RVATSKA IŠAO gDPLATA ZA'ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 14-—, )tUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO §20. - POJEDINI BROJ 10 PARA. — OGLASI PO CIJENIKU. *f- PLATIVO I UTUŽ1VO U ŠIBENIKU. = = = = =

- I Z L A Z I S V A K I D A N :: : : TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129.871.

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. — VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. — TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA

• TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. :

ŠIBENIK, 8. KOLOVOZA 1914 BR. 67

Pomele BI ratištima Rusije i Belane. Položaj.

Austriji vidja se čudo. M n o ->jne narodnosti , dosad u ljutim

na, nalaze se u zagrl jaju; z a -njemačke, madjarske, hrvatske,

, pol jačke itd. medjusobno kri-le. Čitava Monarhi ja stoji kao

čovjek. Vo jac i polaze na p o -bojne uz pje.smu i posmjeh;

! i žene suz;: nemaju za sine i svoje, nego samo blagoslov i

domovina te zove; idi, i vrši ' d u ž n o s t ! i

Ma Balkanu za Rusiju i za Srbi ju ne miče. Zašto Rusija ide u

Srbi j i ? Nije — veli podpred-rumunjske komore Stere —

venskog sentimental izma, . nego listi Austro-Ugarsku, jer , po ri-

jednog ruskog državnika put Wrdanele vodi preko Beča. A

f)ut vodi preko lješina Rumunj -Dpetovano j e Rusi ja htjela Ru-

;ku raskomadati , ali Austrija znala ijek tv spriječiti. Narodna s a m o -

Rumunjske ni u kojem siu-r nije od Austrije ugrožena. P o r a z

p r o t i v A u s t r i j e z n a č i o bi k o ­n a c s l o b o d e b a l k a n s k i h d r ž a v a .

Ovo uvidjaju svi. A da su ta-namjere Rusi je , vidi se i po

što ona b a c a na rumunjsku cu ogromnu vojsku, da valjda otme njskoj Moldavi ju, kako jo j prije Besarabi ju. Ovo Rumunjska n e -da zaboravi i sada je č a s za

zdu. Kraj Karol u direktnom je aćaju sa svojim rodjakorn n je -

carem Vilimom, i napetošću ekuje odluka.

Za Rumunjskom će i Turska , pa •ska, te će za Srbi ju nastati s u d -

dan. Veli se , da se je Srb i j a ila Grčko j za pomoć, ali G r č k a dobro zna, koliko duguje n je -om caru ako je od balkanskih

dobila onako mastan zaloga j . Ako bi poraz Austrije značio k o ­si obode balkanskih država, to bi eda njezina značila s lobodu P o -

Kako nas brzojav izvješćuje , Po l jac i dočekuju austrijsku i

ačku vojsku oduševl jenjem te se iriključuju proti v jekovnoj za -

svake s lobode, Rusiji . A tako-preko 11 milijuna duša, koji

čekaju da se os lobode ruskog Došavši , usljed zakl jučaka

og kongresa od 9 . lipnja. 1815 . , Rusiju, Pol jaci su težko izčeki-čas, da se domognu s lobode. Makon srpanjske revolucije g.

u Parizu, podigoše se i oni na nak, ali ih Rusi svladaše, te pre-iše Pol jsku u jednostavnu rusku

nciju, upravljanu najcrnijim ap-zmom i tiranstvom. Ali misao

odne Pol jske nije ipak pokopana, evo čas osvete došao je . S jedinjene austrijske i njemačke

poduprte domaćim pučanstvom liru u nutarnjost Rusi je slavodo-

I na zapadu njemačke čete tako-djer prodiru pob jedonosno i na fran­cuskom i na belgi jskom teritoriju.

0 mornaricama nezna se ništa pozitivna. Svakako ruska baltička flota nalazi se u vrlo pogibel jnom polo­žaju, jer je n jemačka mornarica mno­go j a č a , a da ima u nje i srčanosti , pokazalo j e par njenih brodova b o m ­bardiranjem alžirskih utvrda pred nosom Francuske .

