40
GODIšTE XLV. BOžIć, 2018. BROJ 3 Glasilo svetišta i Župe Gospe sinjske Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godina

Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

GOdište XLV. BOžić, 2018. BROJ 3

Glasilo svetišta i Župe Gospe sinjske

Sretan Božić i blagoslovljena

Nova 2019. godina

Page 2: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Glasnik „Gospa Sinjska”, glasilo Svetišta i Župe Gospe Sinjske Izlazi povremeno s dopuštenjem crkvenih i redovničkih poglavara

Izdavač: Franjevački samostan Sinj Fratarski prolaz 4, 21 230 Sinj Tel. 021/707 010 ili 825 019 - Fax: 021/ 707 020 www.gospa-sinjska.hr e-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednik: fra Petar Klapež

Uredništvo: fra Gabrijel Jurišić, fra Petar Klapež, fra Perica Maslać, fra Antonio Mravak, fra Lukica Vojković, fra Filip Budić, fra Frano Pupić Bakrač, fra Stipe Šušnjara

Naslovna stranica: Božićna priredba 2017.

Posljednja stranica: Reljef Gospe Sinjske u Nazaretu

Grafičko oblikovanje: Silvio Družeić

Tisak: Jafra-print d.o.o., Solin

Žiro račun: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Franjevački samostan Sinj 2330003-1100061215 - Splitska Banka - Sinj

Devizni račun: 34400-620-21-7031-1035142 - Splitska Banka - Sinj

Cijena: 10 kn

Božić - velika radost za sav narod ........................................................................................................................3

‘Hvala vam što ste nas primijetili’ .........................................................................................................................5

Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji .........................................................................................6

Dan hrvatske neovisnosti 2018. ............................................................................................................................9

Vukovar simbol patnje i pravde ..........................................................................................................................12

Svetkovina Velike Gospe .....................................................................................................................................15

Gospa Sinjska u Nazaretu ....................................................................................................................................18

Mučenici s Cetine .................................................................................................................................................20

Srebrni jubilej Mons. Marina Barišića, nadbiskupa ........................................................................................22

Jubilej Gimnazije i Sjemeništa ............................................................................................................................23

Vapaj za pustinjom ...............................................................................................................................................26

Ljetopis Svetišta i Župe ........................................................................................................................................27

Ukradeni advent i materijalistički Božić ..........................................................................................................34

Čudo Gospe Sinjske .............................................................................................................................................35

Pošao je u nebesku domovinu ............................................................................................................................36† Fra Ivan Jukić ..............................................................................................................................................36

Božićni blagoslov obitelji .....................................................................................................................................37

Raspored svetih misa u božićnom vremenu u crkvi Gospe Sinjske ..............................................................38

Štovatelji svojoj Gospi ..........................................................................................................................................39

Sadržaj

Page 3: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

GOSPA SINJSKAGlasilo svetišta i Župe Gospe sinjskeGodište XLV. Božić, 2018. Broj 3

Božić - velika radoSt za Sav narodDragi vjernici, štovatelji Ču-

dotvorne Gospe Sinjske! Poruka Božićne svete noći kao i svih Bo-žićnih blagdana jest anđelova reče-nica u evanđelju sv. Luke proglaše-na pastirima koji na betlehemskim poljanama ‘pod vedrim nebom čuvahu noćnu stražu kod svojih stada’. Kad im anđeo Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja oba-sja, silno se prestrašiše, anđeo ih osokoli: „Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj, Krist Gospodin!”

Što ta radost znači za nas i za današnji svi-jet? Zašto smo mi kršćani odgovorni prenijeti tu radosnu vijest današnjem društvu, koje je puno kriza i neizvjesnosti?

Bog je postao čovjekom, došao je boraviti s nama. Bog nije dalek, on je blizu, štoviše, on je „Emanuel”, tj. Bog s nama. Nije neznanac. Bog ima lice, lice Isusa novorođenoga.

To je uvijek nova, uvijek iznenađujuća poru-ka, jer nadilazi svaku našu najsmioniju nadu. Prije svega zato što to nije samo navještaj. To je događaj koji su vjerodostojni svjedoci vidjeli, čuli, dotakli u osobi Isusa novorođenoga. Promatrajući njegova djela i slušajući njegove riječi, ljudi su prepoznali u Isusu Mesiju. Vidjevši uskrsloga, nakon što je bio raspet, stekli su sigurnost da je On, pravi čovjek, bio istodobno pravi Bog, jedinorođeni Sin koji je došao od Oca, pun milosti i istine (Iv 1, 14).

Pred tom objavom, ponovno se budi pitanje: kako je to moguće? Riječ i tijelo su međusobno oprečne stvarnosti. Kako može vječna i svemoćna Riječ postati krhki i smrtni čovjek? Na to pitanje postoji samo jedan odgovor: „Božja ljubav.“ Onaj

koji ljubi želi dijeliti s onim koga ljubi, želi biti ujedinjen s njim. Sveto pismo predstavlja upravo veliku povijest Božje ljubavi pre-ma čovjeku, a Utjelovljenje je vr-hunac iznenađenja Božje ljubavi. Kada se u Marijinu krilu, po volji Očevoj i djelovanju Duha Sveto-ga, oblikovao Isus, utjelovljeni Sin Božji, stvoreni je svijet dostigao svoj vrhunac. Počelo koje uređuje svijet, sam Bog na vidljivi način

počeo je postojati u svijetu, u vremenu i prostoru. Svjetlo te istine se očituje u onome koji ga prihvaća s vjerom, jer je otajstvo ljubavi. Stoga, samo oni koji se otvore ljubavi Božjoj bivaju obavijeni svje-tlom Božića. Tako je bilo u betlehemskoj noći, tako je i danas. Rođenje Sina Božjega je događaj koji se zbio u povijesti, ali istodobno nadilazi povijesne okvire. U Božićnoj noći zasjalo je novo svjetlo, koje vidi očima vjere, krotko i ponizno srce onoga koji čeka Gospodina.

A što, zapravo, drugo traži naše srce, ako ne istinu koja je ljubav? Traži je dijete svojim tako ne-vinim i poticajnim pitanjima. Traži je mladić i dje-vojka, koji žele pronaći duboki smisao svoga života. Traže je muškarci i žene u svojoj zrelosti, da imaju vodilju i potporu u svom zauzimanju u obitelji i u radu. Traže je starije osobe da dobiju smisao ze-maljskog života.

Dragi štovatelji Čudotvorne Gospe Sinjske, u Isusovu rođenju Bog želi boraviti među nama. Stoga kroz sve Božićne blagdane u obiteljskom ozračju i na svim euharistijskim slavljima razmatrajmo zajedno to veliko otajstvo ljubavi. Pustimo da nam srce i ovo-ga Božića obasja svjetlo koje sja u betlehemskoj špilji novorođenog Djeteta, koje donosi mir i radost svakom čovjeku dobre volje.

3

Page 4: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Vjerovati u Boga koji je htio dijeliti našu povi-jest u Božiću nam je stalni poticaj da se zalažemo u tome svijetu, također usred njegovih proturječja. To je razlog nade za sve one čije je dostojanstvo povrijeđeno ili se krši, jer Onaj koji je rođen u Be-tlehemu došao je osloboditi čovjeka od korijena svakog ropstva.

Zato i ovoga Božića o na svim euharistijskim slavljima zajedno molimo, da svjetlo Božića ponov-no zasja u cijelom svijetu. Neka utješni navještaj Emanuelova dolaska blaži bol i tješi u kušnjama sve one koji u bijedi žive, dajući im utjehu i nadu za bolju budućnost.

Neka Isusovo rođenje otvori perspektive traj-noga mira i istinskog napretka svih naroda. Neka novorođeni Isus osnaži pomirenje među svim zaraćenima.

Neka proslava Isusova rođenja ojača duh vjere, strpljivosti i hrabrosti svih vjernika da ne klonu duhom u ovoj bezizlaznoj krizi i neka, ustrajući u vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi, ne dopuste da se ugasi plamen nade. Neka ljubav novorođenog Isusa dade ustrajnost svim mladima u našoj Domovini, koji uza sve nedaće, koje svaki dan proživljavaju, spremno ostaju na ognjištima svojih domova, i neka nadahne političke i vjerske vođe da se zalažu za opće dobro i blagostanje života u dragoj nam domovini Hrvatskoj.

S tim mislima svim štovateljima Čudotvorne Gospe Sinjske i svim ljudima dobre volje želim sretan Božić uz obilje Božjega mira i blagoslova u Novoj 2019. godini.

Fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta

Betlehem, Polje pastira

4

Page 5: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

‘Hvala vam što Ste naS primijetili’

Evo kako je potez jednog putnika u avionu oduševio majku bolesne djevojčice

„Hvala vam. Ali ne samo zbog mjesta, nego zbog toga što ste nas primijetili, jer ste nas vidjeli i shvatili kako stvari nisu uvijek lagane. Jer ste odlučili biti ljubazni. Podsjetili ste me kako na ovome svijetu još uvijek ima toliko toga dobroga.“

U životu nam se otvaraju brojne situacije u ko-jima možemo pokazati velikodušnost, ali ih u užur-banom ritmu često ne znamo prepoznati. Čak i u ovo predblagdansko vrijeme, kada zbog utrke s vre-menom, pripremajući se za blagdane i u jurnjavi za božićnim poklonima, nerijetko propuštamo priliku za dobra djela.

Zbog toga donosimo lijep poticaj, odnosno priču koju je objavila Aleteia, u kojoj je glavni lik anonimni putnik u avionu koji je svoje ugodno mje-sto u poslovnoj klasi velikodušno prepustio majci s bolesnom djevojčicom.

Mlada majka Kelsey Zwick je na Facebooku objavila tekst u kojem prepričava prekrasno isku-stvo. „Hvala vam. Ali ne samo zbog mjesta, nego

zbog toga što ste nas primijetili, jer ste nas vidje-li i shvatili kako stvari nisu uvijek lagane. Jer ste odlučili biti ljubazni. Podsjetili ste me kako na ovome svijetu još uvijek ima toliko toga dobroga“, napisala je.

Kelsey je objasnila kako je krenula na put u Pennsylvaniju gdje je njezina djevojčica imala do-govoren liječnički pregled. Nije ulazila u detalje djetetove bolesti, ali se na fotografiji primjećuje kako je djevojčica spojena na kisik. Bez obzira na to što je majka u avion ušla dobro raspoložena i nije pokazala koliko joj je teško, muškarac u sjedalu 2D se odlučio odreći vlastitog komfora i prepustiti joj znatno udobnije sjedalo.

„Plakala sam dok sam prolazila kroz zrakoplov, a moja kći Lucy se smijala. Mislim da je duboko u svojim malenim kostima osjetila pravu i čistu do-brotu“, objašnjava majka.

Ovo iskustvo nam pomaže shvatiti snagu jed-nostavnog čina ljubavi te kako ljubaznost može biti zarazna. Slijedimo primjer putnika s mjesta 2D! Posebno tijekom predstojećih blagdana darivanja!

Poticajni dar za Božić

Ain Karem, Pohođenje BDM

5

Page 6: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

treći nacionalni SuSret HrvatSkiH katoličkiH oBitelji

Solin, 16. rujna 2018.

Mons. Marin Barišić, nadbiskup

1. Drage obitelji, draga braćo i se-stre! Na ovom svetom tlu Gospe od Otoka, mjestu našeg identiteta i krsnog preporođenja, za vrijeme „majke siro-ta i zaštitnice udovica”, kraljice Jelene sagrađena je prva Crkva u Hrvata po-svećena Blaženoj Djevici Mariji. Sto-ljećima kasnije, to jest 1976. godine, ovdje smo započeli naš hod buđenja svijesti za budućnost hrvatskog naro-da koja i danas ovim Susretom obitelji raste. Održali smo se i konačno izišli na pozornicu svijeta. Održali smo se i opstojimo već četrnaest stoljeća zahvaljujući snažnoj vjeri u Boga koju smo primili od naših predaka. Održali smo se jer smo čuvali i branili obitelj koja je izvor života i radosti! Taj isti put obitelji i vjere vodi i oku-plja nas i danas. Okuplja nas uvjerenje da je obitelj svetinja, put života i budućnosti, put Crkve i druš-tva. U ovim vremenima potrebni su nam ovakvi susreti koji nisu izraz bunta niti su usmjereni protiv ikoga. Susreti su nam potrebni kao živo svjedo-čanstvo o ljepoti života koji se krije i rađa unutar braka i obiteljskog zajedništva. Često na to zabo-ravljamo, još češće nam se nameću suprotne slike o obiteljskom životu, a najmanje se daje prilika samoj obitelji da u istini progovori o svojoj svakodnevnici.

2. Svi smo djeca svojih roditelja, ali smo i si-novi i kćeri svoga vremena. Živimo u dinamičnom vremenu tolikih izazova, brzih promjena, mnoš-tva informacija, raznolikog znanja, tehničkih mo-gućnosti, ali i mnogih nesigurnosti i nejasnoća koje nas zbunjuju i dovode u pitanje ono što je

svima i odvijeka bilo jasno. Znali smo što je muški i ženski rod. Znali smo što je to obitelj! A danas kao da više nismo u to sigurni. Što je obitelj progovaraju nam već malena djeca u svojim prvim slogovima: ma-ma; ta-ta! Jednu ženu zovu majkom, a jednog muškarca ocem. U bračnom zajedništvu ljubavi oca i majke pre-poznaju dobrodošlicu, radost prihva-ćanja i toplinu nježnosti. Dva draga lica ih obasjavaju! Djeca prepoznaju

oca i majku kao dva lica iste ljubavi te žele rasti i ra-dovati se životu na ramenima svoga tate, u zagrljaju svoje mame i na koljenima svoga djeda i bake. Djeca već na svom početku iskustveno svjedoče ono što bijaše u početku: „Na svoju sliku stvori Bog čovje-ka…muško i žensko stvori ih.” (Post 1,27) „…i bit će njih dvoje jedno tijelo.” (Post 2, 24)

3. Univerzalno i povijesno iskustvo ljudskoga roda svjedoči da je brak zajedništvo muškarca i žene, a obitelj zajedništvo roditelja i djece. I to se nikada ne smije i ne može promijeniti! Život ima svoju lo-giku koliko god to netko nijekao. Čežnja za biti lju-bljen i ljubiti kako bi se darovao život u obiteljskom zajedništvu, čežnja za pripadati svojoj obitelji i imati roditelje i rodoslovlje, ne može biti ugašena nika-kvim Konvencijama i uklanjanjima imena roditelja iz školskih svjedodžbi, ni uvođenjem brojeva umjesto imena djeteta već od vrtićke dobi. Nitko ne pamti samo brojeve, već imena i lice. Čovjek nije bezličan broj, već je svatko od nas jedinstven i neponovljiv u Božjem planu stvaranja. Samo čovjek ima sličnost

6

Page 7: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

s Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i sličnost s Bogom u darivanju novog života ne može nestati jer je dio identiteta sva-kog čovjeka! O tom nam svjedoče i toliki mladi koji u svojim snovima i u svojim odgovorima na anketna pitanja obitelj stavljaju na prvo mjesto, a sebe žele vidjeti u trajnom i plodnom bračnom zajedništvu.

4. U evanđelju smo čuli o slučaju gdje se ide na put života, na put bez Isusa ili ga se traži tamo gdje on nije. Opasno je hoditi bez Krista. U tome se vidi i da-našnja slika svijeta koji pokušava tražiti brak i obitelj tamo i u onome gdje oni nisu! Svjedoci smo da obitelj danas biva sve više ugrožena raznim ideologijama, razornim relativizmom, bešćutnim hedonizmom, opasnim individualizmom i posesivnim egoizmom. Isto tako, kada se govori o obitelji, najčešće se govo-ri o njezinoj krizi, o problemima, poteškoćama pa čak i o obitelji kao problemu. Time se brak i obitelj predstavljaju kao nepogodno mjesto za život, koje oduzima sreću i slobodu, a donosi samo nepotrebna svakodnevna i zakonska opterećenja. Brak se vidi kao nešto usputno, privremeno i prolazno. Mogli bismo reći da se borba za život i budućnost čovjeka danas u najvećoj mjeri događa upravo u borbi „za” ili „protiv” obitelji. Unatoč tobože lošim prognozama za ishod te borbe, obitelj ne može biti poražena jer je u njenom temelju ljubav samoga Krista prema Crkvi, koja se preljeva u snagu održanja bračnih obećanja koja ste jedno drugom dali na vjenčanju. Bračna ljubav je neopoziva jer svoj temelj ima u neopozivoj ljubavi koju Krist ima prema Crkvi.

5. Na Devetom svjetskom susretu obitelji papa Franjo reče: „Božja se ljubav u našem svijetu utjelo-vila u obitelji, te po svjedočanstvu kršćanskih obitelji u svakom naraštaju ima moć probiti svaku zapreku kako bi pomirila svijet s Bogom te od nas učiniti ono što smo oduvijek bili određeni biti – jedna ljudska obitelj koja zajedno živi, u pravednosti, u svetosti, u miru.” Na to nas podsjeća i sv. Ivan: „Lju-bljeni! Gledajte koliku nam je ljubav darovao otac. Djeca se Božja zovemo i jesmo!” (1 Iv, 3,1) Doista, Božja ljubav je prisutna u hramu bračnog zajed-ništva. (usp. Amoris laetitiae, 246.) Njegova ljubav je snažno prisutna u današnjem svijetu preko ne-zamjenjivog otajstva bračne ljubavi i obiteljskog zajedništva. Što je danas više potrebno nama u Lijepoj našoj od autentičnog zajedništva? Samo zajedno, i svatko u svojoj službi, možemo pristupiti gorućim pitanjima poražavajuće demografije, malih

plaća, nezaposlenosti, neradne nedjelje, pobačaja, škola bez prvašića, odlaska mladih… Obitelj je škola zajedništva u kojoj je Krist prisutan, mjesto je u kojem se od prvih životnih koraka uči pravednosti koja je prožeta milosrđem! Nasljedujući Krista u božanskoj pravednosti možemo se suprotstaviti svim nepravednim i urušenim oblicima društvenih odnosa koji od jednih čine bogataše bez truda, a od drugih svakodnevno umorne i osiromašene koji jedva preživljavaju do kraja mjeseca.

6. Hrabri oče i neustrašiva majko, dar života kojeg ste primili po svojoj djeci otvara vas i pove-zuje u mistični odnos s Bogom, darivateljem života. Toga je bila svjesna i starozavjetna žena-majka Ana koja zahvaljuje Bogu na daru djeteta kojega ona sa svoje strane zahvalno daruje Bogu. Dragi roditelji, ne umanjujući vaša nastojanja da djeci osigurate sva sredstva potrebna za normalan život, ne zaboravite ono najvažnije, ono što je djeci najpotrebnije. Osim kruha, njima je važnija vaša blizina i podrška. Po-trebna su im usmjerenja kako bi bili sigurniji i kako bi se razvijali u što zrelije i odgovornije osobe. Koli-ko god vam se ponekada čini da im je moderna teh-nologija privlačnija od razgovora s vama, oni ipak duboko čeznu za razumijevanjem i prihvaćanjem, za živom riječi, za vašim pogledom i toplinom. Nitko vas u tome ne može zamijeniti!

7. Ponosne obitelji, vaše su svakodnevnice puno više prožete pozitivnim obiteljskim doga-đajima koji ostavljaju snažne i radosne tragove na vaše živote. I to je ona radosna povijest koje se sjećate i koja vas nosi u trenutcima poteškoća i ne-jasnoća. Jasno je da će tih trenutaka biti. Stoga je važno da se osim sjećanja na radosne trenutke vašeg zaručničkog i bračnog zajedništva, svakodnevno susrećete i s Gospodinom u zajedničkoj molitvi kako bi mu rekli svoje brige i obiteljske potrebe, kako bi ga zamolili da vam pomogne pokazati lju-bav, da mu zahvalite za život i za sve dobro u vašim životima. Zajednički hod molitve ima svoj vrhu-nac za euharistijskim stolom, osobito nedjeljnom. Isus kuca na vaša vrata kako bi podijelio s vama kruh i vino – svoje tijelo i krv. Dragi supružnici, u slavlju nedjeljne euharistije obnavljate svoj bračni savez vjernosti i ljubavi, jer dok čujete Božju ljubav: ovo je moje tijelo, moja krv za vas, zar vas to ne pod-sjeća na sklapanje vašega bračnog saveza? Zapravo isto ste rekli: ovo je moje tijelo i moja duša za tebe! (Usp. Amoris laetitae, 248-249)

7

Page 8: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

8. Blaženi Alojzije Stepinac u svoje vrijeme reče: „Nema zdravog naroda bez zdravih, snaž-nih i sretnih obitelji!“ To itekako vrijedi i danas. Obitelj je naše finale, naš zajednički nazivnik. Obitelj ne smije imati oporbu! Zato s ovog mjesta ponav-ljam i riječi pape Franje koje je uputio pred nekoli-ko dana u Irskoj, a izmijeniti ću samo ime države: „Molim da Hrvatska dok sluša polifoniju suvremene političko-društvene rasprave, ne zaboravi titrajuće melodije kršćanske poruke, koje su je podupirale u prošlosti te je i dalje mogu podupirati u budućnosti.” Najsnažniji glas ove titrajuće melodije ste vi, drage obitelji, svjedočanstvo vaših života i življenje vlastite vjere. Stoge je neizmjerno važno da se još snažnije uključite u ovo naše društvo i za njegov humani rast i razvoj. Vaša je uloga nezamjenjiva i neponov-ljiva za živote vaše djece i boljitak Domovine. O tom svjedoči i jedna svetica koja je bila ovdje u Solinu

1976. godine, sveta Majka Terezija koja reče: „Nika-da se ne bih posvetila služenju siromasima da nisam naučila u svojoj obitelji ljubiti, uvažavati i pomagati siromahe.”

