Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko- didaktičko ...enablebih.org/wp-content/uploads/2019/04/Standard-hrv.pdf · Ova publikacija urađena je u okviru projekta „Unapređenje

Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 2018

Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini

Save the Children vjeruje da svako dijete zaslužuje budućnost. U zemljama sjeverozapadnog Balkana radimo svaki dan kako bismo za djecu osigurali zdrav početak života, priliku za učenje i zaštitu od nasilja. Kada se pojave krize i kada su djeca najranjivija, mi smo uvijek među prvima koji dođu pomoći i među posljednjima koji odlaze. Mi osiguravamo da se odgovori na specifične potrebe djece i da se njihov glas čuje. Postižemo dugotrajne rezultate za milione djece, uključujući onu djecu do koje je najteže doći. Dajemo sve od sebe za djecu - svaki dan i u vrijeme kriza – transformišući njihove živote i budućnost koja je pred nama.

© Save the Children 2018

Izdavač: Save the Children International, Sarajevo

Voditeljica projekta: mr.sc. Tatjana Slijepčević

Autori/ce: dr. Preston D. Feden; prof. dr. Dženana Husremović; doc.dr. Larisa Kasumagić-Kafedžić; mr. F. Joseph Merlino; dr. Michele Oswald; prof. dr Ivana Zečević

Institucije koje su podržale projekat: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA), Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Posavske, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske-županije, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru

Članovi/ce Savjetodavnog odbora projekta: mr. Amira Borovac; dr.sc. Nikola Čiča; mr.sc. Nefiza Dautović; Nada Dujković, prof.; mr.sc. Bernadeta Galijašević; Alija Grabovica, prof.; prof. dr Enver Halilović; Adnan Husić; dr.sc. Goran Karanović; Ana Kordić, dipl.ing; Mate Križanac, dipl.ing.; mr.sci Refija Kulašin; Slavica Kuprešanin, prof.; mr.sc. Mara Matkić; Munevera Selmanović; mag.spec.dplc. Maja Stojkić; Albijana Trnavci

Članovi/ce PPDM radne grupe: dr.sc. Alica Arnaut; doc.dr.sc. Emina Begović; dr.sc. Sandra Bjelan-Guska; dr.sc. Amer Ćaro; MA Želimir Dragić; doc.dr Milica Drobac – Pavićević; dr.sci. Nermin Đapo; MA Jasna Jovičić; prof.dr. Lejla Kafedžić; prof.dr Tatjana Mihajlović; prof. dr Brane Mikanović; dr.sc. Lejla Muratović; Sanela Pašić Delahmetović; MA Kristijan Popović; prof. dr. Selma Porobić, dr.sc. Amir Pušina; dr.sc. Radmila Rangelov Jusović; dr.sc. Edina Solak; MA Edin Tabak; Dženana Trbić; dr.sc. Elvis Vardo

Projektni tim: Fatima Smajlović, direktorica za razvoj i kvalitet programa; Tatjana Slijepčević, projektna menadžerica; Gena-Sanja Handžar, projektna koordinatorica; Maja Čvoro, projektna asistentica

Lektori/ce: Lektori/ce: Blanka Kolenda, prof.; Zdenka Leženić, prof.; Dragica Lukić, dipl. novin.; Karolina Vrljić, prof.

Štampa: Avery Sarajevo

Tiraž: 66

Ova publikacija urađena je u okviru projekta „Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini – ENABLE BiH“. Publikacija je omogućena uz velikodušnu podršku američkog naroda kroz Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj ove publikacije je odgovornost Save the Children-a i nužno ne odražava stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Sva prava su zadržana. Sadržaj ove publikacije se može slobodno koristiti ili kopirati u nekomercijalne svrhe, uz obavezno navođenje izvora.

Napomene:

Izrazi koji su napisani u samo jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na ženski i muški rod.

Zajedno možemo učiniti više. Recite nam šta mislite o našem radu! [email protected]

Save the Children za sjeverozapadni Balkan Ljubljanska 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 (33) 290 671; Fax: +387 (33) 290 675 [email protected]

nwb.savethechildren.net

savethechildrennwb

scnwb

savethechildrennwb

SavethechildrenNWB

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

006.44:371.13]:378(497.6)

STANDARD kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini / [autori/ce Preston D. Feden ... [et al.] ; voditeljica projekta Tatjana Slijepčević]. - Sarajevo : Save the Children International, 2018. - 19 str. ; 30 cm

Tekst na hrv. jeziku.

ISBN 978-9926-462-14-7 1. Feden, Preston D. COBISS.BH-ID 26560006

Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini6

SADRŽAJ

1. Uvod 7

2. Svrha standarda kvalifikacije za PPDM obrazovanje nastavnika 8

3. Struktura standarda kvalifikacije za PPDM obrazovanje nastavnika 9

4. Standard kvalifikacije za PPDM obrazovanje nastavnika 10

4.1. Temeljne karakteristike 10

4.2. Kompetencije / ishodi učenja 11

4.2.1. Popis kompetencija na razini kvalifikacije 11

4.2.2. Skupine ishoda učenja 11

4.2.3. Programski ishodi učenja 12

4.3. Relevantnost 16

4.3.1. Tržište rada 16

4.3.2. Nastavak obrazovanja 16

4.4. Osiguranje kvaliteta 16

4.4.1. Članovi ekspertne grupe 16

4.4.2. Predlagatelj standarda za PPDM i nadnevak 16

4.4.3. Nadležna ustanova 16

4.4.4. Datum upisa na web portal 16

4.4.5. Rok do kojeg SStandard kvalifikacije za PPDM treba preispitati 16

Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini 7

1. UVODInicijalno obrazovanje nastavnika temelj je kvalitetnoga obrazovanja svake države. Kvalitetno inicijalno obrazovanje budućih nastavnika omogućava usvajanje znanja, vještina i vrijednosti važnih za nastavnika koji će poučavati u kontekstu 21. stoljeća. Bez toga je teško očekivati da će u budućnosti ti mladi ljudi uspješno poučavati i koristiti prilike koje im se budu pružale u razvoju karijere i profesionalnom usavršavanju. Inicijalno obrazovanje nastavnika je sustavna, konceptualna i razvojna aktivnost u izgradnji kvalitetnoga obrazovanja i razlikuje se od svih ostalih aktivnosti profesionalnoga usavršavanja i razvoja kojima je inicijalno obrazovanje temelj daljnje gradnje.

