STANJE ZDRAVSTVENOG STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVASUSTAVA

Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med.

ministar zdravlja

Republika HrvatskaMinistarstvo zdravlja

1

Čimbenici koji određuju zdravstveni status

Izvor: Grunewald, I. B., Vaidean, V. (2010) EU Healthcare System – facts and Figures. Bulletin UASVM Horticulture, 67 (2), str. 88-94

2

Čimbenici utjecaja na zdravlje

3

Čimbenici rizika Poticajni i zaštitni čimbenici

Izvor: prilagođeno prema Labonte, R. (1998) A community development approach to health promotion. Edinburgh: Health Education Board of Scotland, Research Unit on Health and Behaviour Change, University of Edinburgh.

Povezanost zdravlja i ekonomije

4Izvor: Suhrcke, M., Mckee, M., Sauto Arce, R., Tsolova, S. i Mortensen, J. (2005) The contribution of health to the economy in the European Union. European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/health/ph_overview/Documents/health_economy_en.pdf [20.7. 2011.].

Vrijednosni sustav zdravstva

5

istraživanjeistraživanje

edukacija i usavršavanjeedukacija i usavršavanje

IKT sustavi i aplikacijeIKT sustavi i aplikacije

logistika

Izvor: prilagođeno prema Dobrev, A., Jones,T., Stroetmann, V. N., Stroetmann, K. A., Artmann, J., Kersting, A., Kasiri,N., Zegners, D. i Lilischkis, S. (2008) Sources of financing and policy recommendations to member states and the European Commission on boosting ehealth investment . Final report. Brisel: European Commision.

Kanali za uključivanje pacijenata

6Izvor: Angelmar, R., Berman, P. C. (2007) Patient empowerment and efficient health outcomes. U Financing sustainable healthcare in Europe: New approaches for new outcomes (2007) Conclusions from a collaborative investigation into contentious areas of healthcare. Dostupno na: http://www.sitra.fi/julkaisut/muut/The_Cox_Report.pdf?download=Download+pdf [1.9.2011.], str. 142. 

Potrošnja na zdravstvo 2000.-2008. PPP USD po stanovniku

Izvor podataka: Svjetska zdravstvena organizacija. European health for all database 7

Trendovi

Demografska tranzicija

Razvoj medicine Očekivanja

stanovništva

8

Ukupni prihodi HZZO-a u 2011. godini - 21.6 milijardi HRK

Rashodi - cca 21.7 milijardi HRK

Dospjele obveze HZZO-a prema ugovorenim rokovima plaćanja - 327 milijuna HRK

Prihodi i rashodi HZZO-a 2009 – 2011 (milijarde HRK)

2009. 2010. 2011.

Ukupni prihodi 22.582 22.149 21.605

Ukupni rashodi (HZZO i HZZOZZR) 22.700 22.075 cca 21.700

9

Ukupni deficit u sustavu zdravstva iznosi(uz poštivanje rokova plaćanja od 60 dana)

> 5.2 milijarde kuna

deficit HZZO-a za 2011. 2.2 milijarde kuna dugovanja zdravstvenih ustanova oko 3.0 milijarde kuna

10

Najzaduženije bolnicePodaci o stanju nepodmirenih obveza bolničkih ustanova nadan 31. prosinca 2011. (s početkom plaćanja 1.1.2012. i rokom plaćanja od 60 dana)

KBC Zagreb 324.021.368 HRK KBC Osijek 289.499.620 HRK KBC Split 165.573.166 HRK KBC “Sestre Milosrdnice” 199.291.571 HRK KBC Rijeka 159.512.765 HRK KB Dubrava 157.669.803 HRK KB Merkur 29.019.594 HRK OB Varaždin 118.958.087 HRK OB Slavonski Brod 52.492.828 HRK

UKUPNO 1.496.038.757 HRK

11

Mjesečni bolnički limit za zdravstvene ustanove u 2011. godini iznosio je ukupno 687.096.000 kuna.

Struktura rashoda prema financijskim izvješćima bolnica (%)

OPIS 2010. I.-IX.2011 Procjena 2011.