9. Braćo i sestre! Obitelj je i dijagnoza i terapija našeg hrvatskog društva! Koja obitelj? Obitelj koja je otvorena životu i koja poštuje život! Ona nosi budućnost i radost. Zato, zauzmimo se da ovaj Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji bude novi iskorak i snažno ohrabrenje svima nama u Crkvi i društvu; da nam obitelj bude u središtu naše trajne pažnje i zajedničke odgovornosti; da nam u središtu obitelji bude prisutan Isus i majka Marija: izvori života i radosti. Kriste, budi naša sreća! Kriste, budi naša radost! Kriste, budi nam život Ti! A ti, majko Marijo, Kraljice obitelji, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom!

Dio vjernika na slavlju u Solinu

8

Page 9: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

dan HrvatSke neoviSnoSti 2018.

Crkva sv. Marka u Zagrebu, 8. X. 2018.

Mons. ivan šaško, biskup

uvod

U ovo slavlje Kristova otajstva, u molitvu i prinos za Domovinu na važan dan državnoga i društvenog spomena, ne treba uvoditi puno mo-jih riječi…

Znam da ste, draga braćo i sestre, draga braćo svećenici, sestre redov-nice, dragi hrvatski branitelji, znam da ste ponijeli u duši svoju zahval-nost za dar hrvatske domovine, za-hvalnost za ljude koji su ju obranili, ponijeli ste sjećanja, brige i osjećaje koji vas tište u spomenu na životne okolnosti koje prijete slobodi, istini, radosti i zajedništvu.

Znam da u vama živi neka posebna riječ i sli-ka dragih lica, susreta i urezanih krajolika. Nema dvojbe da ste ponijeli i neki za vas znakovit doživljaj koji povezuje dvadeset i sedam godina. Siguran sam da imate i svoje posebne nakane na koje danas molite i koje želite unijeti u ovaj Kristov prinos u zajedništvu Crkve.

U tome se prinosu nalaze naši životi, povezani sa životima bližnjih, onih s kojima živimo na zem-lji i onih koji su dionici nebeske domovine.

S braćom svećenicima, predvodeći euharistiju u ovoj crkvi koja učvršćuje pouzdanje da Bog čuje naše vapaje, na početku zajedno s vama molim oproštenje grijeha, da bismo u čistoći srca živjeli susret s Gospodinom koji nam želi darovati istinsku slobodu.

Zastanimo u sabranosti i ispovjedimo misli, riječi i djela u kojima smo iznevjerili ljubav prema Bogu i bližnjima.

Homilija

Braćo i sestre!

1. Slavlja spomena uvijek su tre-nutci i prostori obnavljanja temeljnoga sloja na kojemu je izgrađen daljnji ti-jek i rast zajednice, ustanova, vrjedno-ta. U spomen-slavljima iznova se pri-povijeda temeljni događaj, prenošen s naraštaja na naraštaj onako kako su ga doživjeli glavni nositelji, izravnim

svjedočanstvom, ili pak kasnije onime što je ostalo sačuvano u zapisima, učvršćeno u predaji koja ostaje polazište za budućnost.

Mi, kršćanski vjernici, u liturgijskim slavljima uvijek slavimo Kristovo otajstvo, ne kao puko ob-navljanje sjećanja, nego kao dioništvo u prisutnosti Isusa Krista koji je umro i uskrsnuo, koji je živ među nama, u Božjoj riječi, u djelotvornim znakovima kojima smo i mi preobraženi, u Duhom Svetome po kojemu živimo u Bogu, u kojemu živimo vječnost.

U taj temeljni spomen ugrađujemo spomen na povijesne događaje, koji oblikuju ne samo osobne živote nego život zajednice i naroda kojemu pripa-damo. Spomen je uvijek lijep, ponekad zahtjevan dodir s temeljima, ali i provjera onoga što se podiglo iznad toga temelja.

Zbog toga je vrijeme kršćanskoga spomena uvijek sadašnjost, povijesna sadašnjost povezana s vječnošću. I danas nam naviještena Božja riječ u tome uvelike pomaže.

2. Vjerujem da u slušanju Isusove prispodobe najsnažniji dojam ostavlja jednostavnost i odlučnost kojom milosrdni Samarijanac pristupa i pomaže:

9

Page 10: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

liječi i povija rane, brine se da unesrećeni dobije svu pomoć koja je u danim okolnostima moguća.

Lako možemo naslutiti njegovu uobičajenu nu-tarnju raspoloživost kojom prilazi potrebitima, baš kao što lako uviđamo svu složenost, skučenost i nu-tarnju zarobljenost svećenika i levita koji su zaobišli čovjeka u potrebi i nisu mu pomogli.

Isus predstavlja tu dvojicu od kojih bi se oče-kivala pomoć, ali je nema, jer su zaokupljeni so-bom i brigom za zakonitost koja je isključila čo-vjeka. I dok oni u tome izranjenom čovjeku vide opasnost za svoju obrednu čistoću, Samarijanac u istome nepokretnom prašnjavom tijelu vidi živu osobu, čovjeka komu je potreban čovjek.

Isus je mogao pomoć Samarijanca izreći u ne-koliko riječi, ali namjerno nabraja što je sve učinio, da bi jasnije izrekao tko je bio bližnji, da bi dobio odgovor da je upravo taj čovjek „iskazao milosrđe“.

Osim toga, Isusu je važno da taj milosrdni čovjek, slika Božjega milosrđa, odražava ljubav, ne kao pripadnik određene skupine i naroda, nekih ze-maljskih veličina, nego kao donositelj svoje blizine.

Samarijanac nije pomogao radi nekih drugih ciljeva, niti je mjerio nekim drugim mjerilima, osim ljubavi, za razliku od dvojice koja nisu pristupi-la i izgradila blizinu, a koja su – u konačnici – sebe, iz obzira ili straha, postavili kao mjerilo. Dopustili su se uvjetovati, prihvatiti neslobodu i biti zaroblje-ni. A Samarijanac djeluje tako neovisno, odnosno, ovisan samo u ljubavi.

3. Vođeni tom prispodobom u današnjemu spomenu, kao odraz postupanja Samarijanca, vi-dimo tolike ljude koji su u zalaganju za slobodnu hrvatsku domovinu bili poput njega: jednostav-ni i odlučni u ljubavi.

Isus nam ne pripovijeda što je bilo dalje u me-đuodnosima. Prispodobu nije nastavio iznoseći u što se razvio život toga čovjeka iz Samarije. Istaknu-to je samo njegovo uzorno djelo ljubavi koje ostaje nama i nadahnuće i utjeha i opomena.

Na tu se ljubav kao temelj za naše svakodnevno obraćenje trebamo vraćati. Taj nam je put olakšan, jer među nama su ljudi koji su u našoj bliskoj proš-losti očitovali isto lice milosrdnoga Boga dajući sebe.

Na tu živu Božju riječ nadovezuje se druga, ona koju nam upućuje apostol Pavao pišući Galaćanima, a tiče se narušavanja temelja i iskrivljavanja spome-na: „Čudim se… da tako brzo prelazite na neko dru-go evanđelje.“ Oštre su Pavlove riječi: „Navješćuje

li vam tko neko drugo evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet.“

I on upozorava da se može ići za sasvim ljud-skim ciljevima, zanemarujući izvorište i smisao u Bogu. Može se, kao vrhovno mjerilo postaviti uga-đanje ljudima, što dovodi istinu u opasnost.

4. Braćo i sestre, na dan neovisnosti naše Hrvat-ske države, kao i u drugim sličnim prilikama, treba se vratiti na polazište, a za nas je polazište Kristovo evanđelje koje je zaživjelo u ljubavi hrvatskih ljudi koji su prepoznali kako pomoći bližnjima i kako očitovati milosrđe, zalažući se za istinu i slobodu.

Jedini vjerodostojan stav jest poniznost pred onima koji su bili spremni sebe darovati. I očito nije dostatno samo ih se sjetiti ili nad njihovim grobovima i imenima izreći rečenice o tome kako je bilo. Ljubav koju su očitovali iz prošlosti brzo ulazi u sadašnjost.

Oni žele da ih pitamo – na tome polazištu – što ih je nosilo, kakva su im bila očekivanja i nade, kakva je njihova Hrvatska. I da svoju domovinu u sadašnjosti usporedimo s tim polazištem.

5. Slaveći Dan neovisnosti s pravom se pitamo od čega smo neovisni. Čini se da danas slavimo, for-malno pravnim rječnikom rečeno, raskid s jednim oblikom državne povezanosti, ali još više slavimo korak prema iščekivanomu hrvatskom zajedništvu u kojemu je neovisnost jedna od dragocjenosti.

Kakva neovisnost i od čega?Sigurno da je nezaobilazna ona politička, ali

je puno važnija duhovna neovisnost iz koje je ro-đena i ona formalno pravna. I baš tu se s pravom pitamo koliko smo neovisni. Obranjeni su: gradovi, sela, njive, more, šume i planine. Svježe su suze nad mrtvima, još svježije nad traženima. Puno je razru-šenoga obnovljeno, dok stasa novi hrvatski naraštaj kojemu su itekako potrebna polazišta.

Istina, puno je toga što pokazuje znakove izvanjske neovisnosti, ali su duboki tragovi ovi-snosti, ponajprije ovisnosti o neistinama iz doba Jugoslavije, neistine koje su bile polazište za gušenje hrvatske slobode, neistine koje su nanosile bol i hra-nile ratna stradanja.

6. Zato je vrijedno, zato je nužno ljude koji su – prije toga raskida državnih poveznica – jed-nostavno i odlučno voljeli Hrvatsku, pitati, jesu li mislili da će nakon dvadeset i osam ili dvadeset i se-dam godina preživjeti jugoslavenska laž o Drugome

10

Page 11: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

svjetskom ratu i poraću. Hrvatska se treba osloboditi ovisnosti o toj i takvim lažima.

Jer, kako objasniti da se ni danas, bez obzira na tisuće grobišta na kojima su stradali progonjeni na ‘Križnim putovima’, bez obzira na svjedočanstva o zločinima koja su i najnovijim iskapanjima potvr-đena u srcu Zagreba (i tu nedaleko od nas) kako to da su počinitelji nepoznati, da ti silni zločini nemaju zločinaca. To nisu samo „zločini bez kazne“, nego i „zločini bez zločinaca“.

No, netko bi mogao reći da se vraćamo u proš-lost, ali laž lako premošćuje vremena. Jer se na tu laž nadovezala svježija, tako da u odnosu na Domo-vinski rat primjećujemo nešto slično: toliko zločina protiv hrvatskih ljudi, a odgovornih kao da nema.

U svemu je pak najgore što se čini da se ne smiju postaviti niti pitanja o tome. A koja to neo-visna zemlja ne bi smjela propitivati bilo što što je za nju važno?

Hrvatska neovisnost može biti istinska samo ako u njoj živi ovisnost o istini. To je danas velika rana koja razjedinjuje naše društvo, koja širi razo-čaranja i oslabljuje polet. A ona se produbljuje onda kada takve laži opstaju, da bi se učvrstila neka druga polazišta, kojih je sjeme brižno čuvano i njegovano, čekajući sjetvu na dobro pripremljenim njivama ne-istine. Na njima se prepoznaju danas ne samo klice nego obilni plodovi tih neistina u raznim inačicama, s ustrajnim pokušajima da ih se umota u kulturalne, medijske, gospodarske, umjetničke i zabavne oblike.

7. Ako pitamo ljude koji su prije dvadeset i se-dam godina bili na ciljniku neprijateljskih cijevi, jesu li mislili – bez obzira na tadašnja progonstva – da će iz slobodne i neovisne Hrvatske ljudi odlaziti ili da će se nekada prognani Hrvati u nju rado vraćati, dobit ćemo jednoznačan odgovor.

Možemo li njima danas objasniti previra-nja i sukobe koji se tiču braka i obitelji, koji se tiču slobodnoga očitovanja naroda o ključnim pita-njima? Kako im je moguće objasniti da takozvani intelektualci, profesori na učilištima, zaposlenici u državnim ustanovama, blate Hrvatsku? Kako im reći da se o njihovoj obrani Domovine u istome hrvatskom školskom sustavu mogu pronaći različiti prikazi? …

Teško im je objasniti da su nositelji odgovornih služba ljudi koji su bili nositelji tih istih jugoslaven-skih laži ili pak njihovi duhovni nasljednici. Teško nam mogu povjerovati da neki oblik lustracije, koji bi udaljio tu laž i gradio na polazištima istine, nije moguć, jer, ako su pravni i politički dokumenti

pročišćeni i uljepšani, očito postoje drugi putovi koji dovode do sličnih rezultata. Jedan od takvih zacijelo je put podrijetla imovine, što je – moglo bi se reći – jedno od imena, gospodarsko ime za lustraciju koja, uz malo dobre volje, može lako dosegnuti i 1989. i 1990., sve do danas.

8. U tome nastojanju za neovisnost od laži, za zalaganje za istinu o Hrvatskoj, prevažnu ulogu imaju hrvatski branitelji. I dobro je da toga trajno budu svjesni.

Isus nije dalje pripovijedao o Samarijancu, nego samo o djelu milosrđa. Dragi branitelji, ži-votni put vas je mogao odvesti na razne strane, jer život širi od naših predviđanja. I vi se vratite u djela milosrđa, pred kojima svi mi ponizno i nedostojni stojimo, te se tamo pitajte kakvu ste Hrvatsku že-ljeli. Ne dopustite da vas bilo novac, bilo politički utjecaji, bilo životni brodolomi odvuku od Hrvatske za koju ste bili spremni umrijeti, jer ste vjerovali u njezin život.

U slavljima spomena šaljemo zraku svjetlosti iz sadašnjosti, da bi se odrazila u prošlosti i pomogla živjeti pred budućim. U istinskome spomenu radi se o sadašnjemu i o budućemu. A nema besplodnijega od spomena koji je zaustavljen u prošlosti. Ovo je slavlje naše sadašnjosti s Bogom, u kojoj je predokus vječnosti. Amen!

(IKA)

11

Page 12: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

vukovar SimBol patnje i pravde

Vukovar, 18. Xi. 2018.

Mons. egidije živković, biskup željezna

Draga braćo i sestre!Iako dolazim iz Austrije, ja kao

gradišćanski Hrvat osjećam svaki put da dolazim kao svoj među svoje. Dopustite mi da vas sve od srca pozdravim i oso-bito se zahvalim prijatelju i student-skome kolegi, đakovačko-osječkom nadbiskupu i metropolitu mons. Đuri Hraniću. On me je pozvao da podijelim tugu današnjega dana sa svima vama, a posebno da obrišem suze onih koji danas plaču u Vukovaru. Pozdravljam vas sve iz svih udruga, vlasti, politike, vojske, policije, kulture, medija, Crkve i vjerskih zajednica. Srdačan pozdrav vama, draga braćo u biskupstvu, svećenici, redovnici, redovnice, bogoslovi i sjemeništarci te oku-pljeni narode Božji ove drevne nadbiskupije i Crkve u Hrvata. Posebno pozdravljam vas, invalide domo-vinskog rata, koji patite zbog tjelesnih i duševnih rana, kao i vas koji ste izgubili svoje drage a posebno majke Vukovara. Suosjećam s vama koji tragate za svojim nestalima.

Moj duboki naklon pripada danas mrtvima koji počivaju u ovome groblju i pokojnima čija su tijela nevino stradala po cijeloj Hrvatskoj i šire, iz bilo kojih ratova i vremena, bez obzira na vjeru i naci-ju. U svojim molitvama sam uz vas, bolesnici, i sve vas koji me pratite putem medija.

Iako imam 500 godina stare hrvatske gene s ovih prostora, odmah obećavam medijima da ne ću danas pjevati: geni, geni kameni, ali ću zato govoriti: geni, geni hrvatski … pa se nadam da mi ne će nitko danas isključiti mikrofon.

Draga braćo! Možda bi bilo bolje na Dan sjeća-nja, na grobovima ovih mrtvih samo šutjeti i moliti. Ja ću ipak nešto reći, iako nam grobovi govore puno

više od svake izrečene riječi. Otvorene grobnice koje čekaju povratak kosti svojih mrtvih i nestalih govore još više.

Prvo o čemu želim sada propo-vijedati jest Kristov poziv u evanđelju na opraštanje, pomirbu i zajedništvo svih naroda.

U poslanici Efežanima sv. Pavla slušamo: „Vi koji nekoć bijaste daleko u Kristu, dođoste blizu po Krvi Kristo-voj.“ Danas stojimo u blizini granice katoličkih i pravoslavnih kršćana. Bra-

ćo, uistinu ste kroz prošla vremena kao kršćani, bili jako, jako daleko. Znajte, svaka izgubljena minuta u traženju mira prerasta u mržnju. Došlo je vrijeme da podvučete crtu. Pođite se konačno približavati jedni drugima po Krvi Kristovoj koja je prolivena za sve ljude a posebno za nas kršćane.

Mi kršćani ponosimo se križem Kristovim. Ako je Krist nevin ubijen i bio spreman s križa „ubiti neprijateljstvo i mržnju u sebi prema svojim ubojicama“, pa zašto i mi ne bismo konačno započeli taj put ubijanja mržnje. Mi koji smo bliže križu, po-zvani smo u ime Krista miriti ljude. Mir nam ne će doći sam s neba, ako ga ne budemo širili mi ovdje na zemlji. Nemir će nam razoriti duše, obitelji i narode. Razorimo i mi poput Krista neprijateljstvo u svojoj duši i svome srcu. Krv žrtava svih ratova ne kriči za osvetom nego za pomirenjem i posvetom. To je budućnost Božjega naroda!

Hodajući u koloni sjećanja, dostojanstveno sam gazio ovu zemlju natopljenu mučeničkom krvlju. Za pete su mi se lijepili: zemlja, krv i suze, a kroz tijelo mi je prolazila jeza i jauk bespomoćnih zarobljenika, koji su mučeni kao Krist na svome križnom putu. Ponavljao sam danas u sebi više puta Kristove riječi:

12

Page 13: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Egidije, smiri se! „Neka se ne uznemiruje srce tvoje!“ Svaki korak prema ovome groblju u meni je stvarao sve veću bol i suze, pitajući se, zar je moguće da su kršćani vršili tolika zla.

Veliko zlo je danas vezano uz pitanje nestalih. Vi odgovorni, kada ćete napraviti minimum ljud-skoga pijeteta i dostojanstva i vratiti kosti od 1952. zarobljene, mučene i ubijene duše? To vas pitam u ime ožalošćenih obitelji. Ta kost i te kosti tisuće mrtvih nalaze se skrivene u utrobi zemlje. Molim vas, iskopajte to hrvatsko blago i vratite ga u nji-hov i naš Vukovar. Izbacite tu kost iz svoga grla koja vas blokira u svim dobrosusjedskim pregovorima. Nemamo drugoga puta, nego put priznanja istine, put praštanja i pomirbe, put novoga početka u Isusu Kristu.

Mi smo svjesni da neke boli Vukovar i Dan sjećanja na nevine žrtve. Tko prešućuje žrtve on ih ponovo ubija. Znam da zločince boli nečista sa-vjest i vjernička moć praštanja hrvatskoga čovjeka koji živi po Kristovim riječima: „Bože, oprosti im jer ne znaju što čine!“

Trebamo biti uvijek vođeni današnjim evan-đeljem: ako je Krist koji je pretrpio nepravednu smrt, sve oprostio, to moramo i mi danas činiti, ako želimo biti Kristovi. Braćo, Vukovar nema drugoga puta, osim puta Kristova praštanja i pomirenja.

