Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010. 1

GLASILO OPĆINA RADOBOJ I JESENJE Broj 23 /Godina III. / 23. travnja 2010.

ISSN 1846-7857

Sretan Vam poštovani čitatelji praznik rada 1. svibnja!

SVEČANO I ZABAVNO UZ PRAZNIK RADAKRENULO UREĐENJE STARE ŠKOLERADOBOJSKI PAJDAŠI, ŠTO I KAKO DALJEŠIKARA PRETVORENA U VOĆNJAK

DVORANA PRED ZAVRŠETKOMOPĆINA NA INTERNETUVATROGASCIMA DODATNA SREDSTVA79-GODIŠNJAK POKRETAČ AKCIJE

2 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

IMPRESSUM:

RADOBOJSKI LIST: Nakladnik: Općina Radoboj. Za nakladnika: Anđelko Topolovec, UREDNIŠTVO: mr.sc. Luka Čuljak, Dragutin Gerić, Ivan Horvat, Marija Pernjek, Darko Potočki, grafički urednik, Snježana Rihtar, Vinko Rihtar, glavni i odgovorni urednik, Ivan Šemnički, Zdenko Vidović. Lektor: Jasenka Marmilić, Adresa uredništva: Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349-110, fax: 049/349-109, e-meil:radoboj@kr.t-com.hr, www.radoboj.hr. TISAK: Papir market Krapina. List je besplatan i izlazi mjesečno.

ŠESTA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA RADOBOJ U ZNAKU URBANISTIČKIH PLANOVA

SVE ODLUKE JEDNOGLASNO

Pod predsjedanjem predsjednika Općinskog vijeća, Alojza Sajka, u Radoboju je 26. ožujka 2010. održana šesta sjednica Vi-jeća. Središnje teme rasprave bile su odluke o Urbanističkom planu uređenja gospodarske zone proizvodno-poslovne namjene «Brod» i drugoj izmjeni Prostornog plana Općine Radoboj. Odluka o Urba-nističkom planu gospodarske zone sadrži uvjete određivanja i raz-graničavanja površina javnih i drugih namjena, smještaja građevina gospodarskih djelatnosti, uređenja i gradnje prometne, telekomuni-kacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima, gradnje pro-metne mreže, uređenja javnih zelenih površina, zaštite okoliša, zašti-te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, postupanja s otpadom te opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom.

U raspravi o toj Odluci vijećnici su dali nekoliko konkretnih primjedbi, koje se odnose na uvjete građenja pojedinih objekata, veličinu pojedinih parcela te izbor materijala od kojih će budući objekti biti građeni. Kako slijedi niz zakonom predviđenih etapa za donošenje konačnog rješenja sve ove, kao i ostale primjedbe zainte-resiranih bit će dostavljene nositeljima izrade Urbanističkog plana kako bi eventualno bile ugrađene u konačni tekst.

VIŠE OD DVADESETAK ZAHTJEVA ZA IZMJENU PROSTORNOG PLANA OPĆINE

Prostorni plan Općine Radoboj do sada je već jednom dopu-njavan, a sada se predlaže II. izmjena jer je više od dvadesetak zain-teresiranih to predložilo. Općinski vijećnici su podržali prijedlog, a samom su Odlukom između ostalog određeni i rokovi za izradu po-jedinih faza izmjena i dopuna. Tako je predviđeno da se zahtjevi za izradu izmjena i dopuna trebaju dostaviti u roku od 15 dana. Nakon toga slijedi rok također od 15 dana za izradu Nacrta prijeloga izmje-na i dopuna, pa rok od 15 dana za javni uvid, a potom slijedi izrada konačnog prijedloga izmjena i dopuna, javna rasprava te konačno donošenje Odluke. Prema tome, svi zainteresirani imaju više moguć-nosti da se uključe u davanje prijedloga i ostvarivanje svojih intere-sa. I jedna i druga Odluka prihvaćene su jednoglasno, što je dokaz zainteresiranosti općinskih vijećnika da se određena problematika iz nadležnosti Općine rješava, bez obzira na stranačku pripadnost.

Za mještane Radoboja svakako će biti zanimljiva informacija da se izmjenom i dopunom Prostornog plana između ostalog pred-viđa i prostor za izgradnju benzinske crpke, a da će troškovi koje će snositi Općina za izradu izmjena iznositi oko 40.000 kuna.

RADOBOJ ĆE IMATI KNJIŽNICU

Općinski vijećnici na svojoj 6. sjednici prihvatili su i Odluku o davanju suglasnosti Gradskoj knjižnici Krapina za osnivanje knjiž-ničnog ogranka u Radoboju. Napravljen je, naime, elaborat o oprav-danosti osnivanja knjižničnih ogranaka u kojem Radoboj ispunjava zakonom određene uvjete. Općina se tako obvezuje da osigura pro-storne i tehničke uvjete kao i financijska sredstva za rad knjižničnog ogranka. Predviđaju se troškovi od oko 80.000 kuna godišnje, a opći-na Radoboj će tako biti među prvima u Županiji koja će imati uvjete za posuđivanje knjiga.

SUCI POROTNICI

Vijećnici Općine Radoboj na svojoj su sjednici za suce porot-nike Općinskog suda u Krapini imenovali Anicu Šaško i Stjepana Biškupa, oboje iz Gornje Šemnice.

PITANJA I PRIJEDLOZI

Općinski vijećnici na kraju su sjednice postavili više pitanja. Na neka su dobili odgovor od općinskog načelnika Anđelka Topo-lovca, dok će na neka pričekati do održavanja naredne sjednice. Po-stavljeno je tako pitanje: Što se trenutno odvija na planu komunal-nih radova u Općini? Odgovor će vijećnici dobiti na idućoj sjednici. Vijećnik Mirko Kunštek pitao je zašto se u Općini Radoboj plaća vodna naknada, a navodno u drugim sredinama to nije slučaj. Odgo-vor je da to pitanje regulira zakon i svi ga moraju poštovati. Zdenko Vidović se interesirao za mogućnost uređenja ulaza na groblje kod zgrade pošte i rješavanje problema signala za mobilne telefone na području Općine. Načelnik je odgovorio da je tražena suglasnost za otkup potrebnog zemljišta od strane crkvenih vlasti, ali nije dobive-na pa otpada zamišljena izgradnja prometnice oko groblja s izlazom kod pošte, dok za izgradnju odašiljača za mobilnu telefoniju ima interesa od strane pojedinih mreža i da su u toku pregovori o otku-pu zemljišta i dobivanja potrebnih suglasnosti. Zvonko Pavrlišak je imao primjedbu na plaćanje naknade za prilaze na javne prometnice te dao prijedlog da Radobojski list više pažnje pokloni uvjetima po-slovanja i uspjesima radobojskih poduzetnika.

Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010. 3

DVORANA PRED DOVRŠETKOM

Radovi na izgradnji sportske dvorane u Gornjem Jesenju polako se privode kraju. Unutrašnji dio dvo-rane je dovršen i sada su u tijeku radovi na uređenju okoliša.

Ovih dana zabilježili smo «presvlačenje» igrališta novim asfaltnim slojem, jer je izgradnjom dvorane stari sloj oštećen. Uz novi sloj asfalta igralište će biti ograđe-no mrežom visine 6 metara, a bit će postavljena i nova javna rasvjeta (reflektori). Kako je izgradnja dvorane potrajala poprilično dugo, a pri tom je korištenje igra-lišta bilo ograničeno, učenici i djeca vesele se završetku radova, jer će ponovno moći koristiti igralište za lije-pog vremena. Završetkom sportske dvorane dobit će pak mogućnost, kao i svi ostali zainteresirani, odvijanja sportskih aktivnosti i u vrijeme nepovoljnih vremen-skih uvjeta na otvorenom. Inače cijeli kompleks na ko-jem se nalazi škola, dvorana i igralište bit će ograđen, pa će mladi Gornjeg Jesenja imati siguran prostor za svoje sportske aktivnosti.

(I. H.)

U JESENJU ODRŽANA SEDMA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

DODATNA SREDSTVA VATROGASCIMA

Sedma sjednica Općinskog vijeća Općine Jesenje održana je 30. ožujka 2010. a na dnevnom se redu našlo sedam točaka. Prihvaćen je tako obračun Proračuna za 2009. godinu koji je u potpunosti realiziran i iznosio je 5.088.180,00 kuna. Donijete su smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja te Odluka o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Jesenje. Smjernice se donose sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedi-ca nesreća, većih nesreća i katastrofa utvrđenih procje-nom ugroženosti ljudi, okoliša, materijalnih i kulturnih dobara, a s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara, okoliša, kao i razvoja sustava zaštite i spašavanja.

Općinski su vijećnici za suce porotnike s područja Općine Jesenje predložili Marijana Katalenića i Mirka Buzinu, dok su shodno zahtjevu DVD-a Gornje Jesenje odobrena dodatna financijska sredstva za sufinanciranje kupnje novog vatrogasnog navalnog vozila u iznosu od 60.000,00 kuna. (I.H.)

UZ PRAZNIK RADA SVEČANO

Međunarodni praznik rada 1. svibnja ove će go-dine na području Općine Radoboj biti u znaku sport-skih i zabavnih sadržaja. Županijska organizacija Hr-vatske narodne stranke organizira proslavu Praznika rada na području Općine Radoboj. U subotu 1. svib-nja s početkom u 10 sati počet će sportska natjecanja koja će se odvijati na školskim igralištima u Jazvina-ma, Radoboju i Gornjoj Šemnici.

Središnja proslava održat će se s početkom u 16 sati u Jazvinama. Organizatori uz zabavni program u kojem će sudjelovati ansambl Zagorje i popularni Ivan Benc za sve koji će se tu naći pripremaju posebnu atrakciju: zagorskog purana na ražnju, a kuhat će se i grah sa kobasicama i suhim mesom u dva kotla, a uz to pijača u neograničenim količinama je besplatna. I na kraju, ali ne i najmanje značajno, priprema se i Rock show Karaoke.

E pa svi vi koji imate zašto slaviti Praznik rada ili ste ga nekada slavili ili bi trebali negodovati zbog toga što ste bez posla, dođite na školska igrališta u jutarnjim satima, a popodne vas HNS-ovci očekuju na proslavi u Jazvinama. Svi ste dobro došli.

i tome slično. Ovih su dana tako učestala pitanja o za-pošljavanju djelatnika na održavanju javnih površina na području Općine Radoboj. S namjerom da se izbjegnu daljnje nedoumice evo prave informacije.

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina, provodi mjere iz Nacionalnog plana za potica-nje zapošljavanja za 2010. godinu. Jedna od provedbenih mjera je sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba na javnim radovima. Cilj ove mjere je društveno korisnim radom potaknuti socijalnu uključenost i ublažiti socijalne posljedice nezaposlonosti kroz suradnju s jedinicama lo-kalne samouprave, općinama i gradovima.

Za osobe koje su prijavljene duže od godinu dana na Zavodu za zapošljavanje troškove plaće u iznosu od 75% snosi Zavod, dok za osobe koje su Zavodu za za-pošljavanje prijavljene tri godine, Zavod u cijelosti snosi troškove plaće.

S obzirom na obim poslova, koji su tijekom ljetnih mjeseci povećani zbog redovitog održavanja javnih po-vršina i mogućnosti da se zaposli jedan radnik, i Općina Radoboj uključila se u provođenje Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja. Za zaposlenog djelatnika, koji će poslove na održavanju javnih površina obavljati do 6. li-stopada 2010. godine, napravljen je pogram rada koji je dostavljen Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područ-na služba Krapina, koji se s planom složio.

Vidljivo je, dakle, da Općina Radoboj nije samostal-no zaposlila novog radnika, jer troškove snosi Zavod za zapošljavanje, a ostvarena je dvostruka korist. Jedna ne-zaposlena osoba barem nekoliko mjeseci primat će plaću za svoj rad, a Općina će lakše rješavati poslove oko odr-žavanja javnih površina. (B. O. )

ZAŠTO JE U OPĆINI RADOBOJ ZAPOSLEN DJELATNIK NA ODRŽAVANJU JAVNIH POVRŠINA?

ZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH

Ljudi k’o ljudi, vide novog zaposlenika u Općini i odmah kreću nagađanja. Čiji je to interes, koliko to košta

4 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

ŠIKARA PRETVORENA U VOĆNJAK

Posljednih godina širom Hrvatske pa tako i na po-dručju Općine Radoboj, ima sve više neobrađenog ze-mljišta. Vrijedno je stoga zabilježiti primjere kada se ze-mljište obraslo grmljem na kojem se množe zmije, pre-tvara u voćnjak, vrt ili vinograd. Upravo takav slučaj do-gađa se na predjelu Radoboja zvanom Mala Gora. Tu su već ranije u akciju krenuli Alojz Malogorski i Dragutin Jurinjak, a slijede ih aktualni općinski načelnik Anđelko Topolovec i bivši radobojski poštar Stjepan Cerovec. Za-tekli smo se na zemljištu Stjepana Cerovca upravo kada je uz pomoć rodbine, susjeda i prijatelja završavao po-stavljanje zaštitne mreže nad vinogradom.