Lijekovi i potrošni medicinski materijal 21,63 23,41 23,43

Ostali materijalni troškovi 12,65 12,29 12,67

Izdvajanja za zaposlene 56,67 57,99 57,38

Ostali rashodi 9,05 6,31 6,52

Ukupni rashodi 100,00 100,00 100,00

12

Dodatni troškovi u 2012.

Novi ustroj službe hitne medicinske pomoćioko 117 milijuna kuna

Lijekovi na receptoko 260 milijuna kuna (posljedica preraspodjele izvršene 2010. godine kada je rok skraćen na 150 dana)

Primjena novih prava iz kolektivnog ugovora za zdravstvo

oko 230 milijuna kuna

13

Osiguranici Broj osoba oslobođenih participiranja u trošku

zdravstvene zaštite smanjen je s 1,500,000 na 900,000 (ukupno za 40%). Jedine kategorije oslobođene participacije ostale su djeca, trudnice, oboljeli od HIV-a, kronični psihijatrijski bolesnici, transplantirani, dijalizirani i oboljeli od zloćudnih bolesti.

Znatno povećanje participacija na sve bolničke i stomatološke zdravstvene usluge – na 20% ukupne cijene.

Uvođenje participacije u primarnu zdravstvenu zaštitu (10 HRK po posjetu i 10 HRK po receptu).

14

Osiguranici Povećanje premija dopunskog zdravstvenog

osiguranja s 50 na 80HRK i s 80 na 130HRK za umirovljenike i zaposlene s plaćom/mirovinom većom od 5108 HRK.

Broj osoba koje plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje iz džepa porastao sa 650,000 u 2008. na 1,440,000 u 2011.

Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinama iznad prosječne plaće, iznos 3% bruto mirovine.

15

Uplate iz džepa (HRK)

 Prihodi bolnica Prihodi HZZO-a Ukupno

2008. 239,355,369 412,525,785 651,881,154

2010. 934,006,493 472,818,124 1,406,824,617

16

Liste čekanja posljedica razlike između realnih mogućnosti odnosno

postojećih kapaciteta bolnica i povećanih zahtjeva od strane pacijenata (odnos ponude i potražnje)

vrijeme čekanja za određene bolničke usluge značajno se razlikuje od ustanove do ustanove, ovisno o kategoriji bolničke ustanove, ugovorenim djelatnostima te specifičnostima pojedine bolnice:

Liste čekanja za dijagnostičke postupkeListe čekanja za terapijske postupke (npr. operacijski

zahvati – ugradnja endoproteze kuka/koljena, operacija očne mrene)

17

Snimka stanja listi čekanjaNajčešći razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja:

nedovoljan broj liječnika nedovoljan broj ili starost medicinskih uređaja financijsko ograničenje za ugradbeni materijal

Ostali razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja: višestruko naručivanje pacijenata za istu uslugu u više

bolnica nedolazak pacijenta na zakazane termine osobni izbor ustanove, liječnika ili termina od strane

pacijenata

18

Mjere za smanjenje listi čekanja

osiguranje dodatnog ugradbenog materijala nabava medicinske opreme sinergija javnog i privatnog sektora prilagodba radnog vremena pacijentima otvaranje dnevnih bolnica povećanje produktivnosti i učinkovitosti informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava

19

1. Središnja i sjeverna Hrvatska*- Grad Zagreb- Zagrebačka županija- Karlovačka županija- Sisačko-moslavačka županija- Bjelovarsko-bilogorska županija- Krapinsko-zagorska županija- Varaždinska županija- Međimurska županija- Koprivničko-križevačka županija

2. Panonska Hrvatska* (Zapadna i Istočna Slavonija)- Virovitičko-podravska županija- Požeško-slavonska županija- Brodsko-posavska županija- Osječko-baranjska županija- Vukovarsko-srijemska županija

