RVATSKA MISA DPLATA ZA ŠIRENIH I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 — , UGODISNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO

•20. - POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU. = PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. •

I Z L A Z I S V A K I D A N -TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129 .871 . :: ::

X III.

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆ1N. PERIVOJA. - VLASTNIK. IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK J O S I P DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA — TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. = = = = =

ŠIBENIK, utorak 15. lipnja 1915. BR. 108. (338.)

Hrvatshi s i r manifestira za Kralja i za hrvatstvo jadranskih odala. ovalom ruske fronte istočno od Jaroslava 16.000 Rusa zarobljeno. • Preko 1.000 ijanskih liešina kod Plave. • Crnogorska čarkanja. • Potonule velikog neprijatelj

skog ratnog broda. - Francuski neuspjesi. Mm blagostanje nosi Italija? i j e MM sabora.

ZAGREB, 14 lipnja. Danas

e sastao hrvatski sabor na

ko zasjedanje.

Ponajprije prešlo se na čita-

Previšn/eg Reskripta, kojim se

r pozivlje, da izašalje kralje-

i odbor od 12 članova, koji

sa jednakobrojnim ugarskim

'evinskim odborom sporazumit

povišenju broja delegata, ko-

a hrvatski sabor slati u za-

ički ugarsko-hrvatski sabor u

mpešti.

Predsjedate l j dr. M a g d i ć ozdravnom govoru sjetio je ponajpr i je l jubl jenog

dara, na što zastupnici p ro -u oduševl jenu ovaci ju.

Predsjedate l j naglasuje, oduševl jeno odobravanje

vog sabora , jednodušno

0 oduševl jenje hrvatskog oda; upućuje na to, da hr-ki narod u p reodano j Iju-

1 prama domovini i p rama novima v lada lačke kuće 0 je uvijek braniti svoju 'nu grudu, pa će je znati niti i sada. S j e ć a se palih tskih junaka i izjavl ja: red

potrebit i sve sile, da nepr i -Ije Monark i je sv ladamo, narodi neka budu zdru-

1 u vjernosti p r a m a Vladaru ama domovini .

Na koncu predsjedate l j oštrije osudjuje v je ro lom-o Italije, te se s jeća patr i -ke dužnosti Hrvata . Riječi predsjedatelja popra-

e su frenetičnim odobrava­

ni od svih stranaka. Odjekuju

ševljeui poklici: „Živila hr­

ska obala! Živilo hrvatsko mo-

Mi ćemo znati da našu grudu

nimo!u Galerija plješče.

Sabor ovlašćuje, uz ponovne

ševljene manifestacije, pred-

nika da odpošalje homogijal

brzojavke na Cara i na nad

vodu Fridrika, u kojima se

daje izražaja nepokolebivoj vjer­

nosti i željama za pobjedu našeg

oružja.

Na upit glede oblastnih mje­

ra proti predsjed. sabora dru. Me-

dakoviću odgovara ban Skertecz,

da se to ima pripisati upadici;

onda da su naravno poduzete

pooštrene mjere i da odnosne

oblasti glede stanovitih osoba

nisu bile dovoljno informirane.

Netom je stvar stigla na kompe­

tentno mjesto, bila je definitivno

riješena. Ban žali, da je upadi­

com i dostojanstvo predsjednika

sabora bilo povučeno u vrtlog.

Sabor prima odgovor bana

na znanje, na što je sjednica za­

ključena. Naredna sjednica bit će

u petak.

Ral proti Italiji. Kod Plave uiše od 1.000 Talijana mrtvih.

BEČ, 14. lipnja. Službeno sa sa-općuje:

U borbama kod Plave dne 12. ov. mj. neprijatelj je, kako je sada ustanovljeno, o s tav io pred naš im položaj ima v i še od 1.000 mrtvih i vrlo m n o g o ranjenih. Ovdje su s inoć kasno naše ćete odbi le ponovni napadaj , poput svih predjakošnjih.

