Hrvatski zavod za zapošljavanje

STANDARDI KVALITETE USLUGA PROFESIONALNOG

USMJERAVANJA I SELEKCIJE

U HRVATSKOM ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE

verzija 2

2015.

Stručno vijeće Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u siječnju 2015. usvojilo je Standarde

kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje-

verzija 2.

Ovaj dokument uključuje trenutne i planirane poslovne procese, usluge i aktivnosti sukladno

„Akcijskom planu restrukturiranja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje“ (studeni 2014.)

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................. 1

1.1. Sustav upravljanja kvalitetom .................................................................................................... 1

1.2. Načela pružanja usluga ............................................................................................................. 2

1.3. Uloge i odgovornosti .................................................................................................................. 3

2. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA ........................................ 3

2.1. Tijek aktivnosti profesionalnog usmjeravanja ............................................................................ 4

3. PROFESIONALNO INFORMIRANJE ................................................................................................ 7

4. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE (CIPS) .............................................................. 11

5. PROFESIONALNO SAVJETOVANJE ............................................................................................. 12

5.1. Ciljano i psihologijsko savjetovanje .............................................................................................. 16

5.2. Profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja ........................... 18

5.3. Profesionalno savjetovanje ostalih ciljnih skupina ........................................................................ 20

5.3.1. Poslodavci .............................................................................................................................. 20

5.3.2. Učenici osnovnih i srednjih škola i studenti ............................................................................ 21

6. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE O KARIJERI (CISOK) ...................................... 22

7. PROFESIONALNA SELEKCIJA ...................................................................................................... 25

8. CENTAR ZA PROCJENU INDIVIDUALNIH POTENCIJALA ........................................................... 28

9 PROFESIONALNA REHABILITACIJA ........................................................................................ 30

10. KOMPETENCIJE SAVJETNIKA ZA PROFESIONALNO USMJERAVANJE .............................. 34

10.1. Što su kompetencije?.................................................................................................................. 34

10.2. Zašto su kompetencije važne? ................................................................................................... 34

10.3. Ključne kompetencije savjetnika za profesionalno usmjeravanje ............................................... 34

1

1. UVOD

Proces izrade standarda kvalitete poslova profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) započet je s ciljem utvrđivanja i unaprjeđenja postojećih, te kreiranja novih vrsta usluga; utvrđivanja jedinstvene metodologije pružanja usluga, te prosljeđivanja informacija unutar Zavoda i prema vanjskim korisnicima1 . Prva verzija standarda kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije načinjena je 2005. godine, a izradili su je savjetnici za profesionalno usmjeravanje Središnjeg i područnih ureda. Ovo je druga, revidirana verzija dokumenta koja uključuje promjene nastale u procesima provedbe usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje se prvenstveno odnose na nove organizacijske oblike i usluge Zavoda te metode rada s korisnicima.

U Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje poslovnim procesima upravlja prema postavljenim strateškim ciljevima, tako da se na nacionalnoj razini određuju cilj, svrha i očekivani ishodi (uvažavajući informacije iz regionalnih, područnih ureda i ispostava Zavoda). Na taj se način omogućava fleksibilnost ponude područnih ureda Zavoda, sukladno potrebama korisnika i kretanjima na tržištu rada.

Postavljeni ciljevi, načini njihova ostvarenja i standardi kvalitete usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sukladni su smjernicama Europske strategije

zapošljavanja 20202, te Strategije javnih zavoda za zapošljavanje 2020

3.

Pretpostavka za provođenje novih vrsta usluga je kontinuirano praćenje razvoja europskih i nacionalnih politika zapošljavanja, promjena zakonodavnog okvira kao i trajno ulaganje u unaprjeđivanje kompetencija stručnih savjetnika (važni dokumenti koji služe kao osnova u ovom procesu su: program Garancija za mlade

4, publikacije Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (skr. ELGPN mreže

5, Odluka Europskog parlamenta i Vijeća o pojačanoj suradnji između javnih službi

za zapošljavanje (JSZ-ova)6 i dr.).

1.1. Sustav upravljanja kvalitetom

Sustav upravljanja kvalitetom omogućava:

� standardizaciju kvalitete usluga Zavoda, � dostupnost i transparentnost rada Zavoda korisnicima i javnosti, � da usluge, uvažavajući važeće zakonske okvire i raspoloživa sredstva, najbolje odgovore

potrebama korisnika, � kontinuirano stručno usavršavanje zaposlenih u Zavodu u cilju postizanja potrebnih

kompetencija, � odvijanje izmjena i prilagodbi u skladu s promjenjivim potrebama i potencijalima korisnika i � osiguravanje nacionalnog koncepta u pružanju usluga s mogućnošću uvažavanja regionalnih

različitosti.

Perspektiva korisnika je središnji element standarda kvalitete. To znači da usluge koje Zavod pruža odgovaraju očekivanjima, potrebama i potencijalima korisnika uz uvažavanje potreba tržišta rada.

Kad govorimo o zadovoljavanju potreba korisnika, standardi kvalitete uključuju i kanale komunikacije

1 Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova (NN br. 82/2008. i 125/2011.), imenice (kao što su savjetnik, korisnik, učenik, predstojnik i sl.) u tekstu podrazumijevaju istovrijedno i ravnopravno osobe muškog i ženskog spola, odnosno muški i ženski rod, te se jednakovrijedno koriste u tekstu, a napisane su u jednom rodu radi jednostavnosti pisanja. 2 http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=101&langId=hr 3 http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=9690&langId=en 4 http://www.gzm.hr/ 5 http://www.elgpn.eu/ 6 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32014D0573

2

korisnika i zaposlenika Zavoda (npr. putem sastanaka korisnika i zaposlenika, putem informativnog materijala o uslugama ili kroz medije, npr. tisak, radio, televizija ili internet). Ovi standardi daju zaposlenicima jasan pregled usluga koje korisnici mogu očekivati od Zavoda.

Upravljanje kvalitetom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje razvijat će se i unaprjeđivati sukladno zahtjevima politike tržišta rada. Važan dio upravljanja kvalitetom čini ispitivanje potreba i potencijala korisnika koja su temeljni element prilagodbe standarda kvalitete.

1.2. Načela pružanja usluga

Temelj pružanja usluga čine sljedeća načela:

1. usmjerenost na korisnika,

2. dostupnost usluga i

3. osiguranje kvalitete.

1. Usmjerenost na korisnika podrazumijeva:

� neovisnost – uvažavanje slobode izbora karijere i osobnog razvoja korisnika, � nepristranost – djelovanje jedino u interesu korisnika, � zaštitu podataka – uvažavanje prava na zaštitu i privatnost osobnih podataka tijekom procesa

cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, � jednake mogućnosti – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje svim korisnicima omogućuje i

promiče jednake mogućnosti u obrazovanju i zapošljavanju, uvažavajući pravo na jednakost na temelju spola, dobi, etničke pripadnosti, socijalnog statusa, kvalifikacija, sposobnosti, invaliditeta i slično,

� holistički pristup – odluke korisnika donose se sukladno osobnom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu,

� aktivno sudjelovanje korisnika – usluge podrazumijevaju uspostavu suradničkih aktivnosti između korisnika i pružatelja usluge i drugih važnih dionika i

� osnaživanje – profesionalno usmjeravanje pomaže korisnicima razviti kompetencije i osposobiti ih za planiranje i upravljanje učenjem, obrazovanjem te donošenjem odluka o karijeri u različitim fazama života i rada.

2. Dostupnost usluga uključuje:

� transparentnost – vrste i obilježja usluga usmjeravanja jasne su korisniku, � prijateljski pristup, � kontinuitet – usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja uspostavljene su kao potpora

procesu cjeloživotnog učenja i zapošljavanja pojedinca, uključujući osobne i društvene tranzicije s kojima se suočavaju,

� dostupnost – svi građani, u bilo kojem razdoblju svoga života, imaju pravo pristupa uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i

� pristupačnost – uključuje fleksibilne načine prilagođene potrebama korisnika – osobno, telefonski, putem elektroničke pošte, interneta i sl.

3. Osiguranje kvalitete podrazumijeva:

� primjerenost metoda profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom – korištene metode imaju teorijsku i/ili znanstvenu utemeljenost, sukladno svrsi za koju se koriste,

� neprekidno unaprjeđenje – usluge usmjeravanja imaju kulturu neprestanog unaprjeđivanja, koja uključuje redovitu povratnu informaciju korisnika odnosno kontinuiranu evaluaciju, što

3

savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere daje podlogu za kontinuirano usavršavanje i unaprjeđenje,

� pravo na prigovor/objašnjenje – u slučaju da nisu zadovoljni uslugama usmjeravanja, građani imaju pravo žalbe kroz službene postupke te

� kompetentno osoblje – osoblje koje pruža usluge ima stručne kompetencije za prepoznavanje potreba građana i predlaganje primjerene metode i vrste usluga.

1.3. Uloge i odgovornosti

Ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i predstojnici regionalnih/područnih ureda dogovaraju i predlažu vrste i strukturu usluga na nacionalnoj/regionalnoj razini, odgovorni su za provođenje dogovorenih aktivnosti na nacionalnoj/regionalnoj razini i donose odluke o ostalim važnim pitanjima sustava upravljanja kvalitetom.

Središnji ured je odgovoran za uspostavu sustava upravljanja kvalitetom usluga Zavoda, predlaže kriterije evaluacije učinkovitosti sustava na nacionalnoj/regionalnoj razini, koordinira, prati i evaluira rad područnih ureda, odgovoran je za obradu podataka i informiranje o rezultatima nacionalnog ispitivanja potreba korisnika te je odgovoran za poduzimanje inicijative za daljnji razvoj nacionalnog sustava upravljanja kvalitetom.

Regionalni/područni uredi su odgovorni za informiranje svih zaposlenika Zavoda o standardima kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Zavodu, donose prijedloge i odluke o daljnjem razvoju i primjeni standarda kvalitete u Regiji te su odgovorni za organizacijsku strukturu i upravljanje kvalitetom u Regiji. Na temelju regionalnih ispitivanja potreba korisnika vrednuju kvalitetu usluga, informiraju o rezultatima i daju inicijative za poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom te primjenjuju dobivene rezultate ispitivanja u svrhu boljeg zadovoljavanja potreba korisnika.

2. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA

Profesionalno usmjeravanje jest skup različitih stručnih postupaka kojima se identificiraju mogućnosti, interesi i kompetencije korisnika u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitim profesionalnim razvojem. 7

Pojavom koncepta cjeloživotnog učenja mijenja se i koncept profesionalnog usmjeravanja, odnosno nastaje pomak k cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju (engl. Life-long career guidance) koje se ponavlja tijekom života i u mnogim fazama životnog vijeka, uključujući i treću dob. Ono se odvija kroz različite vrste i oblike profesionalnog informiranja i profesionalnog savjetovanja. Pojedincima se pomaže identificirati relevantne čimbenike pri donošenju profesionalnih odluka i upravljanju karijerom, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju te upravljali vlastitim profesionalnim razvojem.

Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za određeno radno mjesto ili obrazovanje korisnika u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Profesionalna selekcija uključuje procjenu kompetencija i prikladnosti kandidata za obavljanje predviđenih poslova ili pohađanje određenog obrazovnog programa kroz psihologijsko testiranje, psihologijski intervju te, po potrebi, odgovarajući liječnički pregled.