Programi inicijalnoga obrazovanja nastavnika trebaju obrazovati studente i pripremati ih za rad u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini i šire te im dati temelj kontinuiranom profesionalnom razvoju tijekom čitave nastavničke karijere. Ti su programi visoko zahtjevni i traže od svih uključenih visoku razinu profesionalizma, posvećenosti i odgovornosti kako bi budući nastavnici postali profesionalci, sposobni prilagođavati se promjenjivu svijetu rada i to u okolnostima u kojima dolazi do čestih i burnih socijalnih, ekonomskih, kulturnih i političkih promjena. Da bi to bili u stanju, studenti za vrijeme inicijalnoga obrazovanja trebaju postići primjerenu razinu izvedbe u svakom elementu Standarda kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini.

Trenutan ustroj nadležnosti i organizacije obrazovanja u Bosni i Hercegovini vrlo je kompleksan i fragmentiran. Prema postojećoj pravnoj regulativi (Ustav BiH, okvirni zakoni, zakoni entiteta, županija i Brčko distrikta), inicijalno obrazovanje nastavnika u isključivoj je nadležnosti javnih i privatnih visokoškolskih ustanova. Agencija za razvoj visokoga obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH nadležna je za vođenje registra visokoškolskih ustanova. Inicijalno obrazovanje nastavnika prošlo je kroz niz promjena od kojih je prelazak na bolonjski sustav najznačajnija reforma, a što je podrazumijevalo usklađivanje s tricikličnim sustavom studiranja i uvođenje Europskoga sustava prijenosa bodova (ECTS). Zadnjih 10 godina, od kada je uveden bolonjski sustav studiranja, sveučilišta periodično revidiraju nastavne planove i programe radi postizanja bolje kvalitete obrazovanja i podizanja zapošljivosti studenata, no te su promjene često samo strukturalne ili čak formalne naravi. Analize nastavnih planova i programa nastavničkih fakulteta u BiH (Rangelov-Jusović i skupina autora, 2017.) ukazuju da je naglasak još uvijek na usvajanju znanja i da su još uvijek planovi i programi nedovoljno povezani s ishodima učenja i razvojem kompetencija potrebnih za učinkovito obavljanje nastavničkoga zvanja. Osim toga, inicijalno obrazovanje nastavnika na različitim sveučilištima, pa čak i u okviru jednoga sveučilišta, nije kompatibilno jer ne postoji jedinstven kvalifikacijski okvir za nastavničke kompetencije, a što onda otvara prostor individualnim interpretacijama u definiranju što je potrebno budućem nastavniku da bi bio uspješan u svome poslu.

Vijeće ministara je 2011. godine usvojilo Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini1, a 2016. godine objavljen je Priručnik za primjenu kvalifikacijskog okvira u visokom obrazovanju2 koji je nastao kao rezultat trogodišnjeg TEMPUS projekta Bosanskohercegovački kvalifikacijski okvir za visoko obrazovanje − BHQFHE. Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini pozvala je sve visokoškolske ustanove u BiH da prilikom izrade novih studijskih programa koriste ovaj dokument kako bi se doprinijelo razvoju i provođenju kvalifikacijskoga okvira u BiH, osiguranju kvalitete i lakšem priznavanju domaćih visokoškolskih kvalifikacija unutar Europskoga prostora visokoga obrazovanja.

Sukladno preporukama BHQFHE je korišten kao referentna točka pri definiranju predloženog Standarda kvalifikacije za pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini.

1 http://www.cip.gov.ba/images/pdf/okvir/Nacionalni_kvalifikacijski_okvir_hr.pdf2 www.bhqfhe.eu/en/wp-content/uploads/2014/08/BHQFHE-Hrvatski.pdf


2. SVRHA STANDARDA KVALIFIKACIJE ZA PPDM OBRAZOVANJE NASTAVNIKAStandard kvalifikacije za PPDM obrazovanje nastavnika definira djelomičnu kvalifikaciju, odnosno nastavničke kompetencije koje treba steći svaki student nastavničkih fakulteta tijekom inicijalnoga obrazovanja kako bi mogao obavljati poslove nastavnika. Osim nastavničkih kompetencija u okviru sveučilišnoga obrazovanja studenti stječu uže stručne kompetencije iz područja koje će poučavati i tek u kombinaciji s užim stručnim i nastavničkim kompetencijama student stječe mogućnost pristupanja pripravničkom stažu.

Visokoškolske ustanove mogu koristiti Standard kvalifikacije za PPDM obrazovanje kao preporuku za razvoj nastavničkih studijskih programa i transparentno kreirati inovativne studijske programe razumljive svim potencijalnim korisnicima. Svrha je Standarda kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika (u daljnjem tekstu Standard kvalifikacije za PPDM obrazovanje):

| opisati nastavničke kompetencije koje trebaju posjedovati svršeni studenti kako bi mogli pristupili aktivnostima pripravničkoga staža; Standard kvalifikacije za PPDM obrazovanje prva je razina standarda u ukupnom profesionalnom razvoju nastavnika, a sljedeći standard relevantan za profesionalni razvoj i praćenje kvalitete rada nastavnika je Standard za nastavničku profesiju koji je razvijen u okviru projekta Europske komisije (2017.).

| ujednačiti očekivanja u pogledu osposobljenosti svršenih studenata svih nastavničkih programa za obavljanje nastavničkoga zvanja

| omogućiti visokoškolskim ustanovama procjenu trenutne kvalitete nastavnih planova i programa za inicijalno obrazovanje nastavnika, identificirati potrebe za promjenama i izmjenama sukladno preporučenim ishodima učenja i poučavanja

| omogućiti studentima nastavničkih smjerova da samostalno procjenjuju svoj razvoj, identificiraju obrazovne potrebe i postavljaju ciljeve za svoj profesionalni razvoj

| potaknuti studente nastavničkih smjerova na mobilnost radi stjecanja multiperspektivnoga razumijevanja složenosti nastavničkoga zvanja i razmjene iskustava

| informirati širu društvenu javnost o tome koji su ishodi inicijalnoga obrazovanja nastavnika i koje su odgovornosti i obveze fakulteta u osiguranju kvalitete visokoškolskoga obrazovanja nastavnika

| povezati inicijalno obrazovanje nastavnika sa svim budućim koracima profesionalnoga razvoja i učiniti ga dijelom procesa kontinuirana cjeloživotnoga učenja

| potaknuti uključivanje svih zainteresiranih institucija na jaču suradnju sa sveučilištima, a naročito u djelokrugu organizacije stručne prakse u školama.

Standard treba služiti visokoškolskim ustanovama kao smjernica u procesima dizajniranja planova i programa nastavničkih studija te osigurati sve uvjete kako bi diplomanti nastavničkih odsjeka i fakulteta, nakon svršetka inicijalnoga obrazovanja, mogli raditi predano i učinkovito, nastaviti svoj profesionalni razvoj i biti spremni surađivati s kolegama iz struke kao i s drugim zainteresiranima radi što bolje učinkovitosti svoga rada i odgoja i obrazovanja učenika. U krajnjoj točki, glavni cilj izrade Standarda kvalifikacije za PPDM obrazovanje i njegove primjene jest u podizanju kvalitete poučavanja djece u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.