Ja vas sve molim i jedne i druge i treće. Ne ge-neralizirajte. Nikada ne optužujte cijeli narod. Za zlo u Vukovaru nije kolektivno kriv srpski narod, jer u ovim grobovima leže i Srbi koji su bili lojalni svojoj rodnoj domovini Hrvatskoj. Bol, sram, zločin i rat su učinili oni koji su htjeli pokoriti slobodu hrvatskoga naroda. U Vukovaru je započela velika nepravda. Zato mora ovdje započeti i korektna sudska prav-da, koja ne smije biti poticana samo prosvjedima. Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde.

Ja sam kao biskup prijatelj i Pravoslavne Crkve. Darovao sam joj crkvenu zemlju u Austriji i poma-žem sagraditi prvi pravoslavni manastir u Austriji. Zato znam dobro da su zaplakale mnoge srbijan-ske i crnogorske majke iz čijeg su zagrljaja oteti sinovi i natjerani u rat i smrt. Narod nije kriv i nema kolektivne krivnje ni s ove ni s one strane. Krivci su oholi, pokvareni i nerazumni pojedinci koji nasilno žele otimati tuđe ne znajući za Kristove riječi: „Tko se mača laća od njega će i poginuti.“

Kao drugo, u svojim mislima moram se sada opet vratiti današnjem evanđelju jer, Krist reče da nam je On put, istina i život.

Promatrajući zbivanja u Hrvatskoj, moram vam kao neutralan promatrač iz Austrije reći slje-deće. Istina je i ovo, da su se naši mrtvi borili protiv dugogodišnjega zla koje ste imali i u svojim re-dovima. Neki žele nasilno progutati tu čistu dušu hrvatskome domoljubu. Žele iščupati hrvatsko srce braniteljima, koje kuca za moju staru Domovinu. Ja kao gradišćanski Hrvat ne dam nikome Hrvatsku, a ne dajte ju ni vi!

Hrvati i Hrvatice, pročistite konačno svoje ma-tice. Ne budite ruku skršenih, ni glava spuštenih. Na istinu su vas i zakleli i obvezali vaši mrtvi. Ako ne ispunite zavjete mrtvih, onda ćete u Vukovaru biti kao plaćeni glumci, koji samo plaču radi scene i jav-nosti. Na čišćenje vas obvezuju uplakane vukovarske majke i udovice koje su svoje sinove i muževe ugra-dile u temelje slobodne Hrvatske.

Osjećam veliku bol i tugu kada čujem istinu, kako stotine tisuća mladih napušta ovu prelijepu ze-mlju za koju su mnogi ginuli. Gubite zdrave i mlade snage koje su mogle obnoviti državu i podići palo gospodarstvo. Iseljavanjem neki vode podmukli rat protiv Domovine. Ali znajte, vratit će se Ivan jedno-ga dana i on će pitati: čija je ovo livada, čija je ovo trava? Pitat će, čiji je ovo Vukovar, čija je ovo Slavo-nija i Dalmacija, čija je ovo Hrvatska? Moja i naša!

Od mojih gradišćanskih Hrvata prije 500 go-dina pa sve do danas mi Hrvati stalno negdje seli-mo i iseljavamo iz najljepše zemlje svijeta. Ona je radnička i patnička, ali i mučenička, od Vukovara do Dubrovnika, od Velebitskih planina preko mora do slavonskih ravnica. Hrvatska je prelijepa. Gradite je zajedničkim snagama. Ostani tu, to je Kristov put, jer svaka tuđa zemlja tuga je golema. Voli, izgra-di i obogati Hrvatsku svojim talentima!

Kao treće, u ovome trenutku bola i sjećanja na mrtve, sjetio sam se utješnog Kristova govora na gori koji trebamo ponijeti svojim domovima. Blaženi siromašni, ožalošćeni, krotki, gladni, mi-losrdni, čistoga srca, mirotvorci i progonjeni. Ma koliko vas god pogrde, prognaju i zlo slažu protiv vas, vi ste moji i imat ćete veliku plaću, ako ne od ove zemaljske vlade, onda od one na nebu, jer vaše je kraljevstvo nebesko.

Moramo svi misliti na te gore blažene i biti uz njih. Domovino, pitam prvo tebe, kada ćeš svim sr-cem biti uz svoj narod? Konačno, dajmo poštovanje progonjenima. Kada ćete kao europske zemlje imati minimum hrabrosti da otvorite arhive, a zatvorite nečasne arhivare. Bez čistih računa nema čiste bu-dućnosti i mira. Europa se čudi vašem prljavom

13

Page 14: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

kazalištu koje još uvijek nema završnoga čina i lu-stracije. Blaženi progonjeni čekaju svoju pravičnost.

Hrvatska kao država sada potpuno pripada Europi. Ja vas pozivam da ne tapkate u prošlim vre-menima i da ne gubite snagu u međusobne svađe. Vi ste Europa. Balkanski duh izdahnite, a europski zrak udahnite! Vi imate puno toga dati Europi. Nemojte biti samo oni koji od Europe uzimaju. Vi budite oni koji Europi dajete: kršćanske, moralne i ljudske vrednote. Čuli smo poruku sa susreta predsjednika država u Francuskoj, kako se trebamo čuvati bole-snoga nacionalizma koji nanovo u svijetu budi zle duhove rata. Iza sebe imamo tri rata koji su cijeli svijet učinili siromašnim i materijalno i duhovno.

Pitam se, zašto grobovi oko nas tako dugo šute. Podignite se i vi mrtvi, a i vi živi, da zaštitite i uskr-snete ovu tako lijepu i dragu domovinu Hrvatsku. Što čekamo? Krenimo zajedno u obnovu Domovine!

Obraćam se i vama, poštovani političari! Pre-stanite gubiti zdrave snage na stalna rušenja svoje hrvatske Vlade i Sabora. Narod vas je izabrao da budete konstruktivni, a ne destruktivni. Budite gra-ditelji a ne rušitelji sami sebe! Kaže sv. Ivana Pavao II.: Podržite uvijek ono što je pozitivno, dok korigi-rate ono što je negativno. Gledajte naprijed i ističite pozitivne uspjehe Hrvatske. U vašoj domovini ima puno dobrih ljudi i događaja. Morate znati i moći vidjeti dobro. Obrišite stakla svojih naočala koja su ponekad zamagljena osobnim interesima.

Mediji, vi koji imate moć širenja dobra. Mo-lim vas, skinite s vaših ekrana crno, a stavite bijelo. Ugasite žalost, a upalite radost! Širite pozitivno, a zaboravite negativno! Učinimo narod sretnim! Po-zvani ste da i vi podižite paloga i umornog čovjeka.

Gledao sam kako se cijeli svijet divio vašoj predsjednici države Kolindi Grabar-Kitarović u Rusiji: kako grli i ljubi naše vatrene nogometaše. Smije se i plače s hrvatskom šahovnicom. Pokazala je svijetu ponos hrvatskoga naroda i političara. Ako vam je Krist put, istina i život, a jest, ne bojte se, svi vi, živjeti ponosno i upravljati dostojanstveno, mudro i pravedno svojim narodom.

Draga braćo i sestre! Pođimo svojim domovima ohrabreni u vjeri naših branitelja i ubijenih civila, koji počivaju u ovome Vukovarskome groblju i ci-jeloj Hrvatskoj. Ovi nam mučenici poručuju kao moralna i vjerska vertikala u današnjem psalmu: „Pa da mi je i dolinom smrti proći zla se ne bojim!“ Ne bojte se, kaže Krist, jer ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta.

Želim vam danas staviti na srce dvije stvari. Nikad ne zaboravite materijalno pomagati siromašni Vukovar na što nas poziva i papa Franjo na današnji Svjetski dan siromaštva. Drugo ne prestanite moliti za Vukovar!

Danas želim najaviti da ću kao biskup i Gradi-šćanski Hrvat uz svoj zbor Pax et Bonum sa 160 pje-vača i s novoosnovanom udrugom HRVAT SAM za gradišćanske Hrvate iz Slovačke, Austrije i Mađarske organizirati humanitarni koncert za Vukovar u Lisinskome. Odlučio sam to održati 13. listopada dogodine, uz pokroviteljstvo grada Zagreba i gra-donačelnika Milana Bandića te premijera Andreja Plenkovića i hrvatske vlade, kojima ovim putem od svega srca zahvaljujem.

Pozivam sve dobre ljude i sve medije da nam se pridruže! Pokažimo i na taj način da volimo i razu-mijemo potrebe i siromaštvo Vukovara.

Želja mi je dok plačemo da ujedno pjeva-mo i molimo za Vukovar. Molimo posebno za upla-kane majke čiji sinovi vapiju s neba: Mati, o najdraža mati, neka nas tvoja molitva prati!

Vukovarski toranj je za mene simbol ranjene majke koja, unatoč ubijanju sina, ponosno stoji pod križem i čeka njegovo Uskrsnuće. Ranjeni Vukovar-ski toranj, iz kojeg je curila krv i voda kao simbol života, ipak je doživio uskrsnuće Vukovara.

* * * * *

Molitvu vukovarskih sinova, svojim majkama, mi ćemo sada čuti u pjesmi moga pastoralnoga asistenta Ive Šeparovića.

Ne plači, majko, ne plači, oče! Ne plači, Hrvatska! Uzdignute glave, idite naprijed i radujte se životu! Kriste, daj hrabrosti i snage svom narodu da se odupre svim nevoljama i suzama na ovome svijetu!

Draga braćo i sestre!

Ne bojte se nikoga i nikada! Znajte da je Krist uvijek s nama. Moj dobri i stari Bože, pomiri sve ljude na ovome svijetu i daj da konačno svi shvatimo danas, ovdje, u Vukovaru, da si ti - pravi put, prava istina i pravi život! Ako to zbilja shvatimo, imaju Hrvatska, Europa i svijet mirnu i blagoslovljenu budućnost! Tako neka bude! Amen.

14

Page 15: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Svetkovina velike GoSpeSinj, 15. Viii. 2018.

Fra Joško Kodžoman, provincijal

Dragi hodočasnici, dragi štova-telji Čudotvorne Gospe Sinjske! I ove smo godine pohrlili Majci usu-sret. Svaki naš susret s Marijom ostavlja trag na duši, ali moramo priznati, su-sret s Njom na današnji dan je uvijek poseban. Gledajući u Njezin sveti lik, uvijek iznova ostajemo zadivljeni ljepo-tom i sjajem u koji ju je zaogrnula živa vjera ljudi koji više nisu s nama. Iz tih pognutih očiju i nama danas progova-ra snaga božanske i majčinske ljubavi. Gospa nas želi ohrabriti, vratiti na naša lica osmijeh, u srca radost i nadu. Želi nas ispuniti pozitivnim misli-ma, vjerom i pouzdanjem u Boga, probuditi u nama osjećaje ljubavi prema svakom čovjeku. Želi u nama probuditi smisao za kajanje ali i oproštenje. Želi nas osloboditi zavisti prema onima koji su tobože bolji od nas i uspješniji. Ona nam želi vratiti mir u srce za kojim čeznemo, volju da se nastavimo boriti protiv zla, želi u nama učvrstiti ono temeljno opredjeljenje za dobro, za istinu, za pravdu… Gospa je majka koja sve nas razumije, koja svima oprašta, koja ostaje uz nas kad nas svi napuste i prezru. Marija nas samo želi vidjeti ponizne, kako u šutnji srca i pameti primamo njezine duhovne darove. Došli smo pred nju da nas izliječi i ozdravi od svih bolesti suvremenog življenja, svih naših duhovnih iščašenja. Došli smo je moliti za sebe, za naše obitelji, za naš narod i Domovinu, za čitavi svijet koji očito ide u pogrešnom smjeru, ma što tko govorio. I ove godine iz ovog našeg Svetišta odlaze u svijet možda i najljepši prizori okupljenih Marijinih štovatelja, koji u svojoj zemaljskoj Domo-vini Hrvatskoj slave svetkovinu njezina Uznesenja u nebo. Proteklih su dana kroz ovo naše Svetište prošli i brojni stranci, s nekima smo razgovarali i nisu

mogli doći k sebi, gledajući prizore u crkvi oko oltara Gospina. Pitaju se, zar takvo što još negdje postoji!? Takva vjera koja ljude baca na koljena, koja izmamljuje suze… Da rekli smo im, Hrvatska nije samo more i prekrasna priroda prošarana rijekama. Ona je zemlja plemenitih ljudi, produhovlje-na ljepotica i najljepša je u susretima s Majkom nebeskom koju osobito časti. Sinj, u dane Velike Gospe, ima posebnu draž. Ipak, moram primijetiti jednu

pojavu, koja mi se ni malo ne sviđa, čak iz godine u godinu prerasta u veći problem. Problem su decibeli usred grada, na najvećem trgu, ne jednu večer, već tjednima…Je li to nečija zločesta namjera ili ne, ne znam i neću suditi ali svugdje u svijetu koncerti se održavaju u dvoranama, u parkovima i na livadama, bilo gdje samo što dalje od stanara, kojima nitko ne smije uskratiti pravo na mir. Kako bilo, iskreno se nadam da će ove godine u novinskim izvještajima o događanjima u Sinju uz proslavu Velike Gospe, prevladati razgovori i svjedočanstva novinara s lju-dima koji su bosonogi prevalili desetke kilometara kako bi se skrušena srca pomolili svojoj Gospi, kako bi joj iznijeli svoje nevolje, pred njom pustili pokoju suzu i da u tim izvještajima neće, kao proteklih godi-na, naglasak biti stavljen na broj pojedenih pečenih janjaca i odojaka po gradskim parkovima. Jer ovo što se danas tu događa nije puška fešta, ovo je skup ljudi-vjernika, koji su sa svom ozbiljnošću došli svojoj Gospi, u potrazi za važnim odgovorima. Čovjek se pita, kako danas ostati nijemi svjedok posred ovog zlokobnog vremena? Sociološki, demografski, kultur-ni, gospodarstveni, pa i religiozni podaci potvrđuju nam svu dramatiku vremena u kojem živimo. Kako

15

Page 16: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

ne povisiti glas nad sudbinom naroda koji nalikuje nezaštićenoj udovici? Naši su barjaci slomljeni, za-stave slave u prašinu bačene, naš narod u stidu hodi. Zar ne vidimo danas sklonosti i namjere koje idu za tim da se razore svi nosivi stupovi hrvatskog društva, hrvatskog ponosa. Graditelji kaosa iz dana u dan melju svoje mlivo za utovit neupućene i malodušne. Klesari duha šire vjeru za duše nevjernih. Kako u ovom društvenom košmaru iznijeti teret i mudrost pomirbe, ako nam je i danas grijeh hvaliti očeve koji nam uščuvaše dom i vjeru i majke s čijim smo mlijekom primili životne sokove od kojih živimo u vjeri s jasnim pogledom tko smo i što smo kao narod. Ne preostaje nam nego časno bdjeti nad baštinom, čuvati istinu, zazivajući Gospu našu koja je sačuvala lozu našu. Jedan se moj kolega, predstavljajući svoju knjigu, okupljenima obratio riječima: „Koliko god mi je čast biti u vašem društvu, ipak je teško biti na gozbi umnih. Najradije bih se tamjanom okadio i šutnji pribjegao. Večeras sam lišen svake nakane do li želje da vas sve iskreno pozdravim i da vam svima od srca zahvalim na dolasku. Ne stojim posred vas da bih primio vijenac slave, samo želim izvršit svoj zavjet da neću biti nijemi svjedok vremena uslijed svega onoga što vidim, čujem i osjećam!“ Isto bih i ja vama, dragi Gospini štovatelji rekao.

Bilo je prelijepo nedavno vidjeti na Poljudu ko-reografiju s Marijinim likom, hrvatskom i papinskom zastavom i natpisom fidelissima advocata Croatiae – najvjernija odvjetnica Hrvatske, dok je oduševlje-no mnoštvo pjevalo pjesmu mučenika i svećenika Petra Perice Rajska Djevo, Kraljice Hrvata! Upitao sam se što je ovo: kolektivno obraćenje! Nisam nikada sumnjao da u njedrima najvećeg broja Hajdukovih navijača kuca vjerničko i hrvatsko srce, ali takav prizor, u ovo doba duhovne agresije i manipulacije, najmanje sam očekivao. Još se jednom pokazalo: kad smo s Marijom i uz Mariju onda smo uvijek pravi, onda smo snažni i onda nas nitko ne može pobijediti, pa ni zavaditi… Dokazali su to i naši sjajni nogome-taši na svjetskoj smotri, što čovjek s krunicom u ruci može učiniti. Nije presudila nogometna vještina, presudilo je srce koje je osjetilo trenutak da ovom klonulom narodu treba vratiti ponos, dostojanstvo, vjeru u sebe. Cijeli se svijet pitao, je li to moguće, da se Hrvatska može uspeti na krov svijeta. Može gospodo, jer mi smo još ostali vjerni onoj duhovnoj snazi koju ste vi davno odbacili. Mi još, kao narod, sjedimo u školi pravih učitelja Isusa i Marije. Nas još nije toliko duboko zahvatio duh trulog liberalizma, kapitaliz-ma i konzumerizma, makar nas opasno nagriza. Mi

smo, kao Marijina duhovna djeca, još u stanju kritički preispitivati bijedu našeg tobožnjeg blagostanja i pse-udo-vrijednosti koje nam nameću konzumerističko društvo i mediji. Mi još znamo živjeti i ginuti za svoje ideale. Isus i Marija nas uče pravima životnim vrijed-nostima. Uče nas da volimo i živimo za svoje obitelji, da volimo svoju Domovinu, da se borimo pa i onda kad nam ponestane fizičke snage. A tko će protiv na-roda? Narod prepoznaje svoje junake, cijeni njihovu volju, htijenje, zalaganje. Pokazao je to naš narod i u onom nezaboravnom i nezapamćenom izlasku na ulice, kako bi svojim junacima rekao hvala. Ponosni smo na vas i zahvalni smo vam jer ste nam, nakon naših branitelja, prvi vratili na trenutak izgubljeni ponos i pogaženo dostojanstvo. Bilo bi sve savršeno da nam režiseri dočeka nisu pokvarili pozitivni dojam da smo konačno vratili izgubljeno zajedništvo i time uskratili radost onima koji su za to najzaslužniji.

Sve je ove godine u našem svetištu u znaku obitelji, jer htjeli smo se izdaljega pripremiti za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se dogoditi sredinom rujna u Splitu i Solinu, pod znakovitim geslom: „Obitelj – izvor radosti i života“. Naše je, pak, geslo: „Gospe Sinjska, čuvaj obitelji naše!“ Otkuda, braćo i setre, u nama taj osjećaj ne-zaštićenosti, ta strepnja pred nečim što ne možemo dokraja predvidjeti? Zašto i danas taj vapaj Gospi da nas spasi, zaštiti, obrani, sačuva…? Odakle dolaze i u kojoj se zemaljskoj stvarnosti hrane ta pitanja, ti stra-hovi, te zebnje…? Mi znamo: bez čvrste obitelji, nema garancije da će se budući naraštaji moći odgajati za kršćanske i opće humane vrijednosti. Kršćanstvo počiva i hrani se u zdravom obiteljskom ozračju. Izvan obitelji ne može se razviti svijest o žrtvi, svijest o solidarnosti i ljubavi a bez tih vrijednosti nema ni ljudskog zajedništva. Bez predane ljubavi, nema sret-nih pojedinaca, ni sretnih obitelji, ni sređenih država, ni uspješnih gospodarstava. Zemlja i društvo u kojoj se tako nasilno događaju svjetonazorske reforme, a da se pritom ne poštuje volja vlastitog naroda, da se ignoriraju stotine tisuća prikupljenih potpisa za promjenama, izbornih sustava, nepravednih zakona, po ljudskoj logici, ne može dobro završiti.

Programeri i arhitekti kaosa i zla u svijetu, slijepi poslušnici i sluge svojih nalogodavaca, pa i u ovoj našoj Hrvatskoj htjeli bi nam nametnuti osjećaj posvemašnje nemoći i nemogućnosti upravljanja vlastitom životnom sudbinom, a kao jedini izlaz nude nam pasivnost, bezprigovorno prihvaćanje svega što nam nameću ili otvorene granice. Idite Hrvati vani, selite u bijeli svijet, široko vam polje!