Krajnji cilj profesionalnog usmjeravanja i selekcije je upućivanje korisnika na obrazovanje ili zapošljavanje sukladno njihovim potencijalima i potrebama tržišta rada. Potrebno je osigurati da trajanje nezaposlenosti bude što kraće. Odgovarajućim savjetovanjem korisnicima se pomaže u podizanju samopouzdanja i preuzimanju odgovornosti za razvoj vlastite karijere. Ovakvim postupcima se prevenira socijalna isključenost.

7 http://www.elgpn.eu/glossary

4

Profesionalno usmjeravanje zasniva se na pažljivoj i cjelovitoj procjeni različitih čimbenika, a prije svega potrebama tržišta rada i potrebama i potencijalima korisnika.

Metode profesionalnog usmjeravanja se prilagođavaju obrazovanju korisnika, njegovom prethodnom radnom iskustvu, trajanju nezaposlenosti, dobi, spolu kao i socijalnim, psihološkim i zdravstvenim karakteristikama pojedinca. Pri odabiru različitih metoda naglasak treba staviti na one najracionalnije. Potrebno je obuhvatiti što više korisnika, te uz najmanje troškove postići optimalne rezultate.

Usluge samopomoći

Usluge grupnog informiranja

i kratkotrajne savjetodavne

pomoći

Individualizirane usluge

Slika 1. Prikaz metode „diferenciranog pružanja usluga“

Uobičajeni model je utvrđivanje tri razine usluga: usluge samopomoći (kroz korištenje centara za informiranje i savjetovanje o karijeri, web alata i sl.), usluge grupnog informiranja i kratkotrajne

savjetodavne pomoći i sveobuhvatne individualizirane usluge (uključujući individualni rad s korisnicima). Svaka razina predstavlja različite mogućnosti za korisnike za sudjelovanje u učenju i stjecanju kompetencija za upravljanje karijerom.

Savjetnici za profesionalno usmjeravanje će procijeniti situaciju tražitelja profesionalnog usmjeravanja kroz dijalog i suradnju. Zavod će pritom osigurati:

� da su standardizirani procesi profesionalnog usmjeravanja dio cjelovitog, povezanog procesa usluga Zavoda,

� da zaposlenici koji provode standardizirane procese profesionalnog usmjeravanja imaju neophodne kompetencije te

� adekvatan radni prostor, materijalne uvjete i potreban broj izvršitelja za utvrđeni obim posla.

2.1. Tijek aktivnosti profesionalnog usmjeravanja

Tijek aktivnosti u okviru profesionalnog usmjeravanja razlikuje se ovisno o ciljnoj skupini s kojom se pojedina aktivnost provodi. Ciljnoj skupini se prilagođavaju vrsta, trajanje i sadržaj usluga. Razlikujemo dva najčešća tijeka aktivnosti:

a. za učenike osnovnih i srednjih škola i

b. za nezaposlene osobe/tražitelje zaposlenja (u daljnjem tekstu: NO/TZ).

5

Slika 2. Prikaz tijeka aktivnosti u okviru profesionalnog usmjeravanja učenika

6

Slika 3. Prikaz tijeka aktivnosti u okviru profesionalnog usmjeravanja NO/TZ

Navedene usluge se pružaju u Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) i područnim uredima Zavoda.

3. PROFESIONALNO INFORMIRANJE

Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim skupinama korisnika pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada. U tom postupku informacije moraju biti pripremljene i prezentirane tako da korisnicima pružaju temelj za donošenje racionalnih i primjerenih odluka. S obzirom na vrlo širok raspon korisnika informacije obuhvaćaju velik broj različitih sadržaja relevantnih za određenu kategoriju korisnika, a načinom prezentacije moraju biti prilagođene pojedinoj skupini.

Posebno treba naglasiti, osim što su potrebne informacije vrlo širokog raspona sadržaja, neke od njih su podložne i relativno brzim promjenama. Stoga je bitno redovito i ažurno prikupljanje i provjera informacija, te njihova obrada i prilagodba korisnicima.

Osnovni izvori informacija su: podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ankete o profesionalnim namjerama učenika osnovnih i srednjih škola, podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, podaci Državnog zavoda za statistiku RH, obrazovne institucije, regionalna i lokalna samouprava, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca te ostali izvori.

Oblici ili vrste profesionalnog informiranja se razlikuju s obzirom na način izvedbe i s obzirom na potrebne kompetencije savjetnika.

Prema načinu izvedbe profesionalno informiranje se dijeli na:

1. pisano informiranje,

2. usmeno informiranje koje može biti:

a. individualno informiranje ili

b. grupno informiranje – kada su identificirane profesionalne potrebe ciljne skupine sukladne po relevantnim karakteristikama, te

3. samo-informiranje koje se odnosi na samoinicijativno prikupljanje informacija kroz ponudu:

� Centara za informiranje u okviru područnih ureda Zavoda, � Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri – CISOK-a, � ostalih institucija ili � elektronskih medija.

S obzirom na kompetencije savjetnika razlikujemo osnovno i ciljano profesionalno informiranje.

1. Osnovno profesionalno informiranje provodi savjetnik za zapošljavanje. Primarne kompetencije savjetnika za zapošljavanje u procesu profesionalnog informiranja su: poznavanje zakonske regulative iz područja pripreme za zapošljavanje i zapošljavanja, poznavanje programa poticanja zapošljavanja, osnovna znanja o mogućnostima srednjoškolskog, visokoškolskog i obrazovanja odraslih, te poznavanje prilika na tržištu rada u pojedinoj djelatnosti.

2. Ciljano profesionalno informiranje provode savjetnici za profesionalno informiranje – za područje obrazovanja, odnosno posebno educirani savjetnici za rad s pojedinim skupinama, npr. za rad s osobama s invaliditetom, za međunarodno posredovanje (EURES savjetnici), rad s kandidatima za samozapošljavanje i dr. Primarne kompetencije savjetnika za ovaj tip informiranja su poznavanje stanja na tržištu rada, poznavanje obrazovnih mogućnosti i specifična znanja o radu s pojedinim ciljnim skupinama. Sadržaj informiranja i količina pruženih informacija uvjetovane su procjenom savjetnika koji pruža uslugu profesionalnog informiranja.

Korisnici usluga profesionalnog informiranja su: nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, poslodavci, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti i ostali (roditelji, stručni suradnici u školama, razrednici, ravnatelji škola i dr.).

Krajnji cilj profesionalnog informiranja je pružiti korisniku relevantne informacije (u skladu sa željama, potrebama i mogućnostima korisnika te zahtjevima tržišta rada) koje će mu olakšati donošenje odluke o daljnjem profesionalnom razvoju, te tako pridonijeti stvaranju preduvjeta za smanjenje neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.

Kontakt s korisnikom tijekom profesionalnog informiranja ostvaruju:

� savjetnik za zapošljavanje – za skupinu nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja i poslodavaca,

� savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje

� za skupinu nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, na temelju potrebe o provedbi profesionalnog informiranja,

� za učenike kojima je potrebno profesionalno informiranje, na temelju popunjene Ankete o profesionalnim namjerama učenika,

� za stručne suradnike u obrazovnim institucijama, � EURES savjetnik – za informiranje, usmjeravanje i posredovanje između poslodavaca i

tražitelja posla na europskom tržištu rada, � vanjske institucije – za različite skupine tražitelja usluga profesionalnog informiranja

(obrazovne, zdravstvene, socijalne, nevladine organizacije i dr.), � putem osobne prijave – na osobni zahtjev, te temeljem stručne procjene potrebe za

profesionalnim informiranjem, odnosno � koordinator procesa profesionalnog informiranja – Rukovoditelj Odsjeka za profesionalno

usmjeravanje i obrazovanje.

Metode i sredstva profesionalnog informiranja uključuju individualni i grupni rad, brošure, letke i plakate profesionalnog usmjeravanja te elektronske i drugi medije.

Evaluacija profesionalnog informiranja se provodi u svrhu utvrđivanja potreba korisnika, utvrđivanja stupnja zadovoljstva korisnika kvalitetom pružene usluge i unaprjeđenja usluge. Načini evaluacije su:

� pismena anonimna evaluacija (evaluacijski listovi koje popunjavanju korisnici; primjenjuje se periodično) i

� usmena povratna informacija.

Primjeri evaluacijskih listova nalaze se u Dodatku.

9

Profesionalno informiranje prema skupinama korisnika

Nezaposlene osobe/tražitelji

zaposlenja Poslodavci Učenici i studenti

Stručni suradnici u obrazovnim institucijama

Cilj bolja informiranost ciljne skupine o mogućnostima obrazovanja i razvoja karijere

povećati razinu informiranosti, prvenstveno malih i srednjih poduzetnika, o mogućnostima korištenja usluga profesionalnog usmjeravanja i profesionalne selekcije u svrhu razvoja i korištenja ljudskih potencijala

povećati razinu informiranosti ciljne skupine radi osnaživanja u donošenju odgovarajućih odluka o daljnjem profesionalnom razvoju (sukladno individualnim interesima i sposobnostima, te potrebama tržišta rada)

povećati suradnju s ciljnom skupinom radi kvalitetnije provedbe profesionalnog usmjeravanja

Sadržaj

� metode i tehnike aktivnog traženja posla � usluge profesionalnog usmjeravanja

Zavoda � kretanja na tržištu rada � mogućnosti obrazovanja � mogućnosti samozapošljavanja � mogućnosti uključivanja u radionice

Zavoda � druge informacije relevantne za pojedine

skupine korisnika (programi Zavoda i drugih institucija i sl.)

� mogućnosti pružanja usluge

profesionalne selekcije budućih zaposlenika

� bitni elementi odabira zaposlenika � mogućnosti obrazovanja zaposlenika � mogućnosti pružanja usluge procjene

potencijala za postojeće zaposlenike � mogućnosti provedbe analize radnih

mjesta � mogućnosti prilagodbe radnog mjesta

pri zapošljavanju osoba s invaliditetom

� standardi zanimanja � standardi kvalifikacije � programi � važni čimbenici pri odabiru zanimanja/

programa obrazovanja � sustav srednjoškolskog i

visokoškolskog obrazovanja RH � kriteriji upisa u srednje škole i

visokoškolske ustanove � kretanja i potrebe tržišta rada � učenički i studentski smještaj � mogućnosti stipendiranja i kreditiranja � mogućnosti obrazovanja u inozemstvu � načini samostalnog traženja informacija

� standardi zanimanja � standardi kvalifikacije � važni čimbenici pri odabiru zanimanja/

programa obrazovanja � kretanja i potrebe tržišta rada � učenički i studentski smještaj � mogućnosti stipendiranja i kreditiranja � aktivnosti i programi profesionalnog

usmjeravanja i Zavoda � mogućnosti suradnje u postupku

profesionalnog usmjeravanja učenika

Sredstva pisanog

informiranja

� Vodič za nezaposlene � brošure, plakati i letci profesionalnog

usmjeravanja � Vodič kroz Hrvatski zavod za

zapošljavanje � Bilten o slobodnim radnim mjestima � Katalog radionica Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje � Katalog poslodavaca � analitički podaci (potrebe tržišta rada) � web stranica Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje � portal CISOK-a Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje (LMI) � ostale informacije putem elektronskih i

drugih medija o mogućnostima obrazovanja, razvoja karijere, samozapošljavanja i sl.