Položa j j e dakle po Austriju i Njemačku izvrstan, a pogovo će p o ­stati nepredobiv onim časom kada se Italija svrsta uz bok svojih saveznica.

BOJNA PJESMA. Spjevao I v a n K o s o r * )

Pjevao sam prije boja, Da bi trgo pustu goru; Sad pred bojom bol bolujem Na našemu sinjem moru....

Puška moja tamo vjesi; Ne miče se na duvaru; , . i V , v

Ttk treperi zlatna g u m b a , Na malome mom handžaru.

Sve oružje moje šuti, Tuga mi ga bojna krije, Tek u grudim žudna boja

Junačko mi srce bije:

„Ustati ćeš mlad vojače, Ti ljubimce domovine.... Zaciktat će to oružje Na proklete dušmanine.

Svu tu bolju prevladat će Burno srce u junaka, Jer ga liječi rika topa, Pucanj silni od pušaka".

Silni vjetar i oluja Lomi tužnom drvlju grane; A po sinjem našem moru Vali burni na sve strane.

Pojačaj se buro silna, Još mi jača tuđe budi; U žestini tvojoj miloj Srce moje boja žudi.

Vrište konji naokolo Sve pod nama teško stenje, Silna gora muklo ječi 1 kida se u kamenje.

Eno tamo pucanj silni Od dušmana kletog vraga; Sa handžarom u desnici

• Poletimo braćo draga!

Eno tamo sila kleta Za goru se pustu krije; Naprijed braćo sada žurno Nek se ljuti bojak bije!

Hajd na bojne gore tamo Braćo mila složno sad Neka jekne pusta gora: „Ja sam junak jak i mlad".

Miri barut sa planina, Izvija se magla plava; Oko mene sjaj se vije,

A u sjaju moja slava.

Oko slave miso bludi, Miso slatka sva u čaru: Da joj ljubim čame oči,

i '• Priču pričam o handžaru:

*) Ivan Kosor je iz drniške krajine nastanjen u Osijeku, brat Josipa Kosora, jednog od ponajvrstnijih naših književnika.

I Ivan Kosor sada je u Šibeniku u vojničtvu.

Slušaj seko mila, draga, Moj je handžar pio krvi; Na planinam i na moru Ja sam s njime bio prvi.

Malko samo bolovo sam, Al u bolji s puno nada, Da će burno srce moje Bolest ljutu da mi svlada.

I svladalo, fala Bogu, Pa u boj sam išo prvi; Moj sam handžar napojio Sa dušmanskom ljutom krvi.

A sad slušaj seko draga Red je ovaj, budi moja; Da uživam s tobom slavlja Milog mira i pokoja.

*

* * • Ne plačite oči moje,

Ne žalite svijeta moga; S nama u boj pravda kreće, Pravda sveta, pravda Boga.

Mi smo svjestni svi Hrvati, Da kažemo srpstvu svom: Osvetiti žrtve valja, Pa i ovaj mili dom.

Za potrebne (jbitelji ratnika. Plemenite gospodje i gospodjice, pra-

ma nekidanjem proglasu obćine, zaredaše gradom sakupljajući pripomoć. Danas po­činjemo objelodanjcnjem prinosa :

Obćina Šibenik K 1.000 Šare Stipe „ 400 Dr. Vice Iljadica i braća „ 300 Dr. Ante Dulibić 50 Trzanović Pio 50 Kulič Vladimir 40 Jakovljevjć Marko 20 Borčilo Uroš 20 Bergnocchi Ivan 50 Terzanović Pio 50 Belamarić Krste 2 Medich Giovanni 20 Šupuk Miro 20 Medich Lucia 20 Jadronja Krste 10 Raganzin Giulio » 5 Jakovljević Marko 20 Miletić Petrić Jozica. io Milin Erminija 10 Traine Alfredo 3 Paut Ana 2 Bianchi Simeone 5 Grimani Ivan io Mattiazzi Giacinto i o Plančić Gjuro 20 Comici Eugenio io Ditta Fausto Inchiostri 20 Erceg Ivan 20 Cappelli Francesco io Škubonja braća Paladino Luigi 6 Ciulič Antun Bianchi Luigia 40 Bianchi Luigia