T a k o Talijani nisu bili u stanju da igdje na fronti Soče provale .

U koruškom i u t irolskom pograničnom području ništa znat­n o g a nije s e dogodi lo .

Z a m j e n i k š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a V o n HOFER.

Talijansko svećenstvo u ratu. L U G A N O , 14. lipnja. Kako

„Giornale d' Ilalia" javlja, oko 18.000 svećenika i redovnika nalazi se u službi talijanske vojske. Samo 700 služe kao vojnički kapetani, 1.000 nalazi se u sanitetu, a ostali sn svi u bojnoj liniji.

I vojni obvezanici papinske ple­mićke garde dijelom su već na fronti, dijelom pak čekaju da im mjesto op-redijeljenja bude saopćeno.

LUGANO, 14. lipnja. U Genovi izlazeći list „Lavora" objelodanjuje dopis iz austrijskog pograničnog ko­lara, djelomično zaplijenjen, u kojemu se kaže:

Neka se Italija sjeti, da joj je dažnost ovdje poštivati povoljne ugo­vorne odnošaje poljodjelskih radnika; da pučanstvu ne naprti talijanski po­rezni sistem, nego da ostane onaj koji je sad u kreposti, da siromašan i rad­nički svijet ne optereti sa tegotnim poreznim sistemom; da slijedi Austriju u unapredjivanju gospodarstva i da pridrži austrijske cijene za zemljištne plodove, vino, slador, kavu, petroiej, sol i cigare. Preiaz sa austrijskog poreznog sistema i s austrijskih cijena na talijanske bio bi za pučanstvo po­gibeljan.

Izjava zastupnika Trenta. INNSBRUCK, 14. lipnja. Južno-

tirolski talijanski zastupnici na po­krajinskom saboru došli su k namje-stniku, da, uime svojih izbornika i —-kako su sami izričito naglasili — uime ogromne većine pučanstva tali­janskog Tirola, dadu izražaja svojoj prepokornoj vjernosti Caru, Carskoj Kući i Monarkiji. Zastupnici istaknuli su, kako ih silno jadi vjerolomni po­stupak talijenske vlade, koja se dala od framasonerije navesti uz lažne predpostavke na ovaj rat, kojemu fali svaka temeljita podloga, kao da se radi o spašavanju, premda takva šta narod južnog Tirola nesamo nikada nije želio nego na najjasniji način odbivao.

Zastupnici zamoliše namjestnika, da podastre pred Previšnji Prijesto čuvstvo njihove nepokolebive vjernosti Caru i Državi.

Navi talijanski zrakoplov. RIM, 14. lipnja. Zrakoplov ratne

mornarice V 1 dobio je ime „Citta di Jesi".

Slanje grćkog kralja. ATENA, 14. lipnja. U zdravlju

kralja Konstantina podržava se rana u dobrom stanju.

Probiveoa ruska Ironla kod jaroslava. 16.000 zarobljenika.

BEČ, 14. lipnja. Službeno se sa-općuje:

Savezne vo j ske u srednjoj Galiciji ponovno su jučer podu­ze le napadaje. Ruska fronta i s to­čno i jugois točno od Jaroslava, nakon žes toke borbe, bila je pro­valjena te neprijatelj prisiljen na uzmak uz najteže gubitke. Od noćas nalaze se Rusi na uzmi­canju i kod Mosciske te jugo­is točno od nje. Jučer je 16.000 Rusa bilo zarobljeno.

Medjutim borbe južno od Dnjestra traju još dalje. Kod Derzova, južno od Mikolajeva, naše čete porazi le su krvavo če­tiri jaka neprijateljska napadaja ; neprijatelj je kasnija u bijegu iz-praznio bojno polje.