Kada bi postavili pitanje ‘’znate li Stjepana Cerov-ca?’’, vjerojatno bi većina upitanih odgovorila negativ-no, no kada bismo pitali za bivšeg radobojskog poštara i mužikaša u radobojskoj limenoj glazbi «Mirna», velika bi većina upitanih znala o kome se radi. Biti poštar na jednom području punih trideset godina znači poznavati svaku kuću, svakog stanovnika, svaki i najudaljeniji zase-lak, jer svima njima valjalo je dostavljati poštanske pošilj-ke, mirovine, dobre i loše vijesti. Stjepan Cerovec otišao je u mirovinu krajem 2008. godine, ali se još uvijek sjeća

reagirati. Bilo je slavlja kada se radilo o radosnom doga-đaju, ali i žalosti prilikom prijema tužnih vijesti. No sve su to sada uspomene na tridesetogodišnji period kada je Stjepan Cerovec provodio na poslu i po dvanaest sati jer je bio jedini poštar na cijelom području radobojske pošte. Zadovoljan što je stekao uvjete za odlazak u mirovinu, prihvatio se posla o kojem smo na početku ovog teksta nešto rekli.

Područje Male Gore u prošlim je vremenima uglav-nom bilo pokriveno travnjacima i ljudi su ručno kosili i sušili travu za brojne krave i volove, ali je s vremenom do-bar dio toga zapušten i pretvorio se u šikaru. Zahvaljujući pojedincima ovo se područje nanovo privodi svrsi. Tako je i naš sugovornik lijepi dio zemljišta uz cestu koja vodi prema Malogorskima iskrčio i zasadio brojne vrste voća-ka. Ima tu krušaka, šljiva, trešanja, jabuka, oraha, a i onih na koje pomalo zaboravljamo kao što su mušmula (men-šprih) ili oskoruš ( po domaće skoruš). Pohvalno je što su to uglavnom starinske domaće sorte nastale cijepljenjem na divljim podlogama. Uz vinograd, koji je jedan od ri-jetkih na našem području štićen od tuče i ptica zaštitnom mrežom, tu je i zemljište za uzgoj povrća i drugih po-ljoprivrednih kultura. Sve lijepo uređeno, a kako i ne bi kada se s ovog terena pruža prekrasan pogled na zagorski krajolik, a umjesto legla zmija tu rastu voćke i vinograd i sve to čini ugodno mjesto boravka.

Primjer koji bi valalo slijediti, jer odlaskom u miro-vinu ili prestankom radne aktivnosti u tvornici ili na dru-gom mjestu, ne moramo prestati s aktivnostima koje nam čine zadovoljstvo, a donose nam i određenu korist. (vir)

niza zanimljivosti koje se odnose na obavljanje poštar-ske službe. Priča nam tako da je nekada pred Božićne i Uskrsne praznike u radobojsku poštu stizalo i do deset tisuća čestitaka, da je noseći mirovine poštarska torba bila premala da u nju stane dovoljna količina novčani-ca za podjelu jednog dana, pa se trebao nekoliko puta dnevno vraćati u poštanski ured po novu količinu novca. Unatoč tako velikoj količini novca, u prošlim vremenima nije bilo ni jednog pokušaja napada na poštara i otimanja novca. U obavljanju poštanskog posla bilo je radosnih ali i tužnih trenutaka, kaže naš sugovornik. Prije trideset go-dina nije bilo telefona, a kamoli mobitela i sve su se hitne informacije prenosile putem telegrama. Tako se u pošti najprije znalo tko je dobio sina ili kćer u rodilištu, ali i tko je umro u kojoj bolnici. Sadržaj telegrama stizao je u poštu putem telefona gdje se upisivao na posebni obrazac i dostavljao na određenu adresu. Znajući što kome nosi, često je putem razmišljao kako će primatelj informacije

Zaštitna mreža nad vinogradom je postavljena pa nema straha od tuče.

Stjepan Cerovec zadovoljno promatra svoj mladi voćnjak

Nakon obavljenog posla, kao što je i red, slijedi okrijepa.

Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010. 5

RADOBOJSKI VINOGRADARI I VINARI ODRŽALI REDOVITU GODIŠNJU IZBORNU SKUPŠTINU

ŠTO I KAKO DALJE?

Udruga vinogradara i vinara «Radobojski pajdaši» održala je 1. travnja 2010. godine redovitu godišnu skup-štinu. Na dan održavanja Udruga je imala točno stotinu članova, najvećim dijelom iz Općine Radoboj, a ima ih i sa područja grada Krapine. Kako to statutarne odredbe nalažu, Skupštini je prezentirano izvješće Upravnog od-bora, blagajnika i Nadzornog odbora, te Prijedlog plana i i financijskog plana za tekuću godinu.

Izvješće o radu Udruge podnio je predsjednik Dra-gutin Kiseljak, naglasivši činjenicu da su svi planirani zadaci uspješno realizirani osim organizacije obilaska vi-nogradara i vinara na drugim područjima, za što članovi radobojske Udruge nisu pokazali dovoljni interes. Čla-novi Udruge inače su obilježili takozvane vinske blagda-ne počevši od Vincekovog, preko postavljanja «klopotca» do Martinja. Organizirali su više stručnih predavanja i degustacije mladih vina kao i ocjenjivanje kvalitete vina svojih članova.

Tako su prošle godine radobojskim vinarima pripale četiri zlatne medalje za kvalitetna vina, 49 srebrnih i 31 brončana medalja što je dokaz sve veće kvalitete vina pro-izvedenih na našem području. Vina su prema tome sve kvalitetnija, ali je sve teže ostvariti uvjete za plasiranje tih vina na tržište. Radobojski vinogradari i vinari nezado-voljni su činjenicom da se danas u ugostiteljskim objek-tima na području Općine nude vina s drugih područja, koja su slabije kvalitete, ali su navodno jeftinija. Članovi Udruge vinogradara i vinara «radobojski pajdaši» stoga su na svojoj skupštini iznijeli inicijativu da se razmotri mogućnost udruživanja kod proizvodnje vina kako bi se stvorilo prepoznatljivo radobojsko vino u većim količi-nama što bi omogućilo da vlasnici ugostiteljskih objekata na radobojskom području i šire nude domaće kvalitetno vino.