20 Matačić Mate 20 Matačić Mate Chirighin Giuseppe io Chirighin Giuseppe Ticulin Ante "„ 15 Gaspardi Perat Vincenza 2 Vučić Andre i sin io Delfin y4dela 3 Traini P. 1 Rossini Celeste 2 Prebanda Ante 2 Cusmich Anna 10 Mileta Vladimir 2 Bucchich Pietro io Urschitz Edoardo 2 Smutmio Franz 2 Schiattino Gregorio Vrdoljak Izabela 2 Cosolo Antonio 10 Fosco Ugo 6 Cusmich Steliano io

XY K 1 Vigint Ant. „ 1 Sabrule Josip „ 1 Jadronja Ive „ 1 Traine E. „ 2 De Draganich Veranzio Attilio „ 1 Zboržil 1 Sunara Frane „ 20 Pasini Ivan „ 2 Staničić Paško „ 5 Curir Attilio „ 2 Sersich Emilio „ 2 Denaro Feder. „ 3 Lengo Arturo „ 3 Ceieghini Josip „ 2 Furmero „ 1 Dunkić Frane „ 2 Namen „ 1 Slumj. Paerči

1 —.50

Zokar Franz „ - . 5 0 Slavić Jovo „ 2 Paladino Dionisio „ 2 Žarković Gjuro „ 10 N. N. Y' l. ?1

N. N. •fihJf ì8l \ Marcnzi Ivan „ 5 Müller Anna 5 Chimer Luigi 1

pomorska bitka rusko njemačka?

I u našem gradu pronijeli se ju­čer glasovi, da je u baltičkom moru njemačka mornarica potukla rusku mornaricu. Kako vijest službeno nije potvrdjena nismo je htjeli donijeti.

„Corriere [della sera" prima iz Stokolma vijest, da se je ta bitka odigrala kod ruskog otoka Alanda, koji se nalazi na ulazu Botničkog zal jeva, nedaleko od zaljeva Finskog, u kojemu su ruske ratne luke Reval i Kronstadt: Ruska mornarica bila je natjerana u Finski zaljev, gdje je sad zatvorena. Otok Aland je zaposjednut. Na otok se nasukala jedna ruska oklopnjača .

Rusko posianičtvo u Rimu izjav-lja da mu o tome nije ništa poznalo.

Napredovanje Njemaca u Belgiji.

Pošto Belgi ja nije htjela dozvoliti n jemačkoj vojsci prolaz kroz njeno zemljište, stavila se u rat s N jemač­kom. Njemačka vojska prodire u B e l ­giju te je bombardovala gradove N a -mur od 3 2 . 0 0 0 stanovnika i cvatući industrijalni Liegi od 2 0 0 . 0 0 0 sta­novnika.

R u s i s e p o v l a č e s a g r a n i c e r u s k o -t u r s k e .

Iz Carigrada javljaju, da su se Rusi povukli sa tursko-ruske granice na Kavkazu, nakon što su zapalili sva skladišta žita.

A m e r i k a n e u t r a l n a .

Predsjednik Wilson objavio je, da će Sjedinjene Države ostati u ovom ratu stro 6o neutralne.

M o b i l i z a c i j a T u r s k e .

Mobilizacija neprestano se provodi u cijeloj otomamskoj carevini. Vlakovi nepre­stano dolaze četama malo-azijskim. Na kav-

kazkim granicama prama Rusiji dosad su koncetrirana tri zbnra. Javno mnijenje,,štampa je uz Trojni Savez tako, da dolazi do iz-kaza javnih proti Rusiji.