16

Page 17: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Šteta je da vi tako neprilagođeni nastanjujete taj bogomdani životni prostor. Na vaše će mjesto doći neki drugi ljudi, koji neće imati problem s prihva-ćanjem novih ideologija. Jadna ti je vlast koja se boji stati pred svoj narod, strepeći od zvižduka. Kažu nam, neke su poganske zemlje ozakonile razne na-stranosti, i katolička Hrvatska treba to isto učiniti, ukoliko želi biti prepoznata na karti civiliziranog svijeta. Prisiljavaju nas da promijenimo obrazovni sustav kako bi postao kontrolirani prostor kritič-kog mišljenja i platforma za iskorjenjivanje naše kršćanske kulture, običaja, vjere i tradicije. Kao da će informatizacija u školi riješiti sve naše društve-ne probleme. Kao da u ovom hrvatskom društvu ne postoji sveopći konsenzus o osudi svih oblika nasilja, pa i nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, pa nam nametnuše Konvenciju koja će nas svojom novom ideologijom prosvijetliti da je čovjek, uspr-kos biološkoj očitosti, neutralno biće, ni muško ni žensko. Htjeli bi nas uvjeriti da je novac jedina vrijednost današnjeg čovjeka da su supermarketi najvažniji prostor ljudskog susreta i razonode, da nam jeftine turske serije i druge sapunice trebaju postati jedino mjerilo prema kojem ćemo uređivati svoje živote i odnose s drugima.

Pa ipak i u takvom crnilu naše zbilje Gospa nam ima što reći: ona nam kaže da nema straha pred najcrnjim scenarijem budućnosti za čovjeka i druš-tvo koje zna što hoće i kome želi vjerovati. Nema straha za onoga i one koji će se napajati na izvoru Božje mudrosti. I u Njezino su vrijeme moćnici le-galizirali prakse koje bi i za današnji ukus bile teško probavljive. Današnjoj se kulturi zastrašivanja i opće nesigurnosti možemo kao pojedinci i društvo su-protstaviti samo jakom dozom kršćanskog opti-mizma i hrabrosti kakvu je utjelovila naša božanska majka Marija. Ta hrabrost od nas zahtjeva da uvijek govorimo istinu, ne samo drugima već i sebi, da se međusobno natječemo u solidarnosti i spremnosti na pomoć, da se na svim razinama života zauzi-mamo za pravdu. Tu kršćansku hrabrost dokazu-jemo i spremnošću na rizik da zbog istine i pravde izgubimo vlastite privilegije i položaje, navodni ugled, sve samo ne dušu.

Neka nas, braćo i sestre, još jednom sve bla-goslovi naša Čudotvorna Gospa Sinjska, sve naše sinove i kćeri, našu Domovinu, koju želimo izgrađi-vati u solidarnoj ljubavi sa svim ljudima dobre volje. Neka moćni zagovor i blagoslov naše nebeske Majke prati sve naše obitelji, posebno one mlade, koje su u problemima i ne znaju kako dalje, jednako tako neka

majka Marija usliši molitve svih onih supružnika koji priželjkuju djecu, a na tom putu imaju poteš-koća, baš kao što su bile uslišane molitve njezinih rođaka Zaharije i Elizabete. Zagovoru majke Bože izručujemo i sve one za koje znamo da sigurno nemaju dobre namjere prema nama. Ujedno im zahvaljujemo na svakoj opravdanoj kritici, jer nam njihova kritika pomaže da se više i bolje suobličimo slici i uzoru prave vjernice - Marije. Jednom riječju s njima je i pored njih lakše biti kršćanin u svijetu. Posebnom zagovoru Majke Marije izručujemo one naše nositelje visokih društvenih, državnih i od-govornih dužnosti, u čijoj nadležnosti i moći leži sudbina i budućnost čitave naše zemlje, neka ih oboruža svojom poniznošću, skromnošću i istin-skim nastojanjem oko općeg dobra svih ljudi koje predstavljaju. A sve one, koji plove na debelom moru gorčine, potištenosti, depresije, frustracije, straha i beznađa, neka presveto srce Blažene Djevice Marije pohodi, utješi, ohrabri, savjetuje i vodi pre-ma životu u kojem će moći preuzeti odgovornost, prihvati i neuspjehe i razočaranja.

Ovo večerašnje promišljanje završio bih moli-tvom bl. Alojzija Stepinca, za kojeg se nadam i mo-lim da ga uskoro možemo častiti kao svetca i naslje-dovati u njegovom primjeru uzornog kršćanskog života, istinskog domoljuba, nepotkupljivog borca za slobodu ugroženih i potlačenih.

„Zdravo, presveta Djevice i Majko Božja Marijo, moćna zaštitnice naše domovine Hrvatske! Molimo te usrdno da nam svima uz prijestolje Božanskoga Sina isprosiš milost i milosrđe, spasenje i blagoslov, pomoć i zaštitu u svim pogibeljima i nevoljama. Ti si kraljica i majka milosrđa i duhovna majka naših obitelji. Zato ti iskazujemo svoje pouzdanje kako Ti je naš narod vazda kroz vjekove iskazivao. Tebi Majko preporučujemo svoje duhovne i svjetovne poglavare, da ne ulaze u moralne kompromise ni sa sobom ni prema drugima, preporučujemo ti cijelu našu Domovinu i ci-jeli naš narod u ovim teškim vremenima kušnja.”

Čudotvorna Gospe Sinjska, kraljice obitelji, moli za nas! Moli za nas osobito u ovoj Godini obite-lji koju slavimo na nacionalnoj razini i učini da ovo naše Svetište postane mjesto obraćenja, da u našim srcima i u našim obiteljima posraste ljubav i nada, da svi budemo ljudi puni iskustva primljenog Bož-jeg milosrđa, sposobni te darove prenositi na sve ljude i čitavi svijet. Svima sretan i blagoslovljen blagdan Uznesenja i nebeske proslave majke Marije u nebo kamo se i mi jednom nadamo stići i uživati u obećanim blagodatima života vječnoga. Amen.

17

Page 18: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

GoSpa SinjSka u nazaretu14. Xi. 2018.

Ljudi od pera i oni koji povijest istražuju i pišu često su u nevolji kako doznati tko je i što, kada i gdje nešto učinio. Stoga, evo, nekoliko osnovnih podataka o blagoslovu reljefa Gospe Sinjske u Nazaretu.

Pripreme za taj događaj bile su duge i ostvarenje dosta zahtjevno. Prva želja rođena je još u vrijeme našega boravka u tome Gospinu svetištu 1984. god. Redoviti godišnji dolasci u Nazaret s hodočasnicima i čeznutljivi pogledi na uvijek nove mozaike u Svetištu nisu dopu-štali da taj naš san nestane a želja umine. Kad je 2012. god. svečano blagoslovljen mozaik Gospe Kondžilske, a 2014. postavljen Gospe Trsatske, počeli smo tražiti način da i naš san postane stvarnost. Gledali smo gdje bi, u nizu drugih, mogla biti i Gospa Sinjska. I molili je da nam Ona u tome pomogne. U razgovoru s fra Sinišom, franjevcem u Nazaretu, koji je postavio Gospu Trsatsku, dobili smo uvjerenje da je to moguće ostvariti. Odmah smo se iz sna želje probudili i potiho krenuli u akciju.

Prva misao je bila da Gospa bude u mozaiku, kao što su i sve druge njezine prilike u Svetištu. To bi bilo dosta lako izvedivo jer u nedalekom Ammanu ima uvjež-bana radionica mozaikâ. U razgovoru s nekom braćom učinilo nam se da mozaik ne bi bio najbolje rješenje za našu Gospu. Uto je fra Siniša premješten u Jeruzalem, a u Nazaret je došao drugi upravitelj Svetišta. Kad smo s njim razgovarali (2017.) o toj našoj želji, načelno je ostavio tu mogućnost. Kako smo se već ranije divili ljepoti i skladu u reljef preobražene „najljepše Gospine slike na svijetu“, koji se nalaze u Rami i Sinju, brzo smo se uvjerili da bi se Gospa Sinjska mogla kao reljef vratiti u svoj zavičaj.

O tome smo razgovarali s akad. kiparom Kuzmom Kovačićem, autorom reljefa. On je rado prihvatio da treći odljev reljefa Gospe Sinjske nađe mjesto u njezinu zavičaju, u njezinu rodnom mjestu Nazaretu. Na osnovi našega prijateljstva i njegova dubokog poštovanja i lju-bavi prema Gospi, Kuzma je velikodušno darovao svoj rad. Za manje preinake smo se lako dogovorili. Tako na ovom reljefu iznad krune stoji napisano: In perpetuum coronata triumphat, tj. Zauvijek okrunjena slavi slavlje. Pri dnu reljefa je napisano: 1716. – Gospa Sinjska – 2016. Ispod toga: Rama – Sinj.

Ne želeći tako važnu stvar raditi u osobno ime, a kako su vrata Svetišta u Nazaretu bila dobrano odškrinuta, razgova-ral smo s fra Petrom Klapežom, gvardijanom i upraviteljem

Svetišta u Sinju. On je rado prihvatio tu misao i svesrdno podržao. Tada nastavismo rad u ime Gospina svetišta u Sinju, a organizaciju hodočašća povjerili smo renomiranoj hodočasničkoj agenciji Ichtistravel iz Splita.

Službeno pismo potpore našega redovničkoga po-glavara (7. XI. 2017.) predali smo gvardijanu Gospina svetišta u Nazaretu s molbom da se i za našu Gospu nađe mjesto u Svetištu. Gvardijan se vjerojatno pitao je li prikladno da Hrvati imaju četiri Gospine prilike u Svetištu dok neki nemaju ni jednu. Razumjeli smo njegovu zabrinutost, ali i požurili dovršiti našu zami-sao. Kuzma dovršava gipsani reljef i šalje ga na odljev u Zagreb. Dovršen je 1. III. 2018. god., što je diskretno upisano s desne strane. Reljef je automobilom dovezen u Prugovo i uskoro su dotjerani i uljepšani svi detalji.

Reljef smo zapakirali i onda 10. travnja 2018. god. naša Gospa, hrvatskim zrakoplovom, punim hodoča-snika, pođe svom domu. Teški reljef nije bilo baš lako ukrcati. Birokracija u Splitu poče stvarati poteškoće. No naša upornost i snalažljivost suradnika, uz Gospinu pomoć, pobijediše te reljef bi ukrcan. S olakšanjem i ra-došću poletjesmo. Ubrzo sletjesmo u Svetu Zemlju, u Tel Aviv. Mislili smo da će naša Gospa bez poteškoća ući u svoju zemlju. Teško se prevarismo. Židovske vlasti svojoj Židovki ne dopustiše ući u njezinu zemlju puna dva mjeseca. Dopisi se šalju tamo-amo uz objašnjenje da je to dar njihovoj zemlji i povratak još jedne Židovke u svoju domovinu. Međutim, birokracija je popustila tek kad je dobila traženi, vrlo visoki, iznos u dolarima. Čudno, ali istinito. Morali smo im platili za ono što smo im darovali. Neviđeno! No, sve za našu Majku!

Tako početkom lipnja reljef bi dovezen u Naza-ret i predan franjevcima. Upravitelj Svetišta se iznenadio kad ga je dobio. Baš kao otac kad prvi put u ruke prima svoje novorođeno dijete. Tada stupi u akciju fra Josip Cvitković, dijete Gospina svetišta u Sinju. On je koju godinu ranije bio na službi u istom svetištu. Sada je u franjevačkom samostanu u Jeruzalemu. Poznavao se s gvardijanom fra Brunom, upraviteljem Svetišta u Naza-retu. U to vrijeme (19. lipnja) s gvardijanom samostana u Sinju pohodismo gvardijana u Rami koji rado prihvati prijedlog i ponudi svoju pomoć.

U međuvremenu Gospino svetištu u Sinju već orga-nizira hodočašće u Svetu Zemlju. Iz poštovanje i ljubavi

18

Page 19: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

prema Isusovoj i našoj Majci Mariji, čašćenu kao Ču-dotvorna Gospa Sinjska, brzo se napunio zrakoplov. Stotinu i sedamdeset hodočasnika, a među njima 10 svećenika i 4 redovnice.

Tako 13. studenoga hrvatskim zrakoplovom poletje-smo iz Splita. U sumrak sletjesmo na tlo Svete Zemlje, u Tel Aviv. Odmah se uputismo uz Sredozemno more i pod-nožjem gorja Karmel na sjever do Haife. Tu prenoćismo.

U srijedu ujutro uputismo se trima autobusima Isusovom domovinom. Prije podne smo obišli neka sveta mjesta u Galileji. Razmišljali smo da je ovo dan mučeništva sv. Nikole Tavelića, kojemu su u Jeruzalemu posvećene dvije kapele: u Nuncijaturi na Maslinskoj Gori i u Samostanu sv. Spasitelja. Nikola je ubijen, ra-skomadan i spaljen u Jeruzalemu 14. XI. 1391. godine. Važan je to dan za nas Hrvate i katolike. Ponosimo se njegovom hrabrošću i ljubavlju za Boga i bližnjega. On je prvi proglašeni svetac franjevac u Svetoj Zemlji. Svetim ga je 21. VI. 1970. proglasio papa Pavao VI.

Hrvatski narod je kroz tešku prošlost bio „predziđe kršćanstva“, upravo od onih koji su fra Nikolu Taveli-ća i njegovu braću prisilili da svojom krvlju posvjedoče ljubav za Boga i istinu. I to samo stoga što su željeli Božju ljubav navijestiti svima oko sebe. Umrli su s pohvalama Boga na usnama i molitvom za narod kojemu su htjeli navijestiti Radosnu vijest.

Upravo na dan mučeništva, sve je bilo spremno za blagoslov reljefa Gospe Sinjske u njezinu zavičaju. Zato se poslije podne svi nađosmo u Nazaretu. Slavili smo sv. Misu u veličanstvenoj Bazilici Naviještenja, uz špilju gdje je rođena Isusova Majka. Sv. Misu je predvodio fra Joško Kodžoman, provincijal Provincije presv. Otkupitelja, a s njim su slavili: fra Petar Klapež, gvardijan samostan u Sinju, koji je i propovijedao, fra Andrija Jozić, gvardijan samostana u Rami, fra Nikica Vuica, u ime provincijala Provincije Bosne Srebrne, i deset dugih svećenika.

Po završetku sv. Mise pođosmo u procesiji Gospinu reljefu. Križ je nosio Mladen Vučić, dijete Gospe Sinjske. Za vatru, kadionik, tamjan i obred starali su se fra Tino Labrović i fra Lukica Vojković. Reljef je postavljen na zid ispred samih vrata Crkve sv. Josipa, podignute na mjestu kuće gdje je živjela Sveta obitelj. Franjevci Svetišta su reljef prekrili bijelim platnom, a ispod su prostrli svečani tepih i na njega stavili veliku vazu s cvijećem.

Reljef su otkrili: fra Joško Kodžoman, fra Miroslav Modrić i Kuzma Kovačić. Gospinu priliku u reljefu bla-goslovio je o. Provincijal uz asistenciju dvojice gvardijana – Sinja i Rame. Potom su hodočasnici pojedinačno rukom dotaknuli i poljubili Gospinu priliku. Pri tom smo svakom dali u ruku jeruzalemsku krunicu za uspomenu na taj ve-liki dan. Sve je završilo oduševljenjem i pjesmom fra Ante Jadrijevića, tj. himnom O Gospe Sinjska Djevo sveta. Ga-nuće i suze se nisu ni htjele ni mogle sakriti. Među razdra-ganim i ganutim hodočasnicima nalazilo se i petnaestak hodočasnika iz Rame, prebivališta Gospe Sinjske.

Time se ostvarila tiha želja štovatelja Gospe Sinjske, osobito franjevaca, da njihova draga Majka nađe mjesto

u svom zavičaju, u Nazaretu. Velik je to događaj za Fra-njevačku provinciju Presvetoga Otkupitelja i za hrvatski narod. Posebno pak za Cetinsku i Ramsku krajinu, koje su više od tri stoljeća životno povezane sa slikom Majke od Milosti, odnosno Gospe Ramske i Sinjske.

Poslije toga svečanog čina, hodočašće Svetom Ze-mljom se nastavilo. Jedan autobus je vodio fra Miroslav Modrić, drugi fra Marijan Vugdelija, teći fra Ante Vučko-vić. Hodočašće Isusovim stopama uvijek je nezaboravno za onoga tko imalo otvori srce Ocu nebeskom. Ipak je ovo hodočašće bilo posebno lijepo i dojmljivo. Gospa, koja se vratila u svoj zavičaj, stalno je bila s nama, svojom djecom, u našim srcima. Tako dođosmo do kraja. Hodo-časnici se, osvježeni i nahranjeni susretom s vječnošću, vratiše svojim obiteljima. Neki ostadosmo u Jeruzalemu na Međunarodnom kongresu povjerenika Svete Zemlje.

Kad nas je gvardijan Gospina svetište u Nazaretu, susreo u Jeruzalemu i upitao: „Fra Miro, jesi li zadovoljan mjestom koje smo dodijelili Gospi?“ – „I više nego za-dovoljan poštovani o. gvardijane!“ – odgovorih. „Toliko da sada mogu čak i umrijeti!“ „A hodočasnici?“ – upita on dalje. „Oni su jednako oduševljeni! Do suza ushiće-ni i ganuti!“ – uzvratih mu.

Tada u njemu ponovno vidjesmo svoga brata. Vje-rujemo da je o. gvardijan, kad je vidio ljepotu i umjet-ničku vrijednost reljefa i kad je pogledao milo lice naše Gospe, nije mogao odoljeti ljepoti i milini njezina maj-činskoga pogleda. Prihvatio ju je kao svoju Majku i pro-našao joj lijepo mjesto. Zapravo, Gospa je sama sebi našla mjesto. A svi mi smo bili samo put do toga. Bogu hvala! Ipak, od srca zahvalismo o. gvardijanu za bratsko razumijevanje i veliku uslugu koju nam je u činio.

Zahvalnost zavrjeđuju i svi drugi koji su prido-nijeli da je naša Gospa našla mjesto u svom zavičaju, u Nazaretu. Posebno pak o. Provincijal koji je pošao s nama da bi blagoslovio reljef. Jednako tako gvardijani njezinih svetišta u Sinju i Rami. I ostala braća koja su prepoznala važnost toga trenutka i svojom nazočnošću uzveličali slavu Gospodnju u Isusovoj Majci, Čudotvor-noj Gospi Sinjskoj. Duboko poštovanje i zahvalnost izražavamo i svim hodočasnicima koji su se odazvali pozivu srca, vjere i ljubavi prema Majci.

Posebnu pak zahvalnost izražavamo vitezu Sv. Groba Jeruzalemskoga gosp. Kuzmi Kovačiću, koji je u Gospin reljef ugradio ne samo svoje kiparsku vješti-nu i umijeće, nego i svoju duboku vjeru i veliku ljubav za Božje. Radi istine, valja reći i ono što nam jedan nazočni brat reče: „Pa ti si, brate, učinio sve da do ovoga trenut-ka dođe!“ „Bio sam samo sredstvo ljubavi i zahvalnosti nebeskoj Majci, našoj Gospi, koja me prati od rođenja do, evo, zalaska radosti življenja pod njezinim okriljem.“ – odgovorih.

fra Miroslav Modrić

19

Page 20: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

mučenici S cetineNova skladba u spomen franjevaca – mučeni-

ka Sinjskog kraja praizvedena u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske, u Sinju 30. Studenog 2018. Na spo-mendan ubijenih fratara

Na poticaj zborovođe svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, fra Jure Župiža, (diplomiranog crkvenog glazbenika koji već punih četrdeset go-dina – marljivi „spiritus movens“ liturgijske crkve-ne glazbe našega Samostana) legendarni splitski kapelnik i zborovođa don Šime Marović na tekst

don Ante Mateljana skladao je novu skladbu koju primjerno analiziram.

Tekst napjeva martirski je hommage franjevci-ma mučki ubijenima u drugom svjetskom ratu na teritoriju Cetinske krajine i Sinja, i svojevrsni poziv puku Sinja da mučki ubijenu subraću franjevce nikad ne zaborave. Štoviše, to je molitva upućena njima koji su danas, „s Raspetim združeni“ da i u ovom aktualnom trenutku hrvatske zbilje mole za svoj sinjski puk.

20

Page 21: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

U glazbenom je smislu skladba ostvarena u obliku velike glazbene rečenice od osam taktova u kontrasgtu dvaju tonaliteta. Majstorski je glazbeno ispletena iz početnog e-mola s glavnim tekstom, do pripjeva (refrena) koji e-durom vodi pjevača i sluša-telja u svijet svjetla i nade, u svijet pozitivne molitve u kojoj žrtva, baš poput Kristove, nikad nije i ne može bit uzaludna.

Vječna Božja istina ne može biti zatrta, „nji-hova žrtva“, kako ističe don Ante Mateljan, sad je naša baština i barjak njihove, franjevačke pobjede.

Pjesma je osim prigodne liturgijske funkcije pjevanja pod sv. Misom mučenicima u spomen, istodobno i domoljubni napjev.

