2
God. I. Šibenik, u Subotu 3. lipnja 1905. Br. 13. na godinu 8 Kr. n;t p6 godine 4 Kr. Vlastnik, ualiiv.it»Ii i odgovonti urednik: VLADIMIR KULIĆ. HRVATSKA RIEČ IZLAZI SRIEDOM I SUBOTOM. Pisma i pred plate šalju se ured- ništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi s e n e vra- ćaju. Oglasi se tiskaju p o 2 0 para, priobćena, zahvale, itd. po 40 para redak ili po pogodbi. Tiskanica Ivan Sfagllnatz Trg Sv. Ivana. Šibenik, 3. lipnja. Viesti o ruskom porazu potvr- djene su, a tako su strašne, da im jo nemoguće vjerovati. Nitko nije mogao očekivati, da će rusko bojno brodovlje onako nesretno svršiti svoje poslanstvo. One stotine hi- ljada milijuna rubalja, ono brodo- vlje mukom i naporom sastavljeno, one hiljade ljudi, koji su preplovili »koro cieli sviet, one nade, one ve- like nade .... sve je to u čas pro- palo. Rusija je poražena kao nikad do sada, sasvim da je uložila i snage i novca i truda koliko ne bi mogla uložiti nijedna druga država. Onaj preokret na ratištu, koji ne tako željno, tako napeto očeki- vao, nije nastupio, a što je još gore nemoguće je da nastupi, osim da se rat nastavi do u bezkonačnost, fifco bi značilo strašno i grozno kr- voproliće valjda i opet bez uspjeha. 8 druge strane Japan je na kopnu i na moru pobjedonosan. Gospodar je položaja. Oduševljen uspjehom. Ne će on velike svoje uapore i žrtve pustiti bez ogromne naknade. Rusija dakle gubitkom »adnje pomorske bitke postavljena je pred strašno razkrižje: ili voditi i dalje ovo prenapomo, prenesretno ratovanje, ili izgubiti sve svoje iz- točne posjede i platiti milijarde ratne odštete. Sto će Rusija odabrati, to za- visi od njezine diplomacije, koja se uije u ovom ratu izkazala velikom mudrošću. Rata predvidjela nije. Priprave Japana nije opazila. Svoju državu je izložila, a da nije bila ni najmanje pripravna.\I nutrnja uredba Rusije pokazala se, da nije dorasla težkom zadatku vremena. Živjeti, boriti se u prvom redu samo za cara, onda za samodržtvo, pa za pravoslavlje, a najzad za domovinu, ne odgovara duhu ni dostojanstvu Čovjeka. Te lozinke i tako uzpore- djene mogle su zadovoljavati samo- dr/.tvo, dostojanstvenike, Pobjedo- nošćeva i policajne guvernere, ali narod, veliki ruski narod nisu mogle oduševljavati. Ne samo, nego narod se je dizao, bunio i pitao svojti prava. Državna Rusija nije htjela udovoljiti narodu. Nezadovoljstvo u kuci je zgnječila, ali na poljanama JVlaiuljurije i na uzburkanom žutom moru Japan je zgnječio birokratsku Rusiju, možda uprav s toga, što nije htjela udovoljiti narodu svomu. Kad to, u ovim težkim časo- vima, uzmemo u obzir, nješto nam je lakše, jer uvidjamo mogućnost preporoda Rusije. Pod gomilama neuspjeha i sramotnog nehajstva možda izčeznu ljudi, koji su iztro- šeni i nesposobni, možda dodje na kormilo Rusije narod, izvor jakosti i samopriegora, snage i umne ve- ličine. Poraz i poniženje Rusije ne bi se bio doživio, da je ovaj rat bio narodni rat, da je vodstvo Rusije bilo iz naroda. Narodna ruska diplomacija ne bi se ni bila pustila zavesti, da za- uzimlje nenapučene predjele, da otvara sebi pute na more preko bezkrajuih dalečina, na skrajnem iztoku, nego bi se bila držala svo- jih naravnih puteva na Crno more. Tu bi bila kod kuće, tu bi bila razvila svu svoju snagu. Rusija bi bila danas najuplivnija država u Europi zaštitnica svih manjih naroda. Ruska diplomacija je sve to proigrala. I koliko um ljudski može doseći, Rusija će imati velikih žr- tava da uloži, i velikih umnih i fi- zičnih napora će je stajati, da steče opet onaj upliv, koji ruski narod zaslužuje, a koji je svim ostalim slavenskim narodima potreban. Nas boli ova nedaća, ovo po- niženje, pa makar i birokratske Rusije. Mi se od ovog rata mnogo ne nadamo. Još se jedino uhvamo u nutrnji preporod velikog ruskog naroda. A taj će morati da nastupi, jer se odavna narod ruski napreže, da zbaci sa sebe okove, koji ga sapinju. Iz ove nedaće birokratske Ru- sije, ruski će narod crpsti nove snage i uredit svoje domaće posle tako, da vriedniji budu odlučivali o sudbini Rusije. Preokret, koji nije mogao uzsliediti na bojištu, uzslie- diti će u Rusiji samoj, a onda će se Rusija dovinuti do prave veličine, koja ne sastoji u ogromnu nenapu- čenom zemljištu, nego u domaćim uredbam, koje teže sreći, blagostanju, napredku i zadovoljstvu naroda. Kad bi Rusija ovaj rat htjela još nastavljati, bez ovih preduvjeta nije moguće, da poluči koji trajni uspjeh. Porezni nadzornik. l ! broju ih našeg lista iznieli smo nezakonito postupanje poreznog nadzor- nika Kurilića i njegova ađlatusa pri od- rajer rvanju lične dohodarine, a danas će- mo uzeti u pretres njegov način odmje- rivanja poreza obrtarine. Na temelju obstojećib odredaba povjerenstvo za odmjerivanje poreza obr- tarine sastaje se svake godine, a svoj rad udešava naprama čistome dobitku što ga je poreznik imao u godini prije taksacije. Cisti dobitak sastoji u dobitku naznačenu u bilancu poreznika bez ika- k o v a obzira u što će se ovaj dobitak ulo- žiti. Za obrtarine podložone javnoj kon- troli taksaeija poreza iznosi 10 °o od či- stoga dobitka, a nikako manje od 1 %o glavniee uložene za tjeranje obrta. Povjorenstvo za odmjerivanje pore- za obrtarine sastoji se redovito od 5 članova, i to obično poreznog nadzornika, kao predsjednika, 2 člana izabrana od vlasti i dva od obrtnika. Naprama ovome vlast porezna ima svoju većinu i s ovog razloga, nebi bilo od potrebe da se prave ikakve igre žmirke, kako ih pravi porez- ni nadzornik. Dužnost predsjednika po- vjerenstva jest, da Članovima namakne vas potrebiti material, koji mora biti podlogom radu cielog povjerenstva. Naprotiv naš porezni nadzornik po- zove k sebi dva člana, koje vlada izabere i t u š njima najprije utanači taksaciju za pojedinog obrtnika. Ova dva člana po vlasti izabrana u povjerenstvu, ako se ne varamo, jesu gg. Inchiostri i Bontempo. Naravna je po- sljedica, da ova dva najjača obrtnika na- stojati će, u koliko je moguće, d a s a većih što svuku, a