2
RVATSKA MISAO EDPLATA Z A Š I B E N I K I A U S T R O - U G A R S K U GODIŠNJE K 14-—, LUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO 1*20. POJEDINI BROJ 10 PARA. OGLASI PO CIJENIKU. * PLATIVO I UTUŽ1VO U ŠIBENIKU. = - IZLAZI TELEFON BR. 74. SVAKI DAN - - ČEKOVNI RAČUN 129.871. :: :: ; UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. = = = = = ŠIBENIK, subota 12. Upnja im. BR. 106. (336.) Imatinsko domobranstvo svojim mišicama uči Talijane, da je Dalmacija hrvatska, lijanska podmornica potopljena na Jadranu. • Uspješne naše borbe u Galiciji i u kovini. - Francusko-engleski gubitci pred Dardanelima 15.000 ljudi. • Potopljenje kog razaraca. • Njemačke podmornice strah i trepet Engleza. - Uspjesi Nijemaca u Francuskoj i Rusiji. MM Rat proti Italiji. BEČ, li. lipnja. Službeno se sa- nje: Prekjučer I jučer svi napadaji ijana na svim frontama bili su od- ni. Novi nasrtaj Talijana, uperen jednom dijelu glave goričkog razbio se je u vatru dalmatin- domobranstva. Jednako je bio bezuspješan ne- iteljski napadaj sjeverno od Ron- Artiljerijska borba na fronti Soče Na koruškoj granici jučer poslije ne bio je odbiven jaki protivnički adaj na Freikofl, te jedan slabiji Wolay jezera. U Tirolu izjalovio se nasrtaj ta- iske brigade, koja provalila kod rtina d'Ampezzo na naše položaje Peutelsteina. Ponovni napadaji u području i noćni napadaji kod dza svršili su jednako uzmakom rijatelja. U ostalom tirolskom pograničnom Iručju bilo je neprestanih artilje- <ih borba te čarkanja za naše Žje uspješnih. Ienik šefa generalnog stožera Von HDFER. i BEČ, li. lipnja. Službeno se sa- nje: Talijanska podmornica „Medusa" u sjevernom Jadranu od jedne podmornice torpedirana i poto- Dva častnika i četiri mornara išeni su i zarobljeni, njenih šefa generalnog stožera Von HOFER. Potopljena talijanska podmornica edusa" sagradjena je god. 19ll., 145 tona nad vodom a 3 0 0 pod 42.5 duga, 4.5 m. široka, m. duboka. Brzina 12.5 milja nad dom, 8.5 pod vodom. Imala je dvije vi za bacanje torpeda. Posada 16 BEČ, 11. lipnja. Službeno sesa- općuje: U jugoistočnoj Galiciji i u Bu- ini savezne naše čete nastavljaju jesno napadaj protiv onih ruskih sila koje se još nalaze južno od Dnjestra. Čete armade generala Pflanzera baciše natrag neprijatelja iz njegovih položaja sjeverno od Ottvnie, kod Obertvna i kod Horodenke te su u napredovanju na Dnjestru, čiju južnu obali Rusi kušaju još držati. Istočno od Černovica, na jedinom mjestu gdje se Rusi nalaze na Pruthu, naše čete odbiše nakon kratke borbe neprijateljski napadaj. U ostalom je položaj na sjeveru nepromijenjen. Zamjenik šefa generalnog stožera Von KOFER. BERLIN, 11. lipnja. Službeno se saopćuje: Položaj njemačkih četa, koje se bore u Galiciji, jest nepromijenjen. II Rasni. BERLIN, 11. lipnja. Službeno se saopćuje: Na južnoj Dubissi, sjeverozapa- dno od Ciragole više ruskih napadaja bilo je odbiveno. Neprijatelj je pri tom izgubio 300 zarobljenika. Potopljenje ruskog razaraca. CARIGRAD, 11. lipnja. U okr- šaj, koji je bio prvih noći na Crnom Moru, turski krstaš „Midilli" potopio je jednog velikog ruskog razarača. „Midilli" povratio se neozledjen. Sa francuskog tati BERLIN, 11. Hpnja. Službeno se saopćuje: Neprijateljski nasrtaji sjeveroisto- čno od visa Loretto, kaošto i pono- vni napadaji protiv naših položaja sjeverno i južno od Neuville, izjalo- više se. Borbe prsa 0 prsa u šančevima sjeverno od Ecurie još traju. Jugoistočno od Hebuterne i kod Beaumonta neprijateljski napadaji si- noć i noćas bili su odbiveni. Samo na putu Serre-Mailly Francuzi su po- stigli neznatna napredovanja. U Šampanji dne 9. lipnja osvo- jene šančeve pokušali su sinoć Fran- cuzi da nam opet otmu. Oni su na- padali jakim silama i u širokoj fronti. Sjeverno od Lemesnila sve do sje- verno