UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA FINANSIJETEMA: STAND-BY ARANŽMANI

Profesor: Studenti:Dr sc. Izudin Kešetović,red. prof. Dedić Arnel Gazibegović Elma I-2803/11 Hasagić Jasmina I-2973/11 Ibrić Almir I-2790/11 Karić Lejla I-2812/11

Tuzla, maj 2013. godine

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................................3

1. POJAM I ULOGA MMF-a..........................................................................................................4

1.1. Razlozi za nastanak MMF-a.......................................................................................................5

1.2. Sredstva MMF-a..........................................................................................................................7

1.3. Zaduživanje kod međunarodnog monetarnog fonda...............................................................7

1.4. Evolucija bretnovudskog sistema...............................................................................................8

2. STAND-BY ARANŽMAN..........................................................................................................10

2.1. Pojam stand-by aranžmana......................................................................................................10

2.2. Stand by krediti.........................................................................................................................11

2.3. Sredstva po povlaštenim uslovima...........................................................................................13

3. PRIMJERI STAND-BY ARANŽMANA U POJEDINIM ZEMLJAMA...............................16

3.3. Uslovi za zaključenje stand by aranžmana BiH sa MMF-om...............................................16

3.2. Odnosi MMF-a i Republike Hrvatske.....................................................................................17

3.3. Odnosi MMF-a i Turske...........................................................................................................18

3.4. Odnosi Republike Srbije i MMF-a...........................................................................................18

3.5. Kriza MMF-a danas..................................................................................................................19

ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................20

LITERATURA......................................................................................................................................21

UVOD

U ovom seminarskom radu obrađena je tema „Stand-by aranžmani“. Stand by aranžmani su uvedeni od strane MMF-a kao jedan od načina kreditiranja zemalja kojima su ta sredstva potrebna. Izvor sredstava su mu, pored kvota, i pozajmljivanja od razvijenih zemalja i zemalja sa trgovinskim suficitima (GAB i NAB), sredstva danas pozajmljuje vladama zemalja, a ne monetarnim vlastima, pa ta sredstva više nisu namjenjena isključivo za održavanje deviznog kursa, i iznose mnogo veće relativne iznose nego na početku, sa dužim rokovima vraćanja.

Seminarski rad se sastoji od tri dijela.U prvom dijelu će biti prikazani pojam i uloga MMF-a, te razvoj MMF-a kao

specijalizirane agencije za unapređenje svjetske privrede. Sredstva MMF-a, te način zaduživanja kod međunarodno monetarnog fonda također će biti prikazani u ovom dijelu.

Stand by aranžmani, odnosno kratkoročni kredit koji dobivaju od MMF zemlje članice za uravnoteženje platnobilansne neravnoteže će biti objašnjeni u drugom dijelu seminarskog rada. Ovakvim kreditiranjem MMF finansira zemlje članice koje imaju određene platnobilansne neravnoteže.

Treći dio seminarskog rada će sadržavati primjere stand by aranžmana i odnosa pojedinih zemalja i MMF-a. U primjerima će biti prikazani stand by aranžman BiH, odnosi Hrvatske, Srbije i Turske sa međunarodnim monetarnim fondom. Današnja kriza MMF-a će također biti prikazana u trećem dijelu.

Cilj seminarskog rada je bliže ukazati na značaj finansiranja zemalja koje imaju platnobilansne probleme, značaj saradnje zemalja sa MMF-om, te na način, na koji međunarodni monetarni fond vrši kreditiranje zemalja, odnosno na uslovljenost kredita.

3

1. POJAM I ULOGA MMF-a

Međunarodni Monetarni Fond (MMF) je specijalizovana agencija Ujedinjenih Nacija, osnovana 1945. god., da bi pomogla poboljšanju svjetske ekonomije. Sjedište je u Washington D.C i ima 184 zemlje članice. MMF je centralna institucija međunarodnog monetarnog sistema, sistema međunarodnih isplata, transakcija između nacionalnih tokova koji onemogućuju da se posao vrši između zemalja. Namijenjena je da bi spriječila krize u sistemu, ohrabrujući zemlje da usvoje sigurnu ekonomsku politiku, nudeći im određene dotacije i upravo tim dotacijama uspostavlja ravnotežu između problema isplate.

MMF radi u ime globalnog prosperiteta, poboljšavajući ravnotežu povećanja svjetske trgovine: 1

- stabilnost izmjena cijena, - izbjegavanje devalvacije, - ispravljanje problema nastalih u isplatama.

Zakonske namjene MMF-a uključuju unapređenje povećanja svjetske trgovine, stabilnost izmjena cijena, izbjegavanje devalvacije i korupcije, kao i problema isplate.

Da bi ispunio ove namjene, MMF:2

- obezbjeđuje ekonomski i finansijski razvitak i politiku zemalja članica na globalnom nivou, i daje političke savjete svojim članicama, bazirane na više od 50 godina iskustva,- pozajmljuje zemljama članicama koje imaju novčane probleme, ne samo da bi obezbijedio privremeno finansiranje, već i da bi podržao politiku reformi, - obezbjeđuje vlade i centralne banke zemalja članica sa tehničkom pomoći i obukom u njenim dijelovima.

Kao jedina međunarodna agencija čije aktivnosti su uključene u aktivan dijalog sa svakom državnom ekonomskom politikom, MMF je forum za diskusiju ne samo o nacionalnim ekonomijama u globalnom kontekstu, nego takođe i o primjerima veoma bitnim za stabilnost međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema.

Ovo sadrži izbor aranžmana izmjena cijena, izbjegavanje destabilizirajućih međunarodnih kapitalnih tokova, i kreiranje međunarodno poznatih standarda i kodeksa za institucije. Radeći da bi ojačao međunarodni finansijki sistem, progres, kao i unapređenje trenutnih ekonomskih politika između zemalja članica, MMF pomaže u pravljenju globalnog posla u korist svih.