n a manje obuku. Kad je g. Kurilić odredio iznos za pojedinog obrtnika, tad pozivlje cielo povjerenstvo na viećanje. Dva člana izabrata od po- reznika, nadju naravno, da što izmiene, ali to ne da g. Kurilić. Dodje do glaso- vanja, a tad ostane sve kako je već una- pried odlučio g. porezni nadzornik. Dodje do gustih, do preloma, ali sve je bez koristi. G. Kurilić uviek hoće, osim toga, da se predje ona svota što je vlada svake godine utanači, prem zna, da vla- da svake godine traži više, kad komisije bezdušno oporezuju. Duševna povjerenstva imala bi poći izpod odredjene svote, jer su te preveč visoke. Vidili smo baš jučer, da je je- dan mešetar u jednom malom zabitnom selu, ko što je Krapanj, platio nešto pre- ko 50 K obrtarine mešetarstva, dok on na svoj svojoj sansariji ne dobije mož- da toliko preko ciele godine. Dogodi se, da povjerenstvo koji put predje i izpod odredjene svote, ali porezni nadzornik zna, da to nadoknadi samovoljno povećavajuć poreznicima svotu, dok se ne nadomiri ona, koju vlada traži. A to je nepravedno i nezakonito, jer za što služe one svote, koje se utjeravaju bez povjerenstva za one obrtarine, koje se preko godine otvaraju? Zašto o v e n e bi mogle služiti za nado mirenje svote, što ju vlada traži? Kako se vidi porez- no povjerenstvo za manje obrtnike je bez ikakve koristi, pak se nije čuditi, da zamjenici članova povjerenstva ne bivaju nikad pozvani, ni onda kad je pravi član zapriečen da dodje. Porezni nadzornik IZ STAROGA ŠIBENIKA. Pobilježio Peroslav PasMević-Člkara. (Svršetak). Skotove arom Šil >oniku bijaše slabo, stezalo se je nn same 2 pučke učione. Jedna je „viša pučka škola" od 3 razr., na kojoj djeluje F . B . Pinica kao ravnatelj i vjeroučitelj, zatim uči- telji b\ (/iirrir, P. Huratović i P. Dorkić; jedno učiteljsko mjesto bijašo upražnjeno, a ime jednog školskog podvornika nije izkazauo. Drugi je učevni trorazr. zavod „niža ženska pučka škola" sa ravnatelji- com č. sestrom Mar. Ddr. Oasotti, vje- roučiteljem Pinicom, te učiteljicama Č. s. B. Zampieri, gos.dje Minić-Justembergova i A. Kubićeva uz jednu podvorkinju *) *) Kako fitatelji vid«, danns se nakon preko polovna vieka ne možemo pohvaliti, da stojimo bolje sa našim školstvom. Jedino što imamo više, to je gradjnn-a... škola. Imali ismo nekakvu srednju niin školu, pa je i te nestalo. Zar ne bi već memc bilo, da i u tome budemo napredniji? Škotske, pitanje ne ćemo za to nikada smetnuti, TA nj ćemo se boriti, dokle god ne bude udovo- ljeno našim pravednim zahtjevima. — Op. ured. LieČnika spominje šematizam samo tri, naime privatnog liečnika Vik. Bionia, te javne D.ra L. Fraria i D . r a V . G i a - drova, ali za to nalazimo staru instituciju kirurga, koju zastupa Viktor Galijotović \ Pet. Rosa. Ljekarna bijaše 2, i to ona S. Cirkovića i P . Zuliania. Primalja je više, naime D. Bomanova, A. Katalini- ćeva, M. Fornarieva, K. Ivačićeva, A. Prelić-Meštrovićeva, A. Reverova, A. SfS- gorićeva i K . Vukov-Barabanova. Prije pol vieka mora da su se pri- malje smatrale jednako ugledne kao važne ličnosti, jer službeni šematizam stopro iza njih navadja zbor odvjetnika i javnih bilježnika! Kao prvospomenuti iztiču se u Šibeniku 3, i to D.r A. Cortellini, D.r I. K. Ferruzzi i A . Fontana. Bez javnih bilježnika čini se, da se je u ono vrieme liepo živjeti, jer nam šema- a su oba mjesta u Šibeniku nepopunjena. Od 30 sistemizovanih mjesta javnih bilježnika bijaše ih u Dal- maciji u obće samo 7 popunjenih. Povlašteiub mešetara bijaše 2 . i t o Iv. Carbonetti i N . ParaschievA. U m e - djuuarodnoj trgovini mora da je Šibenik zauzimao u ono vrieme važniji položaj, nego možda do prije jednog decenija, jer vidimo, da je u njem bilo više kon- moglo po tizam kaJ bila neno zularnih zastupstva nego n. pr. u Spljetu, naime 3, i to podkonzulat papinske dr- žave (Narciz Galijotović), podkonzulat Dvaju Sicilija (D.r V. Bioni) i podkon- zulat Grčke (N. Galijotović). TJ pogledu mjera, i uteza vladao je u starije vrieme u Dalmaciji upravo la- birintalan kaos. Većina istih mletačkog je poriekla, ali mnogobrojne upravne i političke osebujnosti, koje je Dalmacija, napose inunicijalni gradovi i pod gospod- stvom duždeva uživala, nalazimo izražene i u mjerama i utezima, koje na podlozi mletačkih bijahu preudešene prema do- maćim lokalnim odnošajima, većinom u pohrvaćenom obliku. Nu ista jedinica mjero nema u svakom predjelu jednak obseg. Uz mletačke libre i unce nalazimo tako domaće funte, kantare i oke. Jedno jutro šibensko obsiže 674G četvor. bečkih hvati, jedno trogirsko je za V 6 veće, a jedno zadarsko za skoro •/» manje. Ši- benski „gonjaj" ravan je 237 četv. bečkih hvati, a upotrebljava se i u Drnišu i Kninu. 1 šibenska kvarta, koja vriedi i za Skradin, Drniš, Knin i Vrliku, dieli se u 4 varićaka ili 20 oka, nasuprot ima spljetska kvarta 4 četvrtaka ili 8 varićaka, zadarska 4 četvrtaka, svaki po 2 polućaka, svaki po 3 kvartuČa, svaki opet po 3 oke. Tekućine se mjerile po mletačkom barilu, ali taj ima u Šibeniku 84 kvartuča, u Pagu 87, u Zadru i Paga 90, u Trogiru i Visu 97, u Spljetu 108 običnih kvartuča, u Poljicama 135 spljetskih kvartuča; makarsko barilo dieli se u 50 oka ili Imkara — 150 kvartuča. Dakle pravi pravcati kaos, koji se je u zvaničnom prometu razbistrivao mjerilom mletačke, a kasnije bečke mjere. Zanimivo je, kako su stari Šibenčani putovali n. pr. u Beč ili Mletke sa dili- žansom. U B e č j e vodila ova pruga: Zadar - Obrovac - Gospić -Karl ovac-Zagreb- Varaždin-( 1 akovac-Šopronj -Laxenburg. Pošto se je putovalo kroz 5 raznih po- krajina trebalo je plaćati kola p o 7 raz- nih tarifa. Tako se je od Perušića do Žutelokve plaćalo po osobi i jednom konju for. 1.06, od Žutelokve do Kar- lovca 54 krajcara, od Laxenburga do Beča for. 1 i 20 krajc. napojnice itd. II Mletke vozila je diližansa preko Zadra, Žutelokve, Senja, Rieke, Trsta, Monfal- cone, Trevisa i Mestre. Koliko li medjutim promjena u ovo pol vieka kulturnog i narodnog razvitka u Šibeniku!

