TSKA MISAO PREDPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 ' - , POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO K 2-50. - POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU.

| = PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. = = = = =

- I Z L A Z I : : : : TELEFON BR. 7 4 . -

S V A K I D A N -- ČEKOVNI RAČUN 129.871. ::

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆ1N. PERIVOJA. - VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = = = = = = = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. = = = = =

GOD. II. ŠIBENIK, srijeda 2. prosinca 1914. BR. 163

Triumf ljubavi. „Jedinstva u Austriji drugoga ni­

kada nije bilo osim jedinstva u ljubavi napram vladaru". U ovim riječima ute­meljitelja stranke prava d.ra Ante Starčevića, dok je s jedne strane od­lučno označen državopravni položaj Hrvatske prama austrijskim krunovi-nama, odsjeva s druge strane veličan­stvo i nepovredivost uzvišene osobe Vladareve, koja jedina sve narode Habsburžke Monarkije drži u nepri­jepornom jedinstvu i na koju slijevaju se ugodni lahori ljubavi i odanosti milijuna i milijuna srdaca.

Govore nam najbjelodanije i sa-danji dani, kad zamahaj srdaca i mi­šica, u pregaranju, u djelima junačtva, tvori apoteozu velikog onog duševnog Nadmoćja, kojim sijedi Monarh vlada i svojemu srcu priklanja milijune na­roda heterogenih plemenski, vjerski i kulturno. Na Alpama, Sudetima, Karpa­tima, na Triglavu, Velebitu i po balkan­skim visovima, svugdje, samo je jedna skladna nota, koja dominira i ugušuje distonance političke, narodne i vjerske, nota koja izvire iz srdaca naroda to­likih jezika, moćno i veličanstveno:

Blago, život, sve za kralja, Sve za kralja i za dom!

Šestdesetšest godina jest jedan ljud­ski vijek, dostatan i za jaku narav. A što je toliki ljudski vijek prama šest­desetšest godina vladanja nad miliju­nima, sred bure i oluje, sred dana tež-kih i sudbonosnih; šestdesetšest godi­na ispunjenih tolikim preokretima u državnom organizmu.

Putanju toga daje nam na primjer razmak i značaj od detronizacije u Pešti 9. prosinca 1848. do nekidanjeg boravka grofa Stjepana Tisze, ugar­skog primiera, u njemačkom glavnom vojnom stanu.

Još bolje nam ilustriraju taj nad-čovječji hod milijuni moćne armade, što se na toliko strana bije pokazujuć i tehničke spreme, zapta snage i po­leta, da nam kroz krupnozor treba gledati ono vojske pred 66 godina, koja, uza sva junačtva Jelačiča, nije bila ni toliko brojna da uguši unutarnje ne­mire. Sama pak opskrba tih milijuna vojaka, pa preko mjere zadovoljavajući uspjeh ratnoga zajma, za koji je narod u par dana prinio preko tri milijarde kruna, dokazom su gospodarske i fi-nancijalne snage države, i to nakon tolikih kriza u zadnjem stoljeću.

Kako tu, tako i na ostalim polji­ma, to privrede, to znanja i umjeća,

t opostani pjesmo moja Na stranici knjige svijeta, Čuvstvovanja izlij svoja; Careva to strana sveta.

Sveta je HabzburSkom rodu I carstvu je sveta svemu, Jer — ko sunce na ishodu Svijetli, bliješti, žari njemu.

U vjekovim' eva strana Ne nalazi slične druge, A veličjem ovog dana Nadvisuje zemske krlige.

Nad slavom slava stari' U oblaka vršku stoji, Ko odličje Božjih dari Za zasluga mnoštvo svoji'.

U proslavi puka vjerni', Za cara što život daju, Iskaza broj neizmjerni Današnjem je odsjev sjaju.

U zanosa općeg žaru, Što k prijestolju svih nas vuče, K obljubljenom svom Vladaru, Koj' svakoga ljubi vruće.

On želio Božjeg mira, U godinam' skrajnim žica, I narodim' da izviru: Znanjt, sreća i dobića.

Al'zlobnika drskih četa, Zavedena mišlju ludom, Željna slave — ovog' ljeta — Okiti se slavom hildom.

. Razbojaikai jtrćkieJnika,. Prokleto im bilo ime! Srpskom rodu bili dika; Dičili se samo time!

Car mač trgnu za čast svoju 1 sve naše carevine, Mirne duše da glas boju; Čin je krvni, čin težine.

Krv, grozote strašna rata Vapiti će kazan mukć, Uništenje bit će plata Nesretnoga srpskog plika.

Plakati će majke, ljube, Iz sjemena suza oni' Izbijat će kletve grube, Ko mrtvački zvon da zvoni.

A te kletve, a ti zvaci, Namjenjcni srpskom rodu, K6 „memento" bit će ruci, Što je pruži lom izrodu.

Opsjene su samo bile Vigjat slabost ovih strana, Sjedinjene naše sile To su carstvu štit, obrana.

Poštena su srca ova, A duše nam žarko ćute; Hrvati su od vjekova Raskrstili s vama pute.

Bog i sreća! Mi smo znali Izabrati bolje što je, Nikad ne bi mi imali S vama niti ime svoje.

Ubili ste vašeg kralja, Rad Petrovih taštih hira ; Ferdinanda krv vas kalja, Ne imali grobna mira!

Ferdinanda ubili ste Iz zavisti naše sreće, I rad misli njeg've čiste; Hrvat zabit... to lji ne će.

Vidjeli ste Bosnu sretnu, Usrećenu mudrim radom, Strast gojili za njom štetnu; Varaste se Indom nadom.

Razborita djela dižu Seta, grade i države, A k ugledu vcl'kom sižu Mudre, zdušne tik uprave.

Cio svijet sad se divi Našoj slavnoj Carevini, Da životom srećnim živi, Vele djela, vele čini.

Car naš slavni, sunce ono, Sa prijestolja što nam sjaje; Živo sunce to je, štono Našem carstvu život daje.

Upirimo svagda oči U to sunce sreće naše, Krv iz srca nek svjedoči Kol'ko za Njeg'osjećaše.

Daj Mu, Bože, molimo Te, Zdravlje krepko dokraj ljeta; Čuvaj Carstvo ratne sldte, Da pobjedi pravda sveta!!