U njemu autori u simbiozi riječi i glazbe uvoci-raju ne samo kontraste muke i uskrsnuća, zatiranja istine i njezino otkrivenje, već i nužno trajno sjeća-nje na žrtvu i njezin spomen. Taj će spomen sunjski fratri mučenici zauvijek imati u pamćenju i moli-tvama svoje subraće i sinjskoga puka.

Konačno, ovo djelo devocijskog karaktera pru-ža nadu da ćemo hvalom,, zahvalom i molitvom uz novi napjev eminentnog splitskog pjesnika don Ante Mateljana i maestralnog skladatelja don Šime Marovića spomen dan sinjskih fratara mučenika od danas komemorirati ne samo riječju, već i prigod-nom glazbom, obogaćeni novim biserom suvremene hrvatske liturgijske glazbe.

Hana Breko Kustura

21

Page 22: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

SreBrni juBilej monS. marina Barišića, nadBiSkupa

Split, 20. X. 2018.

Čestitka pape Franje

Časnome bratu Marinu Barišiću splitsko-makarskom nadbiskupu metropolitu

S velikom radošću klera i naroda Splitsko-ma-karske nadbiskupije, u gradu svetoga Dujma, Tome Arhiđakona i Marka Marulića, slaviš, Časni Brate, srebrni jubilej od kada si uzdignut na biskupsku služ-bu. Ovim ti pismom želim uputiti iskrenu čestitku da ne ostane prešućeno ono što budi poštovanje i ljubav. Slijedeći primjer Božanskoga Učitelja, ostavio si lađu na obali i napustivši sve, uputio si se za Njim (usp. Lk 3, 11). Rođen u dolini Neretve i tamo najprije dobro poučen, oplemenio si zatim skladno u dubrovačkom sjemeništu svoje duhovne, moralne i intelektualne vještine. Potom si svoju izobrazbu sjajno nastavio u sjemeništima u Splitu i Rimu, kako bi stekao dublje spoznaje božanskih tajni. I tako dobro pripravljen, primio si red prezbiterata u svojoj rodnoj župi Vi-donje dana 14. srpnja 1974. Nakon toga, uspješno si završio studije teologije, a zatim i Svetoga pisma. Vrativši se u Hrvatsku, tvoje su se vrline očitovale u mnogim obnašanim službama. Od službi koje si obnašao, htio bih naglasiti one koje si godinama marno obavljao: nastavnik na Katoličkom bogos-lovnom fakultetu u Splitu i župnik župe Pohođenja BDM u Splitu. Imajući sve ovo u vidu, sveti Ivan Pa-vao II. imenovao te je naslovnim biskupom Feradija većega i pomoćnim biskupom splitsko-makarskim. Za biskupa si zaređen dana 17. listopada 1993., po rukama nadbiskupa Ante Jurića. Nisu bila povoljna vremena kada si započeo obavljati biskupsku službu te si pružao nadu, ljubav i ljudsku pomoć mnogim potrebitima. No, veliku si radost iskusio pripravlja-jući prvi Susret hrvatske katoličke mladeži u Splitu 1996. godine. Dvije godine poslije doživio si onaj

dan kojega nećeš nikada zaboraviti, naime, kad je Ivan Pavao II. posjetio Split i Solin. Isti te je Moj sveti Predšasnik godine Velikog Jubileja 2000. imenovao splitsko-makarskim nadbiskupom metropolitom. Marljivim si radom bezuvjetno odgovorio potrebama ovoga stada, osobito u promicanju zvanja, učvršćiva-nju obitelji te odgoju mladih. Poznato mi je također da si se revno predao i ostalim djelima apostolata, po-najviše onih što se tiču općih društvenih prilika. Bez sumnje ti je u srcu ostao jubilej 1700. godišnjice od mučeničke smrti svetoga Dujma, zaštitnika splitske Crkve, jednoć solinske, svečano proslavljenoga 2004. godine. K tome, veliki je pastoralni zamah tvojemu kleru i narodu dao Treći susret hrvatskih katoličkih obitelji, nedavno proslavljen u Splitu i Solinu. Ne želim prešutjeti ni trud koji ulažeš u izvršavanju zadaća u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, najprije kao potpredsjednik, a sada kao predsjednik Vijeća za sjemeništa i duhovna zvanja te Komisije za dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom. Stoga, neka vazda za tebe pred Gospodinom zagovaraju Djevica Bogo-rodica Marija, Najvjernija Odvjetnica Hrvata, Sveti Dujam i Jeronim, zaštitnici splitske Crkve i pokrajine Dalmacije. Tebi napokon, Časni Brate, svećenici-ma i vjernicima čitave Splitsko-makarske nadbisku-pije od srca udjeljujem moj Apostolski Blagoslov kao zalog višnjih nebeskih darova, tražeći ujedno vaše molitve za dobro vršenje Moje Petrovske službe.

Iz Vatikana, dana 6. listopada 2018.

* * * * *

Čestitkama jubileja našem nadbiskupu Marinu pridružuje se franjevačka obitelj u Sinju i štovatelji Čudotvorne Gospe Sinjske!

22

Page 23: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

čudotvorna GoSpa SinjSka i „alka“ ( Xii.)

juBilej Gimnazije i Sjemeništa

(1838.-2018.)

Poslije napoleonovskih ratova, francuske oku-pacije cijele hrvatske jadranske obale, dokidanja Dubrovačke Republike, kratkotrajnog života umjet-ne tvorevine tzv. „Ilirske provincije“ (sjedište u Ljubljani), sva ta područja ponovno su vraćena Austrijskoj carevini.

Nažalost, taj dio hrvatskoga naroda i hrvatskih zemalja, mjesto slobode, od jedne okupacije (fran-cuske) upade u drugu (austrijsku). Prekrajalo se granice i dijelilo hrvatski narod i hrvatsku zemlju po nekim mjerilima, koja zadovoljavaju interese ne hrvatskoga naroda, nego vlastodržaca i okupa-tora. Hrvatski sabor više je puta tražio od cara da se ujedine sve hrvatske zemlje, ali Beč nikada nije htio to ostvariti. Nad Istrom Hrvatski sabor nije imao vlasti, pa je njezin Sabor zasjedao u Poreču. Kraljevina Dalmacija je imala svoj Sabor u Zadru, ali su vladali autonomaši nad hrvatskom većinom. Kad je Austrija okupirala Bosnu i Hercegovinu, za upravitelja je imenovala B. Kallaya, Mađara, dok je u Zagrebu bio banom K. Hedervavry, također Mađar. Takvom protuhrvatskom politikom Beč je sam sebi spremao propast.

U tako mutnoj i sumornoj političkoj situaciji posebno je bilo teško stanje dalmatinskom škol-stva. U Dalmaciji, naime, postojale su samo četiri gimnazije u: Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, ali su sve četiri imale talijanski nastavni jezik. Dakle, hrvatska djeca nisu mogla ići u te gimnazije, jer nisu mogla učiti i odgovarati na talijanskom jeziku.

Poslije dugih i teških pregovora s državnim vlastima, fratri su odlučili osnovati Gimnaziju, ali na hrvatskom nastavnom jeziku. No, trebalo je svladati mnoge poteškoće, a jedna od njih je bila prostorije za učenike i profesore. Stoga su neki razredi morali biti smješteni u Sinj, drugi u Zao-strog, a treći u Knin i Gimnazija je započela svoje životno putovanje školske godine 1838/39. Dakle, ove se godine navršava ravnih 180 godina da je taj

odgojno-obrazovni zavod Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja osnovala u Sinju.

Osnivanjem Gimnazije Provincija je puno do-bila, ali su se stali javljati brojni problemi koje je trebalo rješavati. Jedan od njih je bio profesorski kadar. Stoga je poslano nekoliko mladih fratara u Beč da na Sveučilištu studiraju gimnazijske pred-mete. Kad su s diplomama mladi profesori došli u Sinj, Gimnazija je novim poletom kročila u svomu odgojno-obrazovnom djelovanju.

Zatim je uslijedila je velika borba da Gimnazija dobije pravo javnosti. Poslije višegodišnje borbe ko-načno su nadležne državne vlasti dale prvo javnosti 12. prosinca 1854. godine. Izrađen je u bojama grb na kojemu piše: „Javno više hervatsko gimnazije u Sinju pod upravom oo. franjevaca Prisv. Odkupitelja.“

23

Page 24: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Tako je Sinj dobio Gimnaziju s pravom javnosti s hrvatskim nastavnim jezikom. To je, dakle, prva takva gimnazija u austrijskoj pokrajini Dalmaciji.

Međutim, veliki je problem bio prostor za učenike i profesore. U početku su razni dijelovi samostana „udomili“ jedne i druge. A onda je do zvonika sagrađena zgrada Sjemeništa (1870.). Ko-načno je i Gimnazija dobila svoju zgradu (1880.) na glavnom sinjskom trgu, tj. „Pijaci“, danas Trgu kralja Tomislava. Na početku XX. stoljeća sagrađena je nova zgrada Sjemeništa i Gimnazije (1908.) i svi su mislili da je konačno sve stavljeno „na svoje mjesto“.

A još prije, stara zgrada Samostana dobila je drugi kat a onda i treći. Sagrađeno je i novo krilo samostana (3 kata) kao i u XIX. stoljeću započeti zvonik završen (1926.). Još jednom se učinilo da je sada s gradnjama „sve uredu“.

No, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, u Drugom svjetskom ratu, anglo-američki zrakoplovi

bombardirali su Sinj (je li taj mali gradić baš tako strateški važan da ga je trebalo tako bombardira-ti?). U tom „oslobodilačkom pothvatu“ uništili su trećinu Crkve (pročelje, krov, dva oltara, kor s or-guljama, reljefe križnoga puta…) i staro Sjemenište.

Kad je završio II. svjetski rat, mnogi su europ-ski narodi odahnuli i počeli sve obnavljati što je rat uništio. U Hrvatskoj i u Sinju nije bilo tako. Komu-nističke su vlasti ubile 20 fratara u Cetinskoj krajini (više poslije rata nego ratu). Zgrade stare Gimnazije na Pijaci i novoga Sjemeništa „nacionalizirale“ (nit-ko nije znao što to znači), tj. protupravno oduzele, ili po narodnu rečeno ukrale. Novo krilo samostana također oduzele (treći kat staroga i novog samostana zauzela je partizanska vojska, na dva kata novoga samostana vlasti su uselile neke stanare, a fratarska blagovaonica bila je neko vrijeme gradska čitaonica, a kasnije restoran).

Fratri su ostali u dva kata staroga samostan. Treba upozoriti da su gotovo sve župske kuće bile spaljene, pa su župnici morali stanovati u samostanu.

Kad je Provincija u rujnu 1946. godine po-novno otvorila Sjemenište i Gimnaziju, u Sinju je bilo mjesta samo za jedan razred. Ostali su morali seliti (kao ono u XIX. stoljeću) – u Makarsku, Vi-sovac i Zagreb.

Konačno su svi uljezi izišli iz Samostana, Gi-mnazija se opet vratila u Sinj i uskoro je sagrađena nova gimnazijska zgrada u samostanskom dvorištu (1966.). Da se vrate dvije zgrade (Gimnazije i Sjeme-ništa) trebalo je čekati raspad bivše države, „tamnice naroda“. Tek su u novoj slobodnoj Hrvatskoj, poslije dugih pregovora, vraćene obje zgrade (još ne pot-puno!). O svemu tomu trebalo bi nešto više reći, ali neka je to za sada dosta.

Samostan i Župa u Sinju žive svoj život već preko tri stoljeća. U Samostanu su bile i druge škole: pučka, novicijat, filozofija i teologija.

No, gimnazijski su profesori puno doprini-jeli i Samostanu i Župi i Svetištu. Treba posebno istaknuti časopis „Gospa Sinjska“, mnoge knjige, rasprave i znanstvene skupove. Prvi urednici glasila „Gospa Sinjska“ bili su dr. fra Stanko Petrov, profe-sor Gimnazije (1922.-1930.) i dr. fra Krsto Kržanić (1933.-1937.). Posljednji broj 4-7 (travanj-srpanj) 1944. godine tiskan je u ZagreBu.

Poslije II. svjetskoga rata komunisti su zabranili katolički tisak i oduzeli Provinciji Tiskaru „Kačić“ koja je radila u Samostanu sv. Lovre u Šibeniku. Kad su komunističke vlasti malo popustile u svojoj stro-gosti, Provincija je 1962. godine odlučila pokrenuti

Provincijal i ravnatelji 1904. godine

24

Page 25: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

list u čast Bl. Dj. Marije, koji je nazvan „Marija“. Prvi broj za 1963. godinu izišao je pred Božić 1962. Urednik je fra Vjenceslav Glibotić, profesor Gimna-zije, koji ga je uređivao dugo godina. Naslijedio ga je fra Petar Lubina. List i danas izlazi.

Kako je već upozoreno, glasnik „Gospa Sinjska“ prestao je izlaziti 1944. godine. Poslije tri desetljeća Uprava Svetišta u Sinju odredila je ponovno pokre-nuti glasilo s istim naslovom „Gospa Sinjska“. Tako se je u svibnju 1974. godine pojavio prvi broj novoga lista, koji izlazi i danas. Urednik je bio dugo godina fra Mario Stipić, profesor Gimnazije (1974.- 2000.), upravitelj i ekonom Svetišta. Objavio je više knjiga, kalendara, Gospinih slika velikih i malih, organizi-rao hodočašća, prikazivanje filmova… Bio je duša Gospina Svetišta.

U svima godištima glasila „Gospa Sinjska“ mnogi su profesori naše Franjevačke klasične gi-mnazije u Sinju surađivali brojnim člancima razno-vrsne tematike.

Fra Ante Josip Soldo uredio je i objavio je u ono „olovna“ doba zbornik „Sinjska spomenica 1715.-1965.“, Sinj, 1965., s. 371 i mnoge knjige i rasprave, organizirao znanstvene skupove, koncerte i svakako je pisac koji je na znanstvenoj razini najviše doprinio širenju štovanja Čudotvorne Gospe Sinjske.

***

O znanstvenim raspravama, knjigama, sudjelo-vanju na domaćim i stranim simpozijima i sudjelo-vanju profesora Gimnazije u kulturnim i znanstve-nim pothvatima moglo bi se mnogo toga reći, ali o tome u drugoj prigodi.

literatura:(Fra Konstantin Ante Matas), Prvo izviešće o c. k. Dr-

žavnom nižem gimnaziju u Sinju koncem Školske godine 1872-73. U Splietu, tiskom Ant. Zannoni, 1873. S. 78.

O. PETAR KRSTITELJ BAČIĆ, Spomen-knjiga Franje-vačkoga gimnazija u Sinju. K proslavi 50-godišnjega njegova obstanka (12. prosinca 1854.-12. prosinca 1905.), Sarajevo, 1905. s. 136.

FRA STANKO PETROV, Franjevačka klasična gimnazija u Sinju, Sinjska spomenica 1715.-1965. Sinj, 1965, s. 177-188.

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju, 1838.-1988. , 1854.-2004. (ur. J. Grbavac) Radovi Znanstvenog skupa…, Split-Sinj, 2004, s. 879.

Fra Gabrijel Jurišić

BezGrješno začeće Bl. dj. marije

Slavlje u predvečerje Svetkovine (7. Xii. 2018.)

Franjevačka klasična gimnazija i Franjevačko sjemenište u Sinju proslavili su Svetkovinu Bezgrješ-ne Djevice, svoje zaštitnice. To je Dan i Gimnazi-je i Sjemeništa. Ujedno je obilježena 180. obljetnica osnutka i neprekinutog djelovanja Franjevačke gi-mnazije (1838.- 2018.).

Euharistijsko slavlje u crkvi Gospe Sinj-ske predvodio je fra Joško Kodžoman, provinci-jal. U koncelebraciji su sudjelovali: ravnatelj Gimna-zije fra Blaž Toplak, ravnatelj Sjemeništa fra Ivan Udovičić, gvardijan fra Petar Klapež, župnik fra Pe-rica Maslać i preko 20 drugih svećenika. Na proslavi su sudjelovali novaci s Visovca, bogoslovi iz Splita, nastavnici i djelatnici gimnazije, učenici, roditelji te brojni gosti, među kojima i gđa. Kristina Križanac, gradonačelnica Grada Sinja.

Za vrijeme misnog slavlja pjevali su učenici gimnazije, solisti i mješoviti zbor pod ravnanjem Andre Čale, nastavnika glazbene kulture.

U homiliji o. Provincijal je naglasio: „Ovo je svetkovina u kojoj se posebno želi naglasiti Božja milost po kojoj je Bogorodica izuzeta od svakoga grijeha, ali koja je isto tako, u pravoj slobodi, du-bokoj vjeri i potpunom predanju Bogu, prihvatila svu odgovornost Božjeg poziva da rodi Spasitelja svijeta.“ Predvoditelj slavlja je naglasio i povijesnu ulogu Gimnazije: „Franjevačka klasična gimnazija predstavlja svjetionik prosvijete, odgoja i znanja koji i danas svijetli. Ona je od početka čuvarica hr-vatskog jezika i nacionalne svijesti. Kroz 180 godina djelovanja iz Franjevačke gimnazije ponikle su gene-racije uglednih ljudi, osoba crkvenoga i društvenog života. Osporavanja i progoni tijekom povijesti

25

Page 26: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Gimnaziju nisu obeshrabrili, već je upravo u tim ključnim trenutcima iznjedrila ljude koji su svojim svjedočenjem i jasnoćom stava učvrstili Gimnaziju u njezinu poslanju za Crkvu i hrvatski narod.“

Poslije sv. Mise izveden je glazbeno-scenski pri-kaz povijesti Gimnazije: „Rađanje, odrastanje i pro-cvat Gimnazije.” Autori teksta su: Velimir Borković, Marko Duvnjak i fra Blaž Toplak.

U izvedbi su sudjelovali profesori i učenici gimnazije:

Kroničar - prof. Marko DuvnjakProvincijal - prof. fra Blaž ToplakGvardijan - prof. Hrvoje Markulin Olga Grabovac - dr. Tanja Kodžoman Ravnatelj - prof. fra Gabrijel Jurišić fra Ante Konstantin Matas - prof. fra Antonio

Mravak Profesorica - prof. Brankica Jerkan Dr. fra Josip Olujić - Ante Čavlina fra Šimun Milinović, nadbiskup - Branimir

Mađor Dr. fra Stanko Petrov - Dragan Kolovrat Dr. fra Jeronim Šetka - Ilija Knežević Dr. fra Ivan Marković - Toni Šimac Dr. fra Ante Jadrijević - Timotej Perković

Paloš U glazbenom dijelu predstave nastupili su gi-

mnazijski Mješoviti te Gradski zbor iz Sinja.Na kraju Priredbe, koju je gledateljstvo obdari-

lo srdačnim i burnim pljeskom, svima koji su prido-nijeli ostvarenju toga vjerskog i kulturnog događaja zahvalio je fra Blaž Toplak, ravnatelj.

Poslije sv. Mise i Priredbe, u samostanskoj bla-govaonici priređen je domjenak za sve sudionike uz pjesmu i uz „razgovor ugodni“.

vapaj za puStinjom

Odvedi me u pustinju daleko od stvari i ljudi tamo gdje se s Tobom, u zavjetrini od mnoštva i buke, živi od Riječi i blizine neba.

Povedi me u tišinu i mir tamo gdje vjetar pozornom uhu svira i pjeva i tamo gdje svitanja i zalasci bojama i svjetlom ne prestaju šaptati priču o rađanju i smrti.

Povuci me za sobom u samoću pa da u miru kušam kruh, vino i Riječ.

Odvedi me u pustinju i iscijeli od brbljanja u kojem više ne razlikujem svoje od tuđih riječi.

Odvedi me u tišinu i mir i ozdravi mi pogled zasićen i tup od vlastite veličine, pohvala i slika.

Odvedi me u samoću da opet oživi okus, opip i sluh, tamo gdje Tvoja Riječ miriše na vino i kruh pa da živnem kad se mladica iz panja vine prema nebu.

Fra Ante Vučković

26

Page 27: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

ljetopiS Svetišta i župe

(Kolovoz-prosinac, 2018.)

kolovoz

18. zlatni jubilej maturanata

Fra Marko Babić i fra Mirko Marić okupili su kolege koji su položili ispit zrelosti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju prije 50 godina (1968.-2018.). Na slavlju „zlatnoga jubileja mature“ okupio se je 21 nekadašnji maturant, od kojih su većina franjevci, drugi se bave raznim građanskim i druš-tvenim poslovima, a među njima je i prof. dr. Stipe Botica, umirovljeni profesor i dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu i sadašnji predsjednik Matice hrvatske.