Standard ScanJob [S0001146.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_06__013.pdf · pravoslavlje, a najzad za domovinu, ne odgovar a duhu ni dostojanstvu Čovjeka

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Standard ScanJob [S0001146.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_06__013.pdf · pravoslavlje, a najzad za domovinu, ne odgovar a duhu ni dostojanstvu Čovjeka

God. I. Šibenik, u Subotu 3. lipnja 1905. Br. 13.

n a g o d i n u 8 Kr. n;t p 6 g o d i n e 4 Kr.

V l a s t n i k ,

ualiiv.it»Ii i o d g o v o n t i u r e d n i k :

VLADIMIR KULIĆ.

HRVATSKA RIEČ IZLAZI SRIEDOM I SUBOTOM.

P i s m a i p r e d p la te ša l ju s e u r e d ­n i š t v u . — N e f r a n k i r a n a s e p i s m a n e p r i m a j u . R u k o p i s i s e n e vra ­ć a j u . — O g l a s i s e t i ska ju p o 2 0 p a r a , p r i o b ć e n a , z a h v a l e , i td. p o

4 0 p a r a r e d a k il i p o p o g o d b i .

T i s k a n i c a

Ivan Sfagllnatz

T r g S v . I v a n a .

Šibenik, 3. lipnja.

Viest i o ruskom porazu potvr-

d jene su, a t a k o su strašne, da im

jo n e m o g u ć e vjerovati . N i t k o nije

m o g a o očekivat i , da će rusko bojno

b r o d o v l j e o n a k o nesretno svršiti

svo je poslanstvo. One stot ine hi­

ljada milijuna rubalja, o n o brodo­

vlje m u k o m i n a p o r o m sastavljeno,

one hiljade ljudi, koji su preplovi l i

»koro cieli sviet, one nade, one ve­

l ike nade . . . . sve je t o u čas pro­

palo . Rusija je poražena k a o nikad

d o sada, sasvim da je uloži la i snage

i novca i truda ko l iko ne bi mog la

u lož i t i nijedna druga država.

Onaj preokre t na ratištu, koji

ne t a k o željno, t a k o napeto očeki ­

vao , nije nastupio , a što je još g o r e

n e m o g u ć e je da nastupi, os im da

s e rat nastavi do u bezkonačnost ,

fifco bi znači lo strašno i g r o z n o kr­

v o p r o l i ć e valjda i o p e t bez

uspjeha.

8 d r u g e strane J a p a n je na

k o p n u i na m o r u pobjedonosan.

G o s p o d a r je položaja. Oduševljen

uspjehom. N e će on ve l ike svoje

u a p o r e i žrtve pustit i bez o g r o m n e

naknade. Rusija dakle g u b i t k o m

»adnje p o m o r s k e b i tke postavljena

j e pred strašno razkrižje: ili vodit i

i dalje o v o p r e n a p o m o , prenesretno

ratovanje, ili izgubit i sve svoje iz-

t o č n e posjede i platit i milijarde

ratne odštete.

S t o će Rusija odabrati, to za­

visi od njezine diplomacije , koja se

uije u o v o m ratu izkazala v e l i k o m

m u d r o š ć u . Rata predvidjela nije.

Pr iprave Japana nije opazila. Svoju

d r ž a v u je izložila, a da nije bila ni

najmanje pripravna.\I nutrnja uredba

Rusije pokazala se, da nije dorasla

t e ž k o m zadatku vremena. Živjeti,

bori t i se u p r v o m redu samo za

cara, onda za samodržtvo , pa za

pravoslavlje, a najzad za domov inu ,

n e odgovara duhu ni dostojanstvu

Čovjeka. Te loz inke i tako uzpore-

djene m o g l e su zadovoljavati samo-

dr/.tvo, dostojanstvenike, Pobjedo-

nošćeva i policajne guvernere , ali

narod, vel iki ruski narod nisu m o g l e

oduševljavati. N e samo, n e g o narod

se je dizao, bunio i pitao svojti

prava. Državna Rusija nije htjela

udovoljit i narodu. Nezadovo l j s tvo u

kuci je zgnječila, ali na poljanama

J V l a i u l j u r i j e i na uzburkanom ž u t o m

moru Japan je zgnječio birokratsku

Rusiju, možda uprav s toga, što nije

htjela udovolj i t i narodu svomu.

Kad to , u ov im težk im časo­

vima, u z m e m o u obzir, nješto nam

je lakše, jer uvidjamo m o g u ć n o s t

preporoda Rusije. P o d gomi lama

neuspjeha i s ramotnog nehajstva

možda izčeznu ljudi, koji su iztro-

šeni i nesposobni , možda dodje na

kormi lo Rusije narod, izvor jakosti

i samopriegora, snage i u m n e ve­

ličine.

Poraz i poniženje Rusije ne bi

se bio doživio, da je ovaj rat bio

narodni rat, da je vods tvo Rusije

bi lo iz naroda.

Narodna r u s k a diplomacija ne

bi se ni bila pusti la zavesti, da za-

uzimlje nenapučene predje le , da

otvara sebi pute na more preko

bezkrajuih dalečina, na skrajnem

iztoku, nego bi se bila držala svo­

jih naravnih puteva na Crno more .

Tu bi bila k o d kuće , tu bi bila

razvila svu svoju snagu. Rusija bi

bila danas najuplivnija država u

Europi — zaštitnica svih manjih

naroda.

Ruska diplomacija je sve t o

proigrala. I ko l iko u m ljudski m o ž e

doseći , Rusija će imati vel ikih žr­

tava da uloži, i vel ikih umnih i fi-

zičnih napora će je stajati, da steče

ope t onaj upliv, koj i ruski narod

zaslužuje, a koji je svim ostalim

slavenskim narodima potreban.

Nas boli ova nedaća, o v o p o ­

niženje , pa makar i birokratske

Rusije. Mi se od o v o g rata m n o g o

ne nadamo. J o š se jedino uhvamo

u nutrnji preporod ve l ikog ruskog

naroda. A taj će morati da nastupi,

jer se odavna narod ruski napreže,

da zbaci sa sebe okove , koj i g a

sapinju.

Iz ove nedaće birokratske Ru­

sije, ruski će narod crpsti n o v e

snage i uredit svoje domaće pos le

tako, da vriedniji budu odlučivali

o sudbini Rusije. Preokret , koji nije

m o g a o uzsliediti na bojištu, uzslie-

diti će u Rusiji samoj, a onda će

se Rusija dovinuti do prave veličine,

koja ne sastoji u o g r o m n u nenapu­

č e n o m zemljištu, nego u domać im

uredbam, ko je teže sreći, blagostanju,

napredku i zadovoljstvu naroda.

K a d bi Rusija ovaj rat htjela

još nastavljati, bez ovih preduvjeta

nije m o g u ć e , da poluč i koj i trajni

uspjeh.