Beausejour-a napadaj se je sa- sma izjalovio uz najteže gubitke po neprijatelja. Ponovni noćni napadajni pokušaji u zametku su ugušeni. Potopljeni engleski brodovi. LONDON, 11. lipnja. Reuterov dopisni ured javlja da je bilo torpe- dirano pet engleskih ribarskih ladja, kaošto i parobrod „Ernaboldt", koji je prije bio u njemačkom posjedu te bio proglašen engleskim plijenom. Po- sade su bile od njemačkih podmor- nica spašene. LONDON, 11. lipnja. Engleski skuner „Express" bio je jučer od njemačke podmornice potopljen. Dvije engleske loriarke potopljene. LONDON, 11. lipnja. Admiralitet saopćuje, da su jučer rano engleske torpiljarke broj 10 i 12, koje operi- rale na istočnoj obali Engleske, bile potopljene od podmornice; 30 ljudi bilo je spašeno te iskrcano u Liver- pool. Potopljena engleska torpiljarka broj 12 gradjena je godine 1906., dužina joj je 52 m, širina 5"3 m. dubina 1*8 m, tonelaže 225; torpiljarka pak broj 10 gradjena je godine 1907, dužina joj je 51 m, širina 5 5 m, dubina 16 a tonelaža 215. Obe torpiljarke, oružane su svaka sa 2 topa 00 7-6 i sa 3 stroja za ba- canje torpeda, plove sa 26 milja na sat a posada im. broji po 35 momaka. Pred Dardanelima. CARIGRAD, 11. lipnja. Glavni kvartir saopćuje: Na fronti Dardanela jučer ništa znatnoga. Za najnovije bitke kod Seddil- bahra neprijateljski gubitci cijene se na više od 15.000. fikcija Italije proli Tnrskoj. Opaža se, da Italija sprema ak- ciju protiv Turske. Vlada je kod tur- skog poklisarstva u Rimu uložila prosvjed protiv Porte radi nekih na- vodnih nekorektnosti turskih emisara u Tripolisu. Porta se protiv tih objeda ogradila, te izjavila, da nema nikakvih sveza s vodjom Senusa. Kad se znade, da nam neko naše po- stupanje u narodnosnom pogledu škodi, a mi sa svim time hoćemo, da u tome ustra- jemo, to je znak da za svoj narod od kojeg smo potekli ne marimo, da u nas nema na- rodno-domovinske svijesti, da s m o u jednu riječ izdajice i prodane mješine. Ada nam bespotrebno upotrebljavanje tugjeg jezika, po gotovo u nas taljanskog, Škodi, osim što nam to diktira naš nutrnji sud, mora da nam je svima dobro poznato i odatle, što je 0 tome već tolika puta bilo govora i pisalo se po novinama, kako baš radi tog našeg nemara tugjinci svojataju ovu našu zemlju i svojom je proglašuju, kako joj sami dajemo drugačiji karakter nego u istinu jest, a drugi na temelju ovog podr- žavaju onu prikrpinu, a to samo za 2%- Prema mom mišljenju i opažanju po- stoje izmegju muškaraca, basu pogledu go- vora talijanskog jezika, dvije kategorije. U prvu kategoriju spadaju oni, koji to naglasi- vanje smatraju tjesnogrudnošću. No tima se bez ikakve ograde može kazati, da ne po- sjeduju prave narodne svijesti, a to baš s gornjih razloga, te da ne razumiju, što hoće da kažu pod tjesnogrudnošću. Jer, ako veliki narodi, koji su potpuni gospodari u svojoj kući, i te kako paze na to i ne dolazi ni- kome na pamet, da takav zahtjev nazovu tjesno-grudnošću, morali bi a priori i mi kao malen i ovisan narod prestat jednom, da to bagatelišemo i da ^e toga otresemo. Kako i koliko do toga drže stranci, koji pripadaju većem i prosvijetljenijem na- rodu nego li mi, navest ću jedan primjer, koji mi se je pred koji dan pred kafanom desio. Sjedio sam za jednim stolom sam, a za jednim drugim jedan gospodin, za kojeg sam kasnije doznao, da je takogjer Slaven, pak će me upitat: „Oprostite, go- spodine, jesu li t o sve ovdje Taljani, zar ih toliko ima?" Pogledam naokolo te mu odgovorim: „Ne, skoro su svi Hrvati". „Hrvati I" primjeti i pogleda me začugjeno. Sa sramom na licu htio sam to opravdat, premda proti svom uvjerenju, navagjajuć veliku tolerantnost Hrvata, ali on, očito ne mareći za to, reče mi: „Iskreno Vam ve- lim, da mi je žao, da ste mi rekli, da su to Hrvati, jer