J a p a n s e s p r e m a .

U Port-Artur odplovio je prvi dio ja­panske flote. Radi zapletaja u Evropi, duž*-nost je Japana, da ne bude samo mirnim posmatraocem velikih dogagjaja — piše vladin list u Tokiju.

N j e m a č k a p l j e n i r u s k e k r e d i t e .

Kod velikih berlinskih banka njemačka vlada je zapljenila sve kredite koji pripa­daju Rusiji, jer dobra jedne neprijateljske. države.

Iz R u s i j e .

Veliki knez Nikola Nikolajević imeno­van je vrhovnim vojskovodjom ruske vojske. U više pokrajina proglašeno je ratno sta­nje. Duma sazvana je za danas.

B o j n a p o š t a .

Ministarstvo unutarnjih posala odre­dilo je, da se odašilja bojna pošta počam od 4 ov. mj.

B o m b a r d i r a n j e A l ž i r a .

S lužbeno se javja ~|ž Berl ina, da je n jemačko ratno brodovl je , koje se nalazi u Sredozemnom Moru, b o m ­bardiralo utvrde alžirske i mjesta za transport francuskih četa te mnoge ih uništilo.

Z a t v o r e n j e D a r d a n e l a i B o s f o r a .

Turska j e dala zatvoriti Darda-nele i Bosfor te postavila mine, da tako spriječi eventualni pokušaj ruske flote da izadje iz Crnog Mora.

Z a p o v j e d n i k X I V . v o j n o g z b o r a .

Vladar je imenovao nadvojvodu Josipa Ferdinanda zapovjednikom XIV. vojnog zbora u Innsbrucku.

Crnagora navijestila rat Austriji.

B E Č , 7 kolovoza. C r n a g o r a j e d n e 5 o v . m j . u 5 i p o s . p o p o ­d n e n a v i j e s t i l a A u s t r i j i r a t . N a v j e ­š t a j r a t a s a z n a t j e o v d j e m n o g o k a s n i j e , j e r j e n a š e m p o s l a n i k u n a C e t i n j u b i l o o n e m o g u ć e n o i z ­v i j e s t i t i o a m a h o t o m e v l a s t i t u v l a d u .

Vijesti sasma povoljne, BEČ, 7 kolovoza (6. s. ve­

čer) S a obih ratišta prispjele vijesti glase sasma povoljno, i ako se, kao i dosad, radi o ma­lim bitkama.

Provale Srba i Crno­goraca suzbijene.

BEČ, 7 kolovoza (6 s. ve­čer) . Na južnom ratištu poku­šaj Srba da provale u bosan­sko zemlj ište u pograničnoj crti Vardište-Rude bio je od-biven.

Jednako je bio suzbiven slični pokušaj, poduzet u noći od 5 na 6 ovog mjeseca od C r n o g o r a c a proti Trebin ju . Ova j pokušaj je velika po­vreda medjunarodnoga prava, jer je Crnagora navještaj rata izjavila našem poslaniku na 5 ovog mjeseca u 5 i po sati po podne te mu je bilo one­mogućeno austro-ugarsku vla­du odmah izvjestiti.

S druge strane ovaj po kušaj crnogorski iznio je na vidjelo radostnu činjenicu, da je naime pučanstvo odušev Ijeno sudjelovalo skupa sa vojničtvom u suzbijanju pro valnika.

Osvojenje Lutticha. B E R L I N , 7 kolovoza.

Liittich je danas pao te se nalazi u rukama njemačke VOJSke. (Luttich je utvrdjeni grad Belgije sa 1 7 7 . 0 0 0 stanovnika).

Ofenziva u Poljskoj. Ruski gradovi osvojeni.

Z d r u ž e n j e a u s t r i j s k i h i n j e m a č k i h č e t a .