1 http://bs.wikipedia.org/ (pristupano 01.04.2013)2 Ibid, (pristupano 01.04.2013)

4

Slika br. 1: Logo MMF-a

Izvor: http://en.wikipedia.org/(pristupano 01.04.2013)

1.1. Razlozi za nastanak MMF-a

Ne možemo se dotaći jedne ovako bitne institucije, koja utiče na život tako velikog broja ljudi u svijetu, a da prvo ne objasnimo razloge za njen nastanak. Ti razlozi nas suštinski vraćaju na jedan period, mnogo prije formalnog osnivanja MMF-a. To je period tzv. „zlatnog standarda“ koji je definisao međunarodni monetarni sistem između 1870-tih i 1914. godine. Kao što je poznato, monetarni sistem u ovom periodu se zasnivao na postojanju „zlatnog pariteta“ koji je objavljivala centralna banka svake zemlje, a koji je definisao količinu zlata koja se može dobiti za jednu novčanu jedinicu posmatrane valute.

Centralna banka je preuzimala obavezu unutrašnje (sloboda da se banknote, papirni novac, zamjene za određenu količinu zlata u Centralnoj banci) i spoljne (sloboda neometanog unošenja i iznošenja zlata iz zemlje kako bi se platili određeni računi) konvertibilnosti, čime je faktički, između najrazvijenijih zemalja svijeta uspostavljen sistem fiksnih deviznih kurseva. U ovo doba dolazi do ogromnog rasta industrijske proizvodnje i do tada nezapamćenog rasta međunarodne trgovine. Ovaj period relativnog prosperiteta, koji su mnogi kasnije zvali „zlatnim periodom“ međunarodne ekonomije, je prekinut izbijanjem Prvog svijetskog rata kada sve zemlje učesnice uvode zabranu izvoza domaćeg zlata (praktično ukidaju spoljnu konvertibilnost svojih valuta).

Nakon završetka rata u poraženim zemljama, ali i u zemljama pobjednicama, dolazi do velikih ekonomskih problema (nezaposlenosti, inflacije) što većina tadašnjih ekonomista veže za napuštanje zlatnog standarda i predlaže povratak „ provjerenim vrijednostima“. Do ostvarenja ovih prijedloga dolazi 1925. godine kada Velika Britanija proglašava ponovnu punu konvertibilnost funte što ubrzo čine i centralne banke, kao i većine drugih razvijenih zemalja. Jedina razlika u odnosu na predratni sistem je bila što su centralne banke manje razvijenih zemalja mogle da umjesto zlata drže i devizne rezerve sa kojima bi branile fiksne kurseve. To tehnički nije mjenjelo ništa, budući da su ove zemlje mogle i da predhodno razmjene svoje devizne rezerve za zlato, pa da sa njima brane fiksne devizne kurseve. Međutim, ovaj period nije trajao dugo.

5

Već 1931. godine Velika Britanija, pritisnuta nagomilanim spoljnotrgovinskim deficitom i velikom ekonomskom krizom napušta zlatnu podlogu za funtu i upušta se u niz „ konkurentnih devalvacija“ kako bi poboljšala svoju trgovinsku poziciju. To za njom čine i skoro sve druge razvijene zemlje i upuštaju se u niz protekcionističkih mjera koje će međunarodnu trgovinu u ovom periodu dovesti na najniži nivo od prve industrijske revolucije.

Razlozi za neuspjeh ovog drugog pokušaja su i razlozi za nastanak MMF-a i objašnjenje osnovnih mehanizama na kojima je počivao klasični MMF. Naime, smatra se da Velika Britanija nije bila u stanju da duže brani fiksni devizni kurs, jer je 1925. godine pokušala da održava identičan devizni kurs koji je 1914. godine napustila. U toku rata u Velikoj Britaniji je postojala visoka inflacija, a i nakon Prvog svjetskog rata ova zemlja je izgubila mnogo od svoje predratne moći, pa je ovaj kurs jednostavno bio precjenjen i natjerao je ovu zemlju da nagomilava spoljnotrgovinski dug. Uz to je izbila i velika ekonomska kriza a nije ni postojala neka međunarodna institucija (ideja o osnivanju neke institucije sa funkcijama MMF-a je postojala, ali nikada nije ostvarena), pa Bank of England nije i mogla da u takvim okolnostima posudi dodatne količine likvidnih sredstava kojima bi branila devizni kurs. To su greške koje će biti ispravljene prilikom osnivanja MMF-a.3

Slika 1. Sjedište MMF-a u Vašingtonu

(Izvor: http://www.agropress.org.rs, pristupano 04.05.2013.)

3 http://markodjogo.blogspot.com/2011/02/meunarodni-monetarni-fond-od-ideje-do_2652.html (04.03.2013.)

6

1.2. Sredstva MMF-a

Za odobravanje kredita, Fond pored svojih sredstava, zajmi sredstva iz privatnih izvora. MMF je uglavnom pozajmljivao sredstva iz zvaničnih izvora, kao što su vlade i centralne banke, odnosno od banke za međunarodna poravnanja, mada Statut dozvoljava mogućnost pozajmljivanja i iz privatnih izvora. Fond dodatna sredstva obezbjeđuje i preko Opšteg sporazuma o pozajmljivanju (GAB). Ovaj sporazum je kao izvor formiran 1962. godine, a do sada je deset puta obnavljan i proširivan. Obnovljen je posljednji pot u novembru 2007. godine na period od 5 godina, sa početkom u decembru 2098. godine. Takođe, ovaj sporazum pruža mogućnost MMF-u da povuče utvrđen iznos sredstava od 11 industrijskih zemalja, u okviru posebnih sporazuma, po kamatnim stopama koje su povezane po tržišnim kamatnim stopama. Potencijalni iznos sredstava koje MMF može da povuče u okviru ovog sporazuma je 17 mlrd. SPV (oko 25 mlrd. Dolara), i dodatnih 1,5 mlrd. SPV iz dopunskog sporazuma sa Saudijskom Arabijom.

Poslije meksičke finansijske krize iz 1994. godine i saznanja da su potrebni znatno jači finansijski resursi da si se spriječila buduća finansijska kriza, učesnici samita G7 u Halifaksu, Kanada, su uputili poziv zemljama članicama grupe G10 da uspostave finansijske aranžmane kojima bi se udvostručila sredstva u okviru GAB sporazuma.