Vinogradari i vinari nisu zadovoljni s aktivnostima poljoprivrednih zadruga koje djeluju na području Općine Radoboj. Krapinska Poljoprivredna zadruga uglavnom se orijentirala na trgovinu, uz iznimku Poljoprivredne apo-teke u Radoboju koja koliko toliko koristi i vinogradari-ma. Poljoprivredna zadruga, osnovana u vrijeme načelni-kovanja Josipa Potočkog, pod patronatom Alojza Hor-vata, ne igra nikakvu ulogu, a postojeća Poljoprivredna zadruga Radoboj orijentirala se isključivo na šest- sedam uzgajivača krušaka.

Vinogradari stoga na svojoj skupštini donose za-ključak da pomoć potraže i van Općine Radoboj. Kon-kretno se radi o organiziranoj nabavi sredstava za zaštitu vinograda, podizanje novih nasada i nabavu gnojiva, jer naglašavaju da stotinu vinogradara zaslužuje i određeni povlašteni tretman kod nabave potrebnih repromateri-jala. Bilo bi stoga šteta da uz tri poljoprivredne zadruge u općini Radoboj povjerenje vinogradara dobije netko s ostalih područja.

Vinogradari pored toga razmišljaju i o otvaranju za-jedničkog vinskog podruma i vinoteke, kako bi svi sta-novnici Općine Radoboj i sve brojniji posjetitelji imali priliku kušati i kupovati kvalitetno radobojsko vino. Za početak organizirat će se prikupljanje podataka o tome koliko članovi Udruge u stvari imaju trsova, koje sorte uzgajaju i jesu li voljni ići u zajedničke akcije.

Skup vinogradara iskorišten je i za vrlo korisno pre-davanje o novim nasadima vinograda, sortama koje se preporučuju na našem području, te njihovim prednosti-ma i nedostacima. Predavanje je održala dipl. ing. agro-nomije Jasminka Šaško. ( vir)

Članovi Udruge pozorno su pratili stručno predavanje.

Čelnici Udruge vinogradara i vinara «Radobojski pajdaši»: Dragutin Kušer, tajnik i Dragutin Kiseljak, predsjednik.

RADOBOJSKA VINA SVE BOLJA

Udruga vinogradara i vinara «Radobojski pajdaši» i ove je godine organizirala ocjenjivanje vina svojih članova. Dostavljeno je ukupno 58 uzoraka, sortnih i miješanih vina i dodijeljeno je čak 7 zlatnih medalja, što je go-tovo l00 % više nego prošle godine, kada su bila samo 4 zlata. Srebrne medalje dobio je 21 uzorak, brončanu 19 uzoraka, 4 su dobila priznanja dok je svega 7 uzo-raka odbačeno. Medalje i priznanja vinarima će biti uručena nakon što ocjenjivanja vina budu provedena na području cijele Krapinsko - zagorske županije.

6 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

ČIŠĆENJE PROMETNICA

Nakon dugotrajne zime na prometnicama Općine Jesenje ostale su velike količine šljunka, čime je bitno sma-njena sigurnost prometa.Kako bi se ta opasnost otklonila mještani su organizirali akcije čišćenja nogostupa i cesta koje prolaze kroz njihova naselja. Akcije su provedene na području Gornjeg i Donjeg Jesenja te Cerja. Jedan od pokretača akcije u Donjem Jesenju bio je DRAGUTIN KRANJČEC, koji je prvi krenuo s čišćenjem nogostupa. Taj još uvijek vitalni i vrijedni 79-godišnjak bio je poti-caj mladima koji su se priključili te su nogostup i cesta u dužini od 700 metara očišćeni i uređeni. Na području Cerja provedena je akcija u kojoj je sudjelovalo nekoliko mještana. Raduje činjenica da se u takve akcije uključuje sve veći broj mladih, koji tako doprinose zajedničkim na-stojanjima uređenja životne sredine. ( I.Habjanec)

BIJELI RADOBOJSKI TRNAC

Proljeće je zabijelilo Radobojski trnac. Procvale su voćke, a prije toga su njihova stabla premazana vapnom i tako na starinski način zaštićena od posljedica temperaturnih razlika i nametnika, a dobila su i ljepši izgled.

I središte Radoboja donosi miris proljeća. Cvjetne gredice lijepo su uređene i svakom prolazniku pružaju lijep prizor.

Prišlo se i uređenju prostora između Župnog dvora i groblja. Posječeno je grmlje i drveće, poravnat je teren pa će i taj dio Radoboja kada dobije konačan izgled biti privlačan za pogled prolaznika.

Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010. 7

TUČA URANILA

Prošle godine zabilježili smo prvu tuču na našem području 30. travnja. Ove je godine uranila za petnaest dana. Na području Radoboja padala je 14. travnja i nije bila tako obilna kao prošle godine. No ponovno su na-stradali cvjetovi marelica, trešanja i ranih šljiva. Dobra je stvar što ove godine vremenski uvjeti nisu bili pogodni za proljetne radove u vrtovima pa tu nema nikakve štete. Naši stari znali su isticati vjerovanje ako prva tuča padne prije Jurjeva te godine tuče više neće biti. Ostaje nam da čekamo i vidimo jesu li ta vjerovanja bila opravdana ili ne.

Prva ovogodišnja tuča tek je malo zabijelila zelenilo proljetne trave.

MOŽE LI BEZ RAZBIJANJA?

Uništavanje klupa, zelenih površina, kućica na auto-busnim stajalištima, te drugih javnih objekata već je bilo predmet pisanja u našem mjesečniku. To, međutim, nije imalo mnogo pozitivnog učinka. Primjer za to su razbi-jene svjetiljke javne rasvjete oko zgrade pošte u Radobo-ju. Postavlja se pitanje o čemu razmišljaju i razmišljaju li uopće o nečemu oni koji se iživljavaju na način da uništa-vaju zajedničku imovinu. Znaju li da sve to netko mora platiti, ako ne oni sami onda sigurno njihovi roditelji i svi ostali koji teško zarađuju svoju plaću ili primaju skromnu mirovinu. Poštujmo stoga napore onih koji nastoje sre-dinu u kojoj živimo učiniti što ljepšom i ugodnijom za boravak i nemojmo uništavati sve oko sebe, samo zato da bi pokazali svoju osobnost. (vir)

KRENULO UREĐENJE ZAVIČAJNE ZBIRKE

Stara zgrada radobojske osnovne škole ovih je dana postala mjesto odvijanja građevinskih radova. Krenulo je uređenje kako bi se stvorili uvjeti za otvaranje posebnog kulturno-povijesnog sadržaja - Zavičajne zbirke. U tom će se prostoru kada bude uređen naći mjesta i za druge sadržaje, a jednog dana kada će i nekadašnje pomoćne zgrade uz školu biti uređene i privedene određenoj na-mjeni, ovo će biti centar brojnih događanja, koja će biti privlačna za posjetitelje Radoboja, kojih će nadajmo se svakog dana biti sve više.

