1

STANJE RAZVOJA TIS I GIS PROJEKTA U ELEKTROPRIMORJU RIJEKA

SAŽETAK

Tehni ki informacijski sustav (u daljnjem tekstu TIS) te Geografski informacijski sustav (udaljnjem tekstu GIS) se u Elektroprimorju razvijaju i koriste ve neko vrijeme. U ovom referatu je dankratki povijesni prikaz razvoja tih sustava te njihovo trenutno stanje.

Referat opisuje i me usobne veze tih sustava kao i veze istih sa ostalim informacijskim sustavimau Elektroprimorju. Posebno je dan i osvrt na planirani dalji razvoj tih sustava u smislu proširenja fondapodataka koji su u njima pohranjeni kao i proširenja funkcija koje se istima obavljaju .

Klju ne rije i: tehni ki informacijski sustav, TIS, geografski informacijski sustav, GIS, SCADA

PRESENT STATE OF TIS AND GIS PROJECT AT ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

SUMMARY

Technical information system (TIS) and geographic information system (GIS) are in process ofdevelopment in Elektroprimorje for some time now. This paper gives brief history of these systems as wellas its current state.

Paper describes interconnections between these systems and connections to other informationsystems in Elektroprimorje. Short description is given on planned further development of these systemsregarding type and quantity of stored data and functions achieved by both systems.

Keywords: technical information system, TIS, geographical information system, GIS,SCADA

1. UVOD

GIS se u DP Elektroprimorje razvija od 1997 godine. Prvi koraci su se radili pomo u AutoCAD Mapalata da bi se kasnije prešlo na ESRI paket aplikacija. Tvrtka ESRI razvija specijalizirane GIS alate u rasponuod jednostavnih preglednika do složenih sustava koji omogu uju višekorisni ki rad i distribuiranje podataka.Sami alati su se kroz vrijeme razvijali a sa njima i formati podataka te mogu nosti koje ti alati pružaju.

Svrha GIS-a je predstavljanje i lakše manipuliranje prostornim podacima. Samim time se GISname e kao alat u distribucijskoj djelatnosti zbog prirode distribucijske mreže koja je geografski vrlorazgranata.

Tehni ki podaci o elementima energetske mreže se ve nalaze u TIS-u pa ih nije poželjnoduplicirati u GIS-u ve je potrebno uspostaviti vezu izme u dva sustava i na taj na in omogu iti dohvatatributnih podataka o pojedinim elementima energetske mreže.

Dorjan Mo ini , dipl. ing.HEP-ODS d.o.o. Elektroprimorje Rijekadorjan.mocinic@hep.hr

dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el.HEP-ODS d.o.o. Elektroprimorje Rijekavitomir.komen@hep.hr

HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNEELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED1. savjetovanjeŠibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

SO6 – 21

2

2. SADAŠNJE STANJE TIS-a

TIS se u rad uveo 1991. god. i od tada se neprekidno razvija. Struktura baze kao i aplikacijerazvijene su unutar Elektroprimorja.

Struktura baze hijerarhijski je podijeljena na nekoliko razina:a) Mreža, Pogon i Naponb) Transformator, Postrojenje, Vodc) Elementi mreže (Polja, Elementi polja, Dionice, vorovi)

Osim opisa strukture Elektroenergetskog sustava (u daljnjem tekstu EES) u TIS-u postoji inadogradnja u vidu aplikacija i podataka namijenjenih radu sa pojedinim elementima mreže:

a) Investicijsko tehni ka dokumentacijab) Energetska mjerenja na obra unskim mjernim mjestimac) Planiranje održavanja trafostanica i vodovad) Stupna mjestae) Obrada pogonskih doga aja

TIS je realiziran kroz Oracle bazu podataka koja se izvršava na HP Proliant poslužitelju.Aplikacije za unos i ažuriranje podataka, kao i ostale aplikacije za razne korisnike u Elektroprimorjuizvedene su u terminalskom su elju sa alatom Oracle Forms 3.

TIS je ušao u uporabu prije GIS-a pa se šifre pojedinim elementima EES kreiraju upravo u TIS-u,a zatim se iste takve adrese danom elementu dodjeljuju u ostalim sustavima u kojima se isti elementpojavljuje (GIS, NMS/SCADA). Time je omogu eno jednostavno preuzimanje tehni kih podataka oelementima mreže koji se nalaze u TIS-u u sve aplikacije u kojima je to potrebno.