MMF je u februaru 2009. godine sklopio sporazum o bilateralnim pozajmicama sa Japanom, pri čemu se Japan obavezao da pozajmi MMF-u 100 mlrd. Dolara (oko 68 mlrd. SPV). Ovaj sporazum predstavlja značajan izvor sredstava za MMF. Sredstva će pomoći MMF-u da pruža blagovremenu pomoć svojim članicama sa platnobilansnim problemima. Sporazum je inicijalno potpisan na godinu dana sa mogućnošću da se produži i u narednih pet godina, ukoliko MMF bude imao potrebe za dodatnim sredstvima. Kamatna stopa na eventualno povlačenje ovih sredstava će biti jednaka kamatnoj stopi na SPV. Poslije samita zemalja grupe G20, koji je održan 2. aprila 2009. godine u Londonu, MMF je uspio da prikupi dodatna sredstva neophodna za pomoć zemljama koje se bore sa tekučom ekonomskom krizom.4

1.3. Zaduživanje kod međunarodnog monetarnog fonda

Nakon sto postane članica MMF-a, svaka zemlja dobija kvotu koja se bazira na njenom ekonomskom značaju i na obimu međunarodne razmjene. Glasačku snagu zemlje i njenu sposobnost zaduživanja određuje visina kvote. Ukupna sredstva fonda su 1994. godine iznosila 8.8 milijardi US$. SAD je, kao najsnažnija zemlja dobila kvotu od 31 od sto. Svakih pet godina kvote se revidiraju u cilju održanja relativnog ekonomskog značaja zemalja članica.

4 Kovačević R., Međunarodne finansije, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2011., str. 452

7

Krajem februara 2000. godine ukupna sredstva od kvota narasla su na 210.3 milijardi SDRs do čega je došlo usljed rasta broja članica i periodičnih povećanja kvota. Kvota Sad-a je opala na 17,7 od sto, kvota Japana i Njemačke bile su respektivno 6.3 i 6.2 od sto, a Francuska i Ujedinjeno kraljevstvo imale su kvotu od 5.1 od sto.

Nakon pristupanja MMF-u zemlja članica je bila dužnada uplati 25 od sto svoje kvote u zlatu, a ostatak u domaćoj valuti. Prilikom uzimanja zlata od Fonda zemlja bi dobila konvertibilnu valutu, a zauzvrat je morala da isplaćuje ekvivalentnu vrijednost domaće valute, sve dok Fond ne bi držao limit od 200 od sto vrijednosti kvote te zemlje u domaćoj valuti.

Prema originalnim pravilima Fonda, zemlja je svake godine mogla da pozajmi 25 od sto svoje kvote, dok se ne dostigne total od 125 od sto kvote u okviru petogodišnjeg perioda. Zemlja je mogla da povuče prvih 25 od sto kvote, zlatnu tranšu, gotovo automatski, bez ikakvih restrikcija ili uslovljavanja. Sve sljedeće pozajmice, (u narednim godinama) kreditne tranše, Fond je ustupao po sve većoj kamatnoj stopi i uvodio je sve veću i veću superviziju i uslovljavanje da bi se osigurao da će zemlja prihvatiti odgovarajuće mjere da bi eliminisala platnobilansni deficit.5

1.4. Evolucija bretnovudskog sistema

Bretnovudski sistem je evoluirao (sve do 1971. godine) u nekoliko značajnih pravaca, kao odgovor na promjenjene okolnosti. Tokom 1962. godine MMF je napravio Opšti sporazum o zajmovima (General Arrangments to Borrow - GAB) do 6 milijardi US$ od takozvane grupe od deset najrazvijenijih zemalja (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zapadna Njemačka, Japan, Francuska, Italija, Holandija, Belgija i Švedska.) i Švajcarske ne bi li tako dopunio svoja sredstva ukoliko to bude potrebno da njima pomogne zemlje sa platnobilansnim teškoćama. Ova suma od 6 milijardi US$ bila je preko i iznad periodičnih povećanja definisanim članovima sporazuma koji su sačinjeni pri osnivanju MMF-a.

Od početka 1960-ih godina, zemlje članice su počele da pregovaraju standby aranžmane (standby arrangments). Oni se donose na dobijanje dozvole na osnovu koje kasnije zemlja uzima zajmove od MMF-a. Kada se jednom ispregovara stand-by aranžman, a zemlja plati malu naknadu od jedne četvrtine od 1procenta od dogovorene sume, zemlji je bilo dozvoljeno da trenutno, čim nastane potreba podigne ovaj dodatni zajam uz kamatnu stopu od 5,5 od sto godišnje na sredstva koja stvarno pozajmi.

Standby aranžman su često ugovarani kao prva linija odbrane od destabilizujućih tokova vrućeg novca. Nakon nekoliko povećanja kvota, ukupni resursi Fonda dostigli su do kraja 1971. godine iznos od 18,5 milijardi US$ (od čega je 6,7 milijardi US$ ili 23,5 od sto bila američka kvota). Do kraja 1971. godine Fond je pozajmio oko 22 milijarde US$ (uglavnom nakon 1956. godine), od čega je oko 4 milijarde duga ostalo neizmireno.

Fond je takođe promijenio pravila i dozvolio zemljama da uzimaju zajmove u visini od 50 od sto svoje kvote u svakoj godini ( a prije toga je limit iznosio 25 od sto). Nacionalne centralne banke su takođe počele da pregovaraju takozvane swop aranžmane (swap arrangments) gdje 5 Salvatore, D., Međunarodna ekonomija, ČUGURA Print – Beograd, Beograd, 2009., str. 784

8

su razmjenjivale valute u namjeri da se interveniše na deviznom tržištu ne bi li se suprostavile tokovima vrućeg novca. pošto je centralna banka u zemlji sa velikim prilivom kapitala mogla da proda valutu u namjeri da podigne terminski kurs ili da smanji terminsku premiju na stranu valutu i destimuliše destabilizujuće tokove vrućeg novca.