LIKOVNA KOLONIJA U JESENJU

JESENJE: U subotu 17. travnja 2010. u Gornjem Jesenju je održana likovna kolonija. Organizatori: Općina Jesenje i Likovno društvo «Ernest Tomašević» iz Krapine okupili su 27 likovnih umjetnika iz Krapine, Ludbrega, Čakovca, Varaždina i okolnih mjesta u Krapinsko -za-gorskoj županiji. Teme koje su se našle na platnu uglav-nom su pejsaži jesejanskog krajolika, a tridesetak nastalih djela moći će se vidjeti na izložbi koja će biti upriličena uz obilježavanje dana Općine Jesenje. Sudionicima se na trudu zahvalio načelnik Ivan Maligec, podijelio im za-hvalnice, a sve je završilo prigodnim druženjem. (I.H.)

8 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

VRIJEDNA DONACIJA

Privredna banka Zagreb d.d. donirala je OŠ Side Košutić Radoboj vrijednu računalnu opremu. Zalaganjem gospođe Nevenke Cerovečki iz Privred-ne banke u Krapini osigurana je kvalitetna nastava informatike za učenike koji do sada nisu mogli raditi pojedinačno na računalima.

Računalnu opremu predala je 31. ožujka u ime Privredne banke Zagreb, d.d. gospođa Javorka Kra-kan. Ravnateljica škole zahvalila je predstavnicima Privredne banke na suradnji i pomoći, te istaknula važnost informatičkog opismenjavanja za sve učenike u što boljim uvjetima.

Zahvaljujući Privrednoj banci d.d. moći će se osuvremeniti nastava informatike u školi.

( J. Marmilić)

NASTAVA NA STRAHINJČICI

Povodom obilježavanja svjetskog dana zdravlja, 7. trav-nja, održana je terenska nastava za učenike 5. razreda i učeni-ke uključene u sekciju mladih planinara Osnovne škole Side Košutić Radoboj na Strahinjčici. Organizatori su bili Školsko sportsko društvo «Mirna» Radoboj i Sportska zajednica op-ćine Radoboj.

Učenike je vodio učitelj TZK Gordan Poslončec, a u pratnji su bili Dražen Gerić, Kristina Golub, Magdalena Mi-šak i Dijana Mikša.

Po dolasku do planinarskog doma, učenici su bili uklju-čeni u različite aktivnosti, od usvajanja znanja o očuvanju i promicanju zdravlja, razvijanja higijenskih navika, igranja no-gometa i društvenih igara do upoznavanja s legendama našeg zavičaja.

Cilj terenske nastave bio je upoznati ljepote prirode Radoboja, otkriti svoje mjesto u svijetu i svijet oko sebe, te razvijati poštovanje prema životnom okolišu. Uz druženje i usvajanje nastavnih sadržaja sve ciljeve je lakše postići. To su dokazali i učenici. ( J. Marmilić)

JEZIČNO ISTRAŽIVANJE JESENJANSKOGA PODRUČJA

U travnju je na jesenjanskome području obavljeno terensko jezično istraživanje u okviru projekta Istraživanje kajkavskoga nar-ječja pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Jezična raznolikost bitno je obilježje hrvatskoga nacionalnog identiteta. Hr-vatski se jezik dijeli na tri narječja – čakavsko, štokavsko i kajkavsko – a ona se dalje dijele na dijalekte, poddijalekte ili skupine govora i na mjesne govore. Znanstvena disciplina koja se time bavi jest dija-lektologija. Na jezičnim kartama govor Jesenja i šireg područja pri-pada kajkavskome narječju, i to onome njegovom dijelu koji, prema klasifikaciji, čuva neke od najstarijih jezičnih osobina. Osim toga, za dijalektologe – i ne samo za njih – on je zanimljiv jer je geografski smješten u neposrednoj blizini Bednje čiji je govor u širim krugovi-ma poznat kao specifičan.

Jedna od glavnih djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i je-zikoslovlje u Zagrebu jest istraživanje hrvatskih narodnih, mjesnih govora – u Hrvatskoj i izvan nje. Terenska istraživanja obavljaju se od samoga osnutka Instituta polovicom 20. stoljeća. Kako u Hrvat-skoj postoji mnogo različitih mjesnih govora (poznato je da gotovo svako selo ima svoj specifičan govor, a ponegdje se govorom razlikuju i zaseoci unutar jednoga sela) nemoguće ih je sve istražiti. Ipak, do danas su istraženi, u skladu s mogućnostima, mnogi mjesni govori, ali je to još uvijek daleko od planiranoga i potrebnoga. Jedan od kraj-njih ciljeva terenskih istraživanja, uz samo prikupljanje građe, jest izrada hrvatskoga jezičnog atlasa – djela u kojem će zorno, na jezič-nim kartama, biti prikazane temeljne jezične crte izabranih govora. Planirano je da se za atlas istraži oko četiristo mjesnih govora – tzv. punktova –tristotinjak u Hrvatskoj i stotinjak izvan nje. Istraživanje se provodi metodom zadanog upitnika. To znači da se u svim istraži-vanim govorima zapisuju odgovori na ista pitanja te se tako dobivaju međusobno usporedivi podaci. Upitnikom za hrvatski jezični atlas obuhvaćena su temeljna područja svakodnevnog života, npr. čovjek i dijelovi tijela, rodbinski odnosi, stanovanje, narodne radinosti, bilj-ke, životinje, društveni život. Odgovori se zapisuju dijalektološkom transkripcijom, odnosno sustavom znakova koji omogućuje precizan zapis svih specifičnosti lokalnoga govora (glasova, naglasaka i dru-gog).

Kao jedan od punktova izabrano je i Jesenje. Budući da je to područje, površinom relativno neveliko, u jezičnom pogledu prilično heterogeno - na malom prostoru postoji veći broj različitih govora – za istraživanje su izabrani Lužani Donji i Cerje. Podatke su u Lu-žanima davale Marija Zagoršak i Božica Zagoršak, a u Cerju Tereza Obadić i Katica Obadić. One su, kao izvorne govornice svojega mje-snog govora, u višednevnom istraživanju odgovorile na preko dvije tisuće pitanja koliko ih je predviđeno Upitnikom. Na taj je način dobivena vrijedna jezična građa koja će biti pohranjena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje i koja će, osim za jezični atlas, služiti i za druge vrste jezičnih analiza. Osim toga, u vremenima ubrzanih jezičnih promjena, u vremenima kad sela imaju sve manji broj sta-novnika – što u jezičnom pogledu znači da sve manji broj govornika govori njihovim mjesnim govorom – u istraživanju prikupljena gra-đa bit će trajan spomen na suvremeno stanje jesenjanskoga govora.