� web stranica Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje � brošura za poslodavce � letci za pojedine vrste usluga

� regionalne brošure za upis učenika u

srednju školu „Kamo nakon osnovne škole?“

� Vodič za buduće studente � Vodič kroz zanimanja � plakati i letci profesionalnog

usmjeravanja � informacije putem klasičnih, elektronskih

i drugih pisanih medija (novine, web stranica i dr.)

� info-pultovi u područnim uredima i ispostavama Zavoda

� pozivni centar Zavoda � pisani materijali drugih institucija

(MZOS, HOK, ASOO, IRO i sl.) � manifestacije: Sajam poslova, Tjedan

cjeloživotnog učenja, Dojdi osmaš, Dani PU i sl.

� regionalne brošure za upis učenika u

srednju školu „Kamo nakon osnovne škole?“

� Vodič za buduće studente � Vodič kroz zanimanja � plakati i letci profesionalnog

usmjeravanja � informacije putem klasičnih,

elektronskih i drugih pisanih medija (novine, web stranica i dr.)

� pisani materijali drugih institucija (MZOS, HOK, ASOO, IRO i sl.)

� manifestacije: Sajam poslova, Tjedan cjeloživotnog učenja, Dojdi osmaš, Dani PU i sl.

� sustav e-usmjeravanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (računalni program „Moj izbor“)

10

� sustav e-usmjeravanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (računalni program „Moj izbor“)

Sredstva usmenog

informiranja

� Individualno informiranje

Vrijeme trajanja: 15 - 30 min Način rada: direktni kontakt/razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta

� Grupno informiranje

Veličina grupe: 5-20 osoba Vrijeme trajanja: 60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup, različiti sajmovi poslova, dani karijere i slične manifestacije

� Individualno informiranje

Vrijeme trajanja: 15 - 30 min Način rada: direktni kontakt/ razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta

� Grupno informiranje

Veličina grupe: 5 - 10 osoba Vrijeme trajanja: 45 - 60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup

� Individualno informiranje

Vrijeme trajanja: 15 - 30 min Način rada: direktni kontakt/ razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta

� Grupno informiranje

Veličina grupe: 10-30 osoba Vrijeme trajanja: 45-60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup

� Individualno informiranje Vrijeme trajanja: 15 - 30 min Način rada: direktni kontakt/ razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta

� Grupno informiranje

Veličina grupe: 5 - 15 osoba Vrijeme trajanja: 45 – 60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup

11

4. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE (CIPS)

Rad u Centru je organiziran na načelu samoposluživanja.

Korisnici usluga Centra su: nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, učenici osnovnih i srednjih škola (ako nema CISOK-a na tom području), studenti (ako nema CISOK-a na tom području), zaposlenici Zavoda i ostali (stručni suradnici u školama, socijalni radnici, poslodavci, itd.).

Centri za informiranje i savjetovanje imaju za cilj korisnicima omogućiti dobivanje informacija važnih za uspješno planiranje profesionalnog razvoja i ostvarivanje profesionalnih ciljeva te na jednom mjestu objediniti dostupne informacije iz područja obrazovanja i tržišta rada

Osoba koja je odgovorna za funkcioniranje Centra je rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje. Dužnost i zadatak odgovorne osobe (ili osobe koju ovlasti) je osigurati prisutnost savjetnika u Centru koji će paziti na pravilno korištenje opreme, pomoći korisnicima u snalaženju među sadržajima, održavati i obnavljati potrebnu količinu pisanih materijala i sugerirati rukovoditelju Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje uvođenje novih sadržaja prema evidentiranim potrebama.

Sadržaj i informacije koje Centar pruža uključuju:

� aktualnu ponudu slobodnih radnih mjesta (iz raznih izvora – baza podataka Zavoda, dnevnog tiska, Narodnih novina, s interneta)

� informacije o poslodavcima (opće podatke, djelatnost, kontakt osobu, broj zaposlenih i kvalifikacijsku strukturu, potrebe za kadrovima, itd.)

� bazu podataka o redovnom obrazovanju odnosno o srednjim školama (opisi zanimanja za koje se može školovati u regiji, poželjne osobine i zapreke za rad u zanimanjima, adrese škola, trajanje obrazovanja, nastavni predmeti značajni za upis, uvjeti upisa, bodovni pragovi, broj nezaposlenih u pojedinim zanimanjima i sl.),

� bazu podataka o višem i visokom školstvu (opći podaci, studijske grupe i usmjerenja, podaci o razredbenim postupcima, nastavni planovi i mogućnosti zapošljavanja),

� podatke o mogućnostima obrazovanja odraslih (osposobljavanja, prekvalifikacije, tečajevi, usavršavanja, stjecanje zanimanja, itd.),

� informacije o mogućnostima financijske pomoći za školovanje, osposobljavanje i zapošljavanje (stipendije, mjere aktivne politike zapošljavanja),

� priručnike i brošure (za pisanje životopisa i traženje posla, korisne informacije za one koji žele otvoriti obrt ili poduzeće, opisi novih zanimanja, itd.),

� izbor tekstova zakona i pravilnika koji reguliraju obrazovanje i zapošljavanje te � informacije o mogućnostima zapošljavanja i stanju na tržištu rada.

Osim navedenih infomacija, ostale mogućnosti koje Centri pružaju su: korištenje računala (za pisanje životopisa, zamolbi i sl.), mogućnost korištenja interneta u svrhu ostvarivanja profesionalnih ciljeva te elektronsko samo-testiranje profesionalnih interesa („Moj izbor˝).

Sredstva koja se upotrebljavaju u Centrima su: pisani materijali, računala s pristupom internetu, upitnici u elektronskom obliku, video, TV i oglasna ploča.

Evaluacija se provodi primjenom evaluacijskih listova koji mjere stupanj zadovoljstva korisnika kvalitetom usluga. Primjeri evaluacijskih listova nalaze se u Dodatku.

12

5. PROFESIONALNO SAVJETOVANJE

Profesionalno savjetovanje podrazumijeva proces koji polazi od korisnikovih utvrđenih psihofizičkih sposobnosti, interesa, motivacije, radnih vrijednosti i dr. Uzima u obzir zahtjeve tržišta rada i mogućnosti obrazovanja koje mogu rezultirati kompetencijama potrebnima na tržištu rada. U postupku profesionalnog savjetovanja se na temelju prikupljenih relevantnih podataka (obrazovna i radna povijest, interesi, motivacija, sposobnosti, zdravstveno stanje) korisniku pomaže definirati daljnje profesionalne aktivnosti, odnosno sagledati vlastite mogućnosti u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i/ili

zapošljavanja.

Ovisno o svrsi, profesionalno savjetovanje mogu provoditi – savjetnici za profesionalno savjetovanje – psiholozi, savjetnici za profesionalno informiranje i obrazovanje, savjetnici CISOK-a, savjetnici za zapošljavanje, EURES savjetnici, posebno educirani savjetnici za zapošljavanje osoba s faktorima otežane zapošljivosti, savjetnici za samozapošljavanje i slično.

Odluku o prihvaćanju i provedbi savjeta donosi korisnik, pri čemu sam snosi odgovornost za moguće ishode.

Oblici ili vrste profesionalnog savjetovanja su:

1. individualno savjetovanje – s obzirom na potrebne kompetencije savjetnika, razlikujemo sljedeće oblike individualnog savjetovanja:

a. osnovno profesionalno savjetovanje,

b. ciljano profesionalno savjetovanje i

c. psihologijsko savjetovanje, te

2. grupno savjetovanje – oblici grupnog savjetovanja su:

a. ciljano profesionalno savjetovanje i

b. radionice

Profesionalno savjetovanje koje uključuje psihologijsko testiranje i interpretiranje rezultata testova obavlja isključivo psiholog, prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) i Kodeksu etike psihološke djelatnosti propisanom od strane Hrvatske psihološke komore. Postupak psihologijskog testiranja provodi psiholog ili posebno osposobljen psihotehničar prema Standardima psihologijskog testiranja, odnosno Pravilniku o psihodijagnostičkim sredstvima Hrvatske psihološke komore.

Korisnici usluga profesionalnog savjetovanja su: nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, zaposlene osobe, poslodavci, učenici osnovnih i srednjih škola te, po potrebi, druge ciljne skupine (roditelji, stručni suradnici škola, itd.).

Krajnji cilj profesionalnog savjetovanja jest pomoći korisniku u odabiru realističnog, mogućeg smjera daljnjeg profesionalnog razvoja, u svrhu uključivanja i/ili povratka na tržište rada.

Kontakt s korisnikom tijekom ciljanog i psihologijskog savjetovanja ostvaruju:

� savjetnik za zapošljavanje – za skupinu nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja i poslodavaca,

� savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju

� za skupinu nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja i studenata na temelju potrebe o provedbi profesionalnog savjetovanja,

13

� za učenike kojima je potrebno profesionalno savjetovanje, na temelju popunjene Ankete o profesionalnim namjerama učenika,

� savjetnik u CISOK-u – za učenike osnovnih i srednjih škola, studente, nezaposlene osobe/tražitelje zaposlenja, poslodavce, stručne suradnike obrazovnih institucija ili roditelje,

� vanjske institucije – za različite skupine tražitelja usluga profesionalnog savjetovanja (obrazovne, zdravstvene, socijalne, nevladine organizacije i druge) ili

� putem osobne prijave – na osobni zahtjev, te temeljem stručne procjene potrebe za profesionalnim savjetovanjem.

Savjetnik za profesionalno savjetovanje zaprima zahtjeve za savjetovanjem preko savjetnika za profesionalno informiranje i obrazovanje, savjetnika za zapošljavanje, rukovoditelja Odsjeka ili osobno.

Koordinatori procesa profesionalnog savjetovanja su

� rukovoditelj Odjela posredovanja (ili osoba koju ovlasti) za osnovno profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba/tražitelja zaposlenja,

� rukovoditelj Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja (ili osoba koju ovlasti) za ciljano i psihologijsko profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba/tražitelja zaposlenja i

� rukovoditelj Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja (ili osoba koju ovlasti) za ciljano i psihologijsko profesionalno savjetovanje učenika i studenata.

Osnovno savjetovanje se obavlja u Odjelu posredovanja pri zapošljavanju u cilju (re)definiranja individualnog plana zapošljavanja, dok se u Odsjeku profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja provode pojedina specifična profesionalna savjetovanja te psihologijsko savjetovanje (rad s učenicima s teškoćama u razvoju ili većim zdravstvenim teškoćama, nezaposlenim osobama s faktorima otežane zapošljivosti, nezaposlenim osobama u svrhu selekcije za obrazovanje ili zapošljavanje, upućivanje u profesionalnu rehabilitaciju i sl.).

14

Vrste profesionalnog savjetovanja

Osnovno profesionalno savjetovanje

Ciljano profesionalno savjetovanje Psihologijsko savjetovanje

Individualno savjetovanje

� provodi savjetnik za zapošljavanje, a način vođenja propisan je postojećim provedbenim uputama

� primarne kompetencije savjetnika za zapošljavanje u procesu profesionalnog savjetovanja: poznavanje prilika na tržištu rada u pojedinoj djelatnosti te poznavanje načela savjetovanja

� provodi se temeljem podataka prikupljenih intervjuom i drugom propisanom dokumentacijom

� u određenim situacijama savjetnik za

zapošljavanje predlaže i upućuje kandidata na dodatne oblike profesionalnog savjetovanja – ciljano profesionalno savjetovanje ili psihologijsko savjetovanje

� provode savjetnici za profesionalno informiranje, odnosno posebno educirani savjetnici za rad s pojedinim skupinama nezaposlenih, npr. za rad s osobama s invaliditetom, kandidatima za samozapošljavanje i dr.