3. STRUKTURA STANDARDA KVALIFIKACIJE ZA PPDM OBRAZOVANJE NASTAVNIKA U izradi Standarda kvalifikacije za PPDM obrazovanje nastavnika na sveučilištima u BiH radna se skupina vodila preporukama danima u Bosanskohercegovačkom kvalifikacijskom okviru za visoko obrazovanje i Priručniku za izradu i upotrebu standarda kvalifikacija i zanimanja u Bosni i Hercegovini te preporukama danima u dokumentima za definiranje standarda kvalifikacija u zemljama Europske unije, regije i Bosne i Hercegovine kao i Standardom zanimanja nastavnika, koji je nastao u okviru projekta Europske komisije (2016.) Kvalifikacijski okvir za opće obrazovanje. Usklađivanjem sadržaja ovoga standarda s drugim dokumentima postiže se ujednačenost kvalifikacija stečenih u BiH i zemljama regije i Europske unije te kontinuitet u cjeloživotnom profesionalnom razvoju, zapošljavanju i obrazovanju.

1. Prva razina deskriptora su Generički deskriptori razina kvalifikacija za inicijalno obrazovanje nastavnika temeljenih na ishodima učenja. Oni su definirani sukladno generičkim deskriptorima sadržanima u Osnovama kvalifikacijskog okvira.

2. Druga razina deskriptora programski su ishodi učenja. Standardi kvalifikacije za PPDM obrazovanje sadrže šest skupina programskih ishoda učenja:

Učenik i učenje

Planiranje, podučavanje, praćenje i ocjenjivanje

Kreiranje okružja za učenje

Profesionalni razvoj i odgovornost u radu

Partnerstvo škole, obitelji i zajednice

Razvoj odgojno-obrazovnog sustava

Ishodi unutar skupine razloženi su u trima velikim spoznajnim područjima: znanje, vještine i profesionalne vrijednosti.

3. Znanje – sustavno razumijevanje kompleksnih ideja i integriranje znanja iz oblasti psihologije, pedagogije, didaktike i metodike kao temelja profesionalizma, inovativnosti i originalnosti u razvijanju i primjeni ideja i koncepata u praksi i u istraživačkome kontekstu.

4. Vještine – praktična primjena teorijskih znanja i razumijevanja u kontekstu novih situacija i unutar šireg interdisciplinarnog konteksta; primjena konceptualnog i apstraktnog mišljenja radi poboljšanja kvalitete učenja i poučavanja i teorijskih znanja u kontekstu poučavanja u učionici.

5. Profesionalne vrijednosti i osobna odgovornost – sustav uvjerenja i stavova u kontekstu Bosne i Hercegovine, škole i globalne i lokalne zajednice te usmjerenosti na kritičko sagledavanje uloge nastavnika sa svim društvenim i moralnim odgovornostima.

Standard kvalifikacije za PPDM obrazovanje sadrži sljedeće elemente:

1. Osnovne karakteristike

1.1. Naziv kvalifikacija

1.2. Minimalni volumen ( broj ECTS-a)

1.3. Razina prema KOBiH

1.4. Uvjeti / načini pristupanja

2. Kompetencije / Ishodi učenja ( prema BHQFHE)

2.1. Popis kompetencija na razini kvalifikacije

2.2. Skupine ishoda učenja


2.3. Programski ishodi učenja

3. Relevantnost

3.1. Tržište rada

3.2. Nastavak obrazovanja

3.3. Druge potrebe

4. Osiguranje kvaliteta

4.1. Članovi ekspertne skupine

4.2. Predlagatelj Standarda kvalifikacije za PPDM obrazovanje i nadnevak

4.3. Nadležna ustanova

4.4. Datum upisa na web portal

4.5. Rok do kojeg Standard kvalifikacije za PPDM obrazovanje treba preispitati

4. STANDARD KVALIFIKACIJE ZA PPDM OBRAZOVANJE NASTAVNIKA 4.1. TEMELJNE KARAKTERISTIKE

PRIJEDLOG NAZIVA STANDARDA KVALIFIKACIJE: Nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi

PRIJEDLOG NAZIVA KVALIFIKACIJE: U odnosu na područje poučavanja

UVJETI / NAČIN PRISTUPANJA STJECANJU KVALIFIKACIJE:

240 ili 300 ECTS bodova od kojih minimalno 60 ECTS bodova treba steći u području psihološko-pedagoško-didaktičko-metodičkih kompetencija

RAZINA (TUNING):

6 ili 7 DJELOMIČNA KVALIFIKACIJA Obrazloženje: Ova je kvalifikacija djelomična i pojedinac koji posjeduje samo ovu kvalifikaciju ne može samostalno pristupiti tržištu rada, nego mora steći diplomu razine 6 (240 ECTS bodova) ili 7 (300 ECTS bodova) za cjelovitu kvalifikaciju. Razinu kvalifikacije određuje sveučilište/fakultet u nastavnom planu i programu pri čemu se treba imati u vidu da dana razina kvalifikacije koja omogućava samostalan rad u obrazovanju uključuje sve propisane stručne i nastavničke ishode učenja (60 ECTS bodova za predmete psihološko-pedagoško-didaktičko-metodičke skupine).


4.2. KOMPETENCIJE / ISHODI UČENJA

4.2.1. POPIS KOMPETENCIJA NA RAZINI KVALIFIKACIJE

Nakon ostvarivanja potpune kvalifikacije nastavnik stječe kompetencije:

| za samostalno izvođenje nastave

| za samostalno cjeloživotno učenje i usavršavanje sukladno potrebama učenika i novim programima rada

| za istraživački rad, prikupljanje i obradu podataka te samostalno zaključivanje

| za razvijanje voditeljskih sposobnosti za timski rad

| za vrjednovanje učeničkoga rada

| za nastavak obrazovanja.

4.2.2. SKUPINE ISHODA UČENJA

1. Učenik i učenje

Učenik i učenje u središtu su pozornosti odgojno-obrazovnoga rada. Ova skupina ishoda odnosi se na razumijevanje razvojnih i sociokulturnih karakteristika učenika, procesa učenja, izvora individualnih i skupnih razlika među učenicima relevantnih za proces učenja te odabira metoda poučavanja koje su prilagođene specifičnim potrebama učenika kako bi oni razvili svoje pune potencijale. Osim toga, ova skupina ishoda usmjerena je na razvijanje uvjerenja da je svaki učenik sposoban učiti i razvijati se te na univerzalne ljudske vrijednosti (poštovanje, pravda, solidarnost, uvažavanje različitosti, postignuće), koje su temelj odnosa prema učenicima i ponašanja koje se promovira u učionici.

