Upload
katarina-bestak
View
221
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
1/19
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA
tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju
2000.-2013.
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Monetarna ekonomija Studenti: Katarina Betak- 21796
Profesor: Dr.sc. ELVIS MUJAEVI Nataa Hrgeti- 21749Matea Hren- 21844
Opatija, sijeanj 2014.
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
2/19
I
Sadraj
1. Uvod .................................................................................................................................... 1
2. Openito o tednim i oroenim depozitima........................................................................ 2
3. Uloga sustava osiguranja depozita ...................................................................................... 4
4. Analiza oroenih i tednih depozita poslovnih banaka RH u razdoblju 2000-2013 ........... 6
5. Poslovanje banaka u prethodnoj i predvianja HNB-a za sljedeu godinu...................... 14
6. Zakljuak........................................................................................................................... 15
7. Literatura ........................................................................................................................... 16
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
3/19
II
Popis ilustracija
Tabela 1. tedni depoziti kod poslovnih banaka ........................................................................ 6
Tabela 2. Oroeni depoziti kod poslovnih banaka................................................................... 10
Tabela 3. tedni i oroeni depoziti kod poslovnih banaka (u milijunima kuna)...................... 13
Slika 1. Grafiki prikaz kretanja tednih depozita..................................................................... 8
Slika 2. Grafiki prikaz kretanja oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom................. 11
Slika 3. Grafiki prikaz kretanja tednih i oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom.. 13
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
4/19
1
1. Uvod
Banke su financijske institucije koje se osnivaju kao dionika drutva iji je osnovni predmet
poslovanja prikupljanje i pribavljanje novanih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentima u
obliku kreditnih i nekreditnih plasmana.1
Poslovne banke prikupljaju kunske i devizne depozite u zemlji i u inozemstvu od domaih i
stranih fizikih i pravnih osoba. Takvu svotu sredstava zajedno s vlastitim i ostalim izvorima
usmjeravaju klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana i ulau u svoj materijalni
razvoj.2 Depozitpredstavlja sredstva oroena u banci na odreeni rok uz isplatu kamata.
Takav oblik depozita je i tema ovog rada.
U ovom se radu predmet analiziranja usredotouje na prouavanjetednih i oroenih depozita
poslovnih banaka u razdoblju od 2000. do 2013. godine. Izvor podataka potrebnih za analizu
konkretnih situacija i sluajeva bitnih za ovaj seminar bile su internetske stranice Hrvatske
narodne banke. Meutim, uz ovaj izvor koristila se i struna literatura, odnosno znanstveni i
struni lancipotrebni za razumijevanje kljunih pojmova.
Rad zapoinje teoretskom obradom kljunih pojmova za ovaj rad, nastavlja se analizom
tednih i oroenih depozita poslovnih banaka, te zakljukom zavrava ovaj seminarski rad.
1Antun Jurman,Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, struni lanak, preuzeto sa: hrcak.srce.hr
2Antun Jurman,Financijski potencijal hrvatskih banaka, obiljeja i projekcija rasta,preuzeto sa:hrcak.srce.hr
http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/D/Depozithttp://www.moj-bankar.hr/Kazalo/D/Depozit8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
5/19
2
2. Openito o tednim i oroenim depozitima
Financijski potencijal banaka ine ukupni izvori financiranja koji ine pasivu bilance banaka.
To su: vlastiti izvori koji obuhvaaju dioniki kapital, zadranu dobit i razne oblike rezervi,
prikupljeni depoziti bez obzira na namjenu te sredstva pribavljena u zemlji i u inozemstvu i to
uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih papira. Sredstva koja banke prikupljaju mogu
biti kratkorona ili dugorona, u kunama ili u stranim valutama i to od domaih ili stranih
fizikih i pravnih osoba. Prikupljena i pribavljena sredstva koja po odbitku obvezne priuve i
priuve likvidnosti, zajedno s vlastitim izvorima ine kreditni potencijal. Navedeni kreditni
potencijal banke ulau razne vrste kredita i druge oblike plasmana.
Kao to je ve navedeno,depozit predstavlja novana sredstva razliitih vlasnika koje banka i
druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim raunima te iz njih odobravaju kredite.
Novani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance
banke, a vlasnicima depozita plaa se tzv. pasivna kamata. Depozitni poslovi pripadaju u
kategoriju aktivnih (kreditnih) poslova banke te moraju biti voeni tako da se zatite interesi
deponenata3: pojedinaca, poduzea, drugih banaka i vladinih tijela.