V/CKO MARKOVić nadučitelj.

svugdje se pokazuje blagotvorni utje­caj velikog srca i uzvišenog uma koji ravnali kroz tako dugi niz godina sudbinom naroda. Lijepa knjiga, zna­nost, umjetnost, sve grane ljudskog duha, imale su u osobi Njegovog Ve­ličanstva najmoćnijeg zakrilnika. Po­jedini narodi razviše se do velikog stupnja kulture, tako da i znanost lijepa knjiga i umjetnost u ovo Jdoba

dadoše ponajodličnije majstore. Na-rodnostni princip za ujedinjenjem na­rodnim, koji je po čitavom svijetu uz­budio narodnostne" težnje, imao je moćan i plodonosan utjecaj na kul­turno pridignuće svih naroda.

Državnu politiku od 1848. dalje označiše neki kritičari eksperimentira­

njem. Konstitucionalni princip kao da nije nikada mogao da uhvati stalnosti. Tako, iza manifesta nakon nastupa na prijestolje, u kojemu se naglašivala ravnopravnost svih narodnosti i sprem­nost, da vladar svoja vladarska prava podijeli sa zastupnicima naroda, na­došao je apsolutizam, pa centralizacija i germanizacija kao posljedica hego-monije koju je Austrija imala u nje­mačkom savezu. Iza listopadske di­plome i. veljačkog patenta, te Belcre-dijevih federalističklh pokušaja, rat sa Italijom i Pruskom, uz teritorijalne gu­bitke, donio je i dualizam. Federali-stičke težnje dobiše novog poleta mi­nistarstvima Hohenvvarta i Taaffea, nu iza njih dolazijahu Windischgraetzt i njemu slični, koji nastojahu svratiti dr­žavni život u staru centralističku ko­lotečinu.

Poznavajući svu onu narodnostnu i socijalnu mješavinu, koja izbija u habsburžkoj monarkiji, ovo eksperi­mentiranje pokazuje se kao nužda koja je iz te mješavine izvirala. Za mnoge eksperimentiranja su i daleki pokušaji, da se Monarkija iz dualisti­čke preobrazi u trijalističku.

* * Mi Hrvati nemamo razloga, da

rezultatima našeg narodnog života u ovo 66 godina budemo nezadovoljni. Istina, tolike naše nade nisu se ispu­nile, ali nadošlo je za naš narodni život toliko novog elementa, da temelji naše narodne budućnosti sigurno nisu lošiji nego prije.

Na sam dan nastupa na prije­stolje 2. prosinca 1848. mladi je vla­dar imenovao baruna Franju Kulmera ministrom bez listnice, da bude po­srednik izmedju dvora i hrvatske vla­de, a bana Jelačiča gubernatorom Rijeke i Dalmacije. Četiri već stoljeća je bilo, da se nisu pod banskom vladom nalazili još i Dalmacija, Medjumurje i Rijeka, te je shvatljiva bila radost Hrvata, koji su u tome nazrijevali, da će Hrvatska izvojštiti ne samo svoju slobodu nego i cjelokupnost domo­vine. Ako se te nade nisu ispunile, te­meljni državni zakoni nisu mogli a da zakonitost naših težnja ne priznadu, jer je i samo Nj. Veličanstvo veljač­kim patentom 1861. naglasilo privre­menost današnjeg državopravnog po­ložaja naše Dalmacije, te iste godine pozvalo sabore dalmatinski i hrvatski, da se glede uvjeta sjedinjenja Dalma­cije dogovore, a temeljnim državnim zakonom, hrvatsko-ugarskom nagod­bom, priznala se zemljištna cjeloku­pnost hrvatskih zemalja.

Napokon je za vladanja Njego­vog Veličanstva anektirana Herceg-Bo-

-sna, te se sve hrvatske zemlje odtad nalaze u Monarhiji Habsburga. Mo­gućnost dakle oživotvorenja naših na­rodnih težnja glede ujedinjenja i sa­mostalnosti, pod moćnim žezlom di­nastije Habsburga, i tim je samo po­skočila.

Vjerom nepokolebivom u svoje ideale stajala je Hrvatska uz svoju dinastiju uvijek, u svim njenim dobrim i lošim časovima; bila je uz svog uzvišenog Vladara i u najtragičnijim Mu zgodama, kolike i kakve moglo je da podnese samo Njegovo ljubavlju za svoje narode prožeto srce, jednako kao i u sretnim prilikama.

Na prvi poziv svog Premilostivog Kralja pohrlio je Hrvat spremno i po­žrtvovno u boj i 1848., i 1859., pa 1866. i 1878. i uvijek kada ga du­žnost zvala. A ako danas svijet se nemože da dosta nadivi hrvatskom junačtvu, ako ime Hrvata pronose i Srbija i Przemysl, jest i zato, što mu vjerovanje u uskrsnuće Hrvatske daje duši poleta i hrabrost mišicama. Na stotine hiljada Hrvata, što danas u smrt srču, prožeto je uvjerenjem, da u Galiciji brani Hrvatsku, da Hrvat­sku brani i u Srbiji.

Niti ima sile niti ima zamke, ni laskavih obećanja, ništa toga nema, što bi mu iz srca izčupalo vjeru u cjelokupnost i samostalnost domovine, zajamčenu i državnim temeljnim za­konima i historičkim pravima i načelom narodnim.

Harni za razvoj svoj pod moć­nim žezlom Njegova Veličanstva, i današnjom sretnom prigodom, kada ljubav naroda aureolom ovjenčava dične Mu sjedine, dižemo svoje vapaje i molbe za sreću i život uzvišenoga Vladara i čitave Prejasne Dinastije. Bog vojska dao oružju našem snage

i pobjede!

Slailaf o ratu i Rusin. U raspravi o adresi hrv. sabora

god. 1865. blagopokojni utemeljitelj stranke prava dr. Ante Starčević držao je govor, u kojemu je naglašivao, kako Hrvatsku veže s ostalim narodima habsburžke monarkije samo ljubav na­prama vladaru. U tome svome monu­mentalnom govorio Ante Starčević je rekao i slijedeće:

„Recimo, gospodo, da je danas svaki narod Austrije tako uredjen, kako treba , da je danas svaki na­rod Austrije i zadovoljan, pak da Au­striji kakova pogibelj zaprijeti. T a pogibelj prijeti, recimo, od strane Rusije. Ja izpovjedam, da Hrvatska neima nikakov zajednički posao s Ga­licijom ili budi s kojom pokrajinom Austrije. Pak i tako, eto kako bi ja govorio: Hrvati, Magjari i drugi narodi Austrije, ako se Rusija uzpne na Karpate, ona će nas jednoga za drugim pozobati. Mi ne trebamo ništa od Rusije, mi imamo s našim vladarom sve što mo­žemo imati, mi imamo naš udes u naših ruku; znajte dakle Hrvati, da u Galiciji branite Hrvatsku".