Osim Jesenja, na širem krapinskom području u predviđenoj mreži punktova za hrvatski jezični atlas nalazi se, uz samu Krapinu (koju je svojevremeno istražio dr. Antun Šojat), još samo Radoboj. Njegov je govor istom metodom istražen 2009. godine (podatke su davale Antonija Rihtar i Zlata Rihtar u Radoboju te Ana Rukav i Marija Draganić u Gorjanima). Petrovsko i Đurmanec nisu ušli u planove jezičnih istraživanja za atlas.

Opisana istraživanja znanstvene su prirode. No, za očuvanje svakoga mjesnog govora važna je zauzetost njegovih izvornih govor-nika, prvenstveno mlađih. Veliku ulogu pritom može imati škola – kako razvijanjem svijesti o vrijednosti zavičajnoga govora, pisanjem tekstova na njemu, tako i izradom razlikovne gramatike u odnosu na hrvatski standardni jezik. Dobro bi i vrijedno bilo izraditi i rječnik lokalnoga govora. Jer – mjesni, zavičajni govor živi samo po svojim govornicima; na njima je da ga očuvaju!

Anita Celinić

IGRA SKRIVAČA Dolazi, Bliži se, Je li tu ili nije, Gdje se skriva, Gdje li je?

Čekamo ga. Već je trebalo biti ovdje. Možda dolazi, Možda se skriva iza mene, Ali kad se okrenem Opet iznova nestane.

Šušti. Sad je blizu. Uz svitanje dolazi u prasku.

Proljeće je tu. Laura Kamenečki 7. r. OŠ Side Košutić Radoboj

Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010. 9

OBILJEŽEN DAN PLANETA ZEMLJE

Učenici OŠ Side Košutić Radoboj sadnjom presad-nica cvijeća uključili su se u aktivnosti vezane uz Dan planeta Zemlje.

NOVOSTI IZ OSNOVNE ŠKOLE GORNJE JESENJE

INTEGRIRANO-PROJEKTNA NASTAVA

Mjeseci ožujak i travanj obilježeni su u okviru ra-zredne nastave nizom različitih aktivnosti u OŠ Gornje Jesenje. Odlična suradnja učenika i učiteljica rezultirala je velikim uspjehom putem integrirano-projektne nasta-ve uoči Uskrsa. Ideja o izradi uskrsnih ukrasa, vjenčića, raznih inovativnih radova i čestitaka realizirana je kroz zajedničke likovne radionice s učenicima, učiteljicama i vjeroučiteljem.

Radovi izrađeni različitim tehnikama prezentirani su putem sajmenog dana na Veliki četvrtak ispred Doma kulture u Gornjem Jesenju i u trgovini Artić u Donjem Jesenju. Tom akcijom prikupljena su sredstva za sufinan-ciranje terenske nastave u Zagrebu u mjesecu travnju. Učenici i učiteljice se zahvaljuju svim mještanima, kao i prolaznicima, koji su prepoznali uskrsnu poruku topline i ljubavi i svojim su dobrovoljnim novčanim prilozima pomogli uspješnosti akcije za radost i sreću djece.

TERENSKA NASTAVA

Dolazak proljeća učenici razredne nastave OŠ Gor-nje Jesenje obilježili su održavanjem terenske nastave u Lužanima Zagorskim. Aktivno su se uključili u upozna-vanje svojeg zavičaja i doživjeli prirodno i životno okru-ženje, te rad ljudi u proljeće.

Za vrijeme terenske nastave učenici su uz smješak i ugodno druženje pješačili 4 sata, a poneseni ljepotom prirode svog brežuljastog zavičaja svi su bili sretni i zado-voljni, stoga i odrasle pozivaju da slijede njihov primjer, jer za sreću su ponekad dovoljne i male stvari.

Davorka Cerovec,učiteljica

KUDA NAKON OSNOVNE ŠKOLE

U Osnovnoj školi Gornje Jesenje 14. travnja održa-no je predavanje o upisima u srednje škole. Predstavica Zavoda za zapošljavanje govorila je o profesionalnom usmjeravanju, odnosno kako odabrati pr(a)vo zanimanje. Tako su učenici osmog razreda mogli saznati što je po-trebno znati prilikom izbora budućeg zanimanja. Mogli su čuti koja su zanimanja najtraženija, koja su deficitarna, u kojima se najlakše može naći zaposlenje, a u tome će im pomoći i prezentacija Obrtničke komore i Srednje škole Krapina. Svoje programe školovanja budućih stručnjaka predstavile su i predstavnice Srednje škole Pregrada, Gi-mnazije iz Zaboka, Srednje škole Bedekovčina te Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Budućnost će pokazati koliko su te prezentacije pomogle mladima iz Općine Jesenja kod odabira budućih zanimanja.

10 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

OPĆINA JESENJE NA INTERNETU

Općina Jesenje ovih je dana grafički i sadržajno redizajnira-la svoju internetsku stranicu. Novim, modernim dizajnom stranica Općina se želi još više približiti potencijalnim posjetiteljima i turisti-ma te svima koji žele više saznati o radu i stanju u Općini.

«Prepoznavajući nove tehnologoje u komuniciranju, gdje je uz sadržaj bitan i način prezentacije želimo Jesenje približiti, kako našim sugrađanima tako i svima koji žele nešto doznati o našem mjestu», rekao je IVAN MALIGEC, načelnik Općine Jesenje. U kontekstu turistčkog razvoja Općine Jesenje vrlo je važno da poten-cijalni turisti imaju kvalitetne informacije na jednom mjestu, a to će im omogućiti nova web stranica. Osim što želimo biti dostupniji i otvoreniji, želimo biti i atraktivni tako da će se na novim redizajni-ranim stranicama moći vidjeti i video vijesti iz našeg kraja, dodao je Maligec.