Banke osim novanih depozita moguprimiti i nenovane depozite u obliku depozitnihstvari
(depo poslovi, ostave). Novani depozitikod banaka i drugih financijskih organizacija mogu
se podijeliti na:
depozite po vienju vremenske ili rone depozite depozite sa viekratnim uplatama
Depoziti po vienju isplauju se njihovu vlasniku na prvi poziv te imaju ugovorenu klauzulu
kojom kreditor moe od dunika traiti potpunu otplatu kredita u svakom trenutku.Kamata
koju deponent zarauje ovakvom tednjom je puno nia od kamte kod oroenih depozita.
Druga vrsta depozita jesu oroeni depoziti kod kojih se komitent obvezuje "drati" sredstva
kod banke na due vrijeme, esto 3, 6 ili 12 mjeseci, te time stjee pravo na viu kamatu.
3Deponent je osoba koja predaje na uvanje neku pokretninu depozitaru il i ostavoprimcu (banci- depozitaru).
Odnos izmeu deponenta i depozitara regulira se posebnim ugovorom o ostavi, deponiranju.
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
6/19
3
Roni depozit moe se razroiti samo u rijetkim, ugovorom predvienim prilikama. U sluaju
opoziva sredstava prije roka, banka komitentu isplauje niu kamatnu stopu od definirane.
Kamata kod oroenih depozita je via nego na druge vrste depozita te raste usporedo s
duinom roka oroavanja depozita. Sredstva oroenih depozita ne mogu se koristiti
za svakodnevnaplaanja.
Osim osnovnih oblika depozita, banke takoer nude mogunost irentne tednje ilidepozite
sa viekratnim uplatama, gdje se kamata isplauje kroz razdoblje tednje te depozite uz
viekratne uplate gdje komitent tokom odreenog razdoblja, npr. mjeseno, uplauje
predefinirani iznos sredstava, koje ima pravo povui na kraju predefiniranog, najee 2-4
godine, roka tednje.
http://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplatehttp://www.moj-bankar.hr/Depozit/Depozit-uz-vi%C5%A1ekratne-uplate8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
7/19
4
3. Uloga sustava osiguranja depozita
Financijski sektor ima jednu od sredinjih funkcija svakog nacionalnog gospodarstva.
Posebno je vana uloga bankarskog sektora koja se ogleda u prikupljanju slobodnih novanih
sredstava i njihovoj distribuciji u okviru nacionalne ekonomije. Zdrav bankovni sektor ima
posebnu ulogu u osiguranju makroekonomske stabilnosti i razvoja trinog gospodarstva
stoga je vrlo vano provoenje mjera i nadzora koji e omoguiti njegovu stabilnost, a samim
time i ekonomski rast cjelokupne ekonomije.
Stabilnost bankarskog sustava nastoji se ostvariti posebnim pravilima o nadzoru nad
poslovanjem kreditnih institucija, ali i propisivanjem posebnih mjera upravljanja rizicima.
Neke od najvanijih pravila jesu pravila o jamstvenom kapitalu, pravila o adekvatnosti
kapitala, pravila o izloenosti i dr. Njihova je svrha umanjiti rizike koji su svojstveni
bankarskom poslovanju na prihvatljivu razinu koja e poslovanje uiniti stabilnim. Takoer,
stabilnost bankarskog sustava osnauje se i uspostavom sustava osiguranja depozita.
Uloga osiguranja jest umanjivati pritiske, posebice u kriznim vremenima, na isplatu depozita.
Izostanak takvog sustava mogao bi imati za posljedicu da deponenti kreditne institucije
povlae depozite na svaku naznaku krize te kreditne institucije, ili ope gospodarske krize, a
tek to bi ugrozilo stabilnost kreditne institucije4. Naime, vei sama razlika u pragu osiguranja
depozita moe nagnati deponente da u sluaju krize deponirani novac podignu iz kreditne
institucije ukljuene u sustav osiguranja s niim pragom pokria te da ga poloe u kreditne
institucije kod kojih su depoziti bolje osigurani5. Time se moe izazvati udar na likvidnost
kreditnih institucija u kojima su depoziti slabije osigurani.
No moglo bi se rei kako temeljna svrha sustava osiguranja depozita nije u zatiti koju taj
sustav prua deponentima, veu jaanju stabilnosti bankarskog sustava i njegove otpornosti
na krizne poremeaje na tritu, kao i u olakavanju prikupljanja depozita stvaranjem
okruenja u kojem vlada vee povjerenje u bankarski sustav.
4 Hrvoje Markovinovi; Osiguranje depozita ureenje de lege lata i perspektive, struni lanak, preuzeto sa:
hrcak.srce.hr5 Hrvoje Markovinovi; Osiguranje depozitaureenje de lege lata i perspektive, struni lanak, preuzeto sa:hrcak.srce.hr
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
8/19
5
Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj obavlja Dravna agencija za osiguranje tednih
uloga i sanaciju banaka6. Osnivaagencije je Republika Hrvatska, koja jami za sve njezine
obveze, pa i za obveze po osnovi osiguranja depozita. DAB (Dravna agencija za osiguranje
tednih uloga i sanaciju banaka) je jedini subjekt koji obavlja funkciju osiguranja depozita.