Porezni nadzornik. l ! b r o j u ih n a š e g l i s t a izn ie l i s m o

n e z a k o n i t o p o s t u p a n j e p o r e z n o g n a d z o r ­

n i k a K u r i l i ć a i n j e g o v a ađlatusa p r i od -

rajer rvan ju l i č n e d o h o d a r i n e , a d a n a s ć e ­

m o u z e t i u p r e t r e s n j e g o v n a č i n o d m j e -

r i v a n j a poreza o b r t a r i n e .

N a t e m e l j u o b s t o j e ć i b o d r e d a b a

p o v j e r e n s t v o z a o d m j e r i v a n j e p o r e z a o b r ­

t a r i n e s a s t a j e s e s v a k e g o d i n e , a svoj

r a d u d e š a v a n a p r a m a č i s t o m e d o b i t k u

š t o g a j e p o r e z n i k i m a o u g o d i n i p r i j e

t a k s a c i j e . C i s t i d o b i t a k s a s to j i u d o b i t k u

n a z n a č e n u u b i l a n c u p o r e z n i k a b e z i k a ­

k o va o b z i r a u š t o će se ovaj d o b i t a k u l o ­

ž i t i . Z a o b r t a r i n e p o d l o ž o n e j a v n o j k o n ­

t r o l i t a k s a e i j a p o r e z a i z n o s i 10 °o o d č i ­

s t o g a d o b i t k a , a n i k a k o m a n j e o d 1 %o

g l a v n i e e u l o ž e n e z a t j e r a n j e o b r t a .

P o v j o r e n s t v o z a o d m j e r i v a n j e p o r e ­

za o b r t a r i n e s a s to j i se r e d o v i t o o d 5

č l a n o v a , i t o o b i č n o p o r e z n o g n a d z o r n i k a ,

k a o p r e d s j e d n i k a , 2 č l a n a i z a b r a n a o d

v las t i i d v a o d o b r t n i k a . N a p r a m a o v o m e

v las t porezna i m a svo ju v e ć i n u i s o v o g

r a z l o g a , n e b i b i l o od p o t r e b e d a se p r a v e

i k a k v e i g r e ž m i r k e , k a k o i h p r a v i p o r e z ­

n i n a d z o r n i k . D u ž n o s t p r e d s j e d n i k a p o ­

v j e r e n s t v a j e s t , d a Č lanov ima n a m a k n e

vas p o t r e b i t i m a t e r i a l , ko j i m o r a b i t i

p o d l o g o m r a d u cielog p o v j e r e n s t v a .

N a p r o t i v n a š p o r e z n i n a d z o r n i k p o ­

z o v e k s e b i d v a č l a n a , k o j e v l a d a i z a b e r e

i t u š n j i m a n a j p r i j e u t a n a č i t a k s a c i j u

za p o j e d i n o g o b r t n i k a .

O v a d v a č l a n a p o v las t i i z a b r a n a u

p o v j e r e n s t v u , a k o se n e v a r a m o , j e s u g g .

I n c h i o s t r i i B o n t e m p o . N a r a v n a j e p o ­

s l j ed ica , d a o v a d v a n a j j a č a o b r t n i k a n a ­

s t o j a t i će , u k o l i k o j e m o g u ć e , d a s a

većih š t o s v u k u , a n a m a n j e o b u k u . K a d

j e g. K u r i l i ć o d r e d i o i z n o s z a p o j e d i n o g

o b r t n i k a , t a d poz iv l j e c i e lo p o v j e r e n s t v o

n a v i e ć a n j e . D v a č l a n a i z a b r a t a o d p o ­

r e z n i k a , n a d j u n a r a v n o , d a š t o i z m i e n e ,

a l i t o n e d a g. K u r i l i ć . D o d j e d o g l a s o ­

v a n j a , a t a d o s t a n e sve k a k o j e već u n a -

p r i e d o d l u č i o g. p o r e z n i n a d z o r n i k . D o d j e

d o g u s t i h , d o p r e l o m a , a l i sve j e b e z

k o r i s t i . G . K u r i l i ć uv iek h o ć e , o s i m t o g a ,

d a se p r e d j e o n a s v o t a š t o j e v l a d a

s v a k e g o d i n e u t a n a č i , p r e m z n a , d a vla­

d a s v a k e g o d i n e t r a ž i v i še , k a d k o m i s i j e

b e z d u š n o o p o r e z u j u .

D u š e v n a p o v j e r e n s t v a i m a l a b i p o ć i

i z p o d o d r e d j e n e s v o t e , j e r su t e p r e v e č

v i s o k e . V i d i l i s m o b a š j u č e r , d a j e j e ­

d a n m e š e t a r u j e d n o m m a l o m z a b i t n o m

s e l u , k o š t o j e K r a p a n j , p l a t i o n e š t o p r e ­

k o 50 K o b r t a r i n e m e š e t a r s t v a , d o k

o n n a svoj svojo j s a n s a r i j i n e d o b i j e m o ž ­

d a t o l i k o p r e k o c i e l e g o d i n e .

D o g o d i se , d a p o v j e r e n s t v o k o j i

p u t p r e d j e i i z p o d o d r e d j e n e s v o t e , a l i

p o r e z n i n a d z o r n i k z n a , d a t o n a d o k n a d i

s a m o v o l j n o p o v e ć a v a j u ć p o r e z n i c i m a s v o t u ,

d o k se n e n a d o m i r i o n a , k o j u v l a d a t r a ž i .

A t o j e n e p r a v e d n o i n e z a k o n i t o , j e r za

š t o s l u ž e o n e s v o t e , k o j e se u t j e r a v a j u

b e z p o v j e r e n s t v a z a o n e o b r t a r i n e , k o j e

s e p r e k o g o d i n e o t v a r a j u ? Z a š t o o v e n e

b i m o g l e s l už i t i z a n a d o m i r e n j e s v o t e ,

š t o j u v l a d a t r a ž i ? K a k o se v id i p o r e z ­

n o p o v j e r e n s t v o z a m a n j e o b r t n i k e j e

b e z i k a k v e k o r i s t i , p a k se n i j e č u d i t i , d a

z a m j e n i c i č l a n o v a p o v j e r e n s t v a n e b iva ju

n i k a d p o z v a n i , n i o n d a k a d j e p r a v i č l a n

z a p r i e č e n d a d o d j e . P o r e z n i n a d z o r n i k

IZ STAROGA ŠIBENIKA. P o b i l j e ž i o Pe ros lav PasMević-Člkara.

( S v r š e t a k ) .