� primarne kompetencije savjetnika za ovaj tip savjetovanja: poznavanje stanja na tržištu rada, poznavanje obrazovnih mogućnosti, vještina savjetodavnog rada i znanja o posebnim ciljnim skupinama

� osim podataka iz intervjua savjetnik može koristiti i podatke iz mišljenja liječnika spec. med. rada, informacije o mogućnostima i uvjetima obrazovanja, podatke iz drugih dokumenata

� ukoliko se ukaže potreba, savjetnik upućuje

kandidata na psihologijsko savjetovanje

� provodi psiholog na temelju stručnih kompetencija potvrđenih propisanom dopusnicom za obavljanje psihološke djelatnosti i u skladu s etičkim načelima struke

� provodi se korištenjem podataka prikupljenih psihologijskom obradom, te podataka iz drugih izvora

� tijekom savjetovanja mogu se konzultirati stručnjaci drugih profila iz Zavoda ili drugih institucija (npr. liječnik školske i medicine rada, stručni suradnici u školama, socijalni radnici, itd.)

Grupno savjetovanje

Ciljano profesionalno savjetovanje

Radionice

� organizira se za potencijalne korisnike ili predstavnike vanjskih institucija – nositelje predviđenih aktivnosti, npr. kandidate za osposobljavanja/prekvalifikacije, samozapošljavanje, predstavnike obrazovnog sustava, poslodavce, predstavnike lokalne uprave i samouprave itd.

� radionice mogu provoditi savjetnik za zapošljavanje, savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje, te savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju uz prethodno stečena znanja o sadržaju i metodama rada na radionicama

� radionicu „Samoprocjena osobnih potencijala˝ provodi psiholog; njeno vođenje iziskuje dodatnu osposobljenost voditelja–moderatora za ovakvu vrstu usluga (osobito specifična znanja i vještine grupnog vođenja)

15

Utvrđivanje potrebe za profesionalnim savjetovanjem

Nezaposlene osobe i ostali

tražitelji zaposlenja Zaposlene osobe Učenici i studenti

Tko utvrđuje potrebe?

� savjetnik za zapošljavanje, savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje, drugi educirani stručni suradnici, stručnjaci iz drugih institucija ili korisnik osobno

� stručne osobe u tvrtkama ili korisnik osobno

� stručni suradnici obrazovnih institucija u suradnji sa savjetnikom za profesionalno informiranje i obrazovanje

� savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje i savjetnik za profesionalno savjetovanje u slučaju samoinicijativnog javljanja

Kada?

� kod utvrđene potrebe od strane savjetnika za zapošljavanje za dodatnim podacima o psihofizičkom statusu i radnim sposobnostima u svrhu definiranja profesionalnog plana

� kao pomoć pri definiranju/redefiniranju profesionalnog plana u postupku pripreme za zapošljavanje

� u svim slučajevima kada je potrebno utvrđivanje postojećih kompetencija zaposlenika u svrhu održavanja ili unaprjeđenja zapošljivosti, savjetovanja za razvoj karijere

� nakon prikupljanja podataka (kroz ankete i intervjue), savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje ili stručni suradnik u školama odabire kandidate i upućuje ih na profesionalno savjetovanje

� u slučaju samoinicijativnog javljanja

Kako?

� uvidom u dokumentaciju, na temelju intervjua, kroz praćenje provedbe dogovorenih aktivnosti

� upućen od strane stručne osobe u poduzeću, a u suradnji sa savjetnikom za zapošljavanje ili savjetnikom za profesionalno informiranje i obrazovanje

� na vlastiti zahtjev, u svrhu korištenja sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

na temelju:

� relevantnih podataka iz Ankete o profesionalnim namjerama učenika osnovne i srednje škole

� postojanja Rješenja o vrsti i stupnju teškoća u psihofizičkom razvoju � postojanja Rješenja o izmijenjenom obliku školovanja � rezultata sistematskih pregleda učenika � zamijećenih visokih postignuća u određenim područjima � podataka o velikom broju izostanaka zbog zdravstvenih ili drugih smetnji � utvrđenih ugrožavajućih psihosocijalnih razvojnih uvjeta (Rješenja Centra za

socijalnu skrb o nadzoru nad izvršenjem roditeljskog prava i sl.) � temeljem trijažnog razgovora za one koji su se samoinicijativno javili

16

5.1. Ciljano i psihologijsko savjetovanje

Proces ciljanog i psihologijskog savjetovanja se može podijeliti u tri faze: fazu pripreme za savjetovanje, fazu izvedbe savjetovanja i fazu dobivanja rezultata.

1. Priprema za savjetovanje se odnosi na određivanje:

� metoda i tehnika individualnog ili grupnog savjetovanja, � uvjeta za provedbu savjetovanja (osiguranje adekvatnog prostora, potrebnih materijala i trajanja

savjetovanja), � načina obrade i pohranjivanja rezultata i � načina prosljeđivanja informacija o ishodu savjetovanja.

2. Izvedba savjetovanja je moguća u obliku individualnog ili grupnog savjetovanja. Trajanje izvedbe različitih oblika savjetovanja iznosi:

a. za individualno savjetovanje:

� ciljano profesionalno savjetovanje: 15 – 45 minuta, � psihologijsko savjetovanje: 30 – 60 minuta,

b. za grupno savjetovanje – radionice:

� ciljano profesionalno savjetovanje: 45 – 90 minuta, � radionice: 60 – 90 minuta.

Ovisno o ciljnoj skupini korisnika i svrsi provedbe, odabrat će se radionice iz „Kataloga radionica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje“.

U postupku ciljanog profesionalnog savjetovanja i psihologijskog savjetovanja, ovisno o svrsi savjetovanja koriste se:

� podaci o stanju na tržištu rada, � podaci o obrazovnim mogućnostima, � podaci dobiveni intervjuom, � rezultati psihologijskog testiranja, � mišljenje savjetnika za zapošljavanje, � mišljenje vanjskih institucija i � mišljenje liječnika specijalista medicine rada ako je za ishod savjetovanja važno utvrditi

zdravstveno stanje.

3. Rezultati savjetovanja podrazumijevaju dobivanje savjeta, preporuke ili mišljenja o:

� primjerenom obliku i vrsti obrazovanja i/ili osposobljavanja, odnosno primjerenom izboru zanimanja,

� primjerenom odabiru/promjeni radnog mjesta i/ili � načinima unaprjeđenja cjeloživotnog profesionalnog razvoja.

Rezultati savjetovanja se prosljeđuju onima koji su ga inicirali i/ili korisnicima. Odluku o prihvaćanju i provedbi savjeta donosi korisnik, pri čemu sam snosi odgovornost za ishode.

17

Načini prosljeđivanja rezultata su:

a. usmeno, u neposrednom kontaktu i

b. pisano, u obliku:

� mišljenja za određene kategorije korisnika na standardiziranim obrascima (obrasci u Dodatku),

� dopisa i izvješća vanjskim institucijama i poslodavcima odnosno � informacija ostalim savjetnicima Zavoda (savjetnicima za zapošljavanje, savjetnicima

Odsjeka za aktivnu politiku zapošljavanja i dr.).

Načini pohranjivanja rezultata određeni su i u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12), Zakonom o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03), Pravilnikom o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (6. sjednica Upravnog vijeća 2012.) i Pravilnikom o evidencijama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (NN 23/14). Rezultati se čuvaju u elektronskom obliku i u papirnatom obliku. Psihologijski, liječnički i pedagogijski dosjei čuvaju se deset godina.

Metode ciljanog i psihologijskog savjetovanja su: intervju i grupni rad.

Intervju provodi savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju s ciljem utvrđivanja elemenata koji mogu biti značajni za donošenje mišljenja o profesionalnom usmjeravanju (obiteljske prilike, obrazovna i radna povijest, motivacija, profesionalni interesi, radne vrijednosti i relevantne osobine ličnosti). Tijekom intervjua ispituju se profesionalni planovi. Savjetniku mogu biti od značaja i podaci o načinu provođenja slobodnog vremena, hobijima i interesima sa svrhom dobivanja boljeg uvida u profil korisnika, uključujući postojeće potencijale osobe kao i identificiranje potencijalnih područja razvoja. Korisnik može proći i više intervjua savjetodavnog tipa, a njihova svrha je pružanje mogućnosti samoprocjene i stjecanja potpunije slike o svojim sposobnostima, osobinama, interesima, vrijednostima i raspoloživim mogućnostima, te se postupno dolazi do optimalnog rješenja, ovisno o vrsti profesionalne teškoće ili nedoumice, a vezano uz specifičnu profesionalnu odluku. Polazeći od utvrđenih karakteristika, ali i zahtjeva zanimanja i poslova definira se odgovarajući profesionalni plan.

Metode grupnog rada (za nezaposlene osobe) podrazumijevaju: aktivnosti uključivanja, rad u malim i velikim grupama, skupne rasprave, igre uloga, demonstracije, prezentacije, aktivnosti završetka radionice i sl.

Informacije dobivene ovim postupcima, uz rezultate psihološke obrade i druge podatke, omogućuju utvrđivanje optimalne profesionalne odluke. Svi prikupljeni podaci bilježe se u dosjeu korisnika.

Potrebno je napomenuti kako je odgovornost konačne odluke na pojedincu koji traži usluge profesionalnog usmjeravanja. Uloga savjetnika jest pružiti sve relevantne informacije s ciljem osposobljavanja pojedinca za samostalno odlučivanje tijekom planiranja razvoja karijere.

Sredstva koja se koriste u procesu ciljanog i psihologijskog savjetovanja su: psihodijagnostički instrumentarij, propisani obrasci i tehnička pomagala.

Psihodijagnostički instrumentarij koji se koristi za psihologijsko testiranje uključuje: testove sposobnosti, upitnike ličnosti, interesa i vrijednosti, metode (samo)procjene, opažanja, centre za procjenu kompetencija (tzv. „assessment“ centri) odnosno selekcijske i savjetodavne intervjue.

Propisani obrasci koji se upotrebljavaju u procesu profesionalnog savjetovanja su: profesionalni plan, uputnice, standardizirani obrasci pisanih mišljenja, ankete o profesionalnim namjerama učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, psihologijski dosjei, prijemni listovi i evaluacijski listovi.

Tehnička pomagala koja se koriste su: računalni programi za elektronsko samotestiranje profesionalnih interesa, prijenosno računalo, LCD projektor i dr.

18

Evaluacija ciljanog i psihologijskog savjetovanja može biti:

a. pisana anonimna evaluacija (evaluacijski listovi koje popunjavaju korisnici; primjenjuje se periodično ili

b. usmena povratna informacija (nakon pružene usluge; može biti usmjerena od korisnika ili drugog savjetnika (povremene intervizije i supervizije).