Ovako je Starčević mislio o od-nošajim našim prama uzvišenoj osobi vladarevoj te o dužnosti Hrvata u eventualnom ratu s Rusijom.

Sugradjani! Rijedak god predstoji narodima

Monarhije Habsburga. Dne 2. prosinca 1848. na prijestolje nastupivši Nj. V. Naš Premilostivi Car i Kralj Franjo Josip I. ulazi tog dana nastajnog mje­seca u 66. godinu svog slavnog vla­danja.

Jedan pogled natrag na cijelo jedno ljudsko pokoljenje predočuje nam čudesa ljudskog uma i volje na svim poljima rada, znanja i umjeća. OrijaŠkim krakom koracali su u ovom razdoblju narodi Habsburžke Monar­hije na putu razvoja svog narodnog, kulturnog i socijalnog. Pa i hrvatski narod imao je u vladivini Njegova Veličanstva sjajno doba svog narod­nog, prosvjetnog i gospodarskog ži­vota. Osjećaj zadovoljstva, svijest ispu­njene dužnosti mora da prožme vi­teško srce Uzvišenog nam Monarha, kada pogled baci na tako težak, gor­kim iskušenjima obavljen put.

Šibenčani!

Što veliko Srce i moćan Um kroz toliko desetljeća na uhar mno­gobrojnim svojim narodima izvede, to ljudska zloća i paklenski snovi rade da unište. Dušmani htjeli bi da po­plave djedovinu Habsburgovaca i da sataru ono Što viklo svjetlosti, na­pretku, vjerovanju, prosvjeti i slobodi. Ali milijuni slavne ove Monarhije kao jedna duša okupljaju se oko uzviše­nog prijestolja, milijuni srdaca jedno dišu, milijuni desnica složnom snagom udaraju; jedna misao, jedna volja, jedan rad prožima sve narode, da snagom svojih mišica očuvaju Monar­hiju Habsburga za čovječanstvo.

Sugradjani!

Dan 2. prosinca 1914. neka je izljev te jedinstvenosti naroda u lju­bavi i odanosti prama Premilostivom Nam Vladaru; neka je i odjek našim osjećajima prama onima te na polja­nama bojnim stoje ko klisure proli bujici neprijateljskoj lomeći se o nji­hovu gordost svaki dušmanski nasrtaj.

ii Predplatnici, sjetite se, da je

naš list, u ljutoj borbi koju mo­rao da izdrži, iziskivao silnih žrtava. Tko nije namirio svoju predplatu, neka se sjeti i olakša nam posao.

Tko u prvoj polovini ovog mjeseca ne podmiri svoj dug, dobit će posebice račun. Tko pak niti nakon ove opomene ne izvrši svoju dužnost, bit će novom g o ­dinom brisan iz imenika pred-brojnika te će mu se list obu­staviti, a dugujući iznos utjerati sudbenim putem.

dova, medju njima 5 oklopnih krstaš* i 3 linijska broda. Pomorske momčadi izgubila je oko 7000.

General Rudolf vitez Brudermann bio je stavljen u prekobrojno stanje, a pod-maršal Viktor Mayer stavljen je U mirovinu.

Italija će upotriebiti 200 milijuna za gradnju novih podmorskih bropova.

sili

i c i

12 Mid l t „Nama je vrlo dobro".

Jedna bečka korespondencija ja­vlja da je na nadležno mjesto stigla od vrhovnog zapovjedničtva vojske vijest, da druga opsada Przemvsla dosad nije imala uspjeha. Sve utvrde, unatoč žestokom jurišu, nisu pretrpjele znatnije štete. Položaj branilaca je takav, da je suvišna svaka zabrinu­tost radi daljne sudbine tvrdjave.

Naši aviatičari donijeli su u Beč pisma vojnika iz Przemvsla, što ih pišu rodbini. U tim pismima se veli: „Nama je vrlo dobro. Budite bez brige!"

rner Osječka „Hrvatska Obrana" do­

nosi : Saznajemo iz posve pouzdana izvora, da je zapovjednik hrvatskoga domobranstva, Stjepan pl. Sarkotić, imenovan gubernatorom do sada oku­piranih dijelova Srbije. Podmaršal će pl. Sarkotić već ovih dana nastupiti svoje mjesto.

Šibenčani!

Neka 2. prosinca bude svečani dan.

Neka zastave viju, da budu od­razom naše vjere u nepobjedivost na­šeg oružja; sagovi neka lepršaju, gla­zbe nek udaraju, da grad u svečanom razpoloženju dočeka 66. obljetnicu nastupa na Prijestolje Njegovog Veli­čanstva željom i molbama, da ovakve obljetnice budu narodi Monarhije još dugo i dugo slavili.

U 10 sati prije podne bit će u Stolnoj Bazilici svečana Služba Božja, da Svevišnji uzdrži i okrijepi Uzviše­nog Godovnjaka.

Uvjereni pak, da ćemo našu lju­bav prama Sijedom Nam Vladaru najbolje pokazati, ako se sjetimo ju­načkih boraca, što za dobro domo­vine i smrt samu odvažno preziru, počnimo sakupljanjem božičnih da­rova, koji će se poslati ratnicima, da im budu okrijepom u svečanim onim danima, a ujedno da im govore o ve­likoj ljubavi, o harnosti našoj na do­sad izvojštenim velikim uspjesima i o vjeri našoj u konačnu slavnu im po­bjedu.

Da živi Njegovo C. i K. Apostolsko Ve­ličanstvo Premilostivi Na9 Vladar

FRANJO JOSIP I.

Živila nepobjediva naša vojska!

ŠIBENIK, 30. studenoga 1914.

Humbert Luger, upravitelj;

Dr. Vlce Iljadica, V. Kulić, M. Šarić,

J . T a m b a č a , A. Tikulin, J . Karadjole, K. Jadronja, općinski odbornici.

KRONIKA. Izvjestitelj milanskog „Secola" prika­

zuje položaj na Kavkazu ovako: Kad je buknuo rat bilo je u Kavkaziji

deset vojnih sborova pod vrhovnim zapo­vjedničkom osamdesetgodišnjega generala Voroncova-DaškovaVPri sbora od tih deset vojnih sborova sačinjavajuizključivo kozaci. Rusija dakle razpolaže protiv Turske sa 400.000 ljudi, od kojih su 120.000 kavkazki kozaci.