Skotove a r o m Šil>oniku b i j a š e s l a b o , s t e z a l o se j e n n s a m e 2 p u č k e u č i o n e . J e d n a j e „ v i š a p u č k a š k o l a " o d 3 r a z r . , n a ko jo j d j e l u j e F . B . P i n i c a kao r a v n a t e l j i v j e r o u č i t e l j , z a t i m uč i ­telji b\ ( / i i r r i r , P . H u r a t o v i ć i P . D o r k i ć ; jedno u č i t e l j s k o m j e s t o b i j a šo u p r a ž n j e n o , a i m e j e d n o g š k o l s k o g p o d v o r n i k a n i j e i z k a z a u o . D r u g i j e u č e v n i t r o r a z r . z a v o d „ n i ž a ž e n s k a p u č k a š k o l a " s a r a v n a t e l j i ­com č. s e s t r o m M a r . D d r . O a s o t t i , v je­r o u č i t e l j e m P i n i c o m , t e u č i t e l j i c a m a Č. s. B. Z a m p i e r i , g o s . d j e M i n i ć - J u s t e m b e r g o v a i A . K u b i ć e v a uz j e d n u p o d v o r k i n j u *)

*) K a k o fitatelji v i d « , danns s e n a k o n p r e k o p o l o v n a v i e k a n e m o ž e m o pohvaliti, d a stojimo bolje sa našim školstvom. Jedino š t o imamo v i š e , to je gradjnn-a... š k o l a . I m a l i i smo nekakvu srednju niin školu, pa je i te nestalo. — Z a r ne bi već m e m c bilo, da i u t o m e budemo napredniji? — Škotske, pitanje ne ćemo za to nikada smetnuti, TA nj ćemo se boriti, dokle g o d ne bude udovo­ljeno našim pravednim zahtjevima. — Op. ured.

L i e Č n i k a s p o m i n j e š e m a t i z a m s a m o t r i , n a i m e p r i v a t n o g l i e č n i k a V i k . B i o n i a , t e j a v n e D . r a L . F r a r i a i D . r a V . G i a -d r o v a , a l i z a t o n a l a z i m o s t a r u i n s t i t u c i j u k i r u r g a , k o j u z a s t u p a V i k t o r G a l i j o t o v i ć \ P e t . R o s a . L j e k a r n a b i j a š e 2 , i t o o n a S . C i r k o v i ć a i P . Z u l i a n i a . P r i m a l j a j e v iše , n a i m e D . B o m a n o v a , A . K a t a l i n i -ćeva , M . F o r n a r i e v a , K . I v a č i ć e v a , A . P r e l i ć - M e š t r o v i ć e v a , A . R e v e r o v a , A . SfS-g o r i ć e v a i K . V u k o v - B a r a b a n o v a .

P r i j e po l v i e k a m o r a d a su se p r i ­m a l j e s m a t r a l e j e d n a k o u g l e d n e k a o v a ž n e l i č n o s t i , j e r s l u ž b e n i š e m a t i z a m s t o p r o i z a n j i h n a v a d j a z b o r o d v j e t n i k a i j a v n i h b i l j e ž n i k a ! K a o p r v o s p o m e n u t i i z t i č u se u Š i b e n i k u 3 , i t o D . r A . C o r t e l l i n i , D . r I . K . F e r r u z z i i A . F o n t a n a . B e z j a v n i h b i l j e ž n i k a č in i se , d a se j e u o n o v r i e m e

l i e p o ž iv je t i , j e r n a m š e m a -a s u o b a m j e s t a u Š i b e n i k u

n e p o p u n j e n a . O d 3 0 s i s t e m i z o v a n i h m j e s t a j a v n i h b i l j e ž n i k a b i j a š e ih u D a l ­mac i j i u o b ć e s a m o 7 p o p u n j e n i h .

P o v l a š t e i u b m e š e t a r a b i j a š e 2 . i t o I v . C a r b o n e t t i i N . P a r a s c h i e v A . U m e -d j u u a r o d n o j t r g o v i n i m o r a d a j e Š i b e n i k z a u z i m a o u o n o v r i e m e važn i j i p o l o ž a j , n e g o m o ž d a d o p r i j e j e d n o g d e c e n i j a , j e r v i d i m o , d a j e u n j e m b i lo v iše k o n -

m o g l o po t i z a m kaJ b i l a n e n o

z u l a r n i h z a s t u p s t v a n e g o n . p r . u S p l j e t u , n a i m e 3, i t o p o d k o n z u l a t p a p i n s k e d r ­ž a v e ( N a r c i z G a l i j o t o v i ć ) , p o d k o n z u l a t D v a j u S ic i l i j a ( D . r V . B i o n i ) i p o d k o n ­z u l a t G r č k e ( N . G a l i j o t o v i ć ) .

TJ p o g l e d u mjera , i u t e z a v l a d a o j e u s t a r i j e v r i e m e u D a l m a c i j i u p r a v o l a -b i r i n t a l a n k a o s . V e ć i n a i s t i h m l e t a č k o g j e p o r i e k l a , a l i m n o g o b r o j n e u p r a v n e i p o l i t i č k e o s e b u j n o s t i , k o j e j e D a l m a c i j a , n a p o s e i n u n i c i j a l n i g r a d o v i i p o d g o s p o d ­s t v o m d u ž d e v a u ž i v a l a , n a l a z i m o i z r a ž e n e i u m j e r a m a i u t e z i m a , k o j e n a p o d l o z i mletačkih b i j a h u p r e u d e š e n e p r e m a d o ­m a ć i m l o k a l n i m o d n o š a j i m a , v e ć i n o m u pohrvaćenom o b l i k u . N u i s t a j e d i n i c a m j e r o n e m a u s v a k o m p r e d j e l u j e d n a k o b s e g . U z m l e t a č k e l i b r e i u n c e n a l a z i m o t a k o d o m a ć e f u n t e , k a n t a r e i o k e . J e d n o jutro š i b e n s k o o b s i ž e 674G č e t v o r . b e č k i h h v a t i , j e d n o t r o g i r s k o j e z a V6 v e ć e , a j e d n o z a d a r s k o z a s k o r o •/» m a n j e . Š i ­b e n s k i „ g o n j a j " r a v a n j e 237 č e tv . b e č k i h h v a t i , a u p o t r e b l j a v a s e i u D r n i š u i K n i n u . 1 š i b e n s k a k v a r t a , k o j a v r i e d i i za S k r a d i n , D r n i š , K n i n i V r l i k u , d i e l i s e u 4 v a r i ć a k a i l i 20 o k a , n a s u p r o t i m a s p l j e t s k a k v a r t a 4 č e t v r t a k a i l i 8 v a r i ć a k a , z a d a r s k a 4 č e t v r t a k a , s v a k i p o 2 p o l u ć a k a , svak i p o 3 k v a r t u Č a , svak i o p e t p o 3 o k e .

T e k u ć i n e se m j e r i l e p o m l e t a č k o m b a r i l u , a l i t a j i m a u Š i b e n i k u 8 4 k v a r t u č a , u P a g u 8 7 , u Z a d r u i P a g a 9 0 , u T r o g i r u i V i s u 9 7 , u S p l j e t u 1 0 8 o b i č n i h k v a r t u č a , u P o l j i c a m a 1 3 5 s p l j e t s k i h k v a r t u č a ; m a k a r s k o b a r i l o d i e l i se u 5 0 o k a i l i I m k a r a — 150 k v a r t u č a . — D a k l e p r a v i p r a v c a t i k a o s , ko j i s e j e u z v a n i č n o m p r o m e t u r a z b i s t r i v a o m j e r i l o m m l e t a č k e , a k a s n i j e b e č k e m j e r e .