Sjeverozapadno od Zuravna saveznici prodrli su napred pra­ma Zvdaczovu te su jučer, nakon težke borbe, osvojil i Boguzno . I sjeverno od Tlumacza napadaj uspješno napreduje. Mnogo za­robljenika, broj kojih j o š nije ustanovljen, palo je u šake naših.

Sjeverno od Zaleszczvki Rusi su, nakon U sati noću, poduzeli napadaj u tri kilometra širokoj fronti dubokoj četiri vrste. Uz vel ike gubitke razbio s e je ovaj nasrtaj m a s a u vatri naših četa.

Zamjen ik š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a Von HOFER.

BERLIN, 14. lipnja. Službeno se saopćuje:

Armada vojvode Mackensena preš la je na napadaj iz svojih položaja izmedju Czerniavve (sje­verozapadno Mosciske) i Sieni-ave u širini od 70 kilometara. Neprijateljski položaji na čitavoj fronti bili su na juriš osvojeni ; 16.000 zarobljenika palo je jučer u naše šake .

1 napadaji genera la Marvitza i genera la Lis ingena uznapredo­vali su.

H Rusiji. BERLIN, 14. lipnja. Službeno se

saopćuje: Blizu Kucovinije, s jeveroza­

padno od Šavli , pojedini neprija­teljski položaji bili su osvojen i ;

tri častnika i 300 vojnika bilo j e zarobljeno.

j n g o i s t o č n o od ces te Mariam-pol-Kovno naše čete osvoj i le su na juriš najprednju liniju; dva častnika, 313 vojnika bilo je za­robljeno.

Crnogorska Čarkanja. BEČ, 14. lipnja. Službeno se sa­

općuje : Južno od Avtovca jedna od

naših poljskih s traža odbila je napadaj neke 200 Crnogoraca na­kon kratke borbe.

Inače je položaj na jugois toku nepromijenjen.

Z a m j e n i k š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a V o n HOFER.

fikcija proti Dardanelli. Odbfveni napadaji kod S e d i l i * . CARIGRAD, 14. lipnja. Glavni

kvartir saopćuje:

Kod Sedilbahra neprijatelj, koji je u noći od 11. ov. mj. po ­kušao opetovane napadaje protiv n a š e g d e s n o g krila, bio je bačen natrag u svoje prijašnje položaje uz znatne gubitke.

Potonuće uelikoo ratnog broda. CARIGRAD, 14. lipnja, Prama

sigurnim privatnim vijest ima, dne 9. ov. mj. izmedju otoka Kalymnos i azijske obale usljed eksplozije potonuo je jedan veliki neprija­teljski ratni brod.

„Grimsbv", , ,Trawler" i , ,Ply-mouth" bili su od njemačke pod­mornice torpedirani.

Sa francuskog ratičla. BERLIN, 14. lipnja. Službeno se

saopćuje: Na fronti izmedju Lievina 1

Arras pretrpjeli su Francuzi težak poraz. Nakon š to su u tečaju dana bile vatrom naših topova rastje­rane na prodiranje spremne ne ­prijateljske jurišajne kolone , pred večer upriličena su dva jaka ne ­prijateljska napadaja u gus t im linijama protiv naših po ložaja s obe strane v i sa Loretto, k a o š t o i na fronti Neuvville-Roclincourt. Protivnik je svugdje bio uz t ežke

gubitke natrag bačen. Svi p o l o ­

žaji ostali su podpuno u našem

posjedu,

Slabiji neprijateljski napadaji

na kanalu Ysera bili su odbiveni .

Okršaji infanterije jugo i s točno

Hebuterne bez rezultata.

Neprijateljski nasrtaji u Šam-

panji u zametku su ugušeni .

U času, kad naša snagom i po­žrtvovnomu očeličena vojska u dese­tom mjesecu ratovanja sprema odlučan udarac našim neprijateljima, podmuklo navaljuje na nas Italija, saveznica naša od 33 godine!

Naša dična, nepobjediva vojska, u koje se redovima hrvatski narod bori s bezprimjernim junačtvom, ide u susret novim borbama!