Kavkazka armeja djeli se u dvije vojske. Lievo krilo sa 60.000 ljudi pod ge­neralom Marapanovirn operira protiv Urmije i Vana, dok se većina ruske vojske nalazi na putu prema vrlo utvrdjenom Erzerumu.

U ruskom častničkom sboru kavkazke vojske nalazi se i carev brat, veliki knez Mihajlo, koji zapovieda s jednom konja­ničkom divizijom. Tamo je sad počela zima s ogromnim sniežnim vijavicama.

• • Na temelju obširnih izvješća Italija

potvrdjuje, da je turska predstraža prešla kanal Suez i pojačana urodjeničkim pleme­nima, da napreduje na cesti prema Buba-sticu. Suezki kanal, kako talijanski kapetani izvješćuju, u istinu je zatvoren, ali se svim talijanskim ladjama dozvoljava slobodna plovidba. Nije poznato, gdje se nalazi en-glezko brodovlje Suezkog zaljeva. Engleska eskadra je već pred osam dana povratila se u Port Said, ali sada se više ne nalazi ondje.

Englezi su šancevima zatvorili kara­vanski put iz Cvrenajke u Egipat. Turska vojska pod zapovjedničtvom Izzet-paše uz­napredovala je 80 kilometara od granice sa 60.000 ljudi, 10.000 beduina i 5000 deva.

• * *

Bivši francuski ministar izvanjskih po-sala Pichon nastavlja propagandu, da pol milijuna Japanaca dodje u pomoć savezni cima. Budući da se Udružene Države pro­tive tomu, Englezka nastoji, .da razprši za­brinutost Unije. Pichon proglašuje Japance za najplemenitije pleme iztoka.

Francuska je naumila, da opet uzpo-stavi diplomatske odnose s Vatikanom. Va­tikan je odklonio, dok Francuzka ne pod­vrgne reviziji svoju crkvenu politiku.

* * *

„Ruskoje Slovo" javlja: Rusija prego­vara s Japanom radi izaslanja četa u Europu.

Računa se da je Engleska, gubitkom „Bulvvarka", izgubila dosad 20 ratnih bro-

Neba ribarsha razmatranja. Već je niz godina, da se ribari tuže,

kako ih more izdaje. Ove jadikovke dola­zile su ponajviše od ljetnih tratara i iz onih mjesta, u kojima se ljeti najviše ribe lovi. Rodoljubi i stručnjaci uvldjalf str* f- ararhi;tJa" su tužbe opravdane, ali nijesu znali kako svemu ovome pomoći.

Pripisivali su se razni uzroci: nesta­šica paše, elementarne nepogode, brzi pa­robrodi, križanje torpiljarka rame mornarice, reflektori, nesloga ribara i t. d., ali nije se moglo pomoći, premda se je nastojalo i u mnogo slučajeva svim gornjim zaprekama doskočilo.

Da je i sama pomorska vlada uvidjala nazadak u ljetnom ribanju, budi nam svje­dokom i uporaba stare jatarice Gamulin, usavršene po bivšem ribarskom nadzorniku Lorinu i nazvata „Lorin". S ovom mrežom učinili su se razni pokušaji, ali pravoga us­pjeha nije bilo, ne zato, što mreža nebi od­govarala, ili zlo udešena, nego zato, što je po srijedi nešto drugo bilo, a što ćemo dolje navesti.

Da se podigne ljetno ribanje kod nas, došlo se je i do uporabe aćetilenskog svi­jetla. Od stare „Aide" došli smo do Paš-trovićeve „Verka", što je znak i dokaz, da je i sam bivši šef Lorini i njegov adlatus Paštrović bio u duši uvjeren, da ljetno ri­banje, i ako se tehnički usavršuje, ipak prak­tično ne dava nam uspjeha, t. j . da nam nije unosno, kao Što bi moralo biti, ili kako bi rekao g. Bettoni: „E una pisiculture po-etica non quela reale". 1 mi smo u našem listu više puta ustali proti njima i njihovom radu na polju unapredjenja našeg ribarstva, a osobito onog ljetnog. Vidi se i po nji­hovu radu i izdatim odredbama sa strane vlasti, da ovi ljudi nijesu bacali naše pre­poruke u koš, nu sasvim tim uspjeha nije bilo.

Morao je doći današnji rat, da nam odkrije koprenu neuspjeha u našem ri­banju.

Usljed odluke vlasti bilo je, ovog ljeta a još je i danas, zabranjeno svako svijet-lenje pri ribanju, te naprama tome, od kada je rat buknuo, ljetno je ribanje pod svijeću obustavljeno.

Što opažamo? Opažamo, da su naši zaljevi, prodori i zatoni puni plovuće ribe, u današnji zeman poimence skuša, a i tunja tako da u potjeru za pašom nagnaju i samu manju ribu, da bježi i baca se na kraj. Kako je nastala ova promjena u malo mje­seci? Kako i kud je ušla u ove zaljeve ljetna plovuća riba i to baš ondje gdje je prije nije bilo, ponajviše po koji esem-plar?

Uzrok? Ne, nije bio uzrok nestašica paše, ni brzi parobrodi, ni torpiljarke, ni reflektori, već je uzrok u nama samima, t. j . mi smo, sami mi, i nitko drugi krivi, ako dosada u ljetnom ribanju nijesmo imali že­ljena uspjeha. Kako i zašto? Evo.

Dok smo rabili za svijetljenje stari luč, bio je ograničen broj „svićarica* s raz­nih uzroka. Kad se je počela upotrebljavati aćetilenka svijeća ovog ili onog sustava, broj se je svićarica znatno množio, a sa jakom svijetlosti, koje čine da naš Jadran u doba ljetnog ribanja vas sjaje. Doduše ova jaka svjetlost prikuplja, namamljuje ribu, ali kad je uprav čas nadošao, da se svijeća ugasi i riba privuče k „pošti", ribe nestane, potone, ili bolje spusti se na dno.