im moram, pogotovo u ovim časovima, reći, da su nesvijesni, te da 0- čito rade proti sebi samima". U to izlazi van iz kafane konobar i bez da znade ko i kakovim ga jezikom zove, pita talijanski „tko ga zove", a jedan mu Hrvat odgovara „pagare". Moj se stranac diže i na odlasku mi reče: »mi bi ovog konobara kod nas nogom otjerali, a kod vas vidim, da mu odobravate". Nije dakle, gospodo, ovo nikakva tjesnogrudnost, jer da zna- dete, kako se i naš prosti narod zgraža nad ovim vašim postupkom, ako imadete i malo osjećaja, prestali bi. U drugu kategoriju strpat ću one mu- škarce, koji misle, da će svoju plitkost pokrit time, ako pokažu, da znadu nekoliko riječi talijanski. To su vam pak ljudi bez ikakvog osjećaja, ljudi duševno ovisni, ljudi od kojih se hrvatstvo u nikakvim prigoda- ma nema ničemu nadat, koji su ondje gdje bude većina. *) Primamo ovaj lijepi članak od ugledna gradjanina kojega u cielini usvajamo i preporučujemo našim čitaocima a posebice gradjanskim elementima da ga pomno pročitaju i da se njega drže. A isto da reknem 0 našim ženskima Kao što ih je dobar dio bez ikakva smisla za gospodarski kućni život, te samo stvo- rene za cifranje, tako vam je kod njih i u narodnosnom pogledu, tako smatraju taljan- ski jezik nekom vrsti cifranje, koketerije, misle da će se više dopast. „Za to da se po- nizujemo govoreći jezikom prostog naroda, ipak može kogod pomisliti da smo kćeri kojeg visokog činovnika, bogatog trgovca i posjednika, a zašto nas ne bi mogli uzet i za kćeri kojeg bogatog plemića". Kad se pak udadu, onda tu manovru tjeraju i sa djecom, da i oni uzmognu koracat stopama djedova svojih. Trebalo bi ih poslat megju Českinje, Poljakinje i Slovenkinje, koje su u svakom pogledu naprednije od njih, pak da vide, koliko one cijene svoj jezik i kako su baš radi toga od muškaraca štovane. U nas se ipak čude, da su od trijeznih ljudi i mladića malovažavane, no ja im kažem, da su ne samo omalovažavane, nego i prezi- rane i d a bi ih smatrali samo teretom. Čast pako iznimkama. Osvijestimo se već jednom, vratimo se svom rodnom jeziku, to nam je sveta dužnost, po gotovo u današnjim vremenima, te kad znademo da nam to Škodi, jer nije zaludu Preradović poručivao svom rodu: Ljubi jezik rode iznad svega, U njem živi, umiri za njega, Po njem tebe svijet poznaje živa, Na njem ti se budućnost osniva! Ne bude li koristilo, naći će se dru- gih srestava, jer je već, osobito u zadnje vrijeme, dozlogrdilo. Tko hoće da bude Hrvat, mora to i činom pokazat'; polutani su samo na teret. Italija i Jugoslaveni. Pražka „Narodni Politika" piše: Italija je izstupila kao glavni neprijatelj Jugoslavena i Hrvata, kojoj je jedini cilj, da uništi mirni razvoj ovih naroda u sklopu austrijske monarhije, uništi njihovu slobodu, te im otme najvažniji dio područja na Jadranskom moru. Bivši borac po vlastitu slobodu i za vlastita narodna dobra izspoluje se ov- dje kao razbojnik, koji drugima radi 0 glavi. Talijanski navještaj rata nema u sebi ni truna unutrašnje moralne oprav- danosti. Ovaj je rat namjerično gusar- stvo, kojemu je ciljem zarohjjenje su- sjednih naroda, prasjedilaca zemlje s vlastitim netalijanskim jezikom i vlasti- tom kulturom. Veliko je izdajstvo, što ga je počinila talijanska vlada protiv svojih dojakošnjih saveznika, ali je još veće izdajstvo, što ga je počinila Ita- lija, kad je razotkrila svoju silovitu osnovu, koja je naperena protiv slobode dapače protiv života i obstanka drugih naroda, jer to je izdajstvo velike svete misli, po kojoj je sama postala vele- vlast. Možda su vlade trojnog spora- zuma zahvalne Italiji za njezin navještaj rata, ali niti u ovim državama zacielo ne će biti nijednog plemenitog duha, koji bi simpatizirao sa današnjim tali- janskim nasiljem protiv jugoslavenskih naroda.