Ne sumnjamo, da ćemo i taj novi zadatak, sviestni svojoj snazi, s vje­rom u Boga i u našu pravednu stvar, u zajednici s našim vjernim savezni­cima slavno riešiti!

Hvala rodoljubivoj požrtvovnosti narodnoj pritekli su družtvu „Crvenoga križa" zemalja svete krune ugarske tako bogati darovi, da su omogućili ublaženje rana zadanih u dosadanjim bojevima; omogućili su, da su se mnogi junaci, koji su na bojnim po­ljanama prolievali svoju krv, mogli izliečeni vratiti vojsci, a mnogi kao koristni članovi društva svojim po­rodicama.

Poznavajući velikodušnost hrvat-skoda naroda, s podpunim se povje­renjem obraćam domoljubnoj požrtvo­vnosti njegovoj s molbom, da čovje­koljubivo nastojanje družtva „Crvenoga križa" zemalja svete krune ugarske s podvostručenim marom podupre, te i time nepromienjeno očuva sjaj geslu našega uzvišenoga gospodara i kralja: „Uzdam s e u stare vrlin^".

U BEĆU, dne 9. lipnja 1916.

Nadvojvoda Franjo Salvator, ces. i kr, general konjaništva, vrhovni nadzornik dobrnvoljue njege, zamjenik pokrovitelja društva „Crvenoga križa" zemalja svete krune ugarske.

Ostale li ioš Papa neutralan ? Od prvog časa svog pontifikata pa

do danas Benedikt XV., — vjeran svojoj uzvišenoj misiji, koju vrši u svijetu, — nije prestao nastojati, svim raspoloživim sred­stvima, da pomiri zaraćene narode. Podu­zeo je posebnu akciju, da skrati i ublaži ljudske bijede, za ranjenike, zarobljenike i za božično i uskrsno primirje. U ovom svom djelovanju Papa nije činio razlike niti je dao prednosti nijednom narodu niti ga je vodio interes jedne ili druge države. On je odlučno izjavio, u svojoj prvoj mirovnoj enciklici, da sve jednako i očinski ljubi.

U istinu čitavi kulturni svijet pratio je ushitom i udivljenjem svaku mirovnu akciju Beaedikta XV. te je najvećom sim­patijom pozdravio svaki njegov korak.

Stanovište, koje uzeo odmah na po ­četku rata Pijo X., bilo je stroga neutralnost. Poštena neutralnost bez spekulacija. Mo­ralna neutralnost bez proračunanih preten-sija. Neutralnost spojena sa živom željom i žarkim nastojanjem za mirom, a ne neu­tralnost naoružana. Ovo je stanovište preu­zeo i Benedikt XV. Ta drugčije nije moglo ni biti! Papa je otac i prijatelj svih kato­ličkih naroda pa ne može da jednako ne ljubi sve sinove te da ne žali, kad se sva-djaju i da ne nastoji da ih zavadjene p o ­miri.

Nastupili su medjutim, zadnjih dana, u svijetli novi dogodjaji. Intervencijom Ita­lije u svjetski rat izgleda ko da se pojavila neka sumnja, da li će Papa i nadalje ostati neutralan ili će možda, buduč živi u sredi­štu Italije, okružen od klera talijanskog ele­menta, a opet On sam talijanske krvi, p o ­kloniti svoje simpatije ratujućoj Italiji. A primi, ko dobro shvaća duh papinstva i ni ii u v 11 ii misiju crkve, koju vrši u čovječan­stvu kroz sve vjekove, mora da isključi ma

najmanju sjenku sumnje, da bi se Papa u.i k o j u stranu ratujući!) država, pa

bilo to kad se tiče i rodjene mu zemlje. Samo neupućene u ovom pogledu o-

buzela je možda neka nerazborita bojazan te počela u njima jenjati dosadašnja simpa­tija I štovanje prama velikom P a p i ; a to sve jer prosudjuju nastalu situaciju sv. Sto­lice, prama pisanju nekih novina, koje na-vadjaju najnovije korake Benedikta XV., iz kojih se hoće tobož dokazati, ko da je Papa uz Italiju, za rat.