Po našem mnijenju, danas su razni uzroci ovome. Kako smo prije rekli, danas na Jadranu ima odveć mnogo ljetnih trata, a tim naravno i svijeća aćitelenskih, tako da u doba mraka veliki bašamari ribe ne mogu da slijede, Štono se kaže, je­dnu svijetiljku, jer ih je u blizini više, te kod ribe same nastane neka zbrka, da ni sama nezna, bi li pilila u ovu ili onu svje­tiljku te ju slijedila. U ovoj zbrci dodje do utrnuća jedne svjetiljke, a riba u daljini opazi drugu, ona već bježi tamo i tako iz­mjenično nastane neka xbrka, koju masno plaća sam ribar.

Mislimo, da je još jedan uzrok, Naši stari ribari znali su malo po malo goriti luč tako, da bi na neki način slijepo vodili

za nos ribu do vrh „pošte" i tu bi ugas zadnji ugarak, dok bi riba kao slijepa t

njega pilila. Danas se ovako u mnogo slu-čajeva nepostupa. Neustrpljivost svićan plaća družina, jer on zna, da ugasi pip C c , udaljeno od kraja, kad još riba takorekuč nije ni zapasana.

Ovo je naše subjektivno mnijenje koje smo stekli u vrijeme zabrane ovogo­dišnjeg ljetnog ribanja, te ga nikome ne namećemo, samo bi željeli, da ga naša po­morska vlast uzme na znanje i ako nadje u čemu umjesnim prouči.

Nadje li pako, da su razlozi od nas istaknuti temeljiti i opravdani, tada drugog lijeka nema, nego uteći se pod okrilje ribar­skog zadrugarstva, jer je samo ovo kadr( da utiša i skrši svaki odpor na koji bi vla­sti naišle ovom ili onom zabranom pri ljet­nom ribanju.

Kako vidimo, kroz ovo malo doba, Što je ribanje-usljed ratnih zapletaja ograničeno, naš pitomi Jadran nije opustio, nego mi to želimo, jer smo ga do danas nemilosrdno zatirali.

Ako Bog da, te se srede ratne prilike, mi ćemo se morati drugačije vladati, i na ribarskom polju, jer će nas na to uputiti mnogo iskustvo stečeno kroz ovo ratno doba. Mi ćemo u prvom redu morati pod­vrći ozbiljnom proučavanju dosadanji pra­vilnik za ljetno ribanje sastavljen od pok. pomorskog kapetana Pavišiča i odstraniti sve ono, što danas priječi razkinuću boša-mara plovuće ljetne ribe poimence srdela skuža.

a r -

: i .

Ina

Skradin za „Crveni Križ" VU. Iskaz.

Gosp. Vinko Rosa predao je saku Ijeno dne 8./11. pri jednom izletu K 17-40, Gosp. Vinko Rosa predao je, prigodom jedne provale šaljive izvedene po upravljanju gosp. Karmelić kap. Vicka parobrodu Karlsbad, sakupljeno 24-68, Ck. Oružnička postaja Skradin 20, Narodi Straža Skradin 30, Župski Ured Dubravi* 2. Crkovinarstvo Dubravice 1, ErminijaFe-randa učiteljica Dubravice 6, Ivan Feranda 4, Josip Vranjić seoski glavar Plastovo 1, Jure Vranjić p. Ante 1, Kisić Mile posjed­nik opć. prisjednik Dubravice 10, Mate Vra­njić p. Filipa Plastovo 1, Mate Jukas pok. Ivana Dubravice para 70, Mijo Gundić p. Štipana Dubravice para 40, Marko Rajčić p. Mate para 60, Kata Brajković 1, Mate Brajković 1, Mate Jurić 1, Ika Vranjić Pa-skova Plastovo para 30, Ana Sladić Uar-kova Plastovo para 30, Marija Sladić žena Grgina Plastovo para 40, Marija Sladić ž. Stipe Plastovo para 30, Ana Sladić žena Nike Plastovo para 40, Ante Sladić p. Fi lipa Lastovo para 60, Maša Sladić ž. Izal Plastovo para 20, Kumozec Niko Plastom 1, Marija Mirgjica žena Tode Plastovo 20, Lazo Mirgjica p. Toma Plastovo 1, lk; Bijelić p. Petra Plastovo para 30, Luka Do-brijević p. Ilije Plastovo 1, Špiro Dobrije-vić Gnjatijin Plastovo 1, Ilija Dobrijevič Ni-kov Plastovo 1, Simeuna Dobrijevič žena Jova Plastovo para 30, Ana Sladić ž. Marka Plastovo para 30, Manda Sladić Nikova Pli stovo para 20, Tomo Dobrijevič lugari stovo 1, Petar Sladić Petrov Plastovo 40, Niko Urukalo p. Filipa Plastovo 20, Stefan Tminić p. Stefana Plastovo 40, Mare Urukalo žena Jova Plastovo 40. Marija Vranjić p. Ante Plastovo para Niko Vranjić Josipov Plastovo para Cvjetko Vranjić Matov Plastovo para Luce Vranjić Stjepanova Plastovo para Božica Vranjić ž. Blaža Plastovo para Stoja Gardijan ž. Sime Plastovo para 12, Marko Trninić pok. lova Plastovo para 50, Nikola Gardijan pok. Mata Plastovo K 1, Mile Širkv pok. Todora P.:astovo para 60.

Niko Gardijan p. Špira Plastvo K I, Lazo Gardijan p. Gliša Plastvo para 60, Brajković Frano p. Ante Dubravica para 60 Skorić Pera ž. Iva Dubravica para 20, Sko-rić Marija ž. Paska Dubravica 40, Skorić Kata Paskova Dubravica para 40, Grozda-nić Jure Filipov Dubravica para 60, Skrorić Mato p. Luke Dubravica K 1. Brajković Božo p. Filipa Dubravica 1:20, Brajković Jela ž. Paska Dubravica 1, Brajković Mato p. Luke Dubravica I, Brajković Ana ud. p. Marka Dubravica para 60, Brajković Ivo p. Mata Dubravica para 20, Brajković Marija ud. p. Paska Dubravica para 10, Brajković Jela ž. Iva Dubravica para 30, Brajković Ivo p. Pavla Dubravica para 30, Brajković Aua ž. Franja Dubravica para 40, Brajković Franjo p. Pavla Dubravica para 50, Mudra-žija Šime p. Marka Dubravica K 1, Rajčić ela ud. p. Mije Dubravica 1, Grozdanic Mato p. Mije Dubravica para 50, Skonc Ivo p. Šime Dubravica K 1, Božica ud. Rajčić Dubravica 1, Stana Lača ud. p. Luk

ravica 1, Lača Ika ž. Boža Dubravica t 50, Marija Mijić I. Nika Dubravica i 40, Skorić Pasko lugar Dubravica K 2.