2. Planiranje, poučavanje, praćenje i vrjednovanje

Kvalitetno obrazovanje nije spontana aktivnost. Ono zahtijeva sustavan pristup u planiranju, poučavanju i vrjednovanju. Unutar ove skupine ishoda studenti se potiču na razumijevanje strukture i sadržaja kurikula, planiranja i programiranja nastave te odabira metoda poučavanja i strategija praćenja, vrjednovanja i samovrjednovanja sukladno ishodima definiranima kurikulom. Osim toga, ova skupina ishoda treba doprinijeti razvoju uvjerenja da je poučavanje usmjereno na učenika i ishode učenja kako bi se kod učenika potaknulo smisleno učenje, razvoj samostalnosti i primjena naučenoga u novim situacijama.

3. Kreiranje okružja za učenje

Kvaliteta učenja i poučavanja ne ovisi samo o karakteristikama učenika, nego je i velikim dijelom određena okružjem u kojem se učenje i poučavanje događaju. Ova skupina ishoda odnosi se na razumijevanje odnosa fizičkih uvjeta, psihosocijalnih i tehnoloških čimbenika u okružju s kvalitetom učenja i poučavanja radi osiguranja najprimjerenijih uvjeta za razvoj svakog učenika. Unutar ove skupine ishoda student treba razviti otvorenost prema promjenama, inovativnosti i odgovornosti za vlastiti razvoj i kreiranje poticajnoga ozračja u učionici. Osim toga, treba razvijati empatiju prema budućim učenicima i uvažavati različitosti među njima te ih spremno poticati u razrednom okružju.

4. Profesionalni razvoj i odgovornost u radu

Još za vrijeme studija studenti trebaju razviti profesionalan odnos i osjećaj pripadnosti profesiji koja je stup izgradnje dobroga društva te biti spremni na buduće aktivno djelovanje u zajednici radi promocije važnosti nastavničkoga zvanja. Ova skupina ishoda upravo je usmjerena u tom smislu i u okviru njega studenti se trebaju upoznati s različitim modelima cjeloživotnoga učenja i profesionalnoga razvoja. Ključno je da u tom procesu internaliziraju važnost djelovanja nastavnika za kvalitetu života društvene zajednice te da samostalno definiraju ciljeve i planove budućega vlastitoga profesionalnoga razvoja. Osim toga, trebaju naučiti koristiti raznolike i učinkovite komunikacijske strategije te biti spremni posvetiti se cjeloživotnomu razvoju i promociji pozitivne slike o nastavnicima u široj zajednici.

5. Partnerstvo škole, obitelji i zajednice

U okviru praktične nastave i stručne prakse u školama studenti imaju mogućnost upoznati se s radom škole i uvidjeti važnost njezine uloge u razvijanju partnerskih odnosa i uključivanja obitelji i roditelja u pojedine školske aktivnosti. U ovoj skupini ishoda učenja studenti se trebaju upoznati s ulogom i doprinosom stručnih suradnika, obitelji, lokalne zajednice, i drugih odgojno-obrazovnih organizacija s kojima škola razvija suradnju i pokreće projekte utemeljene na uzajamnu povjerenju, uvažavanju i razumijevanju kako bi i sami bili osposobljeni i motivirani da samostalno i u suradnji s drugima, koristeći uspješne komunikacijske strategije, pokreću nove inicijative i razvijaju projekte i partnerstva unutar škole i u široj zajednici.


6. Odgojno-obrazovnoga sustava

Odgojno-obrazovni sustav je dinamična i razvojna komponenta svakog društva, a njegov razvoj sukladno potrebama i zahtjevima vremena i okružja traži proaktivne nastavnike spremne nositi se s izazovima i kompleksnostima društvenih promjena. Ova skupina ishoda treba poticati studente na uviđanje svih elemenata razvoja odgojno-obrazovnoga sustava u cijelosti te na razumijevanje temeljne obrazovne teorije u specifičnom kulturološkom i povijesnom kontekstu te procese unutar obrazovnih politika i društvenih tijekova sa svim ekonomskim, političkim i društvenim čimbenicima koji utječu na kvalitetu razvoja obrazovanja. Studenti trebaju vrjednovati školu kao zajednicu učenja koja kontinuirano čini napore da se unaprjeđuje kvaliteta odgojno-obrazovnoga rada i učinkovitost škole, što od budućih nastavnika zahtijeva kreiranje, pokretanje i vođenje akcijskih istraživanja i projekata koji su usmjereni na poboljšanje kvalitete rada škole, odnosno usmjerenje prema aktivnu sudjelovanju i preuzimanju odgovornosti unutar učionice, škole i šire zajednice.

4.2.3. PROGRAMSKI ISHODI UČENJA

GRUPA ISHODA 1: UČENIK I UČENJE

KOMPONENTAUKUPNI ISHODI UČENJA PREMA KOMPONENTAMA – OPISI

OČEKIVANI ISHODI UČENJA Nakon završenoga programa studenti će:

MOGUĆI NAČINI VRJEDNOVANJA

ZNANJE

x razumije psihološke teorije cjeloživotnoga razvoja i učenja, teorije koje objašnjavaju sociokulturne različitosti među pojedincima i skupinama te razlike među učenicima, relevantne za proces učenja i poučavanja

x razumjeti relevantne teorije učenja, teorije razvoja, teorije odgoja, teorije sposobnosti, teorije ličnosti, kognitivne stilove i stilove učenja, teorije darovitosti i kreativnosti, teorije motivacije

x uočavati individualne i skupne razlike među učenicima prema razini kognitivnog, socioemocionalnog, motoričkog razvoja, kao i prema kognitivnim stilovima i stilovima učenja, interesima i prethodnim znanjima i iskustvima

x kriterijske provjere znanja zadatcima različitih razina složenosti (npr. Bloomova taksonomija)

x seminarski radovi x praktični radovi (izrada

studije slučaja u kojoj bi studenti imali priliku ispitati učenika i dobiti povratnu informaciju o načinu razmišljanja na različitim uzrastima)

x vođenje portfolija

VJEŠTINE

x primjenjuje znanstveno utemeljene metode poučavanja i usklađuje ih s razvojnim i sociokulturnim obilježjima učenika te potiče razvoj svih učeničkih potencijala radi postizanja maksimalnih rezultata učenja

x povezivati poučavanje s razvojnim stadijima učenika i njihovim potrebama

x primjenjivati teorijska znanja stečena u nastavi radi razumijevanja potreba svakog učenika i individualizirati nastavni proces

x postavljati visoka, ali realistična očekivanja od svih učenika, usklađivati zadatke s mogućnostima i potrebama svih učenika kroz individualizirani pristup

x demonstrirati sposobnost primjerenog reagiranja na rodne, socijalne, kulturalne i jezične razlike među učenicima

x podupirati učenike u razvoju samoinicijativnosti, samoučinkovitosti i vještina za samoregulirano učenje

x kriterijske provjere znanja zadatcima na razini primjene

x vrjednovanje priprema za nastavu koje sadrže upute za učenje lekcije, individualiziran program za učenike različitih razina kompetencija i pojašnjenje odabranih metoda

x opažanje rada studenta tijekom praktične nastave na fakultetu ili u školi


PROFESIONALNE VRIJEDNOSTI I OSOBNA ODGOVORNOST

x podupire uvjerenje da svaki učenik može učiti i razvijati se te vlastitim primjerom promovira temeljna ljudska prava i univerzalne vrijednosti.