Najznačajnija promjena koju je donio bretnovudski sistem tokom perioda 1947 - 1971. godine bilo je pretvaranje specijalnih prava vučenja (Special Drawing Rights SDR-s) što je bio dodatak međunarodnim rezervama zlata, strane valute i rezervne pozicije u MMF-u. Nekada su ga zvali papenim zlatom, SDRs postaje aktiva u knjigama MMF-a. Specijalna prava vučenja nisu imala pokrića u zlatu ili bilo kojoj drugoj valuti, ali su predstavljala stvarne devizne rezerve koje je kreirao MMF. Njihova vrijednost je proistekla iz dogovora zemalja članica.6

Specijalna prava vučenja su se mogla koristiti samo u poslovanju centralnih banaka u cilju finansiranja platnobilansnih suficita i deficita, dok nije bilo dozvoljeno korištenje u komercijalnim poslovima. Ukoliko bi zemlja imala više ili manje specijalnih prava vučenja od sume koja joj je dodijeljena naplaćivalo se 1,5 od sto. Razlog je ležao u tome da se zemlje sa suficitom i zemlje sa deficitom natjeraju da koriguju svoje platnobilansne neravnoteže.

2. STAND-BY ARANŽMAN

6 Ibid, str. 785

9

Stand-by aranžmani predstavljaju aranžmane za pribavljanje sredstava Fonda i veoma su pogodni sa obzirom na jednostavnost vučenja potrebnih stranih sredstava plaćanja. Ovi aranžmani su u sistem Fonda uvedeni 1952.godine.

Stand-by krediti su uvedeni, s obzirom da se pokazalo da povlačenje sredstava po osnovu nivoa nacionalnih kvota ne zadovoljava potrebe zemalja članica. Stand-by krediti su ograničeni sa stanovišta vremena korišćenja, kao i visine sredstava.

2.1. Pojam stand-by aranžmana

Stand-by aranžman (engl. stand-by credit, njem. Bereitschaftskreditabkommen, Beistandskredit) je kratkoročni kredit koji dobivaju od MMF zemlje članice da bi otklonile probleme u bilansu plaćanja. Odobrenje kredita je uslovljeno preuzimanjem odgovarajućih makroekonomskih programa od zemlje tražioca kredita, koji se veoma strogo ocjenjuju. Odobrenje kredita MMF je znak drugim bankama da mogu ulaziti u kreditne aranžmane, i upravo stoga je važnost stand-by aranžmana velika.7

Uobičajni rok stand-by aranžmana je jedna godina, a izuzetno može da bude i duži, ali ne duži od 3 godine. Predviđena je mogućnost da kredit bude produžen prije isteka roka važenja. Najčešća forma odobravanja kredita u Fondu su stand-by krediti.

Oni su instrument preko kojeg se odobravaju sredstva Fonda u okviru prve kreditne tranše, kada i ako se zemlje pridržavaju mjera dogovorene ekonomske politike. Zemlja Fondu podnosi na odobrenje mjere ekonomske politike koje ima namjeru da primjenjuje, na osnovu kojih bi trebalo da se kvalifikuje da dobije sredstva od Fonda.

Mjere koje zemlja predlaže da bi izašla iz neravnoteže moraju da budu u skladu sa stabilizacionim programima koje Fond priznaje. Po svojoj prirodi stand-by kredit predstavlja kreditnu liniju čije modalitete korišćenja Fond unaprijed utvrđuje. Na taj način, država članica dobija garanciju od Fonda da će sredstva povlačiti do određenog iznosa i u određenom periodu.8

Stand-by aranžman i "prošireni aranžman" odnose se na odluku Fonda kojom članici osigurava da sc koristi sredstvima s računa općih sredstava u skladu s uslovima odluke, a u određenom razdoblju i do određenog iznosa, a članica je obvezna izvršiti reotkup vlastite valute i plaćati naknade. Nema karakter ugovora.

Karakteristike stand-by ili proširenog aranžmana ovise u vrsti platnobilančnog poremećaja. Ukoliko je poremećaj članica kratkoročnog ili cikličkog karaktera, Fond može odobriti stand-by aranžman. Ako je srednjoročnog strukturalnog karaktera potrebna su sredstva iznad obujma korištenja mogućeg u sklopu "politike kreditnih branši", tu Fond može odobrili "prošireni aranžman".

7 http://limun.hr/(pristupano 01.04.2013)8 http://tijanajugovic.blogspot.com/(pristupano01.04.2013)

10

Stand-by aranžman može se odobriti na rok od jedne do dvije godine a "prošireni aranžman ' na rok do tri godine. Reotkup vlastite valute mora se obaviti u roku od tri i pol do pet godina kod stand-by aranžmana ili četiri i pol do deset godina kod "proširenog aranžmana".

Stand-by i prošireni aranžman odobravaju se nakon pregovora MMF-a i službenih predstavnika članice Fonda.

Na temelju rezultata pregovora članica sastavlja dokument nazvan "pismo o namjerama". U "pismu o namjerama" navode sc namjere i politike članice, koje tvore njen makroekonomski program za razdoblje trajanja financijskog aranžmana. Na temelju "pisma o namjerama" Fond formulira stand-by aranžman. Zatim taj prijedlog stand-by aranžmana i zahtjev članice za korištenje sredstava izvršni direktor podnosi Izvršnom odboru sa svojom preporukom da se navedeni zahtjev odobri.

Pri razmatranju svoje pozitivne odluke Izvršni odbor polazi od toga da će članica u teškoćama vratiti dug čim uspije prevladati teškoće. Kada Izvršni odbor prihvati plan financijska potpora sc realizira. Za operativne troškove zajma plaća se 0,5% do 1 % iznosa zajma. Na zajam se plaća 5% kamate osim u slučajevima zajmova za strukturno prilagođavanje, na koje su kamate osjetno manje.9

2.2. Stand by krediti

Primarna svrha Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je osiguranje stabilnosti međunarodnog monetarnog sistema. Ovaj sistem je ključan za promovisanje održivog ekonomskog rasta, poboljšanje životnih standarda i smanjenje stope siromaštva. Pet glavnih ciljeva MMF-a su: promovisanje međunarodne monetarne saradnje, osiguravanje ekspanzije i uravnoteženje rasta međunarodne trgovine, promovisanje stabilnosti deviznih kurseva, osiguravanje pomoći u uspostavljanju multilateralnog sistema plaćanja, i pružanje mogućnosti pristupa sredstvima (uz odgovarajuća jamstva) za članove koji se susreću sa poremećajima u platnim bilansima.10

Specifičnost ove vrste kredita MMF-a je u tome što oni predstavljaju okvirnu mogućnost povlačenja kredita u utvrđenom periodu. Fond u određenim vremenskim intervalima nadgleda kako zemlja sprovodi mjere ekonomske politike koje je dogovorila s MMF-om prilikom potpisivanja ovog aranžmana. Ukoliko se zemlja ne bi pridržavala dogovora, Fond bi mogao da odloži povlačenje dospjele tranše kredita do ispunjenja odgovarajućih kriterijuma iz tog aranžmana.