Koncelebriranoj sv. Misi, slavljenoj na latin-skom i hrvatskom jeziku, predsjedao je i propo-vijedao fra Gabrijel Jurišić, jedini živi od njihovih nekadašnjih profesora. A i nekoliko njihovih kole-ga maturanata završili su svoje zemaljsko putova-nje i preselili se u vječnost. Za njih kao i za pokojne profesore molili smo u zajedničkoj sv. Misi.

Poslijepodne su se okrijepili i nazdravili i pro-veli u „razgovoru ugodnom“ prisjećajući se „zgo-da i nezgoda“ u proteklo pola stoljeća.

rujan

1. Sv. misa za žrtve komunističkog režima

u Husinoj jamiNa Husinoj jami na Vagnju (Kamešnica),

slavljena je sv. Misa za sve nevine ljude koje su komunisti ubili i bacili u jamu u Drugom svjet-skom ratu i poslije njega. Misno slavlje predvodio je

fra Miljenko Stojić, hercegovački franjevac i vicepo-stulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 braće“. U koncelebraciji sudjelovala 22 svećenika iz Cetinskoga i Livanjskog dekanata. Okupilo mnoštvo vjernika među kojima su bili predstavnici političkih stranaka i braniteljskih udruga iz Hrvatske i Bosne te potomci žrtava koje su bačene u jamu. Pjevao je zbor iz više župa Cetinske krajine pod ravnanjem s. Vjere Gulić. Fra Bože Norac Kljajo, organizator svih komemoracija od 1999. godine, zahvalio je svima koji su koji pripomogli organizirati to slavlje.

8. Hodočašće maloj Gospi u ramu

Na blagdan Male Gospe sinjski župljani tra-dicionalno hodočaste u Ramu. Preko 300 hodoča-snika uputilo se u ranim jutarnjim satima na Šćit autobusima i osobnim automobilima, a pratili su ih fra Petar Klapež, gvardijan, i nekoliko franjevaca. Euharistijskom slavlju je predsjedao fra Petar, sinj-ski gvardijan. Koncelebrirao je fra Andrija Jozić, gvardijan na Šćitu, i brojni drugi svećenici iz Sinja,

27

Page 28: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Dalmacije i Hercegovine. Liturgijsko pjevanje je animirao župni zbor, a asistirali su bogoslovi i sje-meništarci Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

11. koncert Yoko nishii

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju u ovoj godini 2018. obilježava veliki jubilej - 180. obljetnicu svoga osnutka i neprekidnoga plodnoga djelovanja raznim liturgijskim i kulturnim manifestacijama.

Tako je Yoko Nishii, poznata japanska pija-nistica, koja se usavršavala u Hrvatskoj, priredi-la Koncert u Alkarskim dvorima. Publika je bila oduševljena izvedenim programom, koji se vidi na priloženom plakatu.

15. Hodočašće Sv. križu na visokoj

O blagdanu Uzvišenja sv. Križa vjernici Ra-došića, Sinja, Dicma, Neorića i Brnaza tradicio-nalno hodočaste na Visoku (oko 860 m), gdje je u „svetoj godini 1900.“ postavljen zavjetni križ, kao zavjet i znak vjernosti Gospodinu Isusu Kristu. Zavjetni križ obnavljan je 1933. i 1975. god., a od današnjeg betonskog križa, visokog 13 m, pruža se lijep pogled na okolna mjesta, ponajprije na viteški Sinj. Tako se i u subotu, 15. rujna 2018., skupina od 100 hodočasnika, među kojima su bili i franjevački sjemeništarci, uputila na Visoku. Krenuli su sa sinj-ske ili radošića strane, preciznije – od Župića u 8 sati. Putem prema križu molili su pobožnost križnog puta, što je predvodio fra Perica Maslać, zajedno sa sjemeništarci. Križ su nosili vjernici Radošića.

16. početak nove školske godine

Početak nove školske i vjeronaučne godine u započeo je u nedjelju sv. Misom i zazivom Duha

28

Page 29: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Svetoga. Okupili su se učenici i nastavnici, obrede je vodio i propovijedao fra Toni Šimunović, a pjevao je dječji zbor pod ravnanjem s. Jelene Mijić i fra Jure Žu-pića. Svi su molili Duha Svetoga, da i prosvijetli i vodi u odgoju i obrazovanju u novoj školskoj godini.

17. zavjetovanja u oFS

U Franjevačkomu svjetovnom redu (OFS) pro-slavljeno je doživotno i privremeno zavjetovanje na blagdan Rana sv. Franje u crkvi Gospe Sinjske. Eu-haristijskim slavljem predsjedao je fra Petar Klapež, gvardijan. Nazočila su 43 člana mjesnog bratstva. Pjevanje je animirao pjevački zbor. Fra Petar je svima čestitao nazočnima blagdan Rana sv. Franje, a slavljenicima preporučio da svjedoče riječ Božju djelom i životom.

22. 75. obljetnica pogibije mještana

košuta, turjaka i Brnaza

Sv. Misnim, koje je predvodio fra Petar Klapež, gvardijan, i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, ispred spomen križa na Kukuzovcu obilje-žena 75. obljetnica pogibije mještana Košuta, Tur-jaka i Brnaza. U koncelebraciji su sudjelovali: don

Franko Prnjak, fra Petar Gulić, fra Antoni Mravak, fra Pavao Vučković, fra Stjepan Čovo, fra Bože No-rac Kljajo i don Josip Dukić. Nazočili su predstavnici Županije splitsko-dalmatinske, gradova Sinja i Trilja te predstavnici mjesnih odbora Košuta i Turja-ka, članovi obitelji ubijenih kao i obitelj ubijenog fra Rafe Kalinića. Poslije sv. Mise predstavnici župa-nije, gradova, mjesnih odbora kao i obitelji ubijenih položili su vijence i zapalili svijeće pred križem,

23. Generalni vizitator u Sinju

Fra Darko Tepert, franjevac Provincije sv. Ći-rila i Metoda (Zagreb), u ime Generala Reda, kao generalni vizitator, pohodio je braću u Samostanu u Sinju i okružju. U bratskom ozračju Vizitator je razgovarao je sa svakim fratrom i čuo razne prijed-log, o kojima će se raspravljati na kapitulu, tj. glav-nom vijeću Provincije. Na zajedničkom sastanku upozorio je na vrijednosti franjevačkoga načina života i poziva i potakao braću da mole za duhovne plodove predstojećega provincijskog kapitula. Vizi-tator je svima zahvalio i nastavio vizitaciju drugim dijelovima Provincije.

posveta oltara u Gljevu„Danas posvećujemo novi oltar i blagoslivlja-

mo crkvu koju ste vi već blagoslovili svojom prisut-nošću i ljubavlju“, kazao je Marin Barišić, nadbiskup, predvodeći misno slavlje, u crkvi sv. Jeronima u Gljevu, posvetio novi oltar. U koncelebraciji je bio fra Mladen Marić, župnik, i nekoliko svećenika (iz župe ima 5 svećenika i 15 redovnica).

Nadbiskup Barišić je u svojoj propovijedi go-vorio o ljudskom i Božjem srcu. Ljudsko srce je često prevrtljivo i egoistično, ispunjeno različitim čežnjama za moću, novcem i položajem. Čovjek ako s time hrani svoje srce biva zadojen zavišću, mržnjom, ohološću i ljubomorom. To ga zarobljuje, a Gospodin želi da budemo slobodni.

Veličina je u dobroti i požrtvovnosti za dru-goga, u solidarnosti i pravednosti. Za nas su veliki ljudi poput sv. Franje i Majke Terezije, koji su se potpuno i nesebično iz ljubavi darovali za čovjeka u potrebi. Stoga, molimo Gospodina da učini naša srca po srcu svome, poručio je Nadbiskup.

Župa Gala-Gljev danas ima oko 1200 žitelja (900 Gala i 270 Gljev). Crkva Sv. Jeronima je po-dručna crkva u Gljevu, podignuta na mjestu stare crkvice iz prve polovice 18. stoljeća. Današnja je

29

Page 30: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

crkva s apsidom sagrađena prije 1907. godine, a iznad pročelja je noviji zvonik.

Prošloga ljeta postavljen je novi kameni oltar, ambon, svijećnjak, klupe oko oltara, kameno posto-lje za kip sv. Petra i svijećnjak. To su darovali fra Jure Zebić i fra Ante Maleš, dušobrižnici u Njemačkoj. Župljani su pomogli oko uređenja crkve. Za nove stube i razglas zaslužni su Ante i Mladen Zebić.

Svima njima i posebno Milici i Mati Malešu, zvonarima i sakristanima, zahvalio je Župnik na kraju sv. Mise, koju je pjevao je mješoviti zbor pod vodstvom s. Mirte Škopljanac. Proslava je završila domjenkom koji su priredili domaćini ispred crkve sv. Jeronima.

26. koncert „concordia discors“

Akademski zbor „Concordia discors“ Filozof-skoga fakulteta u Zagrebu, koji je dobio brojne među-narodne nagrade (Barcelona, Krakow, Prag, Venecija, Verona) održao je u večernjim satima u dvorani Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju koncert „Kamen, krš i concordia.“ Izveli su djela domaćih i stranih skladatelja (Batinović, Runjić, Cossetto, Weiss, Perett, Hatze i drugi). Dirigent je Lobel Filipić razdragana publika nagradila je izvođače burnim pljeskom.

liStopad

6. vjernici iz Brnaza i Glavica

hodočastili u krašić

Prigodom 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija Stepinca i 20. obljetnice od proglašenja blaženim, vjernici Brnaza i Glavica hodočastili su blaženom Kardinalu. Hodočasnici su posjetili blaženikov rodni Krašić i njegov grob u zagrebačkoj katedrali. Kad su prije podne došli u župnu crkvu Presvetog

Trojstva u Krašiću, izmolili su sv. krunicu. Euha-ristijsko slavlje predvodio je fra Antonio Mravak, a koncelebrirali su vlč. Ivan Vučak, župnik Kraši-ća, i fra Lukica Vojković.

Hodočasnici su posjetili Franjevački samo-stan i Svetište Majke Božje Lurdske u Zagrebu, koje vide naši fratri. Fra Josip Šimić, vicepostulator kauze za proglašenje blaženim fra Ante Antića, upoznao je hodočasnike s njegovim životom. Posjetili su njegov grob u Crkvi Gospe Lurdske i molili na svoje nakane.

7. proslavljen sv. Franjo u čitluku-jasenskom

Svetkovinu sv. Franje Asiškog proslavili su vjer-nici Čitluka i Jasenskoga. Euharistijskom slavlju predsjedao je fra Šimun Markulin, a koncelebrirala su trojica svećenika. Osim crkvenoga slavlja bio je organiziran i bogati kulturno-umjetnički program.

Besplatne repeticije

Župa Gospe Sinjske nastavila je s projektom besplatnih repeticija za učenike osnovnih i srednjih škola s teritorija župe. Repeticije se održavaju u sa-mostanskim prostorijama, i to iz 5 predmeta: mate-matika, fizika, engleski jezik, kemija, hrvatski jezik; kao i iz razredne nastave. Dana 7. listopada 2018. god. upućen je javni poziv svim nastavnicima da su-djeluju u projektu besplatnih repeticija. U utorak, 9.

30

Page 31: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

listopada 2018., sinjski župnik Perica Maslać održao je u župnom uredu sastanak sa stručnim volonteri-ma, koji su rado pristali darovati svoje vrijeme i zna-nje.  I kroz ovaj projekt sinjski franjevci pomoći će mnogim pojedincima i obiteljima na području Sinja, ali i iz nekih drugih mjesta Cetinske krajine, pa s pravom višemjesečne besplatne repeticije možemo ubrojiti u jedan oblik karitativnog djelovanja.

14. dan zahvalnosti

U crkvi Gospe Sinjske proslavljen je Dan za-hvalnosti sv. misom koju je predvodio fra Toni Šimunović, a članovi dječjeg zbora izveli su igrokaz „Stvoritelju, tebi hvala.“ Djecu su pripremili fra Jure Župić i s. Jelena Mijić.

18.-21. volonterska akcija „72 sata bez kompromisa“

I ove godine tijekom 72 sata više od stotinu mladih kroz različite volonterske akcije stavilo je svoje vrijeme i vještine na raspolaganje za dobrobit svoje zajednice.

21. prvopričesnici za djecu u africi

Ovogodišnji sinjski prvopričesnici odazvali su se na Isusov poziv, da pokažu svoju dobrotu i da-režljivost. Kroz mjesec dana odvajala su novčić od svojih marendi i stavljali u kasice. Na dan predstav-ljanja prvopričesnici su dolazili pred oltar i ostavljali svoj dar. Prikupili su 6.200 kn. Njihov dar će ponijeti u Kongo misionarka s. Samuela Šimunović.

Studeni

2. Brnažani hodočastili sv. nikoli taveliću

Vjernici iz Brnaza hodočastili su u Nacionalno svetište Sv. Nikole Tavelića u Šibeniku. Hodočastilo je 140 vjernika s fra Antonijem. Za vrijeme svete mise pjevali su članovi Dječjeg i Mješovitog zbora. Slavljem je predsjedao fra Antonio uz koncelebra-ciju fra Ivana Bradarića, rektora Svetišta i fra Ivana Penave, župnika Župe Vidici u Šibeniku.

7. predstavljen „ljetopis fra petra Filipovića“

U ispunjenoj Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja u Splitu u srijedu predstavljen je „Ljetopis fra Petra Filipovića“, prvoga povjesničara Sinja i Ču-dotvorne Gospe Sinjske, autora Mislava Cvitkovi-ća i fra Mirka Marića.

Knjiga je jedan od najznačajnijih izvora za po-vijest Sinja i Cetinske krajine u 18. stoljeću.

Knjigu su predstavili dr. Marko Rimac i dr. Joško Belamarić.

Urednik izdanja Matice hrvatske fra Mirko Marić svima je zahvalio na tom susretu.

31

Page 32: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

11. Blagoslovljen kamen temeljac

crkve u Brnazama

Zajednica vjernika sv. Nikole Tavelića u Brna-zama proslavila je svojeg nebeskog zaštitnika. U sre-dištu slavlja bio je blagoslov i polaganje kamena temeljca nove crkve. Obred je predvodio fra Joško Kodžoman, provincijal. Nakon blagoslova slavlje se nastavilo procesijom do Doma kulture, gdje je slav-ljena sveta misa. Pjevali su članovi dječjeg i mješovi-tog zbora pod ravnanjem Jelene Mihaljević i s. Do-minike Vrdoljak.

17. žrtve vukovara i škabrnje

Vjernici župe Gospe Sinjske obilježili su Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje sv. misom kojoj je predsjedao fra Antonio Mravak, uz kon-celebraciju više svećenika. Sudjelovalo je veliko mnoštvo vjernika.

30. Sv. misa za mučenike iz cetinske krajine

Mučenička smrt 20 fratara Cetinske krajine, koji su ubijeni u Drugom svjetskom rata i poslije rata (1942.-1948.). Obilježena je spomen misom kojoj je predsjedao fra Petra Klapež, gvardijan. Pje-vao je Mješoviti zbor, a na kraju je bila praizvedba pjesme „Mučenici s Cetine“ za koju je tekst napisao don Ante Mateljan, a skladao don Šime Marović.

proSinac

1. Susret s roditeljima prvopričesnika i

krizmanika

U „Dvorani Gospe Sinjske“ održao je susret s roditeljima prvopričesnika i krizmanika fra Peri-ca Maslać, župnik, a predavanje „Kršćanski odgoj ili ?“ održao je fra Šimun Markulin, profesor na KBF Split.

32

Page 33: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

1.-12. karitativna akcija „daruj Božić“

Župa Gospe Sinjske organizirala je i ovo do-šašće karitativnu akciju „Daruj Božić“. Djeca su u školama skupljala osnovne namirnice (ulje, brašno, šećer…), a u samostanu je bila postavljena košara u koju su vjernici mogli donijeti svoje darove. Ak-ciji su se pridružili i članovi molitvenih zajednica. Prikupljena sredstva podijeljena su korisnicima sinjskog Caritasa.

2. početak nove liturgijske godine

Uz glazbeno-scenski igrokaz „Četiri svijeće“ obilježen je početak nove liturgijske godine. Tekst je napisala Ankica Svirač, a djecu su pripremali s. Jelena Mijić i fra Jure Župić. I u drugim filijalnim crkvama također je obilježen početak nove liturgij-ske godine. U Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji obi-lježen je početak došašća. U slavlju su sudjelovali profesori s učenici. Obred blagoslova predvodio je vjeroučitelj fra Antonio Mravak, a prvu svijeću upalio je fra Blaž Toplak, ravnatelj.

6. Simpozij o dr. fra vicku kapitanovićuBogoslovni fakultet u Splitu organizirao je

znanstveni skup o dr. fra Vicku Kapitanoviću, fra-njevcu, svećeniku, povjesničaru, profesoru, znan-stveniku i piscu. Fra Vicko je bio profesor povijesti na našoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Nastupilo je 12 predavača iz Zagreba, Mostara, Splita i Sinja koji su obradili njegov život i plodon-sno znanstveno djelovanje. Sva će predavanja biti objavljena u posebnom Zborniku.

7. proslavljen „ dan Gimnazije“

Vidi, članak str. 23

Bletlehem, mjesto rođenja Isusova

33

Page 34: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

ukradeni advent i materijaliStički Božić

Advent ili došašće je sveto vrijeme kada se kr-šćanska duša ozbiljno i radosno priprema za

susret s Gospodinom, ne samo svaki dan, nego posebno na blagdan Božića.

Advent ima svoju povijesnu pozadinu. Stotina-ma godina u Staromu zavjetu proroci su naviještali da će doći Mesija, Spasitelj i Bog i dobri su ga ljudi očekivali i željeli se s njim susresti.

A onda je došao, ali ne kao veliki kralj, nego kao malo Dijete, položeno betlehemske jaslice. Pre-poznali su da priprosti pastiri i mudri istočni znan-stvenici, ona poznata TRI KRALJA. Bio je to susret čovjeka s Bogom.

Advent ima i dimenziju budućnosti. Svaki ljud-ski život ima svoj kraj. Završava zemaljsko

putovanje. Nastupa li tada potpuni nestanak ljudskoga bića i potpuno ništavilo? Vjera nas uči da baš u tom trenutku prijelaza iz ovoga zemaljskog adventa ulazimo u slavlje vječnoga i nebeskog Bo-žića. A da bismo taj vječni Božić jednom doživjeli, mi svake godine slavimo Božić. Mi čak i svaki dan u hostiji primamo živoga Isusa. Mi svaki dan slavimo Božić, tj. susret s Bogom.

A sada nam moderni mudraci kradu taj naš advent i nude svoj: nema Boga, ne treba ga čekati. Nude: ljudima zabavu, trgovinu, jelo i piće, a sebi veliku zaradu. Tako je jedna dužnosnica izjavila da su lani u advnetu zaradili milijune kuna (kazala je broj), a da se ove godine nadaju još više. Dakle, njoj je advent ugrabiti što više milijuna kuna. A jedan

je dužnosnik rekao da ove godine advent završava na Sveta Tri Kralja. Dakle, on dokida kršćanski kalendar, pa je njemu i na Božić advent, pa nema božićnih blagdana, pa je stoga i na Sveta Tri Kralja posljednji dan adventa.

Takav njegov advent naveliko reklamiraju sred-stva društvenoga priopćavanja i o tome

bruje. Čak i u prvim danima abventa pjevaju božićne pjesme, pa i bogojavljensku “Tri Kralja ja-hahu”, ali se teško može čuti koja adventska.

Što se dogodilo s adventom? Ukradoše ga.Davno je sv. Pavao pisao građanima grada Fili-

pa: “Mnogi žive kao neprijatelji križa Kristova. Svr-šetak im je propast, bog im je trbuh, slava u sramoti, jer misle na zemaljsko” (Fil 3, 18-19).

Tako su nam ne samo ukrali advent, nego iz-bacili iz kalendara Božić i pretvorili ga u trgovač-ko-zabavni sajam jela i pića, zabave i trgovine. Ne spominju se sv. Mise zornice (samo u Zagrebu preko 70 crkava!), sv. sakramenti ispovijedi i pričesti, du-hovne obnove, klanjanja, devetnica Božiću…

Sv. Ivan apostol zapisa u svomu Evanđelju: “K svojima dođe, a njegovi ga ne primiše” (Iv 1, 11). Dakle, bilo ih je u ono davno doba koji ga ne primiše.

Ali ima i danas u hrvatskom narodu mnogo duša koje ga primaju. To je Božić!

B. Rišić

34

Page 35: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Dalmatinske sred Zagore, Jadranskome moru bliže, Sinj ubavi, starac častan, Zvonimira barjak diže. Tu niknuo prije Krista, odhrvo se mnogoj sili, Zvijezda slavom roda blista, s nje mu pređi krvcu lili. Na kamenu vjekovječnom upisala povijest znamen, Kako prije, tako sada, domoljublja bukti plamen. Kamešnica i Dinara sa Svilajom krase tvore, Cetina i rodno polje o uskocim’ priče zbore.