BEČ, 7 kolovoza. (6 s. večer). Rat proti Rusiji po čeo je dne 6 o. mj. ofenzi­vom od Krakova. Jako ko-njaničtvo sa koturašitna i pješačtvom predjoše na ru sko zemljište te osvojiše gra-dove Olkus i Vorbrom. Za-tim se je naša vojska spo­jila sa njemačkim četama koje dolazijahu od Censtohova i Bendzina. Ruski pogranični visovi sjeverno od Krakova i Novebrzeska na sjevernoj obali Visle u našim su ru­kama.

Poljaci proti Rusiji. B E Č , 7 kolovoza (6 s.

večer). Prodiranje naših četa u ruskoj Poljskoj naišlo je u poljačkom pu­čanstvu na oduševljenje. Ruski Poljaci zanosno pri­družuju se našoj vojsci u ratu za oslobodjenje od Rusije.

Naša vojska.

B E Č , 7 kolovoza. C. K. brzo­javni dopisni ured javlja: M o b i l i z a ­c i j a i k r e t a n j e n a š e v o j s k e o b a v ­l ja s e p r a m a p r o g r a m u , u m i r u , r e d u i b r z i n i . P o d b a r j a k p o z v a n e p r a t i v e s e l j e p u č a n s t v a iz s v i h d i j e l o v a c a r s t v a t e o d u š e v l j e n i p o k l i c i V r h o v n o m V o j n o m Z a p o ­v j e d n i k u . V e o m a vel iki d i o p r i ­č u v n i k a b i o j e n a s v o m m j e s t u j o š p r i j e o d r e d j e n o g r o k a . S a d a o č e k u j u č a s t n i c i i m o m č a d u z d i ­g n u t a s r c a b u d u ć e d o g a d j a j e .

Domaće vijesti. Rat i štedioničkl uložci. Radi ratne

pogibli mnogi ljucli boje se štedioničke uložke, koje imaju pohranjene u posujilnicama, te ove dane trče dignuti te uloške, sve ili dje­lomice.

Ti svi naime misle, da im novci u tak­vim bankovnim zavodima nijesu sigurni ili još više drže, da država može zahtijevati taj novac. To nije istina, i vrlo su na kri­vom putu koji tako misle. Svaki onaj, koji sada diže novac bez krvave potrebe čini sebi veliku škodu.

Prije svega, ako digne novac lakše po­troši, a uz to je uvijek u pogibli, da mu ga ko ne ukrade ili da ga sam ne izgubi. Radi toga upozorujemo sve, da se ne prenagle i ne dižu lakoumno novaca, koji je u štedio­nicama i bankama najbolje osiguran, jer su obično svi novčani zavodi osigurani nepo­kretnim imutkom, a taj ne gubi nikada svoju vrijednost i zato takav novčani zavod ne može propasti.

S druge strane treba pomisliti i to, da nema banke na svijetu, koja bi mogla svim svojim ulagateljima dati u isti čas, kada za­traže, sve njihove uloške. Novac uložen od ljudi moraju banke i posujilnice da stave u promet i to ako ne posve, a ono bar dobrim dijelom, da posude drugim. A od ovih se opet ne može u jedan dan sve do­biti natrag. Zato koji diže bez prijeke po­trebe svoj uložak, taj može mnogo naško­diti ^drugim, koje bi banke morale naglo i nesmiljeno tjerati. A za male potrebe dobra Štedionica nadje uvijek novaca.

Zemljištno-Veresijski Zavod 1 rat. Pozivom na bilježku u tršćanskom „II Pic-colo" od 4. kolovoza 1914. da tršćanske banke unovčuju kupone vrijednosnih papira samo priznanjem u tekućem računu, javlja nam Zemljišno Veresijski Zavod Kraljevine Dalmacije, da se kuponi njegovih založnica unovčuju i nadalje na blagajni zavoda, uz pot­punu vrijednost i u gotovom.