Zajedno sa stand by aranžmanom, postoje i druga nekoncesiona sredstva. Fleksibilne kreditne linije su kreditna sredstva koja se daju zemljama sa dobrim ekonomskim karakteristikama, a koriste se za sprečavanje izbijanja krize. Odobravaju se na period od 6 mjeseci do 1 godine zemljama koje prethodno ispune odgovarajuće kriterijume. Povlačenje sredstava u okviru ovog aranžmana nije uslovljenom primjenom posebnih mjera, kao što je to kod stand by aranžmana.11

9 http://www.moj-bankar.hr (pristupano 01.04.2013)10 http://www.un.ba/bih/stranica/mmf-meunarodni-monetarni-fond (pristupano 05.05.2013.)11 Kovačević R., Međunarodne finansije, op.cit., str. 446

11

Tabela 1. Krediti MMF-a

Tranše Uslovi Maksimalan iznos(od kvote)

Vraćanje(u godinama)

Zlatna Nema 25% ----

Prva tranša Prihvatljiv napor 25% 3-5

3,4,5, tranša Stand-by sporazum sa povlačenjem sredstava u skladu sa ispunjenjem dogovora

3*25%=75% 3-5

Produžene olakšice

Program srednjeg roka i detaljan program za 12 mjeseci

165% 4.5-10

Nova politika pristupa

Na bazi ugovora u okviru viših tramši

100% godišnje, kumulativno 300%

3,5-7

Kompenzatorne finansijske olakšice

Spremnost saradnje sa fondom

95% 3-5

Olakšice za formiranje tampon zaliha

Spremnost na saradnju sa fondom

35% 3-5

Olakšice za stukturno prilagođavanje

Program srednjeg roka nastao u saradnji sa Svjetskom bankom

50% 5,5-10

Proširene strukturne olakšice

255% 5,5-10

Olakšice za sistematsku transformaciju

Namjera da se usaglasi program prilagođavanja

50% 4,5-10

(Izvor = Međunarodne finansije, Radovan Kovačević, str. 178)

12

2.3. Sredstva po povlaštenim uslovima

Pomoć u vanrednim situacijama su sredstva koja odobrava MMF članicama koje imaju urgentne probleme finansiranja platnog bilansa, koji su nastali zbog prirodnih katastrofa ili ratnih sukoba. Sredstva po ovom osnovu se mogu brzo povući, a često ih prati i savjetodavna i tehnička pomoć MMF-a. Ovaj program postoji od 1995.godine. Sve do 1995. sredstva iz ovog izvora su korištena u slučaju iznenadnog pada izvoznog prihoda ili porasta uvoza, kako bi se spriječio nagli pad deviznih rezervi. Od 1995. sredstva se odobravaju zemljama koje se nalaze u postkonfliktnoj situaciji. 12

Zemlje koje traže postkonfliktnu pomoć treba da potvrde namjeru da će priložiti detaljan program ekonomske politike prilikom povlačenja sredstava iz jednog od izvora regularnih zajmovnih olakšica. Ova pomoć se po pravilu odobrava brzo i za njeno povlačenje ne postavljaju se uslovi. Iznos sredstava koji se može povući po ovoj osnovi je po pravilu ograničen na 25% kvote članice kod MMF-a.

Tabela 2. Kreditna sredstva MMF-a od 1984-2000. godine

(Izvor : Total IMF Credit Outstanding for all members from 1984 to 2005. )

12 Ibid., str. 446

13

Osim ovih, MMF je uveo nekoliko posebnih načina kreditiranja koji se ostvaruju uz povoljnije uslove. Neki od tih načina su:13

Olakšice za kompenzatorno finansiranje su uvedene 1963.godine. Njihova osnovna namjena je bila podrška zemljama koje imaju platno-bilansne probleme, koji su rezultat trenutnog pada prihoda od izvoza. Ovo se prvenstveno odnosi na zemlje koje su proizvođači primarnih proizvoda, a suočene su sa privremenim zastojom izvoza iz razloga koji su izvan njihove kontrole kao što su propala žetva ili pad privredne aktivnosti na svjetskom tržištu. Godine 1988. ova olakšica je zamijenjena sa novom vrstom kredita: Olakšice za kompenzatorno finansiranje i nepredvidive slučajeve, koji su mogli da se odobravaju zemljama uslijed pada izvoznih i rasta uvoznih cijena, porasta kamatnih stopa na inozemne kredite i sl. Dakle cilj ovih olakšica je bio da ublaži posljedice oscilacija deviznih prihoda zemalja zbog cikličnog kretanja cijena na svjetskom tržištu.

Olakšice za finansiranje tampon zaliha uvedene su 1969.godine. Ove olakšice su namenjene finansiranju održavanja regulativnih zaliha u okviru međunarodnih sporazuma o sirovinama. U praksi, samo mali broj zemalja je koristio ove olakšice. Dva gore navedena izvora sredstava se finansiraju isključivo iz sopstvenih sredstava Fonda.

U cilju poboljšanja platnobilansne situacije zemalja u razvoju, u 1974. godini je uvedena nova vrsta kredita: proširene Fondove olakšice, prvenstveno namijenjena zemljama u razvoju koje se bore sa strukturalnom neravnotežom u trgovini i proizvodnji, koja se ne može popraviti u kratkom roku, već zahtijeva kreditiranje u dužem roku.