Agencija osigurava depozite u kreditnim institucijama do ukljuivo visine od 100.000 eura u
kunskoj protuvrijednosti.U sluaju potrebe, Vlada Republike Hrvatske moe propisati i vii
iznos osiguranog depozita7. Sve kreditne institucije u Hrvatskoj obvezno su ukljuene u
sustav.
6 "Narodne Novine", br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04. i 12/12.
7 Preuzeto sa: www.dab.hr
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
9/19
6
4.Analiza oroenih i tednih depozita poslovnih banaka RH u razdoblju 2000-2013Tabela 1. tedni depoziti kod poslovnih banaka
tedni depoziti kod poslovnih banaka (na kraju razdoblja, u milijunima kuna)2000.
XII.
2001.
XII.
2002.
XII.
2003.
XII.
2004.
XII.
2005.
XII.
2006.
XII.
2007.
XII.
2008.
XII.
2009.
XII.
2010.
XII.
2011.
XII.
2012.
XII.
2013.
IX.
TEDNI
DEPOZITI1.676,1 2.006,8 2.236,2 2.528,3 2.233,9 2.493,7 2.905,6 3.086,2 2.770,3 2.523,1 2.665,0 2.651,7 2.535,6 2.884,9
Lokalna drava 137,6 118,3 14,8 14,4 4,6 2,7 2,8 2,5 0,0 0,0 0,2 21,2 18,9 2,6Nefinancijska
trgovaka drutva142,4 88,0 213,3 190,5 38,8 101,6 110,3 154,7 108,8 203,7 303,1 427,3 417,7 802,4
Stanovnitvo 1.348,3 1.712,2 1.996,3 2.288,9 2.190,6 2.388,3 2.792,5 2.929,0 2.657,8 2.268,9 2.329,0 2.162,4 2.055,1 1.977,9Ostale bankarske
institucije0,6 20,8 0,0 0,3 - - - - 0,0 5,0 .... .... .... ....
Nebankarskefinancijske institucije
47,2 67,5 11,8 34,2 0,0 1,0 0,0 - 3,7 45,5 .... .... .... ....
Ostali financijskiposrednici
.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 9,7 30,0 30,1 94,0
Pomone financijskeinstitucije
.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 12,4 7,8 8,3 1,9
Drutva zaosiguranje i
mirovinski fondovi
.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 10,6 3,1 5,4 6,0
Izvor: Vlastita izrada prema podacima dostupnim u Biltenu (statistiki podaci) na web stranicama HNB-a
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
10/19
7
Do studenoga 2010. godine u Tabeli 1. i Tabeli 2. se iskazuju kunski tedni i oroeni depoziti
ostalih domaih sektora, ostalih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija.
Od prosinca 2010. u tablicama se iskazuju kunski tedni i oroeni depoziti ostalih domaih
sektora, ostalih financijskih posrednika, pomonih financijskih institucija i drutava za
osiguranje i mirovinskih fondova.8
Kao to je vidljivo iz priloene tabele na prethodnoj stranici moemo uoiti kako najvei dio
tednih depozita kod poslovnih banaka, tj. kreditnih institucija Republike Hrvatske ima
stanovnitvo iste. Od 2000. godine tedni depoziti stanovnitva, isto kao i ukupni tedni
depoziti, se poveavaju sve do 2007. godine. Meutim, 2008. godine ukupni tedni depoziti,
kao i depoziti stanovnitva jesu u poziciji pada, to se dogaalo uslijed recesije koja je
zahvatila cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. Meutim, kako je u takvoj gospodarskoj situacijikarakteristina smanjena kupovna mo graana te poveana tednja, vidljivo je da spomenute
godine nije tako. Pretpostavka autora ovog teksta jest da je stanovnitvo zahvaeno takvom
gospodarskom situacijom u zemlji reagiralo na nain da povlai svoje tedne depozite iz
banaka kako bi usmjerili takva sredstva u neke druge svrhe.
Tendencija pada se nastavlja na 2009. godinu, meutim ve sljedee godine se ukupni tedni
depoziti poveavaju. U naredne dvije godine (2011. i 2012.), moemo rei da se tedni
depoziti smanjuju, ali za vrlo malu promjenu, pa moemo rei da depoziti stagniraju oko
jedne brojke. Nagli porast depozita vidljiv je u 9. mjesecu 2013. godine, ali isto tako je vidljiv