x zastupati mišljenje kojim se pokazuju poštivanje, uvažavanje i cijenjenje djece i mladih

x pokazivati usmjerenost na vrjednovanje i promoviranje inkluzije, jednakosti, pravde i solidarnosti među svom djecom podjednako.

x refleksije u okviru praktičnih zadataka na vježbama tijekom prakse u školama i prilikom hospitiranja, kroz debate i diskusije u okviru kolegija na fakultetu

x vođenje portfolija.


GRUPA ISHODA 2: PLANIRANJE, PODUČAVANJE I VREDNOVANJE




ZNANJE

x razumije logiku kurikula i principe međukurikularnoga povezivanja; razumije logiku planiranja i programiranja nastave, metode učinkovita poučavanja te strategije formativnoga i sumativnoga vrjednovanja napretka i postignuća

x razumjeti didaktičke teorije, logiku kurikula, različite načine planiranja i organizacije nastavnoga procesa, metode i tehnike poučavanja, sadržaj koji poučava, različite strategije praćenja i vrjednovanja učeničkoga postignuća i napretka

x uočavati razlike u učincima primjene različitih metoda i tehnika poučavanja na učenje, razlike u strategijama planiranja i praćenja nastave, razlike u načinima vrjednovanja učeničkih postignuća


x seminarski radovi x praktični radovi (izrada

priprema sata, izvođenje nastave, evaluacija nastavnoga procesa)


VJEŠTINE

x priprema plan i program prema kurikulu za predmet uvažavajući međukurikularnu povezanost i potencijale učenika; primjenjuje odgovarajuće metode poučavanja i strategije formativnog i sumativnog vrjednovanja

x pripremiti koherentan i progresivan plan i program za predmet koji predaju s vidljivom međupredmetnom povezanosti

x koristiti, adaptirati i dizajnirati metode, sredstva i materijale (uključujući IKT) za aktivno učenje i poučavanje

x vješto komunicirati s učenicima prilikom objašnjavanja, ispitivanja i odgovaranja na pitanja

x primjenjivati različite strategije vrjednovanja učeničkih postignuća prilagođenih razvojnoj fazi i mogućnostima učenika

x povezivati rezultate vrjednovanja s planiranjem budućeg nastavnog rada i nastavne prakse

x izrada izvedbenoga plana i programa na temelju nastavnoga plana i programa za predmet koji će poučavati i s prijedlogom o međupredmentnoj povezanosti tema ili aktivnosti

x prikaz nastavnih priprema za sat

x procjena izvještaja studenta o primijenjenim metodama i primjerima učeničkih uradaka

x procjena nastavnika i mentora o komunikaciji studenta u vođenju sata

x analiza testova i drugih oblika vrjednovanja koje student priprema

x analiza slučaja povezivanja rezultata vrjednovanja s izradom individualiziranoga plana za jednog učenika



x vrjednuje i promovira poučavanje usmjereno na učenika i na ishode učenja.

x vrjednovati i podupirati poučavanje usmjereno na učenika.

x refleksije i samorefleksije na samostalno održane sate


GRUPA ISHODA 3: KREIRANJE OKRUŽJA ZA UČENJE




ZNANJE

x poznaje elemente razrednoga ozračja i uviđa povezanost fizičkih, psihosocijalnih i tehnoloških čimbenika u učionici s kvalitetom učenja i poučavanja

x uočavati povezanost fizičkoga okružja i kvalitete učenja i poučavanja, odnosno uočavati razlike u kvaliteti znanja učenika i odnosu učenika prema učenju u učionici, laboratoriju, zajednici ili nekoj drugoj instituciji


x seminarski radovi x praktični radovi x vođenje portfolija


x razumjeti ulogu i mjesto IKT-a u učenju i poučavanju te uočavati razlike u odnosu učenika prema učenju kada se koristi IKT

x razumjeti utjecaj pojedinaca na ozračje u skupini i važnost interpersonalnih odnosa za dobrobit učenika, kvalitetu učenja i poticajno razredno ozračje

VJEŠTINE

x kreira sigurno i poticajno fizičko i psihosocijalno okružje za učenje sukladno potrebama učenika

x vješto koristiti razredni prostor i druge fizičke uvjete za individualni, skupni ili frontalni rad

x voditi razred stvarajući pozitivno razredno ozračje i optimalne uvjete za učenje

x koristiti metode pozitivne discipline i druge postupke za stvaranje sigurnoga okružja

x demonstrirati vještine reagiranja u kriznim situacijama (nasilje, stradanje,...)

x vrjednovanje rada studenta putem opažanja rada u učionici (upravljanje razredom uspostavljanjem i održavanjem pozitivne discipline)

x izvješće studenta o tehnikama uspostavljanja pozitivne discipline uz primjere situacija kojima se demonstrira primjena tehnika

x samorefleksija studenta x vođenje portfolija


x pokazuje otvorenost za promjene i inovacije koje doprinose stvaranju poticajne sredine za učenje te kod učenika promovira empatiju, poštovanje i uvažanje različitosti.

x podupirati inovativne pristupe u pripremi fizičkoga okružja koje potiče proces učenja

x demonstrirati usmjerenost na poticanje empatije, poštovanja, uvažavanja različitosti te poštivanja i promoviranja dječjih prava i odgovornosti.