Nego ko bi tako zaključivao očito bi se varao, ne uzimajući u obzir, da je Papi veoma dobro poznato, da je fraucuska ma­sonerija turnula nesretnu Italiju u rat te da je agent francuske lože D'Annunzio zajedno sa velikim meštrom talijanske lože Natha-nom podigao ulicu, garibaldince, republi­kance i radikalce te uspirio ratni požar i u samom sijelu kršćanstva. Zna Papa da je masonerija baš zato htjela rat proti central­nim vlastima, jer su kršćanske, koje podr­žavaju „reakciju" i „opskurantizmam", kako je masonerija izjavila u analima talijanskog „Velikog Orijenta". Indirektno dakle rat Ita­lije je rat i proti Papi, jer masonerija hoće da sruši one države, koje štite katoličku crkvu i papinstvo.

Sve one namjere dobro su poznate Papi pa zato je neumorno, vlastitom ini­cijativom, — kako je pisala „Frkft. Ztg." — i učinio sve moguće, da ukloni sudjelo­vanje Italije u ratu. Zato u pismu na kar­dinala Vanutelli, — kako javlja „Osserva-tore Romano" — najodlučnije je prosvje­dovao, te gorko požalio što nesretnu Ita­liju, koju On ljubi, jer mu je domovina, vodi u propast framasun D'Annunzio. D o ­statno je dakle sve ovo imati pred očima, da se apsolutno isključi, da bi Papa sada bio napustio svoje stanovište neutialnosti.

Istina, ulaskom Italije u svjetski rat, izbio je na površinu čitavi skup važnih i kompliciranih crkveno-juridičkih pitanja o odnošaju sv. Stolice u zaraćenoj Italiji. Premda talijanskim temeljnim državnim za­konom od 13. V. 1871. t. j . , „zakonom o garancijama", zajamčena su Papi suveren-ska prava, ipak sadašnjim postupkom ta­lijanske vlade ovaj zakon bio je povrije-djen, jer akreditirani diplomati centralnih država kod Vatikana morali su ostaviti Rim, buduć im je bila ugrožena osobna sigur­nost od talijanske ulice, a njihova sloboda ograničena.

S ovog stanovišta nevjesti i neupućeni prosudjujući stvar valjda bi htjeli zaključiti da, ako su Papi skučena suverenska prava te, via facti, ukinut „zakon o garancijama", da je prestao i njegov neutralitet barem prisilno uslijed nadošlih okolnosti ratom Italije. Neutralitet Pape jednako neće niti može prestati. Naći će ipak Papa načina, kako da živući i u sredini vatre, poradi za mir svih naroda bčz razlike. Bude li prisi­ljen, — kako se već u javnosti raspravlja — ostavit će Rim te poći u koju neutralnu državu samo da uzmogne svoj neutralitet uvijek održati, i ako ga silno plaši sudbina Vatikana za njegove eventualne odsutnosti.

Darežljivost Pape, prigodom rata, u iznosu od 100.000 lira za ranjenike u Ita­liji, takodjer ne dokazuje simpatiju Vatikana za rat Italije. Iste darove, u jednakom iz­nosu, svojedobno je bio Papa poklonio svim zaraćenim državama, gdje živu kato­lici. Ovim činom nije nego pokazao da je­dnako postupa sa svakim. Ako je pak od­mah na početku rata dao Italiji rečenu notu, nije li možda Papa bio i prisiljen to učiniti, na svoju obranu i Vatikana da ublaži bje-snu rimsku ulicu, koja, znajući za njegov protest proti ratu, bila bi u svom paroksi-zmu poduzela štogod proti sv. Stolici.