Evaluacija se provodi na uzorku pojedine skupine korisnika kojima je tijekom određenog razdoblja pružena usluga savjetovanja, a provodi se u svrhu provjere učinaka savjetovanja, utvrđivanja kvalitete pružene usluge, utvrđivanja potrebe za prilagodbom postupaka koji se koriste i utvrđivanja potrebe za dodatnim aktivnostima prema korisnicima.

Izvješća se prema dogovoru i potrebi prosljeđuju rukovodstvu područnih ureda, Središnjem uredu i ostalim relevantnim dionicima i partnerima na regionalnoj i lokalnoj razini.

Primjeri evaluacijskih listova za različite skupine korisnika i oblika savjetovanja nalaze se u Dodatku.

5.2. Profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja

Cilj profesionalnog savjetovanja NO/TZ jest pomoći korisniku u odabiru optimalnog smjera daljnjeg profesionalnog razvoja, uvažavajući njegove mogućnosti, želje i potrebe, te stanje na tržištu rada

Od oblika individualnog savjetovanja, s NO/TZ populacijom se provode ciljano profesionalno i psihologijsko savjetovanje.

1. Ciljano profesionalno savjetovanje

Priprema ciljanog profesionalnog savjetovanja obuhvaća uvid u:

� raspoloživu dokumentaciju o korisniku, � podatke s tržišta rada, � relevantnu zakonsku regulativu, � mogućnosti obrazovanja i � mišljenje liječnika specijalista medicine rada.

Na ovakav oblik savjetovanja se upućuju osobe koje planiraju dodatno školovanje ili promjenu zanimanja, osobe s ranije utvrđenim zdravstvenim teškoćama ili sumnjom na zdravstvene smetnje koje mogu biti faktor otežane zapošljivosti ili osobe zainteresirane za postupak samozapošljavanja.

Izvedba ciljanog profesionalnog savjetovanja uključuje:

� prikupljanje podataka (obrazovanje, radno iskustvo, dodatna znanja i vještine, profesionalni interesi, motivacija, zdravstveno stanje, itd.) korištenjem dokumentacije i kroz razgovor s korisnikom,

� povratnu informaciju savjetniku za zapošljavanje i korisniku, � praćenje provedbe dogovorenih aktivnosti (za nezaposlene osobe provodi savjetnik za

zapošljavanje ili drugi savjetnik s obzirom na vrstu aktivnosti, sukladno posebnim provedbenim uputama),

� po potrebi redefiniranje dogovorenog plana te eventualno upućivanje na neki od ostalih oblika individualnog i/ili grupnog savjetovanja,

� upućivanje na pregled liječniku specijalistu medicine rada i uvid u njegovo mišljenje, � provođenje polustrukturiranog savjetodavnog intervjua, � sintezu svih relevantnih podataka o kandidatu, � kazuističku sjednicu i � izradu zajedničkog mišljenja.

19

2. Psihologijsko savjetovanje

Uz pripremu koja se odnosi na ciljano profesionalno savjetovanje, priprema za psihologijsko savjetovanje obuhvaća i:

� osiguranje adekvatnog prostora za testiranje, � definiranje uvjeta testiranja (maksimalno 15 osoba u grupi po psihologu), � izbor psihodijagnostičkog instrumentarija i � dobivanje suglasnosti korisnika za prikupljanje podataka psihologijskim testiranjem.

Na psihologijsko savjetovanje se upućuju: osobe kod kojih je za izradu profesionalnog plana potreban detaljniji uvid u psihofizičke sposobnosti i osobine ličnosti, nezaposlene osobe s invaliditetom u svrhu određivanja vrste i oblika profesionalne rehabilitacije, osobe koje traže stručnu pomoć pri procjeni vlastitih kompetencija i potencijalni korisnici ciljanih programa osposobljavanja/zapošljavanja koje provodi Zavod ili vanjske institucije.

Izvedba psihologijskog savjetovanja može uključivati:

� prikupljanje podataka korištenjem dokumentacije i inicijalnim intervjuom (obrazovanje, radno iskustvo, dodatna znanja i vještine, sposobnosti, zdravstveno stanje, osobine ličnosti, profesionalni interesi, motivacija),

� upućivanje na pregled liječniku specijalistu medicine rada i uvid u njegovo mišljenje, � psihologijsko testiranje, koje sadrži:

� uvodne informacije o svrsi i tijeku testiranja, � izjavu o suglasnosti za prikupljanje podataka psihologijskim testiranjem (u Dodatku), � testiranje adekvatnim psihodijagostičkim instrumentarijem i � statističku obradu i evidentiranje rezultata,

� standardizirani strukturirani intervju, � sintezu svih relevantnih podataka o kandidatu, � kazuističku sjednicu, � izradu mišljenja (po standardiziranim obrascima) te � povratnu informaciju savjetniku za zapošljavanje i korisniku.

Prema Kodeksu etike psihološke djelatnosti korisnik ima pravo uvida u svoje rezultate. Na zahtjev korisnika psiholoških usluga, psiholog mu je dužan dati interpretaciju postignutih rezultata uz informaciju o položaju njegovih rezultata u odnosu na rezultate ostalih kandidata (ne dajući pritom uvid u rezultate drugih kandidata). Ukoliko kandidat zahtijeva uvid u svoje testove, psiholog mu je dužan to osigurati, kako bi se otklonila sumnja na eventualnu zlouporabu.

Od oblika grupnog profesionalnog savjetovanja koriste se ciljano grupno savjetovanje i radionice. Priprema za grupno savjetovanje uključuje:

� osiguranje adekvatnog prostora, � osiguranje materijala i � definiranje uvjeta rada, broja osoba; grupu formirati prema kriteriju homogenosti.

1. Ciljano grupno profesionalno savjetovanje

Organizira se u formi grupnog rada za potencijalne korisnike ili predstavnike vanjskih institucija – nositelje predviđenih aktivnosti, npr. kandidate za osposobljavanje/prekvalifikacije, samozapošljavanje, predstavnike obrazovnog sustava, poslodavce, jedinice lokalne samouprave, itd. Grupa može uključivati do 25 sudionika.

20

2. Radionice

Grupa može uključivati 5 – 15 sudionika. Sadržaj pojedinih radionica moguće je prema potrebi organizirati u višekratnim susretima u trajanju od 60 – 90 minuta.

Popis radionica s detaljnim opisom svrhe, ciljne skupine, sadržaja, načina provedbe, pomoćnih materijala i evaluacijskih upitnika sadržan je u „Katalogu radionica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje“.

Premda postoji više vrsta radionica za nezaposlene osobe, osnovni „paket“ radionica koji se preporuča za provođenje s NO/TZ uključuje sljedeće radionice:

Radionica „Kako tražiti posao“ namijenjena je nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja koji žele poboljšati metode i tehnike traženja posla. Sadržaj uključuje:

� koje su najbolje metode i tehnike traženja posla u tržišnim uvjetima, � kako napisati zamolbu i dobar životopis i � kako saznati gdje su slobodna radna mjesta.

Radionica „Kako se predstaviti poslodavcu?“ namijenjena je nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja kojima treba pomoć u pripremi za kontakt s poslodavcem. Sadržaj uključuje:

� kako se pripremiti za intervju, � vještine komuniciranja s poslodavcem, � ponašanje za vrijeme intervjua, � koja su najčešća pitanja u selekcijskom intervjuu, � kako se pripremiti na neugodna pitanja te � kako se uspješno prezentirati poslodavcu.

Radionica „Samoprocjena vlastitih potencijala“ namijenjena je nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja kojima je potrebna pomoć u procjeni vlastitih radnih potencijala i definiranju ostvarivog profesionalnog cilja. Maksimalan broj sudionika za ovu radionicu jest 12. Sadržaj uključuje:

� samoprocjenu vlastitih potencijala i ponašanja, � samoprocjenu raspoloživih mogućnosti, � samoprocjenu dosadašnjih postupanja, � evaluaciju djelotvornosti vlastitih postupanja, � moguće nove izbore, � definiranje ostvarivog profesionalnog cilja i � razradu plana dolaska do cilja.

Pojedine kandidate psiholog po potrebi može uputiti i na individualno psihologijsko savjetovanje. Uključivanje korisnika u sve oblike grupnog rada je dobrovoljno.

5.3. Profesionalno savjetovanje ostalih ciljnih skupina

5.3.1. Poslodavci

Poslovno savjetovanje poslodavaca odnosi se prvenstveno na male, mikro i srednje poslodavce koji nemaju vlastite odjele upravljanja ljudskim potencijalima. Njihovo profesionalno savjetovanje ima za cilj unaprijediti kvalitetu rada poslodavaca proširenjem znanja u području razvoja ljudskih potencijala.

Aktivnosti koje se koriste u radu s poslodavcima su individualne i grupne konzultacije i savjetovanja koja se razrađuju sukladno specifičnim potrebama poslodavaca na pojedinom području (zapošljavanje novih radnika, potrebne kompetencije za pojedina radna mjesta, intervju prilikom zapošljavanja, uvođenje u posao, raspored radnika unutar timova, faktori radne učinkovitosti i sl.).

21

5.3.2. Učenici osnovnih i srednjih škola i studenti

Cilj profesionalnog savjetovanja učenika je pomoći korisniku u odabiru optimalnog smjera daljnjeg profesionalnog razvoja, odnosno odabiru obrazovnog programa/zapošljavanja, uvažavajući mogućnosti, želje i potrebe korisnika, te potrebe i mogućnosti tržišta rada.

Od oblika individualnog savjetovanja, s učenicima se provode ciljano profesionalno i psihologijsko savjetovanje.

1. Ciljano profesionalno savjetovanje

Priprema može obuhvatiti uvid u:

� raspoloživu dokumentaciju, � mogućnosti obrazovanja, � podatke o tržištu rada, � relevantnu zakonsku regulativu i � mišljenje liječnika specijalista medicine rada.

U većini slučajeva ciljano profesionalno savjetovanje učenika obavlja savjetnik za profesionalno

informiranje i obrazovanje. Najčešće obuhvaća neodlučne učenike završnih razreda osnovne i srednje škole.

Izvedba savjetovanja uključuje:

� prikupljanje podataka (dosadašnji obrazovni rezultati, interesi, motivacija, znanja, vještine, obiteljske prilike, itd.) korištenjem dokumentacije i razgovorom s korisnikom i/ili njegovim roditeljem /starateljem te

� provođenje strukturiranog savjetodavnog intervjua.

Savjet o najprimjerenijem profesionalnom odabiru daje se isključivo u usmenom obliku, učeniku i/ili njegovu roditelju/staratelju. U slučaju utvrđenih zdravstvenih i/ili psihosocijalnih ograničenja korisnik se upućuje na psihologijsko savjetovanje.

2. Psihologijsko savjetovanje

Uz pripremu koja se odnosi na ciljano profesionalno savjetovanje, priprema za psihologijsko testiranje obuhvaća:

� izbor psihodijagnostičkog instrumentarija - psihologijski instrumentarij uključuje testove općih i specifičnih kognitivnih sposobnosti, upitnike ličnosti, interesa i psihomotorike; izbor instrumentarija ovisi o karakteristikama korisnika – o dobi, obrazovanju i svrsi ispitivanja; za svaku potencijalnu skupinu korisnika i svrhu testiranja psiholozi odabiru najprimjereniji instrumentarij prema svojim stručnim spoznajama, vodeći računa i o učinkovitom korištenju resursa,

� osiguranje adekvatnog prostora za testiranje i � definiranje uvjeta testiranja (maksimalno 15 osoba u grupi po psihologu; iznimno, ukoliko se radi

o grupi učenika s ranije utvrđenim specifičnim teškoćama kojima je potrebna dodatna pomoć, broj osoba po psihologu je maksimalno 6, uz mogućnost sudjelovanja osobnog asistenta).