Lijepog grada, ljepšeg svijeta, vjere svete, tvrde stine, Ko masline da su rodne, vile, kćeri materine. Gle, sinovi-sokolovi nadvisuju kršnog bora, Loza roda plemenita, biser-dragulj sinjeg mora. Za Dom spremni žive, bdiju, junaštvo ih oca jača, Ljubeć svoju Kroaciju ne boje se osvajača. Il’ ih biti il’ ne biti, kad navali pakla sila, ”Sinjanina hrabrost kiti!” – pjesma zapis ostavila.

U prošlost se, brate, vrni, tristo ljeta žića prođe Kadno Turčin, Arap crni, u rat ljuti k Sinju pođe. Šezdes’t tisuć’ Osmanlija. Zemlja drhti, sablje zveče… Nek upamti Dalmacija: ”Sinj će pasti!”, sultan reče. Bolno cvile žene, djeve, zaprijetio danak crni, Stiže nekrst tuđe vjere da im grijehom tijelo skvrni. Tužne pale na koljena, suza kvasi blijeda lica, Teško se je, Bože, zvati katolkinja Hrvatica.

Sedam stotin’ sokolova iznad Sinja krila šire, Junaštvo im, Bogom dano, u srcima ne umire. Al’ im razum kaže zdravi, savjet dobar zlata vrijedi, Uzalud ste hrabri lavi, slab moćnika ne pobijedi. Sokolovi k Nebu klikću: ”Pogledaj nam, Gospe, muku! Družbi maloj spasa nema ak’ ne pružiš svetu ruku. Turadi ko morskog pijeska, nas Sinjana samo šaka. Štit jedini – lice tvoje – na krstašu sred barjaka.

Ne daj, Majko, da nastrada onaj što te vijekom časti, Moćnim svojim zagovorom očuvaj nas od propasti. Tko će štitit žene, djecu, kad nam kuće padnu vrata? Zar da svene sinjsko cvijeće, uzdanica u Hrvata? Smiluj se, o moćna Djevo, ime će ti narod slavit. Obećanja časnog evo: zlatnu će ti krunu spravit. Pomogla si naše pređe, nagradila vjernost njinu, Čuvaj, brani, svete međe praunuku, Sinjaninu.”

Tjedan dana bitka plamti, vatra topa pali, žeže, Gospa svetom rukom ma’nu… „Alah! Alah!“ – Turci bježe. Deset tisuć’ turskih čalmi međ’ kršćanskim osta grobom.

Dobra Djeva svijet očuva da ne bude turskim robom. U zahvalu Sinj okruni Majku Božju krunom zlata. Vjekovima sjaji, blista dar zavjetni, kras Hrvata.

Još u spomen Božje moći, da upamte ‘pokolinja’, Ljubav stvori “Alkar-društvo“, ponos, slavu grada Sinja. Predivne li, oj miline! K’o iz bajke remek-slika, U nošnjama vitezovi, sinjski momci, roda dika. Ne znaš kud bi okom gledo, da l’ u šare skupog ruha, U kubure, jatagane, čilu mladost zdrava duha, Štono jaši konje vrane, srebren-uzdom nakićene, Uskrisujuć’ davne dane sinjske bitke proslavljene. Oj divi se, rode, divi tristoljetnoj uspomeni. Zapis neka traje, živi u duši ti ko na stijeni.

Čvrsta vjera brda ruši, Nebo čuje djecu svoju, Dok u čistoj nose duši, crven, bijelu, plavu boju. K drevnom Sinju ti pohrli gdjeno borci Gospu zvali, Vitezovi gdje joj vrli časni zavjet obećali. Nek se molbe opet vinu Božjoj Majci, zori zlata, Nek nam spasi Domovinu, krasni dragulj svih Hrvata.

In perpetuum coronata triumphat anno MDCCXV Zauvijek okrunjena slavi slavlje godine 1715.

Marija Dubravac, Brisbane

čudo GoSpe SinjSke

Gospa Sinjska u Nazaretu

35

Page 36: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

pošao je u neBeSku domovinu

† FRa iVan JuKić(Slivno, 24. vi. 1947. - Split, 11. iX. 2018.)

Okrijepljen svetim sakramentima fra Ivan je preminuo u KBC „Firule“, u Splitu, u nedjelju, 9. rujna 2018., u 72. godini života, 54. redovništva i 45. svećeništva. U utorak, 11. rujna 2018. godine, u crkvi Sv. Frane u Imotskom fra Joško Kodžoman, provincijal, slu-žio je sv. Misu zadušnicu za fra Ivana. Sudjelovalo je 95 braće svećenika, zatim redovnice, rodbina, prijatelji i mnogi župljani župa Prgomet-Labin, Grab, Vrgorac i Staševica, u kojima je bio župnik te vjer-nici iz Makarske. Pjevanje je predvodio župni zbor Imotskog pod ravnanjem Anđelka Nikolića Đele, a na orguljama je pratila s. Sofija Vuković.

Na završetku sv. Mise zadušnice od fra Ivana su se oprostili u ime nadbiskupa Marina Barišića don Nediljko Ante Ančić, pastoralni vikar Split-sko-makarske nadbiskupije, fra Jakov Udovičić u ime kolega i fra Ante Čovo, makarski gvardijan.

Sprovodne obrede na groblju Gospe od An-đela u Imotskom vodio je fra Kristian Stipanović, gvardijan.

Fra Ivan je rođen 24. lipnja 1947. od oca Pe-tra i majke Ive r. Kuštura, u Slivnu, u kojemu je završio osnovno školovanje (1954.- 1963.). Odlučio se je za redovnički i svećenički život, pa je pošao u Franjevačko sjemenište i Franjevačku klasičnu gi-mnaziju u Sinju (1963.-1969.). Filozofsko-teološki studij završio je na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj, koja je tada bila afilirana Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1969.-1974.).

U franjevački novicijat fra Ivan je stupio 9. srpnja 1965. u Sinju i jedno-stavne zavjete položio je 17. siječnja 1968. na Visovcu. U međuvremenu je odslužio vojni rok. Svečane zavjete je položio 17. rujna 1971. na La Verni u Italiji. Red đakonata primio je 1. srpnja 1973. u Sinju i za svećenika ređen 29. lipnja 1974. u Imotskom. Mladu Misu fra Ivan je proslavio u svomu rodnom

Slivnu, 7. srpnja 1974. godine.

Fra Ivan je za života vršio razne svećeničke i re-dovničke službe. Provincija mu je omogućila jedno-godišnji boravak u Parizu da se pripravi za odlazak u misije, pa je 1975. godine pošao u Republiku Zair. Radio je s drugim našim misionarima, ali se zbog bolesti morao vratiti u Domovinu. Kada se vratio u Hrvatsku, preuzeo je župe Labin i Prgomet.

Kad su trojica franjevaca tragično nastradala u prometnoj nesreći, fra Ivan je imenovan župnikom Graba kraj Sinja (1979.-1991.), zatim je župnik u Vrgorcu (1991.-2003.) i konačno župnik u Staševici (2003.- 2004.). Zbog zdravstvenih razloga preselio se u Makarsku i pastoralno pomagao u župama Podbablje i Proložac.

Počeo je ozbiljnije pobolijevati i medicina mu je pomagala koliko je mogla. Bio je svjestan da mu se približava kraj zemaljskoga života i s vjerom u uskrsnuće preselio se u blaženu vječnost.

36

Page 37: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

Božićni BlaGoSlov oBitelji

napomene

Blagoslov Vaših domova započinjemo ujutro od 9.00 sati. Molimo obitelji da nastoje osigurati blagoslov svoga doma, ako je to ikako moguće, u vrijeme predviđeno najavljenim i napisanim ras-poredom. - Svećenici će se nastojati držati tog ras-poreda. Ako neke obitelji, iz nepredvidivih razloga ne uspijemo pohoditi, naknadno ćemo ih pohoditi prema dogovoru. - Blagoslovu po mogućnosti tre-baju prisustvovati svi članovi obitelji. Lijepo je imati na stolu Križ i zapaljenu blagoslovljenu svijeću i bla-goslovljenu vodu, ako u kući nema blagoslovljene vode, (blagoslovljenu vodu nosi svećenik sa sobom). Osim toga, znak je opće kulture da se za vrijeme blagoslova ugasi TV ili radio, kako se ne bismo morali u molitvi nadvikivati sa medijima. - Dan blagoslova Vaše obitelji poseban je dan kad Isus Krist pohađa Vaš dom. Neka blagoslov Vašega doma i u ovoj Novoj 2019. godini bude izraz Vaše vjere i svjedočanstvo pripadnosti Rimokatoličkoj Crkvi. Svećenik ne dolazi u svoje, već u Ime Božje i u ime Crkve čiji je službenik te donosi mir i radost novorođenog Isusa Krista Spasitelja svijeta.

raSpored

Srijeda, 26. prosinca 2018. od 14 sati: ● Od Brnaškoga groblja do Elektrodalmacije

(donja strana) ● Splitska ulica

Četvrtak, 27. prosinca 2018. od 9 sati: ● Od Brnaškoga groblja do Pazara (gornja

strana) ● Fra Šimuna Milinovića, Put Pazara, Put

Radošića

Petak, 28. prosinca 2018. od 9 sati: ● Bazana, Put Ferate ● Put Župića, Gorućica, Kokoti

Subota, 29. prosinca 2018. od 9 sati: ● Kneza Branimira, Don Frane Bulića, Franje-

vačke klasične gimnazije

● Alkarsko trkalište, Stuparića obor, Istarska ulica

● 126. brigade HV, Put Ruduše, Ćemer ● Put Međina, Ramska ulica, Pelimovac

Nedjelja, 30. prosinca 2018. od 14 sati: ● Tripalov Voćnjak, Luka

Ponedjeljak, 31. prosinca 2018. od 9 sati: ● Put Piketa, Miljenka Buljana, Put šumarije ● Trg Gojka Šuška

Srijeda, 2. siječnja 2019. od 9 sati: ● Fratarski prolaz, Zečev prolaz, Kralja Zvoni-

mira, Serdara Vučkovića ● Trg dr. Franje Tuđmana, Glavička ulica, Stipe

Vrančića, Stjepana Gunjače ● Šetalište Alojzija Stepinca, Žankova glavica,

Dragašev prolaz, Matića ulica, Vujanovićev prolaz

● Trg Kralja Tomislava, Brnaška, Istarska, Vr-canov obor, Put Petrovca

● Lovrića obor, Fra Andrije Kačića Miošića, Kvartiri, Mirka Božića, Borićevac

● Litrin obor, Vrlička, Dinka Šimunovića, Ja-kino gumno

Četvrtak, 3. siječnja 2019. od 9 sati: ● Domovinskog rata, Lubinov most ● Ćurlini, Put Kuka, Fra Rafe Kalinića ● Ivana Meštrovića, Vukovići, Jurja Dalmatinca ● Oko Boke, Put Šušnjevače, Vlahe Bukovca

Petak, 4. siječnja 2019. od 9 sati: ● Ćosin potok, Ruđera Boškovića, Put brižina,

Jadranska, Imotska, Drniška ● Vladimira Nazora, Ante Stračevića, Antuna

K. Matasa, Braće Radića ● Don Ivana Filipovića Grčića, Put Medinjaka ● Fra Filipa Grabovca, Omiška, Solinska, Marinovac

Subota, 5. siječnja 2019. od 9 sati: ● Fra Ivana Markovića, 72 bojne vojne policije,

Domaldova, Hrvoja V. Hrvatinića, Ivana Ne-lipića, Ivana Frankopana, Šilanovac, Knežev prolaz, Grabovčev prolaz

● Put odrine, Odrina, Brekin put ● Radošić

37

Page 38: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

● Suhač

Nedjelja, 6. siječnja 2019. od 14 sati: ● Kneza Mislava, Batonova, Put Šimaca ● Miletin, Put Pavića ● Zagrebačka, Ivana Gundulića, Čugurina glavica

Ponedjeljak, 7. siječnja 2019. od 9 sati: ● Odsutne obitelji i naknadno prijavljeni

Napomena:

Obitelji koje su bile odsutne mogu se naknadno prijaviti za blagoslov: Župni ured

tel. (021)707-041 e-mail: [email protected] Facebook stranica “Gospa Sinjska” (poruke - messages)

raSpored SvetiH miSa u Božićnom vremenu u crkvi GoSpe SinjSke

Blagdan Nadnevak VrijemeBOŽIĆ Polnoćka ponedjeljak, 24. prosinca 2018. 20 i 24 sata

BOŽIĆ Danje mise utorak, 25. prosinca 2018. 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 satiSv. Stjepan srijeda, 26. prosinca 2018. 7, 8, 9, 10 i 18 sati

Sv. Ivan apostol četvrtak, 27. prosinca 2018. 7, 8, 9 i 18 satiSveta Obitelj nedjelja, 30. prosinca 2018. 6.30, 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 satiSv. Silvestar ponedjeljak, 31. prosinca 2018. 7, 7.30, 8 i 9 sati (Te Deum)

Sveta Marija Bogorodica utorak, 1. siječnja 2019. 8, 10 i 18 satiBogojavljenje Tri kralja nedjelja, 6. siječnja 2019. 6.30, 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 satiKrštenje Gospodinovo nedjelja, 13. siječnja 2019. 6.30, 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 sati

Raspored ispovijedanja u Župi Gospe Sinjske uoči Božića

● svaki dan od 17. do 23. prosinca: 6.30-12.00 // 17.00-19.00 sati

● ispovijed za mlade u petak, 21. prosinca: 17.00-19.00 sati

● Ispovijed za djecu u subotu, 22. prosinca u 11 sati ● Badnji dan (24. 12. 2017.): 6.30-12.00 sati ● Na badnje poslijepodne i na dan Božića ne

ispovijedamo

Sv. Stjepan prvomučenik (srijeda, 26. 12. 2018.)

● U crkvi Gospe Sinjske u 18 sati dječji pjevački zbor upriličit će božićni mjuzikl Noćas mir se svijetu rodi.

Sv. Ivan apostol i evanđelist (četvrtak, 27. 12. 2018.)

● Posebno se slavi u Glavicama, gdje je sv. Ivan zaštitnik crkve i mjesta. Euharistijsko slavlje u 10 sati.

Božićna tombola za djecu ● Za članove dječjeg pjevačkog zbora u petak,

28. prosinca 2018., u 10 sati. ● Za ministrante u subotu, 26. siječnja 2019.,

u 14 sati.

Župni ured Adresa: Župa Gospe Sinjske Fratarski prolaz 4 21230 Sinj Župnik: fra Perica Maslać Župni vikari: fra Filip Budić, fra Petar Klapež, fra Antonio Mravak, fra Frano Pupić Bakrač, fra Toni Šimunović Erpušina, fra Stipe Šušnjara i fra Lukica Vojković Tel: 021.707.041 Fax: 021.823.100 Radno vrijeme (zimsko): 9.00-12.00 // 16.30-17.30 sati Web: www.gospa-sinjska.hr // Facebook: Gospa Sinjska

Sretan Božić i blagoslovljenu 2019. godinu

žele vam vaši fratri

38

Page 39: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i

NAKLADNIK: SVETIŠTE ČUDOTVORNE GOSPE SINJSKE, Fratarski prolaz 4, Tel. 021/ 70 70 10 - SINJ www.gospa-sinjska.hr

SIJEČANJ 1 U NOVA GODINA - SV. MARIJA BOGORODICA 2 S Bazilije Veliki, Grgur Nazij. 3 Č Ime Isusovo, Genoveva, Mladenka 4 P Anđela F., Fereol, Gvozden 5 S Telesfor, Gaudencije, Emilijana 6 N BOGOJAVLJENJE - Tri Kralja 7 P Rajmund P., Lucijan, Zorislav 8 U Severin, Teofil, Gospa Brze pomoći 9 S Julijan, Živko, Marcelin 10 Č Agaton, Dobroslav, Aldo 11 P Honorat, Neven, Higin, Zvonko 12 S Tatjana, Ernest, Bernard 13 N Krštenje Gospodinovo - Hilarije 14 P Feliks, Srećko 15 U Pavao pust., Anastazija, Ita 16 S Marcel, Oton, Mislav 17 Č Antun opat, Lavoslav, Cvjetko 18 P Margareta, Priska, Liberata 19 S Ivan Oglivio, Mario, Marta 20 N 2. kroz g. - Fabijan i Sebastijan 21 P Agneza, Janja, Nježna 22 U Vinko, Valerij, Laura Vic. 23 S Ildefons, Emerencijana, Ema 24 Č Franjo Saleški, Felicijan 25 P Obraćenje sv. Pavla, Eleuterij 26 S Timotej i Tit, Paula, Pavica 27 N 3. kroz g. - Anđela M., Anđelka 28 P Toma Akvinski, Tomislav 29 U Valerij, Sulpicij S., Boleslav 30 S Martina, Tina, Hijacinta 31 Č Ivan Bosco, Vanja, Marcela

VELJAČA 1 P Brigita, Sever, Miroslav 2 S Svijećnica - Isusovo prikazanje 3 N 4. kroz g. - Blaž, Vlaho, Tripun 4 P Andrija C., Veronika 5 U Agata, Dobrila, Jagoda 6 S Pavao Miki i dr., Doroteja 7 Č Rikard, Koleta, Držislav 8 P Jeronim Emilijani, Juvenal 9 S Apolonija, Skolastika 10 N 5. kroz g. - Alojzije Stepinac 11 P Gospa Lurdska, Dan bolesnika 12 U Damjan, Eulalija, Januarija 13 S Katarina R., Kristina S. 14 Č Valentin, Zdravko 15 P Klaudije Col., Vito, Faustina 16 S Julijana, Onezim, Filipa 17 N 6. kroz g. - Donat, Sedam Utemeljitelja 18 P Bernardica, Šimun, Flavijan 19 U Konrad Pj., Mansuet 20 S Ivan Hrvat, Leon, Lea 21 Č Petar D., Eleonora 22 P Katedra Sv. Petra, Tvrtko 23 S Polikarp, Grozdan 24 N 7. kroz g. - Montan, Modest, Goran 25 P Donat Zadarski, Darko 26 U Aleksandar, Porfirij, Viktor 27 S Gabrijel od Prežalosne, Tugomir 28 Č Roman, Bogoljub, Vikica

OŽUJAK 1 P Albin, Zoran, Kristofor 2 S Lucije, Janja Praška 3 N 8. kroz g. - Marin, Anzelmo, Kamilo 4 P Kazimir, Eugen, Natko 5 U Teofil, Bogoljub, Hadrijan, Vedran 6 S Čista srijeda - Pepelnica (post i nemrs) 7 Č Perpetua i Felecita, Teofil 8 P Ivan od Boga, Boško 9 S Dominik Savio, Franciska Rimska 10 N 1. korizmena - Čista 11 P Firmin, Tvrtko 12 U Maksimilijan, Veljko 13 S Kristina, Krišto, Sabin (kvatre) 14 Č Matilda, Eutihije, Borislava 15 P Longin, Veljko, Luiza M. (kvatre) 16 S Herbert, Smiljan, Hilarij (kvatre) 17 N 2. korizmena - Pačista 18 P Ćiril Jeruzalemski, Eduard 19 U JOSIP, ZARUČNIK BDM 20 S Vladislav, Niceta, Klaudija 21 Č Serapion, Kristijan, Vesna 22 P Lea, Oktavijan, Jaroslav 23 S Turibije, Pelagije, Dražen 24 N 3. korizmena - Bezimena 25 P BLAGOVIJEST - Navještenje G. 26 U Montan, Goran, Maksima 27 S Lidija, Filet, Leonardo 28 Č Siksto III. papa, Sonja, Nada 29 P Bertold, Jona, Eustazije 30 S Kvirin, Zozim, Petar Reg. 31 N 4. korizmena - Sredoposna

TRAVANJ 1 P Hugo, Božica, Venancije 2 U Rikard, Radojko, Robert 3 S Izidor, Benedikt N., Sigmund 4 Č Vinko Fererski, Julijana 5 P Vilim, Petar Veronski 6 S Herman, Irenej 7 N 5. korizmena - Gluha 8 P Dionizij, Amancij, Ljubomir 9 U 7 srijemskih mučenica 10 S Telij, Paulinijan, Antiohijan 11 Č Stanislav, Gema, Bruno 12 P Julije, Viktor, Sofija 13 S Martin, Hermenegildo, Ida 14 N NEDJELJA MUKE - CVJETNICA 15 P Teodor, Krescent, Rastislav 16 U Josip B. Labre, Bernardica S. 17 S Rudolf, Šimun, Paula 18 Č VELIKI ČETVRTAK 19 P VELIKI PETAK (post i nemrs) 20 S VELIKA SUBOTA 21 N VA Z A M - U S K R S 22 P Uskrsni ponedjeljak 23 U Juraj, Adalbert Vojtjeh, Egidije 24 S Fidel, Vjera, Vjeran 25 Č Marko Ev., Maroje, Franka 26 P Jakov Zadranin, Kleto, Višnja 27 S Ozana Kotorska, Teodor 28 N 2. uskrs. - Bijela, Bož. milosrđa 29 P Katarina Sijenska, Robert 30 U Venancij, Pio V., Benedikt