Standard ScanJob [S0002927.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1915_336.pdf · • Njemačke podmornice strah i trepet Engleza. - Uspjesi Nijemaca u Francuskoj

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • RVATSKA MISAO E D P L A T A Z A Š I B E N I K I A U S T R O - U G A R S K U G O D I Š N J E K 1 4 - — ,

    L U G O D I Š N J E I T R O M J E S E Č N O S U R A Z M J E R N O , M J E S E Č N O

    1*20. — P O J E D I N I B R O J 1 0 P A R A . — O G L A S I P O C I J E N I K U .

    * P L A T I V O I U T U Ž 1 V O U Š I B E N I K U . =

    - I Z L A Z I T E L E F O N B R . 7 4 .

    S V A K I D A N -- ČEKOVNI RAČUN 129 .871 . :: ::

    ;

    U R E D N I Š T V O I U P R A V A N A L A Z E S E N A T R G U SV. F R A N E IZA

    O B Ć I N . P E R I V O J A . — V L A S T N I K , I Z D A V A T E L J I O D G O V O R N I

    U R E D N I K J O S I P D R E Z G A . - T I S A K : H R V A T S K A Z A D R U Ž N A

    — T I S K A R A U Š I B E N I K U , U . Z . S. 0 . J . = = = = =

    ŠIBENIK, subota 12. Upnja im. BR. 106. (336.)

    Imatinsko domobranstvo svojim mišicama uči Talijane, da je Dalmacija hrvatska, lijanska podmornica potopljena na Jadranu. • Uspješne naše borbe u Galiciji i u kovini. - Francusko-engleski gubitci pred Dardanelima 15.000 ljudi. • Potopljenje kog razaraca. • Njemačke podmornice strah i trepet Engleza. - Uspjesi Nijemaca

    u Francuskoj i Rusiji.

    MM Rat proti Italiji. B E Č , l i . l ipnja. S l u ž b e n o s e s a n j e :

    Prek jučer I j u č e r svi napadaj i

    ijana na svim frontama bili su o d -

    ni.