Z a n i m i v o j e , k a k o s u s t a r i Š i b e n č a n i p u t o v a l i n . p r . u B e č i l i M l e t k e s a d i l i ­ž a n s o m . U B e č j e v o d i l a o v a p r u g a : Z a d a r - O b r o v a c - G o s p i ć - K a r l o v a c - Z a g r e b -V a r a ž d i n - ( 1 a k o v a c - Š o p r o n j - L a x e n b u r g . — P o š t o se j e p u t o v a l o k r o z 5 r a z n i h p o ­k r a j i n a t r e b a l o j e p l a ć a t i k o l a p o 7 r a z ­n i h t a r i f a . T a k o se j e o d P e r u š i ć a d o Ž u t e l o k v e p l a ć a l o p o o s o b i i j e d n o m k o n j u for . 1.06, o d Ž u t e l o k v e d o K a r ­l o v c a 5 4 k r a j c a r a , o d L a x e n b u r g a d o B e č a fo r . 1 i 2 0 k r a j c . n a p o j n i c e i t d . I I M l e t k e voz i l a j e d i l i ž a n s a p r e k o Z a d r a , Ž u t e l o k v e , S e n j a , R i e k e , T r s t a , M o n f a l -c o n e , T r e v i s a i M e s t r e .

K o l i k o li m e d j u t i m p r o m j e n a u o v o p o l v i e k a k u l t u r n o g i n a r o d n o g r a z v i t k a u Š i b e n i k u !

Page 2: Standard ScanJob [S0001146.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_06__013.pdf · pravoslavlje, a najzad za domovinu, ne odgovar a duhu ni dostojanstvu Čovjeka

( l u í a n h o ć i

Zašto su o n d a ta p o v j e r e n s t v a ? t i članovi? Zašto se d r ž e s j e d n i c e ?

P r i k o n c u u p o z o r u j e m o n u j o š j e d ­nu p r o t u z a k o n i t o s t . O d k a d a j e p o r e z n i nadzornik o k u p i o o k o ' s e b e n e k o l i k o d je ­č u r l i j e , p o č e l e su n a r e d b e z a i z p l a t u p o ­r e z a u t a l i j a n s k o m j e z i k u le t je l i n a sve Četiri s t r a n e , n e s a m o p o g r a d u , n e g o i po Ralima n a j z a b i t n i j i m a . P o r e z n i n a d ­z o r n i k n e m o ž e r e ć i d a t o n e z n a , j e r s v a k a n o s i n j e g o v v l a s t o r u č n i p o d p i s . K o l i k o o v o d a j e b r i g e n a š r m t e ž a k u i o b r t n i k u l a k o j e s h v a t i t i , a v i še p u t a u z r o k o m j e , d a n e p o s l u š a g l a s i z p l a t e , j e r ne z n a č e g a se t i č e , a t a d e t o j a d ­n i k u n o v i h b r i g a i t r o š k o v a .

B i l o bi v r i e m e , d a se p o r e z n i n a d ­z o r n i k počne d r z a k o n s k i h

Hrvatski .sastanak. Poslanik na carev inskom vieću

D . r A n t e Dul ib ić i uačelnik našega grada g o s p . Marko Stoj ić pozval i B U za sutra u nedjelju na II 1-.; sati u jutro u prostorijam „Hrvat skog S o k o l a " uži sastanak vidjenijih ob-cinara. Svrha je sastanku, da se imenuje odbor hrvatske stranke za nastajne obćin. i zbore u Šibeniku.

Imena sazivača o v o g a sastanka i svrha i s toga najbolji su o d g o v o r p o z n a t o m , ali uza ludnom komežanju p o gradu i Dalmaciji . Sam sastanak pak, uvjereni smo, da će uroditi j p l o d o m odane ljubavi prema gradu, cioloj obcini i hrvatskoj domovini . 1 grad, i obćina, k a o i ciela d o m o ­vina od nas očekuje ono , što smo i im ( l u n i dati, a to je onaj doprinos

rtvovnost i , zauzimanja, koj i | pravi sin d o m o v i n e mora da za obći napredak i procvat

i, i t o nam je svima zajedničko, j 11 pojedinci u zajedništvo više

ubćenitosti , narodu ko-e. Sv i mi pojedinci , ili lie, treba da sel imo u od nas ostaje narodu

o s m o za ljubav obće-1 v o m e narodu učinili. Svi mi

Ome narodu, svojoj d o m o -svako dobro i svaku sreću,

le ni i m o r a m o u s v a k o m javnom nu, da imamo pred očima, što od

nas domovina /.ahtieva, a u srdeu uv iek i svukud da nam plamti želja, | d a se zahtjevima domovino pripravno o d a z o v e m o .

Svako selo, svaki grad, svaka obć ina nije drugo , n e g o jedan dio -domovine naše. Napredak o n o g sela, o n o g grada, one obć ine nije drugo, n e g o korak napredku c ie le naše d o m o v i n e .

Tko ne radi dakle za napredak p o j e d i n i h mjesta, taj je proti c ie lom narodu, jer svako zapušteno, upro-pać( ( n o mjesto slabi narodnu snagu. | T k o ne ulaže sve svoje sile za na­predak pojedinih mjesta, t k o se ne o p i r e izrabljivanju i osiromašivanju pojedin ih mjesta, taj nije otačbenik, taj odnemaže narodu svome . T k o

ne opire s v o m s v o j o m snagom anjima bezdušnika, koji žele

ubiti obee narodno dobro u svoje QSODne sebične svrhe, taj nije i ne-m o ž e da bude H r v a t

Jest , naša borba je posvećena s a m o Hrvats tvu , samo dobrobit i , n a p r e d k u naše hrvatske domovine . Našu borba nije osobna, nije mje-sina, nije ni stranačka, n e g o ona i d e za tim, da se naš grad, naša o l u i n . i . naša oko l i ca p o č n e osloba-djat od izrabljivača, koj i su ovu nevo l jnu našu zemlju dovel i do ruba

propasti , nevolje i siromaštva. Naša borba ide za t im, da u ovoj hrvat­skoj zemlji zavladaju jednom odno-šaji, koj i ce nam omoguć i t , da kao narod sviestan, k r o č i m o prema eko­n o m i č n o m i po l i t i čkom preporodu. Naša borba ide za t im, da se oslo­b o d i m o onih kukavnih mjestnih ne­volja, koje su jadan narod izrablji­vale, t e dove le našu Dalmaci ju u današnje stanje.

Nijedan pravi Hrvat ne smije ovu vrst borbe nazivati osobnosti ­ma ili mjestnim prepirkam. Ni jedan pravi Hrvat ne smije izostati, a da ne pruži svoju p o m o ć u o v a k o v o j borbi.

Ili smo gradjani, koji želimo^ svako dobro, svaki napredak svomu gradu, svojoj obćini, a tada treba, da se zauzmemo za obće d o b r o ; ili smo izrodi, koji ne mare za javne stvari, a tada batal imo i Hrvats tvo i domovinu i l judsko dostojanstvo.

J e d i n o onaj, koji po svoj im sile mi sudjeluje u obć im javnim stvarima, pokaziva, da m u je obće dobro nada sve, a takova je većina našeg gradjanstva.

Ovim mislima mi pozdravljamo sutrašnji sastanak i uvjereni smo, da t e istim čustvima biti prožet i i naši gradjani i da će prema duhu istih t. j . prema koristi grada, obeine i ciele domov ine sutra razpravljati i zaključivati.