Br. X l I - 5 3 / 9 2 ex 1914 .

O B J A V A

udijeljenje maslina. Namjesništvo raspačava iz dr­

žavnog nasada u Arbanasima 1 0 0 0 0 plemenitih maslina, navrnutih na ma-stinku, sposobnih za presadjivanje, uz obaljenu cijenu od para 6 0 po komadu. Ko želi imati ih, neka se, uz dostavu odnosnog iznosa, obrati dotičnom c. k. kotarskom poglavar­stvu.

Masline moći će se dijeliti samo u pol. kotarima, zaraženim po filok­seri t. j . u onim Zadra, Benkovca, Šibenika, Spljeta, Knina, Supetra, Hvara, Makarske, Imotskoga i Kor­čule.

Zadar, dne 13 srpnja 1914 .

Od c. k. dalmatinskog Namjesništva.

Grad i okolica.

GOSPODU PREDPLATNIKE mo­limo, da se sjete svojih dužnosti te nam čim prije pošalju predplatu.

Izbori za prvo tijelo. Predloženici složnih Hrvata jesu: Belamarić Vicko, na-dučitelj, Bujaš Tome p. Jakova, Karadjole ^kanonik Vicko, Belamarić Niko p. Dume Dubrava, Matačić Dr. Justo, Karadjole Mate p. Stipe, Tambača Joso p. Jakova, Grubi-šič Šime kap. u m., Pian don Rudolf pro­fesor, Marinković Niko p. Jerka, Županović Mijo p. Ive, Stegić Grgo p. Mate. Izbor je jednodušan.

Za pobjedu našem oružju i mir, župnik u D6cu izložio je, prošle nedjelje za 12 sati moćnicu Neprocijenjive Krvi; a ja­vio je, da će ju i unaprijed, za sve vrijeme rata, izlagati svake nedjelje, kroz župsku misu.

Uapšenici iz Splita dovedeni su I amo posebnim vlakom, a medju njima su I Boban tajnik i Grimani učitelj s Klisa, dr. Smodlaka, inž. Senjanović, prof. Barač, Stevo Perović, Vaso Bezbradica, Sirotković, A, Ružić, tipograf Solirović, V. Arambašin, pravnik Čulić, prof. Stefanini, apot. Matačić, Ljubo Maksimović tipograf i V. Reljić.

U fond „Hrvatske Misli" poklonio | je vič. Don Ferdo Mrakovčić K 1.50. Hvala!

Br. X I I . - 5 1 / 1 5 2 ex 1914 .

Objava za nabavu voćkica. Namjestničtvo dijelit će ove g o ­

dine iz vlastitog razsadnika u Čibači, 3 5 . 0 0 0 navrnutih voćkica t. j . mara-šaka (višanja), trešanja, bajama, šljiva, jabuka, krušaka, oraha, prasaka, kaj-sija, dunja osim toga 1 0 . 0 0 0 smo­kava i 3 0 . 0 0 0 podloga za višnje ra-šeljke „Piunus Mahaleb" i podloga za bajame: divlje bajame.

Navrnute voćkice dijelit će se uz sniženu cijenu od 3 0 para, a smokve uz cijenu od 10 para po komadu: podloge rešeljaka i divljih bajama po 1 krunu svako 100 komada.

Molbe imadu se upraviti namjest-ničtvu putem odnosnog kotarskog p o ­glavarstva, dostavivŠi podjedno odgo­varajući iznos.

Potanji oglas vidi u „Objavitelju dalmatinskom".

Zadar, dne 16. srpnja 1914 .

Od c. k. Namjestničtva dalmatinskog.

Javna zahvala. Svim onima, koji su — potaknuti ple­

menitim kršćanskim osjećajima — ma bilo | na koji način nastojali da nam ublaže bol, prigodom smrti našeg milog i nezaboravnog

J E R K A izrazujemo ovijem svesrdnu zahvalu uz vruću I želju, da ih Svevišnji obdari obiljem naj-odabranijih milosti.