    Novi nasrtaj T a l i j a n a , uperen

    j ednom dijelu g lave g o r i č k o g

    razbio se j e u vatru dalmat in-

    domobranstva .

    Jednako j e bio bezusp ješan n e -

    iteljski napadaj s j everno od R o n -

    Artiljerijska b o r b a na fronti S o č e

    Na koruškoj granici j u č e r posl i je

    ne bio j e odbiven jaki protivnički

    adaj na Freikofl , te jedan slabi j i

    Wolay jezera .

    U Tirolu iz jalovio se nasrta j t a -

    iske brigade, ko ja provalila kod

    rtina d ' A m p e z z o na naše po loža je

    Peutelsteina. Ponovni napadaj i u

    području i noćni napadaji kod

    dza svršili su j ednako uzmakom

    rijatelja.

    U ostalom tirolskom pograničnom

    Iručju bilo j e neprestanih art i l je-

  • Kaki imilralci sude o p t t Amsterdamski „Hel Vaderland" piše:

    Možda će talijanski državnici mnogo kasnije uvidjeti, kakav su korak uč i nili. Simpati ja Evrope — mislimo da to možemo konstatovati kao činjenicu — Italija nema. Saveznici će se da kako veseliti pomoći nove družice, a oni su bez dvojbe i sve i sva učinili, da Italiju do toga dovedu. T o je bilo njihovo pravo. Ostavl jeni saveznici drže pako čin nevjerne svoje saveznice samo kao nešto, što val ja iz sve duše prozrieti. Kod neutralaca je pako ova sl jepari ja Italije, ko ja se ne može protumačiti ničim nego samo s e b i č n o -šću, zadala smrtni udarac svakome povjerenju. Italija polazi na vojnu, ali ju ne prate simpatije Evrope. 0 -naj prigovor Austriji radi njezinoga samovol jnoga navještenja rata Srbiji nije nego izlika. Kad je Austrija onoj zemlji naviestila rat, izjavila je Urbi et Orbi , da ne ide za nikakovim š i renjem svoje vlasti. A što je Italija na to o d g o v o r i l a ? Ništa. Ona je iz ugovora za sebe samo to zaključivala, da ne mora sada i sama navieštati rata saveznicima, ali proti ratu Austrije na Srbi ju nije rekla ništa. T o j e dosta, da se uvidi, kako talijanski „razlozi" nisu nego puste izlike. Italija s ' en va-t-en g u e r r e . . . ali na vojnu ju ne prate simpati je naroda, niti onih, koji — kao mi — nastoje da razumiju motive njezinoga p o stupka.

    Italija ne kod Javl ja ju izj Ber l ina : Italija j e o d -

    klonila sudjelovanje svoje armade i svo jeg brodovl ja pri dardanelskoj akci j i .

    Vijesti o Rumunjskoj.

    „Munch. Neuste Nachrichten" do-naša ovu značajnu vijest iz B e č a : P o pouzdanim vijestima iz Bukarešta su pogadjanja izmedju Rumunjske i entente konačno pretrgnuta i ta činjenica smatra se u Beču za ne manje važno nego pad Przemvsla.

    * *

    Prema vijestima iz B e č a , na te melju informacija iz Bukarešta pogad ja nja izmedju Rumunjske i entente definitivno su se razbila. T a j fakat j e na j veće političke važnosti.

    Kako dalje javl jaju, pripravlja se u Rumunjskoj kolici jonaski kabinet ko jeg bi vodstvo imao preuzeti vodja konservativne stranke Marghilloman a listnica ministra vanjskih posala ostala bi za dosadanjeg liberalnog ministra predsjednika Bratiana.

    Nekako drugčije slika položaj bu-kareštni dopisnik „Berliner T a g b l a t t a " . P o njegovim informacijama, Rumunjska se nije odlučila ni na jednu ni na drugu stranu. Deviza njezine politike dade se označiti sa parolom : „Ne s poraženim". Zato će biti za vladu mjerodani bližnji

    dogadjaji na bojištu po kojima će presuditi na koju se stranu nagiblje de-finitivnina pobjeda. Uslijed pak talijanske intervencije Rumunjska opet u svom dje/ovanju je samostalna.