x refleksije i dnevnici pedagoške prakse


GRUPA ISHODA 4: PROFESIONALNI RAZVOJ I ODGOVORNOST U RADU




ZNANJE

x poznaje modele cjeloživotnoga učenja i profesionalnoga razvoja te analitički sagledava društvene implikacije rada nastavnika

x razumjeti andragoške teorije, složenost uloge nastavnika i odgovornosti koje ona sa sobom nosi, društveni značaj nastavničke profesije, standarde i etička načela nastavničke profesije, značaj i djelotvorne modele profesionalnoga razvoja i učenja

x analitički sagledava razlike u djelotvornosti rada nastavnika koji se kontinuirano razvijaju i nastavnika koji nisu uključeni u aktivnosti profesionalnoga razvoja

x testovi znanja sa zadatcima različitih razina složenosti (npr. Bloomova taksonomija)

x seminarski radovi iz područja karijernoga razvoja i etike nastavničkoga rada

x analize dobrih praksi

VJEŠTINE

x razvija i koristi standarde samoevaluacije rada i profesionalnoga razvoja, procjenjuje svoje potrebe i definira ciljeve i plan vlastitoga razvoja

x evaluirati vlastita postignuća i povezivati rezultate s planiranjem vlastitoga profesionalnoga razvoja

x vješto komunicirati u profesionalnom okružju o svom stručnom znanju i vještinama i koristiti povratne informacije za unaprjeđenje vlastitoga rada

x demonstrirati sposobnost refleksije za unaprjeđenje svoga rada

x izvješće studenta o napredovanju tijekom godine s postavljenim ciljevima i planom budućega profesionalnoga razvoja

x procjena nastavnika o spremnosti studenta na davanje i primanje povratne informacije



x temelji profesionalni razvoj na znanstvenim spoznajama i promovira pozitivnu sliku o nastavničkoj profesiji te preuzima odgovornost za ishode u svome radu i u radu s učenicima.

x demonstrirati usmjerenost na samovrjednovanje svoga razvoja, na istraživački rad, cjeloživotno učenje i kontinuirano profesionalno usavršavanje i razvoj

x zastupati mišljenja kojima se promovira odgovornost nastavnika, timski rad i pozitivna slika o nastavničkom zvanju.

x profesionalni portfoliji kojima se dokumentiraju deskriptori samovrjednovanja razvoja nastavničkih kompetencija.

GRUPA ISHODA 5: PARTNERSTVO ŠKOLE, OBITELJI I ZAJEDNICE




ZNANJE

x razumije ulogu i važnost suradnje sa stručnim suradnicima, obitelji i lokalnom zajednicom za kvalitetu obrazovanja

x poznavati roditeljske stilove i njihov utjecaj na razvoj učeničkih postignuća, ulogu stručnih suradnika škole u radu nastavnika i razvoju učenika, načine kvalitetne komunikacije između obitelji, lokalne zajednice i škole, značaj uključivanja roditelja i lokalne zajednice u rad škole


x seminarski radovi x analize studija slučaja o

partnerstvu škole, obitelji i zajednice


VJEŠTINE

x uspostavlja suradnju i uspješno komunicira s roditeljima, stručnim suradnicima i drugim predstavnicima lokalne zajednice

x objasniti učenikovoj obitelji važnost roditeljske potpore u učenju

x primijeniti različite postupke poticanja obitelji na uključivanje u razvoj i učenje djeteta

x demonstrirati djelotvornu suradnju s drugim kolegama i zainteresiranim stranama

x analiza pripreme za roditeljske sastanke s objašnjenjem odabira postupaka poticanja obitelji na uključivanje

x izvješće sa simuliranog ili realnog roditeljskog sastanka ili sastanka s predstavnicima društvene zajednice


x vrjednuje suradnju s drugima kao priliku za povećanje kvalitete vlastitoga rada i razvoja potencijala učenika.

x promovirati aktivnosti usmjerene na partnerstva unutar zajednice: s kolegama u školi, stručnjacima u zajednici, roditeljima, i drugim članovima zajednice.

x profesionalni portfoliji kojima se dokumentiraju aktivnosti usmjerene na partnerstva te primjeri dobre prakse projekata u zajednici (građanskoga i društveno odgovornoga djelovanja, interkulturalnoga učenja, mirovnoga odgoja i sl.) s prijedlozima primjene projekata u vlastitu kontekstu.

GRUPA ISHODA 6: RAZVOJ ODGOJNO-OBRAZOVNOGA SUSTAVA

KOMPONENTAUKUPNI ISHODI UČENJA PREMA KOMPONENTAMA



ZNANJE

x uviđa povezanost ekonomskih, političkih i društvenih čimbenika s kvalitetom odgojno-obrazovnoga sustava te razumije ulogu škole u strateškom pristupu razvoju obrazovanja

x poznavati strukturu sustava odgoja i obrazovanja i njegov utjecaj na promjene u društvu, globalne i lokalne pojave u obrazovanju i utjecaj društvenih i ekonomskih kretanja na obrazovni sustav, zakonsku regulativu obrazovnog sustava


x seminarski radovi: izrada razvojne strategije


x uočavati razlike i sličnosti između različitih sustava odgoja i obrazovanja, načine na koji društvena i ekonomska kretanja utječu na obrazovni sustav, značaj kontinuirana praćenja kvalitete rada škole, značaj strateškoga planiranja

x analize studija slučaja o obrazovnim sustavima drugih zemalja


VJEŠTINE

x osmišljava i vodi projekte i manja akcijska istraživanja usmjerena na unaprjeđenje nastavnoga procesa i rada škole

x prilagoditi znanstveni pristup svojoj profesionalnoj praksi i provoditi manja akcijska istraživanja

x demonstrirati uspješnost u pisanju strukturiranih, uvjerljivih i tehnički primjerenih znanstvenih i stručnih projekata i izvješća

x izrada istraživačkoga dizajna i provođenje manjeg akcijskog istraživanja

x procjena kvalitete pisanih projekata i izvješća prema postavljenim kriterijima



x vrjednuje školu kao zajednicu koja uči i promovira kvalitetu i jednakost u obrazovanju kao univerzalnu vrijednost.

x zastupati mišljenje kojim se vrjednuje škola kao odgojno-obrazovna zajednica učenja te promovirati i podupirati aktivnosti vezane za kvalitetu i jednakost u obrazovanju.

x diskusije, debate i rasprave u okviru kolegija na fakultetu

x analize dobre prakse x vođenje portfolija.

4.3. Relevantnost

4.3.1. Tržište rada

Prvostupnik (bachelor) − 240 ECTS bodova/ magistar (master)− 300 ECTS bodova

| učitelj/nastavnik/profesor u osnovnim i srednjim školama

| asistent na visokoškolskim ustanovama

| državni službenik

| zaposlenik u javnim, kulturnim, vladinim, nevladinim i međunarodnim organizacijama i institutima koji se bave obrazovanjem.

4.3.2. Nastavak obrazovanja

Nastavak obrazovanja ovisi o razini stečene kvalifikacije tako da se može nastaviti obrazovanje na magistarskom studiju (master) ako je završen prvostupnički studij (bachelor) ili doktorskom studiju ako je završena magistarska razina (master).