Svi, koji ste pozvani , izvršite svoju otaebenićku dužnost!

STa n i z k e tužbe« Tuženo je, da je učinjeno i da

se čini bez privole , dapače bez znanja obć. Upraviteljstva i vieća na desetke tisuća kruna dugova.

D a vidimo. P o staroj Upravi proiztiČe iz k o n a č n o g računa god-1902., da se potroš i lo kroz god . 1902. povrh proračuna K 30.000 od zagrebačkog zajma, odredjenih za reservni fond. Suviše potroši l i su se utjerani novc i za vodomjere bl izu 10.000 K, a da vodomjer i nisu bili plaćeni kroz god . 1902. Suviše je bilo omanjih dugova K 4800, koji takodjer nisu bili kroz god. 1902. izplaćeni. Ovo stanje stvari obćinskih posala p o d starom upravom, k a k o je i naravno, moralo je poremet i t i financije god . 1903. i susljednih godina

Odmah se moralo dizati novac za platiti te razne troškove .

B l a g o p o k o j n i Su puk, koji je v o d i o posle Uprave do 13. rujna 1903., pridigao je k o d tvrdke In-ehiostri K 48000, k a k o svjedoči spis od 1./5. 1905.

Kašnje je upraviteljstvo po za­ključku sjednice obć. upraviteljstvo 19./5. 1903., kojoj je predsjedao pokojn i Supuk, predujmljivalo naj­prije k o d tvrdke Inchiostri , a kašnje k o d B a n k e za izplatu troškova kroz prvi devet mjeseci , s razloga, što se obćinski prirezi utjeravaju tek kroz četvrti tromjesec. Ovako radilo se uviek i ovako rade sve Obćine, pa i Zem. Odbor.

K a k o se iz o v o g k r a t k o g na­crta vidi, nova uprava . p o d načel-mkovanjem g o s p . Stojića imala je dosta brige, dok je sredila obćin-ske račune. A uredjeni su na obće zadovoljstvo, tako, da bez novih te­reta stari dug biva uviek manji.

Može služiti na diku mladom i našem načelniku, kao i m u d r o m upravljanju, da su se ti dugovi |

uredil i sa^manj im p o s t o t k o m ka­mate i da se je prirez obalio za ciel ih 6 0 ° / o .

Nas tav i t ćemo.

Razgovor na Poljani. M i j o : Antonije nezna ništa. Klepata,

drlja, bunca, baš nas je kom-promitovao.

V i e e : Mje bolan. Ne znaš ti, da je Antonije mudar sJcoro kao ja. A ja znaš, ta znaš.... Prošao škole. Izrestao visok, visok. Mogu bit načelnik, zastupnik kad hoćeš.

D a n e : Vi.., vi... ce ga rajon. Nije on šu... šu... plja ti... ti... kva. A A An... ton zna što... što... pi... pi... še.

Š i m e o n e : Lakovami, ali mene nije obranio. M i j o : Pusti bolan. Sve je naše. Samo

radite, vidit čete. Š i m e d e l l ' a g e n z i a : Radite, radite, pak ?

da znamo za što. V i c e : Dobit ćemo Obćinu. D a n e : Ev... ev... ala Vice! P a š k o : Ja hoću, ali odmah hoću znati

na čemu smo. Š i m e o n e : I ja M a r k o : 1 ja Š i m e : 1 ja D a n e : / ja M i j o : Eto braćo. Načelnik mogu biti

ja ili naš mali Vice, ili Dane. Vice će bit i zastupnik, ta on

je za to i učio. Blagajnikom ćemo učinit tebe, Šime. Ti si itfeif novčanom poslu... Marko Jeličin i U Marko plemiću od Promine, vi ćete na zdrieb. Tko sretniji njemu tajništvo. Tebi Paško dat ćemo klaonicu. Što će ona Obćini. Tebi Šimeone mukte volovi...

S i o r G i o v a n i : Tako valja. Va bene. Ku-movat ću.

S v i : Živio Mijo naš, živio Vice naš... žiri li mit Živila naša, Obćina!

DOMAĆE VIESTI 0 glagolici p r o n o s e se p o s t r a n i m ,

o s o b i t o t a l i j a n s k i m n o v i n a m a , n a j r a z -l i č i t i j e v ies t i , k o j i m a s e n e m o ž e z a p r a ­vo d a v a t i n i k a k v a v a ž n o s t , j e r j e p o z n a t o , d a se o s v e m u o n o m e , š t o se j e u R i m u p r o š l i h d a n a n a b i s k u p s k i m k o n f e r e n c i ­j a m a p r e t r e s a l o i u g l a v i l o , č u v a n a j s t r o ž a t a j n a . K a k o d a k l e m o g u k o j e k a k v i izv je­s t i t e l j i i z l az i t i n j e k i m i z v j e s t n i m t v r d n j a ­m a ? N e g o , m i i h r a z u m i j e m o . P i t a n j e g l a g o l i c e n j i m a j e t r n u o k u , t e b i h t j e ­l i , d a o n o b u d e r i e š e n o b a š p o n j i h o v u ćeifu. P o l a k o ! S v e d a b i s k u p s k i s a s t a n a k i nije u r o d i o ž u d j e n i m p l o d o m , o p e t h r ­v a t s k i n a r o d r a z p o l a ž e t a k o v i m s r e d s t v i ­m a b o r b e , d a će se g l a g o l i c a m o r a t u z -p o s t a v i t i . A k o t a s r e d s t v a n i s u u R i m u p r e d v i d j e l i , z n a č i , d a ć e u svo je v r i e m e m o r a t i p a k n a n j ih r a č u n a t i i t o , k a d se z a p i t a n j e g l a g o l i c e r a z m a h n e t a k o v a ak­ci ja , k a k o v u o d n a r o d a t r a ž i n j e g o v o s t o ­l j e t n o i n e o p i o v r z i v o p r a v o .

U o s t a l o m e mi s m o u v j e r e n i , d a su n a š i b i s k u p i uč in i l i s v o j u , a i z a n j ih uč i ­n i t 6e svo ju i svi o n i , ko j i su p o z v a n i .

Parobrod Stefania d m ž t v a „ A d r i j e " s t i g a o j e j u č e r u n a š u l u k u , d a n a d o p u n i u k r c a v a n j e d r v a iz s k l a d i š t a S t e i n b e i s s .

Dovoz ječma. P a r o b r o d i u g a r s k o g -h r v a t s k o g d r u ž t v a i „ T o n c i " d o v e l i su ov ih d a n a u n a š u l u k u v e l i k u k o l i k o ć u j e č m a .

Blagajna za š t e d n j u i z a j m o v e u V o d i c a m a k o n c e m p r o š l o g s v i b n j a b r o ­j i l a j e 332 č l a n a .