    Srbste novine proti Bugarskoj. Listovi donose fsliedeći komuni-

    k e j : Već nekoliko dana opaža se u čitavoj srpskoj štampi biesno napadanje Bugarske. Svi listovi zauzeli su prema Bugarskoj nepomirljivo stanovište. T e n d e n c i j a nove kampanje, što ju je j amačno srpska vlada podtakla, sasvim je jasno . Srbi bi hljeli prikazati, da se javno mišljenje protivi eventualnim koncesi jama Bugarskoj , te da vlada pod tim pritiskom ne može u Macedoni j i dopustiti nikakve koncesi je . T o je novo 'zdanje onog, što su listovi pisali u pogledu Dalmaci je . Ova kampanja srpskih novina kulminira u službenoj „Pol i t ic i" koja zah-tieva bugarsko područje sve do Iskre i Strume te izjavljuje, da se Srbi ja ne će oikad ovog područja odreći već sa svim silama uznastojati da do-dje do Obračuna izmedju Srbi je i Bugarske .

    Engleske o „Kölnische Z t g " javl ja iz M a

    drida : Neki list raskrinkava pod naslovom „Narodna opasnost " zločinske spletke Engleske , da bi upotrebila Španjolsku, u slučaju kad ne bi i tali janska p o m o ć koristila da skrši otpor saveznika. U tu svrhu gleda da razdijeli republikanske elemente da oni prirede veliku manifestaciju za latinsku solidarnost. List os jegurava, da je dobro poznato kako španjolski narod misli u svim pokrajinam i da je poznata sva moć onih elemenata koji bi bili pripravni braniti Španjolsku neutralnost pod svaku ci jenu. Sigurno da bi prvo nastojanje koje bi poticalo Španjolsku intervenciju, bilo znak na veliku revoluciju. Neka druga madrid-ska brzojavna vijest pripovijeda, da je Engleska u ime saveznika stavila Španjolsko j ponudu, da prodade stare puške i oružje Engleskoj i saveznicim. Španjolska j e odlučno ponudu odbila zbog svoje neutralnosti.

    Domaće vijesti. Vojna pr'pomoć. Minis tars tvo za z e

    maljsku obranu o t p i s o m 3 1 / 5 t. g. broj X V 1 I - 1 1 2 4 6 razpoloži lo je, da se rodbine mobil izovanih vojnika, koji imaju p r a v o na vojnu p r i p o m o ć te koje su uslijed ratnih d o g o d j a j a pribljegle iz južnih zemalja aus t r i j ske d r ž a v e u ovu pokrajinu, imaju se obratiti na P o k r a j i n s k o p r i p o m o ć n o p o v j e r e n s t v o u Kninu radi d o z n a k e p r i p o m o ć i .

    U tu svrhu moraju o v o m p o v j e r e n s t v u dostavit i platežni list izdan od p r i p o m o ć -n o g p o v j e r e n s t v a d o s a d a š n j e g nj ihovog b o ravišta .

    Ako im p r i p o m o ć nije d o s a d a bila d o z n a č e n a , ili u slučaju da im je p r i p o m o ć v e ć bila d o z n a č e n a , ali ne d o n e s o š e s o b o m p l a t e ž n o g lista, s t ranke se imaju prijaviti o p ć i n s k o m uredu s a d a š n j e g a boraviš ta za redovitu prijavu.

