Sta Je Pozeljno Kod Nastavnika

Embed Size (px)

Citation preview

Nastavna priprema Datum: decembar Razred: PRVI (I) Nastavna jedinica: Sta je pozeljno kod nastavnika i ucenika; emocionalni procesi, stanja reakcije Metode: monoloska,dijaloska,tekstualna,interaktivna Oblici: frontalni, Sredstva: verbalna Cilj casa: kroz razgovor i diskusiju doci do sto boljeg razumijevanja odnosa nastavnik-ucenik Tok casa: ARTIKULACIJA CASATemeljna osobina koja je preduvjet za uspjean rad bilo kojeg profesora jest sklonost prema komunikaciji s mladim ljudima. Ta osobina obuhvaa motivaciju za interakciju s drugima, razumijevanje za posebne (katkada i neuobiajene) potrebe pojedinaca u adolescenciji, emotivnu angairanost, strpljivost i potrebnu radnu energiju. Nune su, dakako, i dobre govorne sposobnosti, kao i odreeni nivo kreativnosti, jer se odgojno-obrazovna djelatnost odvija po zakonima stvaralakog procesa. Pretpostavlja se, naravno, da profesori pojedinih nastavnih predmeta posjeduju i specifine sposobnosti koje su ukljuene u djelotvorno obavljanje njihove struke, jer je jasno da je npr. profil takvih nunih sposobnosti u profesora matematike i profesora likovne umjetnosti razliit. Uostalom, ispravan izbor konkretnog profesorskog zanimanja i odgovarajueg studija podrazumijeva respektiranje razvijenosti odgovarajuih opih i posebnih sposobnosti i osobina. Profesor u koli jest i model oponaanja svojih uenika. Pojedini oblici njegova ponaanja esto znae standarde za ponaanje uenika. Stoga su za pozitivno odgojno djelovanje vane i pojedine njegove osobine linosti, kao to su emocionalna zrelost, socijalna prilagoenost, interesi, stavovi, sustav vrijednosti, etinost u radu, tolerancija na frustracije i sl., a osobito je utjecajna osobina sklad izmeu njegovih verbalnih iskaza i stvarnog ponaanja. Isto tako, vano je odvojiti privatni ivot od profesionalnog djelovanja. U svakom sluaju profesor mora biti kompetentan strunjak (to zahtijeva i stalno struno samoobrazovanje) i vrstan metodiar (to ukljuuje psiholoko-pedagoku i didaktikometodiku naobrazbu). Ucenici su rekli da ono po emu pamte svoje dobre nastavnike je sljedece; 1. Inspirirali su me i nikad mi nisu dopustili da se pomirim s iim manjim od najboljega. 2. Suosjeali su, bili su brini. Uinili su da se osjeam vaan i dobro doao(dola). Ostvarivali su sa mnom osoban kontakt 3. Bili su zahtjevni, jako su me gurali. 4. Imali su smisla za humor. 5. Bili su struni u onome to su radili. Ali nastavnik na casu i u ucionici treba postici i disciplinu.

Pedagoki je opravdano govoriti o disciplini u smislu samokontrole uenika, to je pretpostavka zajednikog radau razredu, grupi ili paru. Ostvaruje se u ozraju slobode u kojoj je mogue izraavanje i obrana vlastitih stavova te dijalog izmeu uenika i uitelja.

Disciplina nije tiina, slijepo pokoravanje i bezuvjetna poslunost, nego ukljuuje zajednikim pravilima ureen razgovor, raspravu, propitivanje miljenja autoriteta, i sl. Ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne jedinice potie i odrava ueniku pozornost, zanimanje i sudjelovanje te ako su aktivnosti izazovne i pruaju realistine izglede za uspjeh, tad e se uspostaviti potreban red. Pogreka je pokuati uspostaviti disciplinu tako da se kao najvaniji cilj postavi dominacija (utjerivanje straha u kosti kao strategiju guenja nespoluha).