Aktiv: Z a j m o v a u d i e l j e n i h . K 79664:02 A k t i v n i t e k u ć i r a č u n i „ 2079:56 I z k a z n i c a p o t r o š a k a . „ 2060:16 R a z n i r a č u n i . . . „ 74:40

Pasii U k u p n o K 88169:68

U l o ž a k a n a š t e d n j u . K 36721:18 P a s i v n i t e k u ć i r a č u n i „ 47224:62* I z k a z n i c a d o h o d a k a . „ 196:22 P o s l o v n i d j e lov i z a ­

d r u g a r a . . . . „ 1735:— P r i č u v n a g l a v n i c a . . „ 2291:66

U k u p n o K 88169:68

Plibio se. A n t e S u p e z i d a r , p a o j e j u č e r s a z i d a g r o b i š t a , a t a k o n e s r e t n o , d a j e s l o m i o o b e r u k e u n a d l a k t i c i , t e d u b o k o i z r a n i o n o s i č e l o .

Iz Prvić-Luke p i šu n a m o d u l j i d o ­p i s , u k o j e m s e t u ž e n a p o n a š a n j e m j e -s t n o g u č i t e l j a . Ž a o n a m j e , d a o v o g a p u t a n e m o ž e m o u d o v o l j i t i žel j i d o p i s ­n i k a , a l i b u d u li se u n a p r e d o b n a v l j a l e s l i č n e t u ž b e , n e ć e m o n i k o g a š t e d j e t i , š t o d o z n a n j a s t a v l j a m o g . u č i t e l j u , s p r e ­p o r u k o m , d a n i j e d o s t a b i t i u č i t e l j u š k o l i v e ć i čov jek u n a r o d u , u k o j e m se ž ive .

Upravitelj o b ć i n e V o d i č k e A . C i č i n Š a i n š a l j e n a m izpravak, u k o j e m , o d n o -s e ć se n a n a š u v i e s t iz V o d i c a u b r o j u 1 1 , u p r e d m e t u ž e n i t b e m a l o l j e t n o g J o s e s i n a L u c e S l a d o v l j e v u d o v e p k . A n t e , i z j a v l j u j e : „n i j e i s t i n a , d a s a m j a r e k a o : t r e b a p o d m a z a t i k o l a " . N i j e i s t i n a , d a j e L u c e u d o v a S l a d o v l j e v i z b r o j i l a m e n i fo­r i n t a s e d a m i d v a d e s e t n o v č i ć a , z a š e s t b o t i l j a m a r a š t i n e s v a k u p o f. 1:20, š t o b i h j a b i o d a r o v a o u p r a v i t e l j i m a s t a r i j e v l a s t i " . —

„ N i j e i s t i n a , d a s a m o d i s t e L u c e S l a d o v l j e v suv i š e p r i m i o n o v č i ć a 59 p r i -s t o j b i n e z a o n o g a , ko j i j e d a r o d n i o " .

K današnjem Članku „ P o r e z n i n a d ­z o r n i k " m o r a m o o p a z i t i , d a g g . B o n t e m -p o i I n c h i o s t r i n i s u č l a n o v i v l a d e u p o ­v j e r e n s t v u z a o b r t a r i n u . P o o b a v i e s t i m a , k o j e d o b i s m o , on i su u p o v j e r e n s t v u z a l i č n u d o h o d a r i n u , a u o n o m e za o b r t a r i ­n u d r u g a su d v a g o s p o d i n a . T o i p a k n e m i e n j a n i n a j m a n j e s m i s a o u d o t i č n o j s t avc i č l a n k a .

Obrtno-radničko družtvo „ B a n o v a c " u P e t r i n j i , p o s v e t i t će 9 . s r p n j a 1 9 0 5 . n o v u z a s t a v u svo ju . O v u z g o d u „ B a n o ­v a c " če s v e č a n i m n a č i n o m p r o s l a v i t i . U s t o d o b r i h č a s a !

Upozorujemo k o g a se t i če . d a n a š a v i e s t u p o s l u L u c e S l a d o v l j e v sa u p r a ­v i t e l j e m o b ć i n e • v o d i č k e , n i j e g o v o r i l a : upravitelj je darovao, n e g o , „ d a bi u p r a ­v i te l j b io d a r o v a o " . D a k l e , d a j e on p o p r i p o v i e d a n j u u d o v . L u c e S l a d o v l j e v , p r i ­m i o n o v a c z a n j e š t o „ š t o b i b io d a r o v a o " , a n i j e . T o j e p r a v i s m i s a o n a š e v ies t i , a n e kakav drugi. T a , d o z v o l a j e m n o g o i m n o g o p r i j e p o s l a n a , a l i L u c i S l a d o v l j e v n i j e b i l a p r e d a n a n e g o t e k a r O t o m z a d a n a s n e ć e m o v iše , j e r ć e s e s t v a r r a z b i s t r i t i kako t r e b a .

„Jedinstvo" i m a o p e t d a n a s s v a k o ­j a k i h l a ž n i h v ie s t i iz »Šibenika, k o j i m a j e n a j p r e č a s v r h a i z lož i t i o d l i č n o g i r a d i n o g D r . K r s t e l j a . S i s t e m a t i č n o m u se p r e d ­b a c u j e , d a n i je S i b e n č a n a c , a t o p r e d b a ­ci van je i m a skroz prozirnu tendenciju. Z&r b i d o p i s n i k „ J e d i n s t v a " zb i l j a ž e l i o , d a se i n a K r s t e l ju p o n o v i u ž a s n i n a p a ­d a j k a o i n a Z l a t a r o v i ć u ? ! P l e m i i i i t o z a i s t a !

L a ž e , k a d veli , d a j e D . r K r s t e l j p r o t i v d r u ž t v a „ K o l o " ' , k a d se z n a d e , d a j e o n b i o m e d j p r v i m p o k r e t a č i m a t o g a d r u ž t v a , t e g a p o d u p i r a o s d r u g i m H r v a ­t i m a sve d o t l e , d o k se n i j e i z p o s t a v i l o , d a s e „ K o l o " i z r a b l j u j e u s e b i č n e s v r h e s t a n o v i t i h u e m i r t r j a k a . L a ž e t a k o d j e r , k a d ve l i , d a j e n e k i d a n b i l o n e k a k v e t u č n j a v e t o b o ž e r a d i p a r t a j i č n i h z a d j e v i c a . T o n i j e i s t i n a , već n e k a k v a m l a d e ž r a d i svo j ih n e k a k v i h t r i c a o ž e n s k i m p o r j e č k a l a s e n a p l o k a t i i n e t k o i z m e d j ovih i z p a l i o ko j i h i t a c . „ J e d i n s t v o " j e j e d n o s t a v n o p o b e n a v i l o u svojoj z loć i .

^ a s e ^rxo'}avke.

P A R I Z , 1. D o k se voz io kralj A l fons u kočiji sa ministrom pred­s jednikom Loubetom, anarkisti ba­cili bombu. D e s e t osoba je ranjeno.

P A R I Z , 2. Atentator anarhist Perras pobjegao . M n o g o anarhista je uapšeno. Zatvorena je radnička bursa.

T O K I O , 2. Javlja se da je Fo lkersam umro na „Oslabji". Rož-destvenski lahko ranjen.

B U D A P E S T , 3. Ministar do­mobranstva Fejervarv bit će sje-g u r n o imenovan predsjednikom po ­s l o v n o g ministarstva. Kruna rek bi popust i t će.

(Jutros naši brzojavi bili su preda­ni na 8 i 20, a primili smo ih na 1 uru po podne — čudnovata brzina!