Tablica I. Broj trafostanica po prijenosom omjeru po pogonima

Pogon\Vrsta TS 110/x kV 35/X kV 20/0.4 kV 10/0.4 kVSjedište 5 17 0 768Opatija 2 0 270 0Skrad 1 9 386 0Crikvenica 2 2 205 0Rab 1 0 92 0Krk 2 0 223 0Cres-Lošinj 1 7 0 132UKUPNO: 14 35 1176 900

Tablica II. Broj dionica po prijenosom omjeru po pogonima

35 kV 20 kV 10 kVZra ni vod Kabel Zra ni vod Kabel Zra ni vod Kabel

Sjedište 20 51 0 0 227 1475Opatija 0 0 140 435 0 0Skrad 15 16 484 245 0 0Crikvenica 5 8 170 254 0 0Rab 0 0 76 147 0 0Krk 8 15 232 417 0 0Cres-Lošinj 5 25 0 0 118 181UKUPNO: 53 115 1102 1498 345 1656

Tablica III. Broj transformatora po prijenosom omjeru po pogonima

Pogon\Vrsta TS 35/X kV 20/0.4kV 10/0.4kVSjedište 0 787Opatija 287 0Skrad 407 0Crikvenica 220 0Rab 90 0Krk 233 0Cres-Lošinj 0 137Elektroprimorje 54UKUPNO: 54 1237 924

3

U Tablicama I do III prikazano je stanje broja unesenih osnovnih elemenata u TIS-u.Podaci u TIS-u ažuriraju se prema dojavi o promjeni sa terena. Izmjene u TIS-u uskla uju se sa

evidencijom osnovnih sredstava, izmjenama u GIS-u te izmjenama na blok shemi EES-a.

3. SADAŠNJE STANJE GIS-a

3.1. Struktura sustava

Osnovicu cijelog GIS-a ine dva serverska paketa: ArcSDE i ArcIMS. Klijenti koriste ArcView 9.2,ArcINFO 9.2 te ArcReader. Sustav je organiziran tako da se na jednom ra unalu izvršavaju ArcSDE iArcIMS paketi, a isto ra unalo ujedno služi i kao file server za sve podatke koji još nisu uba eni uORACLE bazu podataka (rasterske podloge, fotografije, jednopolne sheme, ...). Slika 1 prikazujetrenuta nu strukturu GIS sustava u Elektroprimorju [1].

Klijenti koji koriste ArcView 9.2 programski paket mogu pregledavati podatke koji se nalaze uArcSDE, ali ih ne mogu ažurirati. Stoga isti podaci postoje u mdb formatu (personal geodatabase) nalokalnom ra unalu gdje se oni ažuriraju. Lokalni podaci za svako podru je u mdb formatu se zatimimportiraju u ArcSDE.

ArcINFO klijent može direktno ažurirati podatke u ORACLE bazi podataka kroz ArcSDE. Ujednose koristi za sve konverzije izme u pojedinih tipova podataka.

Slika 1. Struktura GIS-a u Elektroprimorju

3.2. Stanje unosa podataka

GIS se u DP Elektroprimorje koristi za spremanje prostornih podataka o elektroenergetskomsustavu (EES) na podru ju DP-a.

Prikazani elementi sustava uklju uju slijede e vektorske podatke:a) Dalekovode

Zra ne 35 kV, 20 kV i 10 kV vodove Podzemne i podzemne 35 kV , 20 kV i 10 kV vodove

b) Postrojenja 110/x i 35/x kV stanice kao poligoni 10/0.4 kV stanice kao to ke

c) Stupna mjesta (35 kV, 20 kV i 10 kV)d) Niskonaponska mreža

ORACLE serverTIS (atributni podaci)

ORACLEArcSDEArcIMS

Vektorski GIS podaciRasterski GIS podaci

ArcView 9.2 Web klijent (IE)ArcView 9.2 Web klijent (IE)ArcINFO 9.2

4

Tablica IV. 35 kV naponska razina

Popunjenost NapomenaZra ni vodovi 100% Podaci u TIS, fotografija stupnog mjestaKabelski vodovi 100% Podaci u TISPostrojenja 100% Podaci u TIS, poligoni u GIS-uStupna mjesta 100% Ozna eno, fotografirano i opisano atributima

Tablica V. 10(20) kV naponski nivo

Popunjenost NapomenaZra ni vodovi 100% Podaci u TIS, unesene su trase, U tijeku je unos stupnih mjestaKabelski vodovi 100% Podaci u TISPostrojenja 100% Podaci u TIS, to ke u GIS-uStupna mjesta 50% Ozna eno, fotografirano i opisano atributima

Unificiran je na in prikupljanja i unosa niskonaponske mreže (u daljem tekstu NN mreža) upostoje u aplikaciju NN_MREŽA (bazirana na ArcVIEW 9.2) u svim pogonima. Zna ajniji unos NN mrežeje ostvaren u pogonima Crikvenica i Rijeka. Pogon Crikvenica je unio 80% NN mreže dok je NN mreža zapodru je grada Rijeka unesena 99% (62% pogona Rijeka).

Pored podataka o samoj mreži, radi snalaženja u prostoru koriste se i ostali podaci poput zgrada,cesta, obalne linije, granica pogona te rasterskih podloga.

Slika 1 prikazuje izgled 35 kV mreže sa tehni kim podacima i fotografijom stupa. Slika 2 prikazujeaplikaciju za unos NN mreže.

Slika 1. Prikaz 35kV mreže i podataka o stupnom mjestu

Slika 2. Aplikacija za unos NN mreže

5

3.3. Rasterski podaci

Rasterski podaci služe lakšem snalaženju u prostoru. U radu se koriste skenirane karte tedigitalni ortofoto snimci.