4.4. Osiguranje kvaliteta

4.4.1. Članovi ekspertne skupine

4.4.2. Predlagatelj Standarda kvalifikacije za PPDM i nadnevak

4.4.3. Nadležna ustanova

4.4.4. Datum upisa na web portal

4.4.5. Rok do kojeg Standard kvalifikacije za PPDM treba preispitati

Stan

dard

kva

lifika

cije

za

peda

gošk

o-ps

ihol

oško

-did

aktič

ko-m

etod

ičko

obr

azov

anje

nas

tavn

ika

na s

veuč

ilištim

a u

Bosn

i i H

erce

govi

ni17

Stan

dard

kva

lifika

cije

za

peda

gošk

o –

psih

ološ

ko –

dida

ktič

ko –

met

odič

ko o

braz

ovan

je n

asta

vnik

a na

uni

verz

itetim

a u

Bosn

i i H

erce

govi

ni17

GEN

ERIČ

KI D

ESK

RIP

TOR

I RA

ZIN

A K

VALI

FIK

AC

IJA Z

A IN

ICIJA

LNO

OBR

AZ

OVA

NJE

NA

STA

VN

IKA

TEM

ELJE

NIH

NA

ISH

OD

IMA

UČ

ENJA

ZN

AN

JE

Ova

oso

ba p

okaz

uje

sust

avno

raz

umije

vanj

e i v

lada

nje

znan

jem

iz p

sihol

oško

-ped

agoš

ko-d

idak

tičko

-met

odič

koga

pod

ručj

a, š

to je

tem

elj

prof

esio

naln

osti

i orig

inal

nost

i u r

azvo

ju i/

ili p

rimje

ni id

eja

u pr

aktič

nom

i ist

raži

vačk

om k

onte

kstu

; int

egrir

a zn

anja

i ba

vi s

e slo

ženi

m

prob

lem

ima

NQ

F Bi

H

PR

OG

RA

MS

KI

ISH

OD

I U

ČE

NJA

RA

ZIN

A 6

ili 7

ZN

AN

JE

1. U

ČEN

IK I

UČ

ENJE

2. P

LAN

IRA

NJE

, PO

UČ

AVA

NJE

I V

RJE

DN

OVA

NJE

3. K

REI

RA

NJE

O

KRU

ŽJA

ZA

U

ČEN

JE

4. P

ROFE

SIO

NA

LAN

R

AZ

VO

J I

OD

GO

VO

RN

OST

U

RA

DU

5. P

ART

NER

STV

O

ŠKO

LE, O

BIT

ELJI

I Z

AJE

DN

ICE

6. R

AZ

VO

J O

DG

OJN

O-

OBR

AZ

OV

NO

GA

SU

STA

VA

Raz

umije

psih

ološ

ke

teor

ije c

jelo

živo

tnog

a ra

zvoj

a i u

čenj

a,

teor

ije k

oje

obja

šnja

vaju

so

ciok

ultu

rne

razl

ičito

sti m

eđu

poje

dinc

ima

i sk

upin

ama

te r

azlik

e m

eđu

učen

icim

a,

rele

vant

ne z

a pr

oces

uč

enja

i po

učav

anja

.

Raz

umije

logi

ku

kurik

ula

i prin

cipe

m

eđuk

urik

ular

noga

po

vezi

vanj

a; r

azum

ije

logi

ku p

lani

ranj

a i p

rogr

amira

nja

nast

ave,

met

ode

učin

kovi

ta

pouč

avan

ja

te s

trat

egije

fo

rmat

ivno

ga

i sum

ativ

noga

vr

jedn

ovan

ja

napr

etka

i po

stig

nuća

.

Pozn

aje

elem

ente

ra

zred

noga

oz

račj

a i u

viđa

po

veza

nost

fizi

čkih

, ps

ihos

ocija

lnih

i t

ehno

lošk

ih

čim

beni

ka u

uči

onic

i s

kval

iteto

m u

čenj

a i

pouč

avan

ja.

Pozn

aje

mod

ele

cj

elož

ivot

noga

uče

nja

i pro

fesio

naln

oga

razv

oja

te a

nalit

ički

sa

gled

ava

druš

tven

e im

plik

acije

rad

a na

stav

nika

.

Raz

umije

ulo

gu i

važn

ost s

urad

nje

sa s

truč

nim

su

radn

icim

a,

obite

lji i

loka

lnom

za

jedn

icom

za

kva

litet

u ob

razo

vanj

a.

Uvi

đa p

ovez

anos

t ek

onom

skih

, po

litič

kih

i dru

štve

nih

čim

beni

ka s

kv

alite

tom

odg

ojno

- ob

razo

vnog

a su

stav

a te

raz

umije

ulo

gu

škol

e u

stra

tešk

om

prist

upu

razv

oju

obra

zova

nja.

ECT

S (m

inim

alan

za

htje

v)

OB

AV

EZ

NA

P

OD

RU

ČJA

60

PSIH

OLO

GIJA

12X

XX

PED

AG

OG

IJA12

XX

XX

X

DID

AK

TIK

A12

XX

X

MET

OD

IKA

24X

XX

X

Stan

dard

kva

lifika

cije

za

peda

gošk

o-ps

ihol

oško

-did

aktič

ko-m

etod

ičko

obr

azov

anje

nas

tavn

ika

na s

veuč

ilištim

a u

Bosn

i i H

erce

govi

ni18

GEN

ERIČ

KI D

ESK

RIP

TOR

I RA

ZIN

A K

VALI

FIK

AC

IJA Z

A IN

ICIJA

LNO

OBR

AZ

OVA

NJE

NA

STA

VN

IKA

TEM

ELJE

NIH

NA

ISH

OD

IMA

UČ

ENJA

VJE

ŠT

INE

Ova

oso

ba m

ože

prim

ijeni

ti zn

anje

i ra

zum

ijeva

nje

u no

vu i

nepo

znat

u ok

ružj

u un

utar

šire

g in

terd

iscip

linar

nog

kont

ekst

a u

vezi

s p

odru

čjem

po

učav

anja

; mož

e pr

imije

niti

konc

eptu

alno

i ap

stra

ktno

raz

mišl

janj

e ra

di p

otic

anja

kva

litet

e uč

enja

i po

učav

anja

NQ

F Bi

H

PR

OG

RA

MS

KI

ISH

OD

I U

ČE

NJA

RA

ZIN

A 6

ili 7

VJE

ŠTIN

E

1. U

ČEN

IK I

UČ

ENJE

2. P

LAN

IRA

NJE

, PO

UČ

AVA

NJE

I V

RJE

DN

OVA

NJE

3. K

REI

RA

NJE

O

KRU

ŽJA

ZA

U

ČEN

JE

4. P

ROFE

SIO

NA

LAN

RA

ZVO

J I

OD

GO

VORN

OST

U

RAD

U

5. P

ART

NER

STV

O

ŠKO

LE, O

BIT

ELJI

I Z

AJE

DN

ICE

6. R

AZ

VO

J O

DG

OJN

O-

OBR

AZ

OV

NO

GA

SU

STA

VA

Prim

jenj

uje

znan

stve

no

utem

elje

ne m

etod

e po

učav

anja

i us

klađ

uje

ih

s ra

zvoj

nim

i so

ciok

ultu

rnim

ob

iljež

jima

učen

ika

te p

otič

e ra

zvoj

svi

h uč

enič

kih

pote

ncija

la

radi

pos

tizan

ja

mak

simal

nih

rezu

ltata

uče

nja.