kruna 157:50. Do sad iskazano i 1297:36. Svega do danas sakupljeno

kradinu kruna 1454:86.

imaće vijesti. B r a š n o će pojeftiniti . Ugarski do-

i ured javlja iz Budimpešte dne 28. o. Vijesti, da su se obostrane vlade slo-glede najviših prodajnih cijena žita,

izročila je na današnjoj žitnoj burzi na­padanje cijena. Dok se još prekjučer

»šenica prodavala uz 22*50 kruna, se nije uopće ni jedan kupac javio,

tas su sastavljene odmah u početku za krunu jeftinije ponude, ali ni uz ci-

i od 21-50 kruna nije niti jedan vagon lan.

f Davorin J e n k o . U Ljubljani je znameniti slovenski glasbenik Davorin

iko, skladatelj slovenske narodne himne: laprej, zastava Slave". Njegovo će ime u

oriji slovenskoga naroda ostati ubilježeno brisivim pismenima, kao jednog od pre-ditelja slovenske glasbe.

Gradnja žel jezničke pruge od No-. do B i h a ć a . Ove godino izradjuje se

Novoga do Bihaća dolinom rieke Une [eznička pruga, koja će biti sgodno pro-talo širom zvane turske Hrvatske. Nema

lumnje, da ne će dugo vremena proteći, pak će se nastaviti ova pruga i ona Plitvi­čkih jezera i tim se priključiti željezničkoj pruzi Ogulin-Dalmacija. Ova željeznica bit će predana prometu na godinu, ako ne pre-

riječe kakove neočekivane zapreke. Radnja obavlja na više mjesta, a poduzetnici su i radini Hrvati iz Primorja.

Skupština podružnice „Crvenog Kr iža" . U ime mjestnog odbora „Crvenog Križa", koji se je zauzeo da se u Šibeniku ustroji podružnica pokrajinskog pripomoćnog društva „Crvenog Križa" za Dalmaciju, i to za kotar Šibenik sjedištem u Šibeniku, čast je potpisanom pozvati P. N. Gospodu čla­nove pokrajinskog prip. društva „Crvenog Križa" naseljene u Šibenskom kotaru, da blagoizvole prisustvovati sjednici koja će se držati u nedjelju dneva 6. decembra t. g. u dvorani kazališta Mazzoleni sa slijedećim dnevnim redom :

1. Izvješće Odbora. 2. Čitanje pravila „Podružnice u Šibeniku pokrajinske pripo-moćne zadruge Crvenoga Križa za Dalma­ciju". 3. Izbor društvenog odbora i Presje-

MM

dništva. 4. Izbor troju revizora i dvaju za­mjenika. 5. Eventualia. — Presjedništvo Odbora Crvenog Križa u Šibeniku.

Promenadni koncert „Šibenske G l a z b e " . Danas, prigodom 66.godišnjice vladanja Njegova Veličanstva, Šibenska Glazba" odigrat će pred kavanom „Kika" u 12 sati slijedeći program:

1. Fučik: Koračnica; 2. Zajc: ouver-tura „Bojsijska vještica"; 3. Rozas: valčik „Preko valova; 4. Meyerbeer: zbor i mo­litva mornara iz opere „Afrikanka"; 5. * % : Koračnica.

Stan s a 4 sobe kuhinjom, električnim svjetlom, vodom i svim nuzgrednim prosto­rijama iznajmljuje se odmah. Kuća nalazi se u sredini grada. Upitati se u Uredništvu

Za „Crveni Križ". XVI. iskaz Šibenika.

upljeno u Hotel Krka (Skra­din) od skupa strojara K iaći parnog broda „Austria" „ satnija Marsch-batallion na­

rodnog ustanka br. 25 „ Fontana Dr. Ivan da počasti us­

pomenu pok. Ive Kulića Dunatov Mate Rokin Vodice „

i prihod od drugog koncerta Mazzoleni-Pattiera

15-50 33-—

Sa prijašnjim svega K 16.433-39

pad i okolica. t Stojić Ivan p. Jakova

I ovaj plemeniti sin Krešimirova grada nio je svoju žrtvu za kralja i za domo-

inu. Dne 30. rujna ranjen na bojištu u Sr-, nakon teškog bolovanja, podlegao je

lama dne 11. studenoga u 25. godini mla-; svog života.

Uglednu ovu našu gradjansku obitelj, >joj još krvari rana otvorena smrću česti-

; joj poglavice, snašla je u kratko vrijeme težka žalost.

Haran će Šibenik čuvat uspomenu ivojih junaka i uzdržat u srcu svojemu spo­

menik ljepši i trajniji od mramora i mjedi. Slava junaku !

Uniformirani d jaci . Danas će sred­njoškolska mladež po prvi put izići unifor­mirana ; za sada imat će samo kape s oz-nakom R. G. (realna gimnazija) i sa do­tičnim brojem.

Pros lava 2. prosinca. Na 66. ob­ljetnicu nastupa na Prijestolje Njegovog Veličanstva, danas je grad osvanuo sav svečan, sa barjacima i sagovima.

Iz uredničtva. Obzirom na pomanj­kanje vijesti i da trsimo današnji broj na čitavom arku, jučer list inje mogao izić.

Šibenik za ratnike na boj ištu. Ši­benski odbor „Zelenog Križa" poslao je na našu domaću regimentu br. 23. na ratište kao prvu pošiljku 1654 vunene nogavice, i 500 vunenih kapa, neka se podijele izme-dju dva maršbataljona landsturma iste re­gimente.

Ovaj dar naši će ratnici primiti, u ovo zimsko doba, velikim oduševljenjem. Toplo stavljamo na srce općinstvu da lijepo za­početim radom nastavi, te svak prinese prama svojim silama, eda priskočimo u po­noć braći, koja su na ratištu izložena sva-:oj nepogodi vremena.

Vijesti sa ratišta. Napredovanje u Srbiji.

1.200 zarobljenih. BEČ, 3 0 . studenoga.

Službeno se saopćuje: Na južnom ratištu bo­

jevi još traju. Jučer su Srbi žilavo bra­

nili Suvobor, prijevoj ceste Valjevo-Čačak, Nakon že­stokih bojeva Suvobor je bio na juriš zauzet.