Skenirane podloge postoje u raznim mjerilima, a prikazuju se ovisno o nivou zoom-a koji se udanom trenutku koristi. Prema mjerilu koristi se slijede i broj karata:

a) 1:100000 5 kom. - 100% površine Elektroprimorjab) 1:25000 63 kom. - 100% površine Elektroprimorjac) 1:5000 700 kom. - 100% površine Elektroprimorjad) 1:1000 1400 kom.

Digitalni ortofoto postoji u dvije razine to nosti:a) DOF 5 (pogon u sjedištu, pogoni Opatija, Crikvenica te Krk)b) DOF 2 (pogon u sjedištu i pogon Crikvenica)

3.4. Pregled podataka

Ve ina korisnika GIS sustava ima potrebu samo za pregledom podataka. Takvim korisnicima jepotrebno na što jednostavniji i jeftiniji na in pružiti pristup podacima. Pregled podataka je omogu en krozweb su elje te kroz besplatni program za pregled podataka ArcReader.

Svrha postavljanja GIS podataka na intranet je omogu avanje pristupa tim podacima širokomkrugu korisnika. ArcIMS je paket koji služi za posluživanje GIS podataka web klijentima koji na sebi nemoraju imati nikakav dodatni programski paket. Slika 3 prikazuje izgled web su elja GIS-a.

Slika 3. Web prikaz GIS podataka

Arc IMS još ne podržava prikaz digitalnih ortofoto snimaka kao podloge pa se za pregled GISpodataka sa ortofoto podlogom koristi ArcReader. ArcReader je potrebno instalirati na klijentsko ra unalo, irad sa njime je nešto složeniji od rada sa web su eljem ali omogu ava ve u slobodu u radu i pristup nekimpodacima kojima kroz web su elje nije mogu e pristupiti. Slika 4 prikazuje ArcReader u kojem su prikazanivektorski podaci a kao podloga za snalaženje u prostoru koristi se ortofoto snimka (centar grada Rijeke)

6

Slika 4. ArcReader sa ortofoto podlogom

4. POVEZIVANJE APLIKACIJA

TIS i GIS predstavljaju kostur na koji se naslanjaju ostale tehni ke aplikacije u Elektroprimorju.Osnova za povezivanje TIS-a i GIS-a jesu jednake šifre elemenata EES u oba sustava. Time jeomogu eno korištenje atributnih podataka iz TIS-a u GIS-u. Povezivanje sa ostalim aplikacijama vrši sena isti na in. Odgovornost za unos ispravnih šifri elemenata je na korisnicima ostalih aplikacija.

Podaci o trafostanicama u aplikaciji za pra enje doga aja u EES (DISPO) popunjeni su automatski izTIS-a. Šifra stanice u DISPO-u je generirana iz šifre stanice u TIS-u ime je osigurano kasnije mogu edijeljenje podataka izme u ta dva sustava (npr. Podaci o kupcima na pojedinoj trafostanici).

Jedna od zna ajnijih aplikacija koje koriste podatke iz TIS-a je novi SCADA/NMS sustav NetworkManager (u daljem tekstu NM) koji je pušten u rad po etkom ove godine. Prilikom unosa podataka u NMkoristile su se šifre elemenata iz TIS-a. Zna ajno pojednostavljenje unosa podataka u NM omogu ilo jepreuzimanje tehni kih podataka dionica iz TIS-a [2].

U planu je izrada GIS aplikacije za vo enje NN mreže koja bi djelatnicima u stalnoj pogonskojslužbi omogu ila nadzor stanja NN mreže temeljem podataka o naponskom stanju 10kV ili 20 kVsabirnica. Naponsko stanje sabirnica dobiva se iz NM.

5. ZAKLJU AK

Priroda EES-a kao zemljopisno distribuiranog sustava name e uporabu GIS-a u svakodnevnomradu. Prikupljanje, spremanje i ažuriranje atributnih podataka je jednostavno i efikasno riješeno bazamapodataka koje omogu avaju istovremeni višekorisni ki rad. Stoga se GIS i TIS sustav u velikoj mjerikoriste u svakodnevnom radu u Elektroprimorju i njihovo podru je primjene je sve ve e. Postavljanjenovih zahtijeva na dostupnost podataka zahtijeva uskla enost svih informati kih sustava. Me usobnasuradnja sustava za cilj mora imati smanjenje dvostrukog unosa podataka što vodi ažurnijem stanju bazepodataka te lakšem radu svih koji se nalaze u poslovnom procesu.

7

LITERATURA

[1] D. Mo ini , D. Me ure an „Implementacija Geografskog informacijskog sustava na Oracle bazipodataka i povezivanje sa bazom tehni kih podataka u HEP Distribucija d.o.o., DP ElektroprimorjeRijeka“, HrOug, Umag, 2003

[2] D. Mo ini , „Korištenje postoje ih podataka iz tehni ke baze podataka kod unosa baze podatakanovog sustava za daljinsko vo enje“, HrOug, Umag, 2006