Platnobilansna situacija mnogih zemalja u razvoju je pogoršana 1974. i 1975. godine, kada je došlo do višestrukog porasta svjetske cijene nafte. Odgovor MMF-a na novonastalu situaciju je bilo uvođenje nove vrste kredita: naftne olakšice. Umjesto smanjivanja platnobilansnih deficita, MMF se suočio sa njihovim širenjem u mnogim zemljama u razvoju tokom sedamdesetih godina. Bilo je očigledo da su potrebna znatno veća sredstva za finansiranje ovih neravnoteža. Zbog toga je MMF 1979. godine uveo novu vrstu kredita: dodatne finansijske olakšice.

Međutim, problemi platnog bilansa zemalja u razvoju koje ne izvoze naftu su bili znatno uvećani. Odlučeno je da se prihvati tzv. politika uvećanog pristupa, kao zamjena za dodatne finansijske olakšice.

Kada je postalo jasno da najnerazvijeniji dio članstva MMF-a ne može da izađe na kraj sa svojim dugovima u okviru uobičajenih strogih modaliteta Fondovih aranžmana, uvedena je posebna olakšica koja se bitno razlikovala od monetarnog karaktera Fonda. Ova olakšica je olakšica za strukturno prilagođavanje.

U okviru ove olakšice Fond je odobravao sredstva za programe ekonomskih reformi pod povoljnim uslovima: niska kamatna stopa od 0,5%, poček od 5 godina i dug period otplate,

13 Ibid., str.447

14

do 10 godina. Članice Fonda, koje su imale pravo na kredite Starateljskog fonda (Trast Fund), mogle su da koriste sredstva iz ovog programa. Izvori ovih kredita su bile upravo otplate ranije korišćenih kredita Starateljskog fonda. Zemlje koje su se kvalifikovale za pomoć Među-narodnog udruženja za razvoj (International Development Associa-tion - IDA), stekle su uslov za finansiranje u okviru SAF aranžmana.14

Krajem 1997. godine MMF je uveo dodatnu kreditnu olakšicu. Zadatak ovog instrumenta je da obezbedi finansijsku pomoć članicama koje se suočavaju sa ozbiljnim platnobilansnim problemima zbog trenutnog gubitka povjerenja, koji se ogleda u pritisku na račun kapitala i devizne rezerve zemlje.

Kreditne linije za vanredne situacije je nova vrsta kredita uvedena 1999. godine. Ovi krediti se odobravaju članicama koje sprovode čvrstu ekonomsku politiku, kao kreditne linije u pripravnosti za rešavanje platnobilansnih problema usled međunarodne finansijske zaraze (contagion).

U septembru 1999. godine MMF je ustanovio novu vrstu kredita: olakšice za rast i smanjivanje siromaštva. Ova vrsta kredita je namenjena zemljama sa niskim dohotkom koje se suočavaju sa dugotrajnom neravnotežom platnog bilansa, a cilj je da se smanji stopa siromaštva.

MMF je 2006. godine uveo tzv. olakšice za spoljne udare. Ovo su kratkoročne olakšice i namenjene su za finansiranje privremenih platnobilansnih neravnoteža siromašnih zemalja uslijed iznenadnih spoljnih udara (šokova). Pod spoljnim udarima se podrazumijevaju iznenadne promjene cijena berzanskih proizvoda, uključujući i cijene nafte i hrane, prirodne katastrofe, kao i sukobi i krize u susjednim zemljama, koji umanjuju trgovinu. Ova sredstva mogu da koriste zemlje koje su se kvalifikovale za korištenje PRGF olakšica, ali koje ih trenutno ne koriste. Zemlja sada može da za svaki vanjski šok povuče sredstva u visini do 50% od kvote, koja se koriste kao prva pomoć u slučaju poremećaja u okruženju. Ova komponenta povlačenja sredstava označava se kao komponenta brzog pristupa.

3. PRIMJERI STAND-BY ARANŽMANA U POJEDINIM ZEMLJAMA

14http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/medjunarodne_fin/2010/vezbe/10.%20i%2012.05.2010/Klasicne%20pozajmice%20MMF%20i%20povlascena%20sredstva%202.ppt (pristupano 06.05.2013.)

15

U nastavku će biti prikazani primjeri saradnje MMF-a sa pojedinim zemljama, kao i uslovi za zaključenje stand by aranžmana sa Bosnom i Hercegovinom.

3.3. Uslovi za zaključenje stand by aranžmana BiH sa MMF-om

Zajmovi MMF-a nekoj zemlji članici preko njezine rezervne tranše uslovljeni su prihvatanjem i provođenjem programa ekonomske politike koji ima za cilj da se u odgovarajućem roku postigne održiva pozicija u bilansu plaćanja te zemlje. Dakle, kada neka zemlja zatraži zajam od MMF-a, on joj predlaže određene mjere ekonomske politike sa svrhom da se u razumnom roku uklone razlozi koji su doveli do teškoća u bilansu plaćanja.15

Što se tiče Bosne i Hercegovine radi se o zaduženju u iznosu do SDR 225.466.667 (cca. 534.416.876 KM), što iznosi 2/3 od ukupno odobrenih sredstava za Bosnu i Hercegovinu u iznosu od SDR 338.200.000 (cca. 801.625.314 KM), koje će se koristiti za podršku Proračunu Federacije u cilju financiranja proračunskog deficita i unapređenja srednjoročne fiskalne održivosti, očuvanja kontinuiteta aranžmana valutnog odbora, uz istovremeno usvajanje politika za rješavanje fiskalnog debalansa, jačanja financijskog sektora i provođenje dogovorenih fiskalnih reformi.

Kredit se odobrava na rok otplate od pet godina, s grace razdobljem od tri godine, počev od dana doznačavanja svake tranše (svaka tranša se otplaćuje u osam jednakih kvartalnih rata nakon isteka grace razdoblja) i promjenjivom kamatnom stopom, koju određuje MMF za SDR (trenutno 1,08 posto godišnje). Sredstva kredita će se doznačiti Proračunu Federacije u razdoblju od tri godine u tranšama, od kojih će svaka biti utvrđena i doznačena nakon ocjene MMF-a o uspješnosti provođenja programa, putem kvartalnih pregleda kvantitativnih kriterija izvršenja i strukturnih reformi.