U boju kod Suvobora ukupno je zarobljeno 1.254, a 4 puštana stroja zapli­jenjeno,

Kada su naše čete uni-šle u Uzice, našle su u mjestu mnogo oružja i mu­nicije.

19.000 zarobljenih.

U, 1. prosinca. Službeno U danas saopćuje:

Na južnom ratislu i daljni din operacija imao je pohjedenosan ko­nac, neprijatelj, koji se je napokon sa cjelokupnim svojim bojnim silama istotno od Kolubare i Ljiga za niše dana opirao I ponovno pokosi, da predje u ofenzivu, Pio je na Čitavoj liniji potisnnl, te je na uzmaku pre­trpio ptnovno osjetljive gubitke. Ka samum bolnom poljo na Konalice naše čete našle sn oko 800 nepoknpanih

brojni zarobljenici i materijalni gu­bitci znatnu oslabljenje, jer od po­četka zadnje ofenzive više od 19.000 Srba je zarobljenu, U pušCanib stro­jeva i 40 tipova te mnogo inog materijala je zapljenjenu. U Galiciji i na Karpatima.

Przenpl odbija nanule. BEČ, 3 0 . studenoga. Služ­

beno se saopćuje: Na sjeveru na našem frontu

nije se jučer ništa važnoga dogodilo, " g s

Sa francuskog ratišta, BERLIN, 30. studenoga.

Službeno se saopćuje: Sa zapadnog fronta nema

se ništa javiti.

Knin-Prijedor vozni red Steinbeisove željeznice valjan

od 10. listopada 1914.

BEČ, 1. prosinca. Služ­beno se saopćuje:

Na našem frontu i u ruskoj poljskoj uopće je i jučer bilo mirno.

pred przemyslom po­kušao je neprijatelj pribli­žiti se sjevernim prednjim poljskim položajima, ali je bio uz protunapadaj naše posade odbiven.

Bojevi u Karpatima traju dalje.

Knin Strmica

Tiškovac

Vaganj

Hrnjadi

Drvar

Di var

Spitzcr

Pasjak

Ostrelj

Srnetica

Bravgko

Grmeč

odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol.

2 n j e.

1 00 2 00 2 10 3 10 3 20 4 16 4 30 5 03 5 10 6 10

pop.

6 00 6 30 6 40 7 08 7 10 7 56 8 10 9 34 9 44

11 15 11 25

dol. 12 29 odi. 1 18

odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi.

U RUSIJI . prama Istočnoj Pruskoj.

BERLIN, 30 . studenoga. Danas se javlja službeno:

Na istočnoj pruskoj gra­nici ponesrećio se je po­kušaj jačih ruskih sila da provale u njemačke utvrde istočno od Darkehmera. Rusi su bili odbiveni uz težke po njih gubitke. Ne­koliko častnika i 6 0 0 vojni­ka bilo je od nas zarob­ljeno.

14.000 zarobljenih. BERLiR 30 . studenoga.

Službeno se saopćuje: Jučer javljeni naši pro-

tunapadaji južno od Visie doveli su do znamenitih uspjeha. Zaplijenjeno je 18 topova, a 4.500 Rusa za­robljeno.

U južnoj poljskoj ništa osobita nije se dogodilo.

BERLIN, 1. prosinca. Ve-

I Križanje s vlakom 1.

Čaplje

Prijedor

Prijedor Sanski most

dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol.

2 54 3 04 4 06 4 40 4 25 4 40 5 50

Čaplje

odi. 8 30 dol. 9 40 odi. 10 00 dol. 10 17 odi. 10 20 dol. 11 27 odi. 11 40 doi. 1 16 odi. 1 30

Križanje s vlakom 2.

Bravsko

Srnetica

Ostrelj

Pasjak

Drvar

Kamenica

dol. 2 34 „ odi. 2 44 „ dol. 4 15 , odi. 4 30 „ dol. 5 54 „ odi. 6 10 „ dol. 6 56 „ odi. 6 57 več, dol. 7 48 , odi. 7 00 pr.p dol. 7 30 „ odi. 7 40 „

Hrnjadi

Vaganj

Tiškovac

Strmica

Knin

dol. odi. doli odi. dol. odi. dol. odi. dol.

8 10 8 15 8 48 8 58 9 54

10 04 11 04

11 14

12 12 Knin-Prijedor km. 232. Cijene II. raz­red K 1 4 - - , III. razred K 9 3 0 .

MLIJEKO: k r a v , j e s o v č i j e ' čisto, naravno '

sterilizirano, prodaje po 48 para litar, Uzorna Mljekarna J. Drezga.

Dolazit će 1. prosinac, dan radosti za onoga, koji naruči tur­sku srećku i š njom na taj dan

400.000 franaka pogodi. Turska srećka jest sjeguran vrijednostni papir, s toga naručite je odmah i jedanput

sasvim sjejurno pogodite! Izjašnjenja i uvjete o nabavki šalje besplatno: Srećkovno zastupstvo 30. Ljubljana.

• a n a • • • ! • • •

J

" l

30S1P ZAMOLIT ovlašteni dekorativni slikar

U ŠIBENIKU. Bivši više godina u Trstu nalazi se sada već godinu dana u svom rodnom mjestu Šibeniku, gdje je radio kod raznih tvornica i pri­vatnih radnja te kod Pomorskog Okružnog Zapoviedničtva.

Preuzima svakovrstnu radnju uz vilo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i rad­nje i izvan Šibenika bez povišice cijene. Dosta je obavijestit ga jednom otvorenom dopisnicom na gore naznačenu adresu.

Preuzima važne slikarske radnje po crkvama, kazalištima.

II

VELIKA ZLATARijA

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka x ŠIBENIK. :-: Kupuje staro zlato i srebro

uz najpovojnije cijene.

liki glavni kvartir javlja danas o podne

I u Istočnoj Pruskoj te u južnoj Poljskoj uopće je vla-dao mir.

U sjevernoj Poljskoj južno od Visle ratni plijen se pove­ćao. Jučer javljeni uspjesi bili su i dalje izrabljeni te se je broj zarobljenih povećao za jedno 9.500, a zaplijenjenih to­pova za 18. Osim toga palo nam je u ruke 26 puščanih strojeva i mnogobrojna kola municije.