Na psihologijsko savjetovanje upućuju se: učenici/studenti koji traže stručnu pomoć pri procjeni vlastitih potencijala, učenici/studenti kod kojih je prethodno utvrđeno ili postoji sumnja o postojanju teškoća u psihofizičkom razvoju, učenici/studenti s kroničnim zdravstvenim tegobama koje mogu ograničavati odabir budućeg zanimanja, učenici/studenti kojima je indicirana promjena obrazovnog programa i učenici/studenti kod kojih iznimno teški psihosocijalni uvjeti mogu imati značajan utjecaj na daljnji odabir obrazovanja i zapošljavanja odnosno mogućnost ranog napuštanja obrazovanja.

22

Izvedba savjetovanja obuhvaća:

� prikupljanje podataka korištenjem dokumentacije i inicijalnim intervjuom (sposobnosti, školski uspjeh, zdravstveno stanje, interesi, motivacija, psiho-socioekonomski status, itd.),

� definiranje daljnjih stručnih postupaka, � dobivanje suglasnosti roditelja za prikupljanje podataka psihologijskim testiranjem (u Dodatku), � upućivanje na pregled liječniku specijalistu medicine rada i uvid u njegovo mišljenje, � psihologijsko testiranje, koje uključuje:

� uvodne informacije o svrsi i tijeku testiranja, � testiranje adekvatnim psihodijagnostičkim instrumentarijem i � statističku obradu i evidentiranje rezultata,

� strukturirani savjetodavni intervju, � sintezu svih relevantnih podataka o kandidatu, � kazuističku sjednicu, � izradu mišljenja po standardiziranim obrascima (u Dodatku) za sljedeće grupe korisnika:

� učenike koji završavaju školu po redovnom programu uz individualizirani pristup, po prilagođenom ili posebnom programu,

� učenike s utvrđenim kroničnim zdravstvenim smetnjama, � učenike s težim psihosocijalnim smetnjama i � učenike kojima je indicirana promjena obrazovnog programa, te

� povratnu informaciju koja se daje učeniku i/ili roditelju/staratelju prema Kodeksu etike psihološke djelatnosti (vidjeti stranicu br. 22).

Od oblika grupnog profesionalnog savjetovanja koriste se ciljano grupno savjetovanje i radionice. Savjetnici za profesionalno savjetovanje organiziraju i provode grupna ciljana profesionalna savjetovanja ili radionice za učenike osnovnih i srednjih škola s ciljem pomoći pri odabiru obrazovnog programa/zapošljavanja, uvažavajući mogućnosti, želje i potrebe korisnika, te potrebe i mogućnosti tržišta rada.

Rezultati savjetovanja, metode i sredstva koja se koriste te načini evaluacije savjetovanja navedeni su u ranijem dijelu priručnika i u „Katalogu radionica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje“.

6. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE O KARIJERI (CISOK)

Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) predstavljaju dodatni oblik pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere. Jedan od ključnih aspekata ovih centara jest dostupnost usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere i korisnicima koji nisu

registrirani evidenciji Zavoda te dislociranost iz zgrada Zavoda. Usluge ovih centara su fleksibilne, klijentima prilagođene i dostupne najširim skupinama korisnika. Osnovna ideja je pružanje diferenciranih usluga, odnosno pružanje odgovarajuće informacije od strane odgovarajuće osobe, uz odgovarajuću razinu potpore uz najniži mogući trošak. Konačni cilj je povećanje konkurentnosti radne snage na lokalnim tržištima rada. U organizacijskoj strukturi Zavoda, CISOK centri djeluju kao poseban odsjek u područnim uredima.

Ovakav pristup omogućava kontinuirani razvoj Centara te pridonosi stvaranju mreže podrške, omogućava usporedbu napretka s drugim centrima, uočavanje i prevladavanje eventualnih prepreka te pristup iznalaženja rješenja koji uzima u obzir lokalne okolnosti i potrebe.

CISOK centri pružaju usluge informiranja i savjetovanja o karijeri, omogućavajući ove usluge ciljnim skupinama koje su ranije imale ograničen pristup navedenim uslugama.

23

Osnovne usluge za korisnike s obzirom na potreban intenzitet potpore savjetnika su:

� usluge samopomoći, � usluge samopomoći uz djelomičnu potporu savjetnika i � individualizirane i/ili ciljane usluge pomoći (za osjetljive skupine).

Osnovne aktivnosti savjetnika su:

� individualne aktivnosti s korisnicima � grupne aktivnosti s korisnicima � aktivnosti s drugim savjetnicima u svrhu razmjene informacija/usklađivanja poslovnih procesa

Korisnici centara su: učenici osnovne i srednje škole, studenti, nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, poslodavci, roditelji, stručni suradnici obrazovnih institucija, savjetnici za profesionalno usmjeravanje i ostali korisnici. Korisnici mogu biti anonimni korisnici (koji koriste usluge samopomoći ili usluge samopomoći uz djelomičnu potporu savjetnika, a nisu evidentirani u aplikaciji CISOK-a) ili prijavljeni

korisnici (novi korisnici ili oni koji su u evidenciji Zavoda, a koriste individualizirane usluge).

Vrste kontakta su: osobni dolazak korisnika, poziv telefonom ili upit elektroničkom poštom.

Grupne aktivnosti uključuju: prezentacije, predavanja, seminare, okrugle stolove, radionice i grupna informiranja. Individualne aktivnosti (korisnika) se odnose na: samo-informiranje (brošure, letci, informativni materijali i dr.), korištenje računala (pretraživanje baza podataka, Info-kiosk), korištenje informativnog materijala (samo-informiranje), individualno informiranje, individualno savjetovanje ili korištenje programa „Moj izbor“.

Sredstva rada podrazumijevaju: pisane materijale, računala s pristupom internetu, upitnike u elektronskom obliku, video ili TV i oglasnu ploču.

Evaluacija usluga centara se provodi ispunjavanjem evaluacijskih listova kojim se mjeri stupanj zadovoljstva korisnika kvalitetom usluga. Primjeri evaluacijskih listova nalaze se u Dodatku.

24

Slika 4. Funkcioniranje CISOK-a na operativnoj razini

Praćenje ili „Sigurnosna mreža” – potpora savjetnika po potrebi u prostoriji s informativnim

materijalima

Pronalaziš li informacije koje trebaš?

Identificirajte pojedince koji imaju problema s korištenjem materijala za samopomoć i pružite dodatnu potporu

Usluge samopomoći

Usluge samopomoći uz djelomičnu

potporu savjetnika

Dijagnostički razgovor ili dijagnostički razgovor i

dijagnostičke mjere

Individualizirane usluge – upravljanje pojedinačnim slučajevima

Kratka analiza

Pojedinci koji imaju problema s korištenjem materijala za

samopomoć uz djelomičnu potporu savjetnika prelaze na

Individualizirane usluge

(Praćenje ili „– pružanje potpore po procjeni potrebe)

Pojedinac nema konkretan zahtjev za

informacijama i spominje problem

Pojedinac ima konkretan zahtjev za informacijama i ne

spominje nikakav problem

Razlog današnjeg dolaska?

Pojedinac ulazi u područje s informativnim materijalima o karijeri

Visoka sprema - donošenje odluke o karijeri

Srednja sprema - donošenje odluke o karijeri

Niska sprema - donošenje odluke o karijeri

Osobe koje uspješno

koriste materijale s

uslugama

samopomoći uz

djelomičnu potporu

savjetnika prelaze na

usluge samopomoći

Detaljna analiza

Pojedinci koji uspješno koriste

materijale s individualnom pomoći

prelaze na usluge samopomoći uz

djelomičnu potporu savjetnika

25

7. PROFESIONALNA SELEKCIJA

Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za zapošljavanje na određeno radno mjesto ili za određeni program obrazovanja u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Profesionalna selekcija može uključivati ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa,

vrijednosti, motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifičnih stručnih znanja.

Temeljem prijave potreba za radnicima, odabir i upućivanje kandidata u selekcijski postupak provodi savjetnik za zapošljavanje. Detaljan prikaz tijeka profesionalne selekcije i odgovornosti za pojedini aspekt provedbe definirani su provedbenom uputom. Provedbu aktivnosti profesionalne selekcije koji uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, vrijednosti, motivacije obavlja savjetnik za profesionalno

savjetovanje i selekciju – psiholog.

Krajnji cilj postupka profesionalne selekcije je odabir kandidata koji će najuspješnije udovoljiti uvjetima zapošljavanja, odnosno obrazovanja/osposobljavanja.

Korisnici usluga profesionalne selekcije su poslodavci i nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja.

Priprema za profesionalnu selekciju s ciljem utvrđivanja potrebnih kompetencija i prijedloga kandidata koji će najuspješnije udovoljiti uvjetima zapošljavanja, odnosno obrazovanja/osposobljavanja uključuje sljedeće aktivnosti:

� definiranje ključnih kompetencija potrebnih za obavljanje poslova (prijava potrebe za selekcijom, razgovor s poslodavcem, upoznavanje kroz obilazak tvrtke),

� utvrđivanje značaja prisutnosti pojedinih kompetencija za obavljanje poslova (ponderiranje), � prikupljanje podataka o kandidatima za selekciju iz dostupne dokumentacije i drugih izvora

(savjetnik za zapošljavanje, dokumentacija), � planiranje selekcijskog postupka:

� odabir psihologijskog mjernog instrumentarija – utvrđuje savjetnik - psiholog s obzirom na utvrđene ključne kompetencije, složenost i odgovornost poslova, uključujući potrebnu vrstu i razinu obrazovanja; može uključivati testove sposobnosti, upitnike ličnosti i sl.,

� definiranje uvjeta testiranja (maksimalno 15 osoba u grupi po psihologu, osiguranje adekvatnog prostora, osiguranje pisane suglasnosti sudionika za prikupljanje podataka psihologijskim testiranjem, tijek i trajanje procesa definirano je programom psihologijske obrade) te

� dogovor s poslodavcem o roku izvršenja usluge i načinu prosljeđivanja mišljenja i prijedloga

(ovisno o broju kandidata po izvršitelju i složenosti selekcije po načelu maksimalne efikasnosti i potrebne kvalitete).