Svi podaci koji su bitni za žitelje Općine, kao i za one koji žele posjetiti ovaj još neistraženi biser Zagorja, bit će dostupni na novoj službenoj internetskoj stranici www.jesenje.hr

Na ovaj način Općina želi biti još pristupačnija svima koji žele nešto doznati o Jesenju, a naročito na internetu koji sve više posta-je nezaobilazan u kominiciranju Općine s javnošću. Ovom akcijom Općina Jesenje želi biti predvodnik u korištenju novih tehnologija kako na području komunikacija tako i u ostalim granama gospodar-stva. (I.Habjanec)

BROJNA DOGAĐANJA UZ USKRS

Uskrs i blagdani koji su vezani uz taj najveći blagdan u našim krajevima obilježavaju se brojnim događanjima. Nakon korizmenog vremena i raznih žrtvi i odricanja, ljudi se raduju jer Uskrs je blagdan nade, novog života i radosti. Tako su i ove godine na području Jese-nja zabilježena brojna događanja. Uz Veliki četvrtak i Veliki petak svakako vrijedi spomenuti Veliku subotu kada se čuva Isusov grob. U čuvanje Isusovog groba uključeni su vatrogasci DVD-a Gornje Jesenje, koji su držali stražu uspred Isusovog groba prije večernjeg obreda Uskrsnuća.Uz večernje obrede u Jesenju je zadržan i običaj paljenja gube na vatri koja je prije početka nagovještaja Uskrsnuća blagoslovljena, a predskazuje svjetlost koja dolazi Uskrsnućem.

Svakako je najznačajniji događaj sam Uskrs, odnosno Uskrsno jutro kada se pale «Vuzmenice» koje se slažu na Veliku subotu, a napravljene su od jelovog granja. Tradicija slaganja Vuzemnice traje od davnina u našem kraju, a postavljaju se u gotovo svakom zaselku. U prošlim je vremenima trajalo rivalstvo čija će biti najviša, odnosno čija će dulje gorjeti. Uz vuzemnicu se bdjelo cijelu noć. I ove godine na jesejanskim bregima cijele Uskrsne noći bilo je živo uz pjesmu i druženje i čekalo se da se vuzemnice zapale i stvore prekrasni dekor. Uskrsnuće Gospodnje proslavljeno je i uz gromoglasno pucanje po-moću kanti i karabita te poneku kuburu. (I.H.)

Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010. 11

SENIORI SE PROBUDILI

Radobojski nogometaši s promjenljivim uspjehom nastavljaju proljetni dio natjecanja. Dok seniorska ekipa u posljednjim kolima ostvaruje zapažene rezultate u tri posljednje utakmice ostvarene su dvoje pobjede i jedan nerješeni susret. Tako su igrali u Zlataru protiv Oštrca 3:3, pobjedili su u Radoboju Pregradu 2:1 i u gostima Matiju Gupca sa 3:0. Najslabije rezultate i nadalje ostvaruju najmlađi, ali za njih ima vremena, uz dobru volju i oni će ostvarivati pobjede. Evo prvenstvenih tablica svih radobojskih ekipa.

TABLICE ZAGORSKIH NOGOMETNIH LIGA

PRVA ŽNL SENIORI1. GAJ 18 12 3 3 40 16 392. ZAGOREC VT 18 11 2 5 40 18 353. RUDAR M 18 10 4 4 39 14 344. STUBICA 18 10 4 4 23 12 345. IVANČICA 18 8 3 7 30 23 276. KLANJEC 18 8 3 7 30 31 277. JEDINSTVO 18 8 3 7 20 25 278. OŠTRC 18 6 7 5 24 24 259.RADOBOJ 18 7 3 8 28 27 2410.RUDAR D 18 6 5 7 23 27 2311.OROSLAVJE 18 5 6 7 11 20 2112.M. GUBEC 18 4 4 10 14 38 1613.STRAŽA 18 3 4 11 8 28 1314.PREGRADA 18 2 1 17 17 44 7

PRVA ŽNL JUNIORI1. KLANJEC 21 15 3 3 75 33 482. OMLADINAC 21 13 4 4 72 25 433. MLADOST 21 13 4 4 45 19 434. JEDINSTVO 21 13 2 6 76 38 415. PREGRADA 21 12 5 4 60 31 416. OŠTRC 21 13 2 9 65 39 417. OROSLAVJE 21 10 2 9 47 49 328. MILENGRAD 21 8 5 8 63 66 299. RUDAR M 21 8 4 9 47 49 2810.RADOBOJ 21 9 1 11 63 66 2811.MLADOST MB 21 8 3 10 50 59 2712.STUBICA 21 6 5 10 43 54 2313.INKOP 21 6 1 14 39 67 1914.IVANČICA 21 4 3 14 26 84 1515.GAJ 21 3 3 15 33 70 1216.SCHIEDEL 21 3 1 17 40 121 10

PRVA ŽNL MLAĐI PIONIRI1. OŠTRC 15 13 1 1 54 10 402. KLANJEC 15 12 2 1 56 11 383. OROSLAVJE 15 12 0 3 39 6 364. MLADOST 15 10 2 3 52 13 325. JEDINSTVO 15 9 0 6 27 18 276. IVANČICA 15 4 4 7 27 42 167. SCHIEDEL 15 4 3 8 32 43 158. MLADOST MB 15 4 2 9 26 46 149. PREGRADA 15 4 1 10 25 58 1310.STUBICA 15 3 3 8 16 40 1211.RUDAR M 15 3 0 11 19 36 912.RADOBOJ 15 1 2 12 22 72 5

PRVA ŽNL VETERANI1. ZAGOREC K 16 12 2 2 51 12 382. STRAŽA 15 11 0 4 34 22 333. JEDINSTVO 16 8 6 2 28 9 304. HRV. ZAGORJE 15 8 4 3 34 21 285. STUBICA 16 7 4 5 35 32 256. VATROGASAC 15 7 3 5 28 24 247. MLADOST 16 6 6 4 24 22 248. TONDACH 15 6 4 5 29 22 229.RADOBOJ 15 5 3 7 25 30 1810.OROSLAVJE 16 2 4 10 14 31 1011.KLANJEC 16 2 4 10 15 36 1012.PREGRADA 16 2 4 10 18 43 1013. ZAGOREC VT 15 2 2 11 25 56 8

PRVA ŽNL PIONIRI1. PREGRADA 16 16 0 0 66 4 482. STUBICA 16 10 1 5 68 17 313. JEDINSTVO 15 10 0 5 49 17 304. IVANČICA 15 9 2 4 52 27 295. MLADOST 14 8 3 3 50 25 276. RUDAR M 14 7 4 3 38 13 257. OROSLAVJE 15 6 2 7 41 34 208. OŠTRC 15 5 0 10 42 43 159. MLADOST MB 15 3 4 8 34 49 1310.RADOBOJ 15 4 1 10 23 58 1311.MILINGRAD 15 3 1 11 22 82 1012.GAJ 15 0 0 15 8 124 0

PRIZNANJA RADOBOJSKIM KINOLOZIMANa godišnjoj skupštini Hrvatskog kinološkog saveza, održanoj kra-

jem ožujka 2010. godine u Zagrebu, uručena su priznanja zaslužnim čla-novima za dugogodišnji rad i postignute rezultate na planu popularizacije i uzgoja pasa. Tako je posmrtno posebno odličje dodijeljeno Miroslavu Cape-ku, internacionalnom kinološkom sucu i počasnom članu Kinološke udruge Radoboj. Odličja su nadalje primili: internacionalni sudac Srećko Kukić, dok je glavni tajnik Hrvatskog kinološkog saveza dr. vet. Bojan Mataković uručio zlatnu značku Cvjetku Fruku, predsjedniku Kinološke udruge Ra-doboj za izuzetan doprinos u razvoju sportske radne kinologije i edukaciji mladih kinologa.