    Grad i okolico. Oskudica sitnog novca. Ovih dana

    u g r a d u oćtitjela se silna o s k u d i c a s i tnog n o v c a . Nesta lo g a i p o uredima i p o d u ćanima . Sitne p a r e nema ni za lijek. S v e s a m e karte i b a n k n o t e . D o m a ć i c e ne m o g u sa n o v c e m ništa kupiti a t rgovci su na s t o muka, jer nemaju a p s o l u t n o da p r o m j e n e . Neprotumačl j ivo je kako je u p r a v o nesta lo s v a k o g s i tnog n o v c a , valjda da su neki iz n e z a b o r i t o g s t r a h a posakril i kovni n o v a c te ga i s a d a sakrivaju kad im d o d j e d o ruku i tako u p r o m e t u n e m a n e g o s a m e karte . Vlast imala bi učiniti s v e m o g u ć e , da nes tane o v a k v e neprilike te omogući t i g r a -djanstvti , da d o d j e d o s i tnog n o v c a .

    Povozi la ju kola. N a 10. o v . mj . o k o 5 i p o sati jutro vozio je težak Vice Dumič p o k . Ive naglo s v o j a teretna d v o p r c ž n a kola niz brežuljak na baldekinu, te, kad je htio d a mimoidje druga kola, koja su pred njim bila, najurio je u tom naglom trkanju na težačicu Janju E r e e g o v i č - K u t l i ć , ženu V j e k o -s lava , o d g o d . 19 , te je ovu srušio u c e s t n u jarugu. E r c e g o v i ć zadobi la je pri t o m p a d u više tjelesnih o z l e d a i to na b o k u i lijevoj nozi, tako da bez tudje p o m o ć i nije m o g l a hodati .

    Proti nemoralu 1 bolestima. Ovih d a n a dalo je o b ć i n s k o r e d a r s t v o liječnički pregledati više sumnjivih ženskinja i to k o n o b a r i c a i sluškinja, te su bile s v e n a š a s t e v e n e r i č n o boles tne i bile p r e d a n e u bolnicu na liječenje. N a k o n njihova ozdravl jena bit ć e iste z a p r a ć e n e u njihove nadležne o p ć i n e , jer su s v e tudjinke.

    Č u j e m o , da će se u buduće svim g o st ioničar ima zabraniti držanje k o n o b a r i c a u njihovim lokalima, š to bi bilo poželjno u zaštitu morala .

    NAJNOVIJE VIJESTI P r i s p j e l e u 4 s a t a p o p o d n e .

    B E Č , 12. lipnja. Car j e imenovao

    general-obrsta Mackensena drugim vla-

    stnikom husarske regimente br. 10. U

    odnosnom ručnom pismu spominje car

    zahvalno osobite zasluge, ko je j e M a -

    ckensen stekao kao vodja junačke 11 .

    armade u Galiciji .

    Zamjenik šefa generalnog stožera Von HOFER.

    0 katastrofi r u s i n z i n t i . C A R I G R A D , 12. lipnja. Glavni

    kvartir j a v l j a :

    Prošle noći za operaci ja naše

    lagane eskadre u Crnom Moru napao

    je krstaš „Midill i" dva velika ruska

    razarača tipa „Bezpoko jn i j " . Jedan j e

    potopl jen, a drugi oštećen.

    * *

    Ruski razarači tipa „Bezpoko jn i j "

    gradjeni su u god. 1 9 1 3 . - 1 4 . Dužina

    im je 9 8 - 8 m., širina 9 ' 3 , dubina 3 2 ,

    tonelaža 1 .100. Oružani su pak sa 3

    topa po 10 cm., 2 mitraljeze i 5 stro

    jeva za lanciranje torpeda. T i brodovi

    plove sa brzinom od 3 4 milje, a po

    sada im broji 9 3 osobe .

    6 parobroda po podmornicam potopljena. L O N D O N , 12. lipnja. Ruski pa

    robrod „Danio" , švedski parobrod

    „ O t a g o " bili su torpedirani. Posada

    spašena.

    Dal je su bili potopljeni sli jedeći

    parobrodi po podmornicama: „Laure -

    tania" , «Edward W e l d t a r e " , , ,Letty"

    i „Cardiff" .

    L O N D O N , 12. lipnja. Ruski bark

    „Tholus ina" bio j e po noći torpedi

    ran. P o s a d a spašena.

    Francuski bark „Liber te" u vi

    sini ,,Lundy Island" bio je od pod

    mornice sa bombama uništen.

    Je