Uslov za sklapanje aranžmana s MMF-om je usvajanje u Parlamentu FBiH Rebalansa budžeta FBiH za 2012. godinu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH, a rok da se ovo uradi koji je dao MMF je 07.09.2012. godine. Ovlašteno je Federalno ministarstvo finansija da izvrši reprogram obaveza županija po osnovu III Stand by aranžmana sa rokom otplate do pet godina i kamatnom stopom jednakoj kamatnoj stopi koja se obračunava za plaćanje obaveza prema MMF-u po osnovu IV Stand by aranžmana.16

Reprogram ovih obaveza je nužan kako bi se izbjeglo proslijeđivanje sredstava županijama sa JRT Federacije BiH, te njihovo ponovno vraćanje sa JRT županija na račun JRT Federacije BiH. Sa županijama bi se zaključili posebni ugovori o reprogramu obaveza po osnovu III Stand by aranžmana, te plan otplate prilagodio zakonskim ograničenjima i preferencijama županija u pogledu servisiranja tih obaveza, što bi smanjilo administrativne poslove i troškove bankarskih usluga, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

15 Babić A., Babić M., Međunarodna ekonomija, Sveučilišna tiskara, Zagreb, 2008., str.175 16 http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=7f198b9e-38a0-4317-91f7-f80a197670d1&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae (pristupano 06.05.2013.)

16

Posljednji uslov da bi MMF odobrio treću tranšu stand-by aranžmana Bosni i Hercegovini bilo je donošenje Zakona o povoljnijem penzionisanju boraca kojega je krajem aprila prihvatio Parlament Federacije BiH17

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je odobrio na sjednici održanoj u Vašingtonu tranšu od 78 miliona KM za Bosnu i Hercegovinu. Na sjednici Izvršnog odbora je utvrđeno da je Bosna i Hercegovina Izvršila obaveze za nastavak stand by aranžmana, čija ukupna vrijednost iznosi 800 miliona KM.18

Slika 2. - Broj zemalja – članica MMF-a 1945 – 2005

(Izvor = web.efzg.hr/dok/FIN/gkordic//MMF%20za%20MF.pp, pristupano 04.05.2013.)

3.2. Odnosi MMF-a i Republike Hrvatske

Republika Hrvatska je postala članicom MMF-a 14. decembra 1992., prilikom čega je stekla kvotu od SDR 261.600.000 (USD 427,77 milijuna; Tečaj 01.04.2008.: 1 SDR = 1,63522 USD). Usvajanjem XI. povećanja kvote, kvota Republike Hrvatske povećala se 10. februara 1999. godine na SDR 365.100.000 (USD 597,02 milijuna), što čini 0,168% ukupne kvote MMF-a

Stand by aranžman odobren je Hrvatskoj 14. oktobra 1994. godine u iznosu SDR 65,40 milijuna (25% tadašnje kvote), na rok od 18 mjeseci. Povučena je samo jedna tranša u iznosu od SDR 13,08 milijuna - dana 19. oktobra 1994. Aranžman otplaćen 18. oktobra 1999.

17 http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/258878/Ugrozen-stand-by-aranzman-BiH-s-MMF-om.html (pristupano 06.05.2013)18 http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/mmf-odobrio-transu-za-bih-u-iznosu-od-78-miliona-km (pristupano 07.05.2013.)

17

3.3. Odnosi MMF-a i Turske

Kada govorimo o MMF-u, kreditima i zaduživanjima kod te međunarodne institucije, najčešće je to u negativnom kontekstu. Međutim, svijet je obišla jedna lijepa vijest o državi koja će u maju otplatiti posljednju ratu svog ne malog duga toj monetarnoj ustanovi. Radi se o Turskoj koja će posljednjom ratom zaključiti dug MMF-u vrijedan ukupno 52,7 milijardi dolara. Posljednja rata bit će visoka 426 milijuna.

Nakon otplate duga u odnosima Turske i MMF-a koji traju već više od pola stoljeća nastupit će nova etapa u kojoj će se Fond ograničiti samo na praćenje privredne situacije u toj zemlji. Tamošnji mediji podsjećaju da je od 1961. do 2008. godine Turska s MMF-om potpisala 19 kreditnih sporazuma na ukupan iznos od 45,5 milijardi dolara. S kamatama je otplatila 52,7 milijardi.19

3.4. Odnosi Republike Srbije i MMF-a

Bivša Sоcijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) bila je jedna od zemalja učesnica Bretonvudske konferencije (1944. godine) i zemalja osnivača Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Od svog osnivanja MMF je SFRJ odobrio 12 stand-by aranžmana. Najintenzivnija saradnja s MMF-om ostvarena je između 1980. i 1991. godine, kada je SFRJ odobreno sedam stand-by aranžmana u ukupnoj vrijednosti od 3,5 milijardi specijalnih prava vučenja (iskorišćeno 2,7 milijardi). Prvi finansijski aranžman s MMF-om, u iznosu od 9 miliona SAD dolara, Jugoslavija je zaključila 1949. godine, a poslednji, u iznosu od 460 miliona specijalnih prava vučenja, 16. marta 1990. godine.

Odlukom Odbora izvršnih direktora MMF-a od 14. decembra 1992. godine konstatovano je da je SFRJ prestala da postoji, čime je prestalo i njeno članstvo u MMF-u. Istovremeno su utvrđeni uslovi pod kojima zemlje sukcesori (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i SR Jugoslavija) mogu da naslijede članstvo SFRJ u MMF-u. Od aktive i pasive SFRJ u MMF-u SR Jugoslaviji je pripalo 36,52%.

Nakon osamostaljivanja Republike Crne Gore, Republika Srbija je naslijedila međunarodno-pravni subjektivitet državne zajednice Srbija i Crna Gora i nastavila njeno članstvo u međunarodnim finansijskim organizacijama. MMF je 21. jula 2006. godine potvrdio kontinuitet Republike Srbije u odnosu na državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, kao i da Republika Srbija nastavlja članstvo s postojećom kvotom od 467,7 miliona specijalnih prava vučenja i svim pravima i obavezama koje proističu iz tog članstva. 20

U periodu od 2000. do 2006. godine, MMF je odobravanjem sredstava u okviru tri aranžmana: Hitne postkonfliktne pomoći, Stand-by aranžmana i Aranžmana za produženo finansiranje, u ukupnom iznosu od 966,9 miliona specijalnih prava vučenja (oko 1.532 miliona dolara), značajno pomogao sprovođenju ekonomskih reformi u Republici Srbiji i uspostavljanju makroekonomske ravnoteže i stabilnih stopa rasta. Sredstva prva dva aranžmana otplaćena su u redovnim rokovima.