Na redovnoj skupštini Kinološke udruge Radoboj između ostalog za tajnicu je jednoglasno izabrana Ana Florjan. Radobojska Udruga inače planira niz aktivnosti među kojima su i sudjelovanja na nacionalnim i inter-nacionalnim natjecanjima u čemu će sudjelovati Branko Mlakar sa svojim bernandincima, Davorko Istenić sa bernskim planinskim psima, Nenad Le-var sa njemačkim ovčarom, Darko Košutić sa njemačkim ovčarom, Dario Medvedec sa mađarskim vižlom, te Cvetko Fruk sa svojim rottwailerima. Predstavnici Kinološke udruge Radoboj ovom prilikom pozivaju sve ljubite-lje pasa da se učlane u Udrugu jer će tako imati veće mogućnosti za stjecanje novih saznanja o odgoju i dresuri pasa.

Zainteresirani sve informacije mogu dobiti putem telefona: 349-611 ili 098 880 454

Dobitnici odličja Kinološkog saveza Hrvatske

12 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

R A D O B O J S K I K O R I J E N I

12 Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.

MARTIN BAHMECSubota, 3. travnja 2010. Vrijeme 12 sati i 40 minuta. Na HRT

2 počinje snimka kazališne predstave «Mare Fjočica». Ne bi to bilo ništa posebno da u toj kazališnoj predstavi snimljenoj 1983. godi-ne u dubrovačkom kazalištu «Marin Držić» glavnu mušku ulogu, kapetana broda, ne glumi MARTIN BAHMEC, rođen u Gornjoj Šemnici, a nakon smrti sahranjen na radobojskom groblju. Eto nam tako sjećanja na još jednog velikana, ovaj put iz kazališne i filmske umjetnosti, čiji su korijeni tu na našem radobojskom području. Mar-tin Bahmec, sin Stjepana i Kristine, rođen je 1933., a umro 1988. godine. Djetinjstvo je proveo u vrijeme drugog svjetskog rata, što ga nije spriječilo da nakon četiri razreda osnovne škole u Gornjoj Šemnici završi i Gimnaziju u Krapini. Kao i ostali njegovi vršnjaci, u to vrijeme u školu je trebao putovati pješke bez obzira na vremenske uvjete i po najvećoj zimi i vrućini.

Za razliku od ostalih tadašnjih radobojskih đaka, koji su se uglavnom opredjeljivali za učiteljska zvanja, Martin je krenuo u glu-mačke vode. Živući njegovi vršnjaci sjećaju se da je još u dječačkoj dobi imao sklonost glumi i da ih je često zabavljao svojim glumač-kim nastupima. Svoje prve profesionalne glumačke uloge ostvario je u Varaždinu. Još i danas na internetskim stranicama Hrvatskog na-rodnog kazališta u Varaždinu u rubrici najpoznatiji glumci u našem kazalištu nalazimo ime Martina Bahmeca uz, na žalost, mnogo po-znatija imena kao što su: Franjo Majetić, Ivo Serdar, Sanda Langer-holz, Ivo Rogulja, Martin Sagner, Smiljka Bencet. Nakon Varaždina svoju je glumačku karijeru Martin Bahmec nastavio u Dubrovniku. Tu je ostvario niz zapaženih uloga prije svega u dramama Ive Voj-novića, Marina Držića, Miroslava Krleže i dugih autora. Uz nastupe u matičnoj kazališnoj kući, Martin Bahmec je sudjelovao i u nizu kazališnih izvedbi u okviru Dubrovačkih ljetnih igara, a njegov glu-mački talent zapazili su i autori fimova i televizijskih serija.

Sudjelovao je u mnogim filmskim i televizijskim ostvarenji-ma tumačeći uglavnom karakterne uloge. Tako ga je poznati filmski režiser Lordan Zafranović angažirao za svoj film «Okupacija u 26 slika». 1984. godine ima značajnu ulogu u filmu «Kraj rata». 1982. godine igra ulogu slikara u prvoj epizodi televizijske serije «Nepo-

koreni grad» pod nazivom Čamac na Kupi. Serija se upravo reprizira na HTV-u. Deset godina ranije, dakle 1972. ostvaruje uloge u TV seriji «Klupa na Jurjevskoj» i «Penzioner jedan obični «. Još ranije, 1966. godine ostvaruje zapažen nastup na Sterijinom pozorištu u Novom Sadu, gdje predstavlja dubrovačko kazalište s predstavom «Jazavac pred sudom» igrajući ulogu suca. O umjetničkoj vrijednosti nastupa Martina Bahmeca u realizaciji kazališnih predstava govori i činjenica da je HTV snimila mnoge njegove nastupe i da ih i dan danas reprizira u okviru svojeg programa. Jedna od takvih je i uloga u Vojnovićevoj drami Ekvinocio koja je reprizirana prošle godine.

Nažalost, Martin Bahmec je umro prije nego što je doživio glumačku zrelost. Pogodila ga je sudbina njegovih kolega Ive Serda-ra, Dragana Milivojevića i mnogih drugih koji su umrli u najboljim glumačkim godinama. No to nije razlog da ga mi njegovi sumještani zaboravimo i da se ne ponosimo time što je iz naše sredine ponikao čovjek koji je svojim talentom oduševljavao ljubitelje prije svega ka-zališta od sjevera do krajnjeg juga naše domovine. (vir)

SAMO PONEKAD

Ponekad se i ja sjetim da napišem koji stih, u mojoj glavi tako glasan, a na papiru tih. Ponekad se i prisjetim da te ne zaboravim, mada to nije moguće, jer volim te srcem svim.

Samo ponekad sklopim oči, i sanjam te daleko u pustoj noći, i samo ponekad moje te srce zaželi. ali me često razum od toga dijeli.

Samo ponekad se i ja malo slažem, malo, malo tek sebe lažem. Varam li se za taj ponekad, hoću li te zaboraviti ikad? Tajana Grinžek, 7.razred OŠ G.Jesenje

Martin Bahmec u Vojnovićevoj drami Ekvinocio

Posljednje počivalište Martin Bahmec je našao na radobojskom groblju uz svoje roditelje.