Prip

rem

a pl

an i

prog

ram

pre

ma

kurik

ulu

za p

redm

et

uvaž

avaj

ući

međ

ukur

ikul

arnu

po

veza

nost

i po

tenc

ijale

uče

nika

; pr

imje

njuj

e od

gova

raju

će

met

ode

pouč

avan

ja

i str

ateg

ije

form

ativ

noga

i s

umat

ivno

ga

vrje

dnov

anja

.

Kre

ira s

igur

no i

potic

ajno

pro

stor

no-

mat

erija

lno

i ps

ihos

ocija

lno

ok

ružj

e za

uče

nje

sukl

adno

pot

reba

ma

učen

ika.

Raz

vija

i ko

risti

stan

dard

e za

sa

moe

valu

aciju

rad

a i p

rofe

siona

lnog

a ra

zvoj

a, p

rocj

enju

je

svoj

e po

treb

e i

defin

ira c

iljev

e i p

lan

za v

last

iti r

azvo

j.

Usp

osta

vlja

su

radn

ju i

uspj

ešno

ko

mun

icira

s

rodi

telji

ma,

st

ručn

im

sura

dnic

ima

i dru

gim

pr

edst

avni

cim

a lo

kaln

e za

jedn

ice.

Osm

išlja

va i

vodi

pr

ojek

te i

man

ja

akci

jska

istra

živa

nja

usm

jere

na n

a un

aprje

đenj

e na

stav

noga

pro

cesa

i ra

da š

kole

.

ECT

S (m

inim

alan

za

htje

v)

OB

AV

EZ

NA

P

OD

RU

ČJA

60

PSIH

OLO

GIJA

12X

XX

X

PED

AG

OG

IJA12

XX

XX

X

DID

AK

TIK

A12

XX

XX

MET

OD

IKA

24X

XX

XX

Stan

dard

kva

lifika

cije

za

peda

gošk

o-ps

ihol

oško

-did

aktič

ko-m

etod

ičko

obr

azov

anje

nas

tavn

ika

na s

veuč

ilištim

a u

Bosn

i i H

erce

govi

ni19

GEN

ERIČ

KI D

ESK

RIP

TOR

I RA

ZIN

A K

VALI

FIK

AC

IJA Z

A IN

ICIJA

LNO

OBR

AZ

OVA

NJE

NA

STA

VN

IKA

TEM

ELJE

NIH

NA

ISH

OD

IMA

UČ

ENJA

PR

OF

ES

ION

AL

NE

VR

IJE

DN

OS

TI

I O

SO

BN

A O

DG

OV

OR

NO

ST

Ova

oso

ba p

rom

oviše

svo

jim p

rimje

rom

uni

verz

alno

st lj

udsk

ih p

rava

i vr

ijedn

osti,

spo

sobn

a je

sag

leda

vati

vlas

titi r

ad u

kon

teks

tu e

tički

h i m

oral

nih

prin

cipa

, don

osi s

udov

e i z

aklju

čke

tem

elje

ne n

a m

ultip

ersp

ektiv

noj a

naliz

i i r

azum

ije d

a je

sva

ka o

soba

odg

ovor

na d

a sv

ojim

dj

elov

anje

m d

oprin

osi d

obro

biti

šire

zaje

dnic

e

NQ

F Bi

H

PR

OG

RA

MS

KI

ISH

OD

I U

ČE

NJA

RA

ZIN

A 6

ili 7

PRO

FESI

ON

ALN

E V

RIJE

DN

OST

I I L

IČN

A O

DG

OVO

RN

OST

1. U

ČEN

IK I

UČ

ENJE

2. P

LAN

IRA

NJE

, PO

UČ

AVA

NJE

I V

RJE

DN

OVA

NJE

3. K

REI

RA

NJE

O

KRU

ŽJA

ZA

U

ČEN

JE

4. P

ROFE

SIO

NA

LAN

RA

ZVO

J I

OD

GO

VORN

OST

U

RAD

U

5. P

ART

NER

STV

O

ŠKO

LE, O

BIT

ELJI

I Z

AJE

DN

ICE

6. R

AZ

VO

J O

DG

OJN

O-

OBR

AZ

OV

NO

GA

SU

STA

VA

Podu

pire

uvj

eren

je

da s

vaki

uče

nik

mož

e uč

iti i

razv

ijati

se;

vlas

titim

prim

jero

m

prom

ovira

tem

eljn

a lju

dska

pra

va

i uni

verz

alne

vr

ijedn

osti.

Vrje

dnuj

e i

prom

ovira

po

učav

anje

us

mje

reno

na

učen

ika

i ish

ode

učen

ja.

Poka

zuje

otv

oren

ost

prem

a pr

omje

nam

a i i

nova

cija

ma

koje

do

prin

ose

stva

ranj

u po

ticaj

noga

okr

užja

za

uče

nje

te k

od

učen

ika

prom

ovira

em

patij

u, p

ošto

vanj

e i u

važa

vanj

e ra

zlič

itost

i.

Tem

elji

prof

esio

naln

i ra

zvoj

na

znan

stve

nim

sp

ozna

jam

a i

prom

ovira

poz

itivn

u sli

ku o

nas

tavn

ičko

m

zvan

ju te

pre

uzim

a od

govo

rnos

t za

ishod

e u

svom

e ra

du i

u ra

du s

uče

nici

ma.

Vrje

dnuj

e su

radn

ju

s dr

ugim

a ka

o pr

iliku

za

pove

ćanj

e kv

alite

te v

last

itoga

ra

da i

razv

oja

pote

ncija

la u

čeni

ka.

Vrje

dnuj

e šk

olu

kao

zaje

dnic

u ko

ja

uči i

pro

mov

ira

kval

itetu

i je

dnak

ost u

ob

razo

vanj

u ka

o un

iver

zaln

u vr

ijedn

ost.

ECT

S (m

inim

alan

za

htje

v)

OB

AV

EZ

NA

P

OD

RU

ČJA

60

PSIH

OLO

GIJA

12X

XX

XX

PED

AG

OG

IJA12

XX

XX

XX

DID

AK

TIK

A12

XX

XX

X

MET

OD

IKA

24X

XX

XX

Documents

Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko- didaktičko ...enablebih.org/wp-content/uploads/2019/04/Standard-hrv.pdf · Ova publikacija urađena je u okviru projekta „Unapređenje