komisija.com.ba


http://www.aneks8komisija.com.ba/

Documents

Srednjovjekovne Bosanske Utvrde Sjeveroistocne Bosne