19 http://www.akos.ba/korak-ispred-svih-turska-nakon-52-godine-otplatila-dug-mmf-u/(pristupano 09.04.2013.)20 http://www.nbs.rs/internet/latinica/40/40_1/ (pristupano 05.05.2013.)

18

3.5. Kriza MMF-a danas

MMF je danas izgubio svoju funkciju, i služi kao sredstvo vanjskotrgovinske politike SAD. Navest ćemo jedan primjer iz ekonomije u Argentini 1991. godine kada se MMF zapravo obrukao. Argentina je do te godine bila u situaciji da riješi problem inflacije i platno bilansne poremećaje. TE godine je dogovoreno da se argentinski pesos veže za dolar u omjeru 1:1. Međutim dolar je bio precijenjen što je dovelo do problema. Rezultat toga je bilo siromaštvo koje se javilo zbog MMF-a. Dolar je vezan za pesos iz razloga da bi se osigurale određene rezerve, međutim do toga nije došlo. Pojavila se se ogromna zaduženja Argentine pa je zemlja došla u situaciju da nije mogla vraćati dugove. Argentinski milijunaši su prebacili bogatstvo u druge zemlje. Tu situaciju su iskoristile američke kompanije koje su kupovale kapacitete iz zemlje. Ovo je jedan od negativnih primjera saradnje sa MMF-om.21

21 Babić A., Babić M., Međunarodna ekonomija, Sveučilišna tiskara, Zagreb, 2008., str.178

19

ZAKLJUČAK

Kroz ovaj seminarski rad je obrađena tema pod nazivom Stand by aranžmani međunarodnog monetarnog fonda. Međunarodni monetarni fond je agencija Ujedinjenih Nacija osnovana s ciljem da pomaže zemljama koje imaju problema sa platnobilansnom ravnotežom kao i da bi pomogla poboljšanju Svjetske trgovine.

Međunarodni monetarni fond radi u ime globalnog prosperiteta, i na taj način poboljšava ravnotežu povećanja Svjetske trgovine kroz stabilnost izmjena cijena, izbjegavanje devalvacije kao i ispravljanje problema nastalih u isplati. Dakle, nastanak MMF i njegove osnovne ciljeve smo kratko prikazali u prvom dijelu ovog seminarskog rada. Takođe smo prikazali i na koji način MMF prikuplja sredstva za odobravanje kredita i način na koji dolazi do zaduživanja zemalja članica kod MMF-a. Da bi što jasnije prikazali kako MMF funkcioniše, objasnili smo i evoluciju Breton-vudskog sistema, tj. sistema na osnovu kojeg je i nastao međunarodni monetarni fond.

Drugi dio seminarskog rada se odnosi na Stand by aranžmane, tj. na kratkoročne kredite koji od MMF-a dobijaju zemlje članice da bi otklonile probleme u bilansu plaćanja. Stand by aranžmani predstavljaju aranžmane za pribavljanje sredstava Fonda i jako su pogodni s obzirom na jednostavnost vučenja potrebnih stranih sredstava plaćanja. Takođe, u ovom dijelu su prikazani i krediti MMF-a kao i uslovi koji moraju biti ispunjeni za to.

U trećem dijelu ovog seminarskog rada su prikazani primjeri odnosa pojedinih zemalja sa MMF-om, među kojima je prikazan i odnos Bosne i Hercegovine sa ovom agencijom. Zajmovi MMF-a nekoj zemlji članici preko njezine rezervne tranše uslovljeni su prihvatanjem i provođenjem programa ekonomske politike koji ima za cilj da se u odgovarajućem roku postigne održiva pozicija u bilansu plaćanja te zemlje. Dakle, kada neka zemlja zatraži zajam od MMF-a, on joj predlaže određene mjere ekonomske politike sa svrhom da se u razumnom roku uklone razlozi koji su doveli do teškoća u bilansu plaćanja. Prikazali smo jedan pozitivan primjer saradnje sa MMF-om, tj. primjer Turske i njene ekonomske politike, koja je uspjela da vrati zajam MMF-a, i gdje će se Fond ograničiti samo na praćenje privredne situacije u toj zemlji. Takođe smo prikazali i jedan negativan primjer, kada se MMF doslovno obrukao, tj. primjer Argentine iz 1991. godine , koja je nakon saradnje sa MMF-om kao što smo već naveli, postala siromašna zemlja. Naravno, ipak postoji više pozitivnih primjera kada je MMF pomogao određenim zemljama da otklone svoje probleme u bilansu plaćanja.

20

LITERATURA

1. Babić A., Babić M., Međunarodna ekonomija, Sveučilišna tiskara, Zagreb, 2008.2. Kovačević R., Međunarodne finansije, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog

fakulteta u Beogradu, 2011., str. 4523. Salvatore, D., Međunarodna ekonomija, ČUGURA Print – Beograd, Beograd, 2009.,

str. 7844. Internet portali:

- http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=7f198b9e-38a0-4317-91f7- f80a197670d1&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae

- http://www.akos.ba/korak-ispred-svih-turska-nakon-52-godine-otplatila-dug-mmf- u/

- http://www.nbs.rs/internet/latinica/40/40_1/ - http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/258878/Ugrozen-stand-by-aranzman-BiH-s-

MMF-om.html- http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/mmf-odobrio-transu-za-bih-u-

iznosu-od-78-miliona-km - http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/medjunarodne_fin/2010/vezbe/10.%20i

%2012.05.2010/Klasicne%20pozajmice%20MMF%20i%20povlascena%20sredstva%202.ppt

- http://www.moj-bankar.hr - http://www.un.ba/bih/stranica/mmf-meunarodni-monetarni-fond - http://limun.hr/ - http://tijanajugovic.blogspot.com/ - http://markodjogo.blogspot.com/2011/02/meunarodni-monetarni-fond-od-ideje-

do_2652.html - http://bs.wikipedia.org/

21