Provedba profesionalne selekcije u dijelu utvrđivanja psihofizičkih karakteristika u kontaktu s nezaposlenima/tražiteljima posla uključuje sljedeće aktivnosti:

� davanje uvodnih informacija o svrsi i tijeku testiranja, � potpisivanje Izjava o suglasnosti za prikupljanje podataka psihologijskim ispitivanjem od strane

kandidata (u Dodatku), � psihologijsku obradu:

� testiranje adekvatnim psihodijagostičkim instrumentarijem, � statističku obradu i evidentiranje rezultata i � standardizirani selekcijski intervju,

� upućivanje liječniku specijalistu medicine rada s ciljem utvrđivanja mogućih zdravstvenih kontraindikacija (po potrebi),

� intervju - trajanje intervjua ovisi o karakteristikama i potrebama kandidata te o složenosti poslova/programa obrazovanja za koje se natječu (za jednostavnije poslove/programe obrazovanja u prosjeku 30 min, za složenije poslove/programe obrazovanja u prosjeku 45 min, ne duže od 60 min),

26

� sintezu svih relevantnih podataka o kandidatu – psiholog objedinjuje podatke dobivene testiranjem, intervjuom, liječničkim pregledom te drugim dostupnim informacijama, prvenstveno iz dokumentacije, mišljenja savjetnika za zapošljavanje i sl., kao pripremu za kazuističku sjednicu,

� kazuističku sjednicu stručnog tima i poslodavca, � prijedlog rang liste kandidata za zapošljavanje/obrazovanje (u Dodatku) ili Izvještaj o kandidatu

temeljem provedenog selekcijskog postupka (u Dodatku), � povratnu informaciju savjetniku za zapošljavanje (dostupna i putem IT aplikacije Zavoda) te � povratnu informaciju kandidatu koja se može dati na njegov osobni zahtjev, a uključuje uspjeh

kandidata na selekcijskom postupku, u opisnim/normativnim kategorijama i bez usporedbe ili navođenja rezultata testiranja ostalih kandidata uključenih u selekcijski postupak.

Zbog ujednačenosti kriterija postupka i ukoliko je moguće, profesionalnu selekciju za jedno radno mjesto provodi isti psiholog.

Obrasci koji se upotrebljavaju u postupcima profesionalne selekcije su (nalaze se u Dodatku):

� S-1 - Prijava potrebe za selekcijom (napomena: obrazac se koristi kao osnova za razgovor s poslodavcem, a njegova primjena (način, opseg) ovisi o procjeni psihologa),

� S-3.1.1 - Zapisnik o rezultatima provedenog selekcijskog postupka (selekcija za obrazovanje), � S-3.1.2 - Zapisnik o rezultatima provedenog selekcijskog postupka (selekcija za zapošljavanje), � S-3.2 - Izvještaj o kandidatu temeljem provedenog selekcijskog postupka (selekcija za

zapošljavanje, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) i � S-3.3 - Izvještaj o kandidatu temeljem provedenog selekcijskog postupka (selekcija za

obrazovanje, samozapošljavanje).

Evaluacija profesionalne selekcije se provodi putem usmene i pismene povratne informacije kandidata i putem povratne informacije poslodavca neposredno po obavljenom postupku, te nakon određenog vremena praćenja uspješnosti kandidata.

27

Slika 3. Prikaz tijeka aktivnosti u okviru profesionalne selekcije za zapošljavanje

28

8. CENTAR ZA PROCJENU INDIVIDUALNIH POTENCIJALA

Centar za procjenu individualnih potencijala (engl. „assessment centar“) koristi se za procjenu

kompetencija kandidata, osobito za složenije poslove s povećanom odgovornošću koji uključuju potrebu za razvijenošću socijalnih vještina, uz adekvatno kognitivno i emocionalno funkcioniranje pojedinca. Također se koristi u planiranju ulaganja u razvoj ljudskih potencijala. Centri za procjenu individualnih potencijala ne služe, stoga, samo u svrhu profesionalne selekcije nego i kao osnova za planiranje daljnjeg karijernog razvoja.

Centar za procjenu individualnih potencijala uključuje prosudbu pojedinaca u grupi kandidata s pomoću različitih metoda. Ova usluga tako može uključivati psihologijsku obradu (testiranje testovima sposobnosti, upitnicima ličnosti, interesa i dr.), intervju, uz provedbu jednodnevnih ili višednevnih

radionica za procjenu kompetencija sudionika te situacijske zadatke. Njena primjena iziskuje dodatnu osposobljenost voditelja-moderatora za ovakvu vrstu usluga (osobito specifična znanja i vještine grupnog vođenja).

Osobitost Centara za procjenu su situacijski zadaci – simulacije radnih situacija pomoću kojih se nastoje osigurati okolnosti za očitovanje i mjerenje željenog ponašanja, a izrađuju se na temelju spoznaja iz analize specifičnog opisa posla.

Na temelju prikupljenih podataka tim procjenjivača donosi procjenu o različitim dimenzijama kao što su: interpersonalne kompetencije, otpornost na stres, motivacija za postignućem, kompetencije vođenja tima i dr. Kandidati se upoznaju s cjelokupnim rezultatima i viđenjima tima procjenjivača o utvrđenim kompetencijama te područjima daljnjeg razvoja. Po potrebi se dodatno prikupljaju podaci uključujući samoprocjenu kandidata o pokazanim kompetencijama.

Nakon toga se izrađuje pisano mišljenje procjenjivača o pojedinim kandidatima, uključujući zapažene jakosti i područja potrebnog unaprjeđenja, s prijedlogom daljnjeg plana karijere koji može uključivati prijedlog o zapošljavanju, raspored na drugo radno mjesto, odluku o promaknuću, odluku o upućivanju na dodatno usavršavanje i sl.

Priprema za rad uključuje:

� upoznavanje poslodavca s načinom selekcijskog postupka, dogovor o roku izvršenja posla i načinu prosljeđivanja mišljenja i prijedloga,

� određivanje opisa poslova i potrebnih kompetencija – u suradnji s poslodavcem: � prijava potrebe za selekcijom – obrazac S-1 (u Dodatku), � razgovor s predstavnicima poslodavaca koji dobro poznaju zahtjeve posla i uvjete rada, � određivanje skupa potrebnih kompetencija, � izdvajanje ključnih kompetencija i � definiranje svake pojedine ključne kompetencije, � utvrđivanje značaja prisutnosti pojedinih kompetencija za obavljanje poslova

(ponderiranje), � kreiranje selekcijskog intervjua, � određivanje psihologijskog mjernog instrumentarija (testovi, upitnici i dr.) koji će se koristiti u

postupku selekcije, � kreiranje vježbi i zadataka za grupne aktivnosti – radionice tijekom kojih će kandidati biti

promatrani od opažača i u kojima će vršiti samoprocjenu te biti procjenjivani od ostalih kandidata; vježbe sadrže različite zadane situacije individualnih i grupnih aktivnosti sudionika – npr. prezentacije, grupne rasprave, zajednički praktični uradak, međusobne procjene i samoprocjene kandidata i dr.,

� kreiranje materijala potrebnog za izvedbu radionica, � utvrđivanje grupe kandidata (6-9), određivanje opažača - poželjno je da radionice vode u paru

dva voditelja-moderatora, uz prisutnost 2-3 posebno instruirana opažača od kojih svaki posebno prati i bilježi ponašanje dva do najviše tri kandidata na posebno pripremljenim protokolima

29

praćenja; moderatori također prate ponašanje kandidata; u slučaju potrebe za procjenom većeg broja kandidata u ponovljenim radionicama, važno je da one za svaku grupu budu jednako strukturirane kako bi se osigurala jednaka mogućnost praćenja i procjene identificiranih ključnih kompetencija,

� utvrđivanje načina vrednovanja utvrđenih kompetencija – kreiranje protokola praćenja kompetencija za moderatore i opažače,

� definiranje uvjeta rada, osiguranje adekvatnog prostora za provođenje testiranja, radionica, intervjua,

� instruiranje opažača – provodi se prije provedbe postupka procjene; uključuje upoznavanje s ključnim kompetencijama koje će se pratiti, planiranim vježbama, njihovom svrhom i kompetencijama koje će se pratiti posebno uz svaku vježbu, ponašanje promatrača i sl. te

� prikupljanje podataka o kandidatima za selekciju (savjetnik za zapošljavanje iz baze podataka, poslodavac preko životopisa kandidata).

Postupak procjene individualnih potencijala sadrži sljedeće aktivnosti:

� uvodno informiranje o svrsi i tijeku planiranih aktivnosti, � dobivanje pristanka kandidata na način provedbe postupka (u Dodatku), � provedbu psihologijskog testiranja, � pismenu samoprocjenu kandidata u odnosu na ključne kompetencije, � provedbu radionica s kandidatima uz procjenu kompetencija svakog kandidata (samoprocjena

kompetencija, međusobno procjenjivanje, procjena moderatora) – najčešće tijekom jednog ili dva dana,

� timski sastanak moderatora i opažača o procijenjenim kompetencijama kandidata, � obradu podataka i evidentiranje rezultata, � provođenje intervjua s kandidatima, uz davanje i dobivanje povratne informacije te � pismeno mišljenje o svakom kandidatu – sadrži zapažene karakteristike, posebno u odnosu na

promatrane kompetencije i mišljenje o potencijalima kandidata za obavljanje predviđenih poslova (u Dodatku).

Metode rada koje se koriste u procjeni individualnih potencijala su: razgovor s poslodavcem radi utvrđivanja potrebnih kompetencija, psihologijsko testiranje, radionice s kandidatima i intervjui, a sredstva rada: psihologijski mjerni instrumentarij, skale samoprocjene/procjene, protokoli za opažače i kandidate te materijal za izvedbu pojedinih vježbi u radionicama.

Evaluacija ovog postupka, te obrasci koji se koriste su isti kao u postupku profesionalne selekcije.

30

9. PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Profesionalna rehabilitacija je skup aktivnosti provođenih s ciljem osposobljavanja osoba s invaliditetom

za rad uz očuvanje njihove preostale radne i opće sposobnosti.

Svrha profesionalne rehabilitacije je omogućiti nezaposlenoj osobi s invaliditetom povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti kroz stručno osposobljavanje, usavršavanje i unaprjeđenje kompetencija za upravljanje profesionalnim razvojem (dugoročno) i kroz unaprjeđenje vještina aktivnog traženja posla (kratkoročno).

Upućivanje kandidata provodi savjetnik za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Profesionalnu rehabilitaciju u Zavodu provode savjetnici za zapošljavanje osoba s invaliditetom, savjetnici za profesionalno usmjeravanje, savjetnici za mjere aktivne politike zapošljavanja i savjetnici za prava za vrijeme nezaposlenosti.

Korisnici usluge su nezaposlene osobe s invaliditetom i osobe s faktorima otežane zapošljivosti. Pri tome je krajnji cilj aktivnosti održavanje i unaprjeđenje radno-socijalnih vještina i sposobnosti radi povećanja mogućnosti radno-socijalne uključenosti u zajednicu.

Vrste usluga su: � utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti (medicinsko-psihološka obrada), � profesionalno informiranje i/ili savjetovanje, � radno osposobljavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija, � programi za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti te � upućivanje osoba s invaliditetom u Centre za profesionalnu rehabilitaciju.

Kontakt s korisnikom ostvaruje savjetnik za zapošljavanje osoba s invaliditetom za nezaposlene osobe s invaliditetom, te savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje u slučaju obrazovanja ili osposobljavanja.