Snimka stanja CT i MRI

20

CT i MRI

3. Istra, Primorje i Lika*- Primorsko-goranska županija- Istarska županija- Ličko-senjska županija

4. Sjeverna i Južna Dalmacija*- Zadarska županija- Šibensko-kninska županija- Splitsko-dalmatinska županija- Dubrovačko-neretvanska županija

* podjela po regijama – postojeći klinički bolnički centri

21

ANALIZA STANJA CT UREĐAJA ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

Središnja i sjeverna Hrvatska

Panonska Hrvatska

(Zapadna i I stočna

Slavonija)

I stra, Primorje i Lika

Sjeverna i Južna

DalmacijaUKUPNO

BROJ STANOVNIKA 2.144.386 845.880 574.842 890.988 4.456.096

BR. UREĐAJA U JAVNOM SEKTORU 28 10 6 9 53

BR. UREĐAJA U PRIVATNOM SEKTORU (Ugovor s HZZO i bez Ugovora)

8* (3**) 0* (2**) 2* (1**) 2* (1**) 12* (7**)

UKUPNO JAVNI I PRIVATNI SEKTOR 36* (3**) 10* (2**) 8* (1**) 11* (1**) 65* (7**)

Broj CT uređaja na 100.000 stanovnika 1,82 1,42 1,57 1,35 1,62

Broj CT / 100.000 stanovnika - EU standard 2008.god

1,45 1,45 1,45 1,45 1,45

RAZLIKA 0,17

22

ANALIZA STANJA MRI UREĐAJA ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

Središnja i sjeverna Hrvatska

Panonska Hrvatska

(Zapadna i Istočna

Slavonija)

Istra, Primorje i

Lika

Sjeverna i J užna

DalmacijaUKUPNO

BROJ STANOVNIKA 2.144.386 845.880 574.842 890.988 4.456.096

BR. UREĐAJA U JAVNOM SEKTORU 12 5 4 4 25

BR. UREĐAJA U PRIVATNOM SEKTORU (Ugovor s HZZO i bez Ugovora)

9* (3**) 0* (2**) 2* 3* (2**) 14* (7**)

UKUPNO U JAVNOM I PRIVATNOM SEKTORU 21* (3**) 5* (2**) 6* 7* (2**) 39* (7**)Broj MRI uređaja na 1.000.000 stanovnika RH 11,2 8,3 10,4 10,1 10,32Broj MRI / 1.000.000 stanovnika - EU standard 2009.god

11,19 11,19 11,19 11,19 11,19

RAZLIKA -0,87

23

Izazovi suvremenih zdravstvenih sustava

24Izvor: prilagođeno prema European Comission (2005) Study on Economic Impact of eHealth: Developing an evidence-based context-adaptive method of evaluation for eHealth. Pog. 4. The potential of ehealth-facing the challenges of modern healthcare. Final report. Dostupno na: www.ehealth-impact.org [20.6.2011.].

Strateški plan Ministarstva zdravlja 2012.-2014.

Opći cilj 1. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja

Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita

Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite

Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa

25

Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita Reorganizacija i unapređenje sustava hitne medicinske

službe Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe Razvoj i standardizacija zdravstvene infrastrukture i

ulaganje u ljudske potencijale Informatizacija sustava zdravstva Organizacija i uvođenje telemedicinskih usluga u

zdravstveni sustav Osiguranje prava iz zdravstvenog osiguranja Uključivanje udruga pacijenata u donošenje odluka o

ključnim zdravstvenim uslugama

26

Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite

Uspostava sustava kvalitete zdravstvene zaštite

Provođenje inspekcijskog nadzora u sustavu zdravstva

27

Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa

Razvoj zaštite javnozdravstvenog interesa

Unapređenje Nacionalnog transplantacijskog programa

Osiguranje optimalnog broja sanitarnih inspektora i sanitarnih nadzora

Uspostava sustava praćenja i zaštite zdravlja radnika radi sprječavanja štetnog utjecaja rada na zdravlje

28

Budući koraci - 1

Restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan.

Okrupnjivanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala.

Racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off.

29

Budući koraci - 2

Izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjivanje tenderske nabave financijski „najtežih“ medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala.

Ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept.

Poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom.

30