Zna talijanska ulica, da sada centralne vlasti ne mogu poduzeti ništa na obranu Pape i njegove osobe pa zato, da je Papa u darežljivosti učinio raz'ike prama Italiji, ko jamči da framasunska loža, koja gospo­dari i na samom Kvirinalu, ne bi nauckala i razjarila masu na tvorni napadaj na Va­tikan ?

Stanovište Benedikta XV. ostalo je i u novoj fazi svjetskog rata nepromijenjeno, naime prava, moralna i poštena neutralnost, koja najbolje i jedino odgovara načelima crkve, koju Papa nastupa. Pa zato, sve glasine o napuštanju neutraliteta Vatikana i pristajanju Pape za rat Italije tendencijozne su izmišljotine, koje šire neprijatelji katoli­čke crkve.

lunačtua naše mornarici!. Od onog glasovitog 25. svibnja

nije prošao gotovo nijedan dan, a da nismo čuli o kojem slavnom djelu naše mornarice. Svaki čas navaljuju naši hidroplani na talijansku obalu, razaruju hangare, upaljuju arsenale, zadavajući

time vjerolomnom neprijatelju sto briga i nevolja, a podjedno vrebaju i naše podmornice, kako bi protjerale nepri­jatelja iz voda, u kojima gospodari naša monarhija.

Naročito je živahnu djelatnost raz­vila naša mornarice prošaste sedmice. U utorak osvetila je napadaj neprija­teljskog zrakoplova „Citta di Ferrara" na otvoreni grad Rieku, uništivši taj zrakoplov, kad se je vratio s napad­nutog grada, kod Lošinja; u sriedu torpedirala je i potopila naša podmor­nica „ U IV" kod Sv. Ivana Meduvan-skog jednu englezku krstaricu tipa „Liverpool" usred jakog vienca od šest torpedo-razarača, koji su ju zaštićivali; a u petak je naša podmornica u sje­vernom Jadranu torpedirala i potopila talijansku podmornicu „Medusa".

Sve ovo su djela, koja su dosada bez premca. Prvi je hidroplan, koji je uništio upravljivi zrakoplov, naš ,,L 48", koji je zapalio i uništio „Citta di Fer­rara"; prva je podmornica, koje je torpedirala ratni brod usred obilne za­štite, naša „U IV"; a prva je podmor­nica, koja je potopila neprijateljsku podmornicu, naša.

S ponosom bilježimo ta djela naše mornarice, s tim ponosnije, što znamo, da je jezgra tih junaka naše gore list.

Bryanov proglas. Bryan upravio je amerikanskom

narodu proglas, gdje veli medju osta­lim, da nesuglasice izmedju njega i Wilsona nisu osobne naravi, već se protežu na metodu glede političkog držanja Udruženih država naprama Njemačkoj. Bryan apelira na narod, neka uznastoji o tome, kako bi narodi prešli iz crne ratne noći na svjetlost dana, gdje će se mačevi prekovati u plugove.

Čini se dakle, da je Bryan naumio, da kao najvrstniji pučki govornik U-druženih država uistinu posveti mirovnu akciju.

Grad i Nevrijeme. Iza silne i nesnosne spa­

rine noćas je bjesnilo nevrijeme nanijev d o ­sta štete. Jutros zapuhala bura, te se nešto slobodnije diše.

Utopio s e gluhonijeni . Prekjučer oko podne utopio se je radnik tvornice „Sufida" gluhonijeni Šime Gulin pk. Mate iz Lozovca od god. 24 i to na zapadnoj strani pome-nute tvornice na mjestu zvano „Staniša".

Gulin se bio svukao te se je zatim bacio u dubinu tako oa se nije više na površinu pojavio.

Isti nije znao plivati; da li je zaglavio uslijed nezgode ili se je hotimice utopio nije se moglo ustanoviti. Lješina mu nije još nadjena.