SVIBANJ 1 S Josip Radnik, Jeremija 2 Č Anastazije, Eugen, Boris 3 P Filip i Jakov ap., Juvenal 4 S Florijan, Julijan iz Bala, Cvjetko 5 N 3. uskrs.- Maksim, Anđelko, Pelegrin 6 P Irenej Srijemski, Petar N. 7 U Dujam, Gizela, Albert K. 8 S Marija Posrednica, Marica 9 Č Katarina B., Beata, Herma 10 P Gospa Trsatska, Ivan Merz 11 S Franjo, Ignacije, Mamerto 12 N 4. uskrs. - Dobri Pastir 13 P Gospa Fatimska, Leonardo 14 U Matija ap., Maksim, Velimir 15 S Solinski mučenici, Izidor 16 Č Ivan Nepomuk, Andrija P. 17 P Paškal, Paško, Gizela 18 S Feliks, Srećko, Ivan I. 19 N 5. uskrs. - Celestin V., Rajko, Teofil 20 P Bernardin, Zvjezdan, Akvila 21 U Posveta Crkve Gospe Sinjske 22 S Jelena, Renata, Rita 23 Č Deziderije, Želimir, Pelegrin 24 P Marija Pomoćnica, Vicenco 25 S Beda Časni, Grgur VII. 26 N 6. uskrs. - Filip Neri, Gospa od Karavaja 27 P Augustin Kant., Vojtjeh 28 U German, Ana Marija P. 29 S Euzebij, Polion, Većeslav 30 Č UZAŠAŠĆE - SPASOVO 31 P Pohođenje BDM, Petronila

LIPANJ 1 S Justin, Gaudencij Osorski 2 N 7. uskrs. - Marcelin i Petar, Mladen 3 P Karlo Lwanga i dr., Dragan 4 U Kvirin Sis., Optat, Željko 5 S Bonifacije, Dobroslav 6 Č Norbert, Neda, Berto 7 P Robert, Radoslav, Gizela 8 S Medardo, Fortunat, Srećko 9 N DUHOVI - PEDESETNICA 10 P Marija Majka Crkve 11 U Barnaba, Jolanda, Borna 12 S Ivan F., Bosiljko, Florida (kvatre) 13 Č Ante Padovanski, Tonći 14 P Rufin, Zlatko, Elizej (kvatre) 15 S Vid, Amos, Hezihij (kvatre) 16 N PRESVETO TROJSTVO 17 P Laura, Inocent, Nevenka 18 U Marko i Marcelijan, Elizabeta 19 S Romuald, Rajka, Smiljan 20 Č TIJELOVO 21 P Alojzije Gonzaga, Vjekoslav 22 S Toma Mor, Paulin Nolanski 23 N 12. kroz g. - Josip Cafasso, Toma Cor. 24 P ROĐENJE SV. I. KRSTITELJA 25 U Prosper, Dan hrv. državnosti 26 S Ivan i Pavao, Vigilij, Zoran 27 Č Ćiril Aleksandrijski, Ladislav 28 P PRESV. SRCE ISUSOVO, Irenej 29 S PETAR i PAVAO, Bezgr. Srce Marijino 30 N 13. kroz g. - Rimski prvomučenici

SRPANJ 1 P Estera, Zvjezdan, Predrag 2 U Bernardin, Bonifacij 3 S Toma ap., Tomislav 4 Č Elizabeta Port., Elza 5 P Ćiril i Metod, Ćiro 6 S Marija Goretti, Meri, Suzana 7 N 14. kroz g. - Petar, Andrija, Lovre 8 P Akvila i Priscila, Hadrijan 9 U Kraljica Mira, Marija Petković 10 S Amalija, Ljubica, Veronika 11 Č Benedikt, Benko, Olga 12 P Hermagora, Mohor, Mislav 13 S M. B. Bistrička, Hinko 14 N 15. kroz g. - Kamilo, Miroslav, Franjo S. 15 P Bonaventura, Presv. Otkupitelj 16 U Gospa Karmelska, Karmela 17 S Branko, Hedviga, Aleksij 18 Č Fridrik, Dalibor, Natko 19 P Aurelija, Zora, Agripin 20 S Ilija, Ilinka, Apolinar 21 N 16. kroz g. - Danijel, Lovro Brin. 22 P Marija Magdalena, Manda 23 U Brigita, Ezekijel, Ivan 24 S Kristina, Petronila, Mirjana 25 Č Jakov ap., Kristofor, Krsto 26 P Joakim i Ana, Anica 27 S Klement Ohridski i dr., Rudolf 28 N 17. kroz g. - Nazarije i Celzo, Inocent 29 P Marta, Lazar, Blaženka, Mirta 30 U Petar Krizolog, Julita 31 S Ignacije, Ognjen, Vatroslav

KOLOVOZ 1 Č Alfons Liguori, Leon, Nada 2 P Gospa od Anđela, Arnir 3 S Augustin Kažotić, Stjepan 4 N 18. kroz g. - Ivan Vianney 5 P Gospa Snježna, Dan Dom. Zahv. 6 U Preobraženje Gospodinovo 7 S Siksto, Kajetan, Agatanđeo 8 Č Dominik, Nedo, Nedjeljko 9 P Edita Stein Benedikta Terezija 10 S Lovro, Laura 11 N 19. kroz g. - Klara, Jasna, Lovorka 12 P Ivana Fr. Chantal, Hilarija, Veselka 13 U Poncijan i Hipolit, Gertruda 14 S Maksimilijan Kolbe, Euzebije 15 Č VELIKA GOSPA - UZNESENJE BDM 16 P Roko, Stjepan, Krunoslav 17 S Hijacint, Miron, Urzicin 18 N 20. kroz g. - Jelena Križarica 19 P Ivan Eudes, Ljudevit 20 U Bernard, Samuel, Maksim 21 S Pijo X., Donat, Darko 22 Č B. D. Marija Kraljica, Vladislava 23 P Ruža Limska, Ružica, Zdenko 24 S Bartolomej ap., Miroslav Bulešić 25 N 21. kroz g. - Josip Kal., Ljudevit 26 P Anastazij, Staš, Anselmo 27 U Monika, Marcela Ninska 28 S Augustin, Tin, Gustav 29 Č Glavosjek Ivana Krstitelja 30 P Gaudencija, Radoslava, Bazila 31 S Rajmund, Rajko, Nikodem

RUJAN 1 N 22. kroz g. - Pelagij, Verena 2 P Kalista, Krasna, Zenn 3 U Grgur Veliki, Budimir 4 S Ruža Vit., Ida, Marin 5 Č Majka Terezija, Lovro Just. 6 P Zaharija, Boris, Eleuterij 7 S Marko Križevčanin, Stjepan 8 N 23. kroz g. - MALA GOSPA 9 P Petar Claver, Kamenko, Hijacint 10 U Emilijan, Nikola T., Pulherija 11 S Helga, Miljenko, Cvjetko 12 Č Ime Marijino, Dubravko 13 P Ivan Zlatousti, Amat, Zlatko 14 S Uzvišenje Sv. Križa, Križan 15 N 24. kroz g. - Gospa Žalosna 16 P Kornelije, Ciprijan, Eufemija 17 U Rane sv. Franje, Robert Bellarmino 18 S Josip K., Sonja, Irena (kvatre) 19 Č Januarij, Suzana, Emilija 20 P Andrija Kim i drugovi (kvatre) 21 S Matej ap. i ev., Jana (kvatre) 22 N 25. kroz g. - Toma Vil., Mauricije 23 P Lino, Pio Forgione 24 U Gospa od Otkupa, Pacifik 25 S Aurelija, Kleofa, Zlatka 26 Č Kuzma i Damjan, Damir 27 P Vinko Paulski, Vincencija 28 S Većeslav, Vjenceslav 29 N 26. kroz g. - Mihovil, Gabrijel, Rafael 30 P Jeronim, Jerko

LISTOPAD 1 U Terezija Dj. Isusa, Julija 2 S Anđeli čuvari, Anđelko 3 Č Kandida, Gerard, Svjetlana 4 P Franjo Asiški, Franka 5 S Placid, Velimir, Faustina 6 N 27. kroz g. - Bruno, Apolinar 7 P Gospa od Krunice, Rozarija 8 U Pelagija, Dan neovisnosti 9 S Dionizije i dr., Ivan Leonardi 10 Č Franjo Borgia, Danijel 11 P Emilijan, Ivan XXIII. 12 S Maksimilijan, Serafin, Pacifik 13 N 28. kroz g. - Eduard, Hugo 14 P Kalist I., Divna, Krasna 15 U Terezija Avilska, Tekla 16 S Hedviga, Margareta, Biserka 17 Č Ignacije Ant., Vatroslav 18 P Luka ev., Lukša, Amabilis 19 S Pavao od Križa, Petar Alkantarski 20 N 29. kroz g. - Vendelin, Irena 21 P Uršula, Hilarion 22 U Ivan Pavao II., Benedikt 23 S Ivan Kapistran, Borislav 24 Č Antun M. Claret, Jaroslav 25 P Katarina Kosača, Darija 26 S Dimitrije Srijemski, Zvonimir 27 N 30. kroz g. - Kontardo Fererini 28 P Šimun i Juda Tadej 29 U Felicijan, Narcis, Honorat 30 S Marcel, Marojko, Klaudij 31 Č Afons Rodrigez, Kristofor

STUDENI 1 P SVI SVETI 2 S DUŠNI DAN 3 N 31. kroz g. - Hubert, Silvija, Martin P. 4 P Karlo Boromejski, Dragutin 5 U Srijemski mučenici, Emerik 6 S Leonardo, Sever, Vedran 7 Č Anđelko, Engelbert, Hijacint 8 P Gracija Kotorski, Ivan Duns Skot 9 S Teodor, Aurelij, Božidar 10 N 32. kroz g. - Leon Veliki 11 P Martin Tourski, Davorin 12 U Jozafat K., Makarij, Emilijan 13 S Stanislav K., Stanko 14 Č Nikola Tavelić, Ivan Trogirski 15 P Albert Veliki, Leopold, Berto 16 S Getruda, Margareta, Eduard 17 N 33. kroz g. - Elizabeta Ugar. 18 P Posv. bazilike Sv. Petra i Pavla 19 U Janja As., Felicijan, Srećko 20 S Feliks Valois, Srećko 21 Č Gospa od Zdravlja, Mavro 22 P Cecilija, Dimitrij, Julijan 23 S Klement, Blago, Kolumban 24 N Krist Kralj - Krizogon, Krševan 25 P Katarina Aleksandrijska, Katica 26 U Leonardo Portom., Konrad 27 S Severin, Franjo Antun 28 Č Jakov Mark., Katarina Laboure 29 P Saturnin, Svi sveti Franjevačkog reda 30 S Sv. Andrija ap., Hrabren

PROSINAC 1 N 1. došašća - Natalija, Božena 2 P Bibijana, Blanka, Živka 3 U Franjo Ksaverski, Kasijan 4 S Ivan Damašć., Barbara 5 Č Kristina, Kristijan, Sabina 6 P Nikola, Nikša, Dionizije 7 S Ambrozije, Dobroslav, Sabin 8 N 2. došašća - BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM 9 P Valerija, Petar F., Zdravka 10 U Gospa Loretska, Julija 11 S Damaz, Sabin (kvatre) 12 Č Ivana Franciska Ch. 13 P Lucija, Jasna, Svjetlana (kvatre) 14 S Ivan od Križa, Oton iz Pule (kvatre) 15 N 3. došašća - Drinske mučenice 16 P Adela, Albina, Klement 17 U Modest, Blago, Jolanda 18 S Gracijan, Bosiljko, Malahija 19 Č Vladimir, Grgur, Urban 20 P Eugen, Patrij, Hrvatin 21 S Petar Kanizije, Mihej 22 N 4. došašća - Honorat, Časlav 23 P Ivan Kentski, Viktorija 24 U Badnjak, Adam i Eva 25 S BOŽIĆ - ROĐ. GOSPODNJE 26 Č Stjepan prvomuč., Krunoslav 27 P Ivan ap. i ev., Janko 28 S Nevina dječica, Nevena 29 N Sv. Obitelj - Toma Becket 30 P Feliks, Srećko 31 P Silvestar I., Goran, Katarina Lab.

KALENDAR GOSPE SINJSKE 2019.

Gospe Sinjska, moli za nas!

KALENDAR GOSPE SINJSKE 2019.

Gospe Sinjska, moli za nas!

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja

Siječanj 2019.

7

14

21

28

1

8

15

22

29

2

9

16

23

30

3

10

17

24

31

4

11

18

25

5

12

19

26

6

13

20

27

Rajmund P., Lucijan, Zorislav

Feliks, Srećko

Agneza, Janja, Nježna

Toma Akvinski, Tomislav

NOVA GODINA - SV. MARIJA BOGORODICA

Severin, Teo� l, Gospa Brze pomoći

Pavao pust., Anastazija, Ita

Vinko, Valerij, Laura Vic.

Valerij, Sulpicij S., Boleslav

Bazilije Veliki, Grgur Nazij.

Julijan, Živko, Marcelin

Marcel, Oton, Mislav

Ildefons, Emerencijana, Ema

Martina, Tina, Hijacinta

Ime Isusovo, Genoveva, Mladenka

Agaton, Dobroslav, Aldo

Antun opat, Lavoslav, Cvjetko

Franjo Saleški, Felicijan

Ivan Bosco, Vanja, Marcela

Anđela F., Fereol, Gvozden

Honorat, Neven, Higin, Zvonko

Margareta, Priska, Liberata

Obraćenje sv. Pavla, Eleuterij

Telesfor, Gaudencije, Emilijana

Tatjana, Ernest, Bernard

Ivan Oglivio, Mario, Marta

Timotej i Tit, Paula, Pavica

BOGOJAVLJENJE - Tri Kralja

Krštenje Gospodinovo - Hilarije, Veseljko

2. kroz god. - Fabijan i Sebastijan

3. kroz god. - Anđela M., Anđelka

TRAVANJ 1 P Hugo, Božica 2 U Rikard, Radojko 3 S Izidor, Benedikt N. 4 Č Vinko Fererski, Julijana 5 P Vilim, Petar Veronski 6 S Herman, Irenej 7 N 5. koriz. - Gluha 8 P Dionizij, Amancij 9 U 7 srijemskih mučenica 10 S Telij, Paulinijan 11 Č Stanislav, Gema, Bruno 12 P Julije, Viktor, Sofija 13 S Martin, Hermenegildo 14 N CVJETNICA 15 P Teodor, Krescent 16 U Josip B. Labre 17 S Rudolf, Šimun 18 Č VELIKI ČETVRTAK 19 P VELIKI PETAK (post i nemrs) 20 S VELIKA SUBOTA 21 N VA Z A M - U S K R S 22 P Uskrsni ponedjeljak 23 U Juraj, Adalbert Vojtjeh 24 S Fidel, Vjera, Vjeran 25 Č Marko Ev., Maroje 26 P Jakov Zadranin, Kleto 27 S Ozana Kotorska 28 N 2. uskrs. - Bijela 29 P Katarina Sijenska 30 U Venancij, Pio V.

GOSPA SINJSKA

2019.

SIJEČANJ 1 U NOVA GODINA 2 S Bazilije V., Grgur N. 3 Č Ime Isusovo 4 P Anđela F., Fereol 5 S Telesfor, Gaudencije 6 N BOGOJAVLJENJE 7 P Rajmund P., Lucijan, 8 U Severin, Teofil, 9 S Julijan, Živko, Marcelin 10 Č Agaton, Dobroslav 11 P Honorat, Neven, Higin 12 S Tatjana, Ernest 13 N Krštenje Gospodinovo 14 P Feliks, Srećko 15 U Pavao pust., Anastazija 16 S Marcel, Oton, Mislav 17 Č Antun opat, Lavoslav 18 P Margareta, Priska 19 S Ivan Oglivio, Mario 20 N 2. kroz g. 21 P Agneza, Janja, Nježna 22 U Vinko, Valerij, Laura 23 S Ildefons, Emerencijana 24 Č Franjo Saleški, Felicijan 25 P Obraćenje sv. Pavla 26 S Timotej i Tit, Paula 27 N 3. kroz g. 28 P Toma Akvinski 29 U Valerij, Sulpicij S. 30 S Martina, Tina, Hijacinta 31 Č Ivan Bosco, Vanja

VELJAČA 1 P Brigita, Sever, Miroslav 2 S Svijećnica - Isusovo prikaz. 3 N 4. kroz g. - Blaž 4 P Andrija C., Veronika 5 U Agata, Dobrila, Jagoda 6 S Pavao Miki i dr. 7 Č Rikard, Koleta, Držislav 8 P Jeronim Emilijani 9 S Apolonija, Skolastika10 N 5. k. g. - Alojzije Stepinac 11 P Gospa Lurdska 12 U Damjan, Eulalija 13 S Katarina R., Kristina S. 14 Č Valentin, Zdravko 15 P Klaudije Col., Vito 16 S Julijana, Onezim, Filipa 17 N 6. kroz g. - Donat 18 P Bernardica, Šimun 19 U Konrad Pj., Mansuet 20 S Ivan Hrvat, Leon, Lea 21 Č Petar D., Eleonora 22 P Katedra Sv. Petra 23 S Polikarp, Grozdan 24 N 7. kroz g. - Montan 25 P Donat Zadarski, Darko 26 U Aleksandar, Porfirij 27 S Gabrijel od Prežalosne 28 Č Roman, Bogoljub

OŽUJAK 1 P Albin, Zoran, Kristofor 2 S Lucije, Janja Praška 3 N 8. kroz g. - Marin 4 P Kazimir, Eugen, Natko 5 U Teofil, Bogoljub 6 S Pepelnica (post i nemrs) 7 Č Perpetua i Felecita 8 P Ivan od Boga 9 S Dominik Savio 10 N 1. koriz. - Čista 11 P Firmin, Tvrtko 12 U Maksimilijan, Veljko 13 S Kristina, Krišto (kvatre) 14 Č Matilda, Eutihije 15 P Longin, Veljko (kvatre) 16 S Herbert, Smiljan (kvatre) 17 N 2. koriz. - Pačista 18 P Ćiril Jeruzalemski 19 U JOSIP, ZARUČNIK BDM 20 S Vladislav, Niceta 21 Č Serapion, Kristijan 22 P Lea, Oktavijan 23 S Turibije, Pelagije 24 N 3. koriz.- Bezimena 25 P BLAGOVIJEST 26 U Montan, Goran 27 S Lidija, Filet 28 Č Siksto III. papa, Sonja 29 P Bertold, Jona 30 S Kvirin, Zozim, Petar 31 N 4. koriz. - Sredoposna

SVIBANJ 1 S Josip Radnik, Jeremija 2 Č Anastazije, Eugen 3 P Filip i Jakov ap. 4 S Florijan, Julijan iz Bala 5 N 3. uskrs.- Maksim 6 P Irenej Srijemski 7 U Dujam, Gizela 8 S Marija Posrednica 9 Č Katarina B., Beata 10 P Gospa Trsatska 11 S Franjo, Ignacije 12 N 4. uskrs. - Dobri Pastir 13 P Gospa Fatimska 14 U Matija ap., Maksim 15 S Solinski mučenici 16 Č Ivan Nepomuk 17 P Paškal, Paško 18 S Feliks, Srećko, 19 N 5. uskrs. - Celestin V. 20 P Bernardin, Zvjezdan 21 U Posv. Crkve Gospe Sinjske 22 S Jelena, Renata 23 Č Deziderije, Želimir 24 P Marija Pomoćnica 25 S Beda Časni, Grgur VII. 26 N 6. uskrs. - Filip Neri 27 P Augustin Kant. 28 U German, Ana Marija P. 29 S Euzebij, Polion 30 Č UZAŠAŠĆE - SPASOVO 31 P Pohođenje BDM

Gospe Sinjska, moli za nas!

štovatelji Svojoj GoSpi

Čestit Božić i blagoslovljenu

Novu 2019. godinu

žele vam vaši fratri!

39

Page 40: Sretan Božić i blagoslovljena Nova 2019. godinas Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen. Ova želja za pripadanjem zajednici i