Nerežišće, 3 kolovoza 1914.

Dinka ud. Sabbioncello mati

Don Ivan Nikola, Marko, Ante, Petar j braća.

P. T. Častimo se staviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:

:- : PRVA SPLITSKA :-:

K L E S A R S K A Z A D R U G A registrirana na ograničeno jamčenje

U SPLITU. Zadruga obavlja svakovrstne kle­

sarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku naručbu brzo i tačno iz­vršiti na podpun'o zadovoljstvo gg. naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve upute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom obćinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju po­časte svojim cijenjenim naručbama.

UPRAVA.

VELIKA ZLATARIJA

GJ. PLANČIĆ Vis - Star igrad - Vela luka

:-: Š IBENIK. :-:

zo jednu bečku eksportnu kuću po mogućnosti za sitničarije

prima se odmah. Uzima se u obzir samo vje­

šta čestita osoba. ADRESA:

R O S E N B E R G H o t e l T r o c c o l i - : - Split . Beč VI., MariahilfepstpassB 170.

Novi batak! majstor p u V o d i c a m a

FIIIE RADEIIĆ iz Kasfva u Istri.

Dajem na znanje poštovanom o b ­ćinstvu Vodica i svoj okolici Šibenika, Skradina, Zlarina, Prvić-Luke, Šepu-rine, Zatona, Tribunja, Tijesna, Jezera, Murtera, Betine, Zlosela itd., da sam moju radnju bačvarsku prinio iz Ka-stva u Istri u Vodice. Imam četiri ra­dnika, radnju sa svim modernim su­dovima, to jest bačava, gotovih č a -brova, maštela, karatela, vinopritakača, vidara i svake vrsti sudova na barile, po zahtjevu svake veličine. Isto držim skladište obruča, duga, jelovih, smri-kovih od svake veličine itd.

Cijene umjerene tako da se ne boji nikakve utakmice.

P f Na znanje onima, koji sebe ili djecu na život osigurati žele. Prije nego se osiguraju kod tudjih zavoda, neka dadu prvenstvo na­šem jedinom domaćem zavodu

„CROATIA" koji ima razne cienike uz povoljne uvjete; razjašnjenja i upute rado :- : daje Zastupstvo :-:

K O P A N I & M I L K O V I Ć . . Z A D A R :: D A L M A C I J A . .-.

Zavod takodjer preuzima osigu­ranja proti požaru.

PREDpLAĆUJTE SE NA „ H R V A T S K U M I S A O " .

•ncmoDcmaDiEDm

T I S A K ZA ULJE uz jeftinu cijenu prodaje se. Tisak je u dobrom stanju. Obratiti se na 1VIAR-

KIOLA KURSARA u Prvić-Šepurini.

PRŠUTA : - : P R V E V R S T I :- :

P R O D A J E P O K 2.60 KG.

NIKOJURKOVIĆ :-: S K R A D I N . :-:

H R V A T S K E Z A D R U Ž N E

T I S K A R E U Š IBENIKU ::

u. z. s. o. j . (Dr. ANTE DUL1BIĆ I DRUG).

U V E Z U J E D U G O T R A J N O I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, K A O : P R O T O K O L E , M1SSALE,

MOLITVENIKE I S V E U T U S T R U K U SPA-

:-: :-: D A J U Ć E RADNJE. :-: :-:

C I E N E U M J E R E N E . — I Z R A D B A B R Z A

: - : : - : I S O L I D N A . : - : : - :

BM MtMfMtf MfMfttf Mf Nf tM9& ^

POLJODJELSKA .'. Z A J M O V N A B L A G A J N A

Zadruga uknjižena na neograničeno j a m s t v o u Šibeniku.

Ukamaćuje novac na uložne knjižice uz

51