I D E A L D I M N J A K (SISTEM MIKULKA)

jest najbolja i najsjegurnija sprava sadašnjosti! Nadkriljuje sve ostale sprave — funkcionira pri svakom vremenu i

pri svakoj visočini sasma sjegumo — ne hvata čadju i ne hrdja nimalo. Prišpara na gorivu, jer snaga zračne struje — toli pri nevremenu koli

pri vjetru — uvjek jednako djeluje. Pojedini djelovi sasvim lahko dadu se promjeniti, jer cijela sprava

može se rastaviti po volji. Osim toga pri većem tlaku zraka može se IDEAL DIMNJAK po

volji regulirati.

• Dakle svim nestašicam doskočeno. = = Prospekte i razjašnjenja daje

Industrialno Društvo Omišu.

MODE SALON

Marija Dundić ŠIBENIK

Daje na znanje da ima veliki izbor Šešira i nakita najnovije vrsti za gospodje i gospodjice. Novosti za zim­sku saisonu.

Prima popravke uz naj­umjerenije cijene. 1 0 - 1 0

OD OD IIDO:[n]'[ID LTD LTD

ü J •o 3 a < N

aD.unnD.nD an an an an

P. T. Častimo se staviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:

: - : PRVA SPLITSKA :- :

r e g i s t r i r a n a na o g r a n i č e n o j a m č e n j e U SPLITU.

Zadruga obavlja svakovrstne kle­sarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u »tanju svaku naručbu brzo i tačno iz­vršiti na podpuno zadovoljstvo gg, naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve upute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom obćinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju po­časte svojim cijenjenim naručbama.

UPRAVA.

J ^ n pisaćih milijun '

strojeva

i — u porabi,

Model X i XI.

BEZ KONKURENCIJE : : ;

Podpuno ' • = amerikansko pokućstvo

I CO. • TRST Piazza della B o r s a No. 14 I kat

Telefon br. 17-70.

J U

" 1

JOSIP ZAMOLA ovlašteni dekorativni slikar

U ŠIBENIKU.

Bivši više godina u Trstu nalazi se sada već godinu dana u svom rodnom mjestu Šibeniku, gdje je radio kod raznih tvornica i pri­vatnih radnja te kod Pomorskog Okružnog Zapoviedničtva.

Preuzima svakovrstnu radnju uz vrlo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i rad­nje i izvan Šibenika bez povišice cijene. Dosta je obavijestit ga jednom otvorenom dopisnicom na gore naznačenu adresu.

Preuzima važne slikarske radnje po crkvama, kazalištima.

2 sobe sa j i i i ä h i i po mogućnosti NA OBALI traži

se odmah. Obavjesti daje ured­

ništvo „Hrv. Misli«. 3 - 3

• • • • • • • • o • • • • • • •

V E L I K A Z L A T A R I J A

GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka

:-: ŠIBENIK. :-: Kupuje staro zlato i srebro

uz najpovoljnije cijene.

JIL

liiisio parobrodarsko društvo na dionico :: „DALMATIA" ::

uzdržava od 1. listopada 1913. sliedeće glavne pruge: Trst-Metković A (poštanska) Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5 . — pos. p

povratak svake subote

Trst-Metković B (poštanska) Polazak iz Trsta u četvrtak povratak svakog utorka

Polazak iz Trsta u subotu povratak u četvrtak

Trst-Korčula (pštanska) Polazak iz Trsta svake sriede povratak u ponedjeljak

Trst-Šlbenlk (poštanska) Polazak iz Trsta u petak povratak u sriedu

Polazak iz Trsta svaki utorak povratak svake nedjelje

Trst-Metkvić C (poštanska)

Trst -Makarska (trgovačka)

(trgovačka) Polazak iz Trsta u subotu Povratak svaki četvrtak

6.30 pr. p.

„ 5 . — pos. p. 6.30 pr. p.

5 . — pos. p. 6.30 pr. p.

5 . — pos. p. 6.30 pr. p.

I 5 . — pos. p. 6 .— pr. p.

6 .— pos. p. 1.15 pos. p.

i 7.— pos. p 7.15 pos. p]

TIT

Uložne knjižice. — Pohrana i administracija

vrijednosnih papira. — Ku­poprodaja tuzemnih i inozem­

nih vrijednosnih papira, te de­viza i valuta. — Osiguravanje efe-

kata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi.

Unovčivanje mjenica, dokumenata, odre­zaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kre­

ditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. — Pre­dujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice

srećke, robu(Warrants), brodove itd. - Gradjevne vjeres. Pret inc i (Safes) za čuvanje vrieClnota u čeličnoj

sebi (Tresor ) sa posebnim ključevima za klijente, u kojim se pretincama može držati svakovrsne vrijednosti.

D O B A HRVATSKE ZADRUŽNE

TISKARE U ŠIBENIKU ::

u. z. s. o. j . (Dr. ANTE DULIBIĆ I DRUG).

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, M1SSALE,

MOLITVENIKE 1 SVE U TU STRUKU SPA-

:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:

CIENE UMJERENE. — IZRADBA BRZA

: - : : - : I SOLIDNA. : - : : - :

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom polju morati ćeš pognojiti svoje-usjeve, vinograde, masline, voćna stabla i t. d. sa

4 0 ° | 0 Kalijevom soli ili kainitom 15-16°|0 Kalciumcianamidom 16-21 °|o Thomasovom drozgom

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-manicima dijeli poučne knjižice o uporabi gnjojiva za sve kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.

Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke, kao jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc, i to prama uvjetima postavljenim od tvornica

GRUBIŠIĆ & Comp. :-: Šibenik. (brzojavni naslov GRUBARES — telefon br. 56).

m : [H ] ja] [51= i

PIO TEBZAW T R G O V A C - ŠIBENIK

m VELIKA ZALIHA

m m

Riketveriea, O.iela, Cipela i Galice, sumpora i gume prve

svjetske tvornice

=•: HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA < B Š I B E N I K • •

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DULIBIĆ I DRUG)

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU TOČNO, BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE 1ZRADJIVATI SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE I DRUGE ZABAVNE POZIVE I PROGRAME, OSMRTNICE, CIJENIKE, JESTVENIKE I T. D. I T. D.

VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE I :-: :-: ŽUPSKE UREDE. :- : :-:

PRODAJA RAZNOVRSNOG ČISTOG PAPIRA IOBVOJA

E m : ;ujz

T T T k k k

Najprikladniji dar za Božić i Novu Godinu

INGEROV SSS kojim se može šivati, vezti i vrpati. Singer Comp. šivaći strojevi

dioničKo družtvo

ŠIBENIK, Glavna ulica.

A A ±1 f f