Izgubio novac . Jedan siromašan te­žak iz Šibenika izgubio je dne 13. t. mj. prigodom putovanja sa vlakom iz Knina do Šibenika novčarku i u njoj 800 kruna. P o ­šteni nalaznik nek predacle općinskom re­darstvenom povjereništvu, gdje će biti od ostećenika nagradjen.

Klaonica p a s a . Od 18./5. do 13./6. t. g., smnknuo je pasjak 47 pasa, koji su

bili od njega ulovljeni, jer su se po gradu klatarili tfcz da su bjU vodjeni na uzici ml gospodara.

N a d j e n o . Našli su se zlatni naočali. Tko ih je izgubio, nek se prijavi na redar-darstveno povjeraništvo.

Obznana. Javljam P. N. mušterijama da polazim

u vojništvo, pa ih molim, da se izvole ustrpiti do mog skorašnjeg povratka.

VIKTOR KVEDER 1 — 1 urar.

Općinstvu na znanje. Dne 16. ov. mj. otvara se

prodaja bi je log vina

u Varošu kod Crkvo Blažene Gospe. Cijena po litri 48 novčića ili 96 he-

lera. Preko jednog hektolitra cijena je ma­nja, prama dogovoru s vlastuikom.

ŠIBENIK, 15. lipnja 1915.

Štovanjem

Mate lljadlca BrbeSić poh. Petra.

P. T. Častimo st slaviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:

PRVA SPLITSKA .. .

KLESARSKA registrirana na ograničeno jamčenje

U SPLITU. .-. ...

Zadruga obavlja svakovrstne kle­sarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku narućbu brzo i tačno iz­vršiti na podpuno zadovoljstvo gg, naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao Što i sve upute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom občinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju po­časte svojim cijenjenim naručbama.

UPRAVA.

H l H R V A T S K E Z A D R U Ž N E

T I S K A R E U Š I B E N I K U ::

z. 8 . o. j . (Dr. ANTE DUL1BIĆ I DRUG).

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE,

MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-

:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:

CIENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA

:-: :-: I S O D D N A . :-: :-:

Jadranska Banka POPRUŽNIC* ŠIBENIK

Dionička g lavnica K 8 ,000 .000 . — Pričuva K 700.000.

CENTRALA U TRSTU

Via della C a s s a di Risparmlo 5

(Vlastita kuća). Nas lov za b r z o j a v e : JADRANSKA".

PODRUŽNICE: Dubrovnik - Kotor - Ljubljana -Opatija — Šibenik — Spljet — Zadar.

Metković -

Kuponi založnica Zemljišno veresijskog zavoda Kraljevine Dalmacije plativi su kao i uvučene založnice unovčuju se kod JADRANSKE BANKE u TRSTU

i svih njezinih podružnica. Uložne knjižice. — Pohrana i administracija vrijednosnih papira. — Kupoprodaja tuzemnih i inozemnih vrijednosnih papira, te deviza i valuta. — Osiguravanje efekata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi. — Unovčivanje mjenica, dokumenata, odrezaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kreditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. — Predujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice srećke, robu (Warrants), brodove itd. — Oradjevne

vjeresije.

MT* Pret inc i (Safes ) z a čuvanje vr iednota u če l i čnoj sob i (Tresor) sa posebnim kl jučevima z a klijente, u kojim se pret incama može držati s v a k o v r s n e vri jednost i .

HRVATSKA < I

Z A D R U Ž N A TISKARA Š I B E N I K • •

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DUL1BIĆ 1 DRUG)

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU TOČNO, BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE 1ZRADJ1VATI SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE I DRUGE ZABAVNE POZIVE I PROGRAME, OSMRTNICE, CIJENIKE, JESTVENIKE 1 T. D. I T. D.

VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE I :-: :-: ŽUPSKE UREDE. :-: :-:

PRODAJA RAZNOVRSNOG ČISTOG PAPIRA I OBVOJA