Postupak profesionalne rehabilitacije se sastoji od sljedećih aktivnosti:

� identifikacije osoba s invaliditetom, � definiranja plana i programa rehabilitacije - uključuje individualno savjetovanje sa savjetnikom za

zapošljavanje osoba s invaliditetom i, po potrebi, sa savjetnikom za profesionalno informiranje i obrazovanje,

� psihologijsko-medicinsku obradu: stručni tim za profesionalnu rehabilitaciju, koji uključuje savjetnika za zapošljavanje osoba s invaliditetom, savjetnika za profesionalno usmjeravanje te po potrebi liječnika specijaliste medicine rada, provodi psihologijsko-medicinsku obradu radi utvrđivanja individualnih potencijala i preostale radne sposobnosti; savjetnici za profesionalno savjetovanje temeljem utvrđenih individualnih potencijala (sposobnosti, interesa, motivacije) daju preporuke za daljnje obrazovanje i/ili zapošljavanje kroz proces rehabilitacije (detaljniji opis psihologijsko-medicinske obrade niže u tekstu),

� profesionalnog individualnog savjetovanja - trajanje u prosjeku 45 do 60 minuta, � sinteze svih relevantnih podataka o kandidatu, � kazuističke sjednice stručnog tima - na kazuističkoj sjednici po potrebi mogu sudjelovati i

predstavnici suradničkih institucija, npr. centara za odgoj i obrazovanje, itd., � izdavanja mišljenja u svrhu upućivanja osobe s invaliditetom u postupak profesionalne

rehabilitacije (u Dodatku), � povratne informacije savjetniku za zapošljavanje i � povratne informacije kandidatu - savjetnici za zapošljavanje osoba s invaliditetom u suradnji sa

savjetnicima za profesionalno savjetovanje upućuju kandidate i prate tijek procesa rehabilitacije - obrazovanja, zapošljavanja i sl.

31

Psihologijsko-medicinska obrada uključuje:

� dobivanje informiranog pristanka za prikupljanjem podataka psihologijsko-medicinskom obradom u postupku procjene radnih i općih sposobnosti (u Dodatku),

� testiranje adekvatnim psihodijagnostičkim instrumentarijem, � statističku obradu i evidentiranje rezultata, � upućivanje liječniku specijalisti medicine rada s ciljem utvrđivanja zdravstvenih indikacija i

kontraindikacija za obavljanje pojedinih poslova i � psihologijski intervju.

Povratna informacija o rezultatima psihologijsko-medicinske obrade može se dati nezaposlenoj osobi s invaliditetom na njen osobni zahtjev. Informacija uključuje interpretaciju rezultata psihologijsko-medicinske obrade bez navođenja pojedinih rezultata testiranja, odnosno u opisnim/normativnim kategorijama i bez usporedbe ili navođenja rezultata testiranja ostalih osoba s invaliditetom uključenih u obradu.

Detaljnije o postupku profesionalne rehabilitacije vidjeti u Internoj uputi 18/12 – Ostvarivanje prava na

profesionalnu rehabilitaciju.

Obrasci koji se koriste u postupku profesionalne rehabilitacije su:

� obrazac SM-5 - Stručno mišljenje za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju � obrazac SM-2 - Mišljenje stručnog tima o preporučenom obliku profesionalne rehabilitacije

Svi navedeni obrasci nalaze se u Dodatku.

32

Slika 5. Prikaz procesa profesionalne rehabilitacije

[Type a quote from the document or the

33

Slika 6. Prikaz postupka ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju

34

10. KOMPETENCIJE SAVJETNIKA ZA PROFESIONALNO USMJERAVANJE

11.1. Što su kompetencije?

Kompetencije se odnose na sve one karakteristike koje pokreću i oblikuju ponašanje koje je od

presudnog značaja za uspješnost na poslu. U prvom redu to su osobine ličnosti, motivi i sustav

vrijednosti, kao i specifična znanja i sposobnosti koje osoba posjeduje i koje unosi u posao. Kompetencije označavaju postignutu primjenu konkretnih znanja i vještina, u skladu s danim standardima, a u užem smislu one se odnose na samostalnost i odgovornost8. Kompetencije odražavaju trenutne zahtjeve rada unutar organizacije, ukazuju na to koje će vještine i ponašanja biti važne u budućnosti te, tamo gdje je to moguće, odražavaju važne organizacijske i kulturološke promjene planirane unutar organizacije. Osnova su upravljanja ljudskim potencijalima i mogu se koristiti pri zapošljavanju novih zaposlenika, napredovanju u poslu, osposobljavanju, osobnom razvoju, opisivanjima radnih mjesta i procesu ocjenjivanja radne učinkovitosti zaposlenika.

11.2. Zbog čega su kompetencije važne?

Kompetencije identificiraju područja koja zahtijevaju mjerenje i djelovanje s ciljem osiguravanja učinkovitog postizanja ciljeva organizacije. Sustav kompetencija je koristan osobama uključenima u proces osposobljavanja i razvoja te osigurava ujednačenost u slučajevima:

� mjerenja učinkovitosti pojedinaca, � identifikacije potreba za osposobljavanjem i � razvoja programa stručnog usavršavanja vezanih uz povećanje učinkovitosti.

Kompetencije su za organizaciju važne kako bismo:

� usmjerili i informirali zaposlenike o aktivnostima i ponašanju koje se od njih očekuje, � ukazali na očekivanu razinu radne učinkovitosti te � pomogli pri identificiranju potreba za osposobljavanjem zaposlenika.

11.3. Ključne kompetencije savjetnika za profesionalno usmjeravanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje je u okviru I. komponente Instrumenta Pretpristupne pomoći (IPA-E) provodio projekt Centar tržišta rada (2010-2012) 9 . U sklopu ovog projekta definirane su ključne kompetencije savjetnika za profesionalno usmjeravanje:

KOMPETENCIJA KOMPONENTE KOMPETENCIJE

Komunikacija

Pisana komunikacija

Usmena komunikacija

Prezentacijske vještine

Vještine savjetovanja

Znanje engleskog jezika

Interpersonalne i osobne kompetencije

Suradnja i umrežavanje – timski rad

Socijalna osjetljivost

Stručnost

8 http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Hrvatski_kvalifikacijski_okvir_prirucnik.pdf 9 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11104

35

Otpornost na stres i rješavanje konflikata

Planiranje i organiziranje posla

Usvajanje i primjena novih znanja i vještina

Učinkovito upravljanje poslovnim procesima, vremenom i resursima

U istraživanju Europske komisije European reference competence profile for PES and EURES

counsellors 2014.10 razvijen je model kompetencija za savjetnike za zapošljavanje i EURES savjetnike. Utvrđena su tri glavna područja kompetencija:

1. temeljne kompetencije (opće vještine i vrijednosti savjetnika), 2. interakcija s korisnicima (rad s tražiteljima zaposlenja i poslodavcima) i 3. dodatne kompetencije (kompetencije vezane uz organizacijski identitet i tehničke kompetencije).

Temeljne kompetencije predstavljaju opće karakteristike savjetnika i vještine koje su relevantne za različite situacije i zadatke. Ove kompetencije bi trebali imati svi savjetnici za zapošljavanje, bez obzira na ciljne skupine s kojima rade (npr. s mladim nezaposlenim osobama ili dugotrajno nezaposlenima).

Interakcija s korisnicima (rad s tražiteljima zaposlenja i poslodavcima) predstavlja najšire područje kompetencija, jasno povezanih s glavnim zadacima i prirodom posla koje svi savjetnici za zapošljavanje svakodnevno obavljaju.

Dodatne kompetencije (kompetencije vezane uz organizacijski identitet i tehničke kompetencije) uključuju vještine rada u smislu tehnoloških (ICT) aspekata posla, kao i znanja specifična za državu i organizaciju u kojoj savjetnici rade.

TEMELJNE KOMPETENCIJE

Profesionalni pristup

F1 Etička praksa/djelovanje u skladu s etičkim principima

F2 Kontinuirano stručno usavršavanje

F3 Odgovornost i diskretnost

F4 Timski rad/suradnja

Usmjerenost na korisnika F5 Komunikacijske vještine

F6 Sposobnost prepoznavanja i odgovaranja na različite potrebe korisnika

Suočavanje sa stresom /prihvaćenje promjena

F7 Otpornost na stres/sposobnost rada pod pritiskom

F8 Vještine planiranja i organizacijske vještine

F9 Fleksibilnost/sposobnost prilagodbe

INTERAKCIJA S KORISNIKOM

Savjetovanje i planiranje individualnih aktivnosti korisnika

C1 Vještina planiranja individualnih aktivnosti i unaprjeđenja kompetencija za razvoj karijere/zapošljivosti

C2 Savjetovanje: strpljivost, razumijevanje i sposobnost slušanja bez prosuđivanja

10

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&frm=1&source=web&cd=1&ved=0CB4QFjAA&url=http%3A%

2F%2Fec.europa.eu%2Fsocial%2FBlobServlet%3FdocId%3D12457%26langId%3Den&ei=wtThVPOJCIHyUNvhg

aAF&usg=AFQjCNF9fIbnPB7UewDDYdIwyTwTgMKTBA&sig2=5LdmT_HQdiBYdwL2YQY9FQ

36

C3 Sposobnost motiviranja korisnika

C4 Sposobnost procjene potencijala korisnika

C5 Vještine rješavanja problema

C6 Sposobnost upućivanja korisnika na odgovarajuće mjere

Upravljanje i praćenje procesa integracije/ aktivacije korisnika

C7 Sposobnost usklađivanja obveza rada s korisnicima i obavljanja administrativnih zadataka

C8 Sposobnost praćenja individualnih planova i aktivnosti korisnika

C9 Upravljanje složenim integrativnim procesima u vođenju korisnika

Poticanje zapošljavanja nezaposlenih/tražitelja zaposlenja

C10 Vještine uspješnog posredovanja pri zapošljavanju

C11 Vještine pronalaženja informacija i analitičke vještine

C12 Poznavanje područja upravljanja ljudskim potencijalima

C13 Osnove procesa zapošljavanja u europskim zemljama u sustavu EURES-a

Poticanje rada s poslodavcima

C14 Prodajne i pregovaračke vještine

C15 Rad s udrugama poslodavaca i njihovim predstavnicima

C16 Izgradnja dugoročnih odnosa (povezivanje)

C17 Osnove procesa pribavljanja (kandidiranja) u europskim zemljama u sustavu EURES-a

Interakcija s korisnicima u EURES sustavu

C18 Poznavanje specifičnosti usluga savjetovanja, pribavljanja (kandidiranja) i posredovanja u sustavu EURES-a

C19

Sposobnost rada u partnerstvu s drugim EURES partnerima

C20 Poznavanje životnih i radnih uvjeta kao preduvjeta mobilnosti

C21 Poznavanje europskog tržišta rada

C22 Poznavanje sustava zdravstvenog i socijalnog osiguranja u EU

C23 Visoko razvijene interkulturalne kompetencije

C24 Jezične kompetencije/znanje stranih jezika

C25 Poznavanje EU i nacionalnih tijela i programa koji podupiru mobilnost

DODATNE KOMPETENCIJE

Kompetencije vezane uz organizacijski identitet

S1 Korporativni identitet i predanost provođenju usluga

S2 Sposobnost predstavljanja javne ustanove u komunikaciji s korisnicima i drugim dionicima

S3 Umrežavanje i partnerstvo

S4 Poznavanje sustava zapošljavanja

Znanja specifična za državu S5 Poznavanje tržišta rada, obrazovanja i zanimanja

37

ili organizaciju S6

Poznavanje skupina nezaposlenih s otežanim pristupom tržištu rada

S7 Znanje o tržištu rada, mjerama aktivne politike zapošljavanja i programima aktivacije

S8 Upravljanje učinkom, praćenje i evaluacija

Tehničke vještine S9

ICT vještine i sposobnost rada u uvjetima pružanja raznolikih usluga

S10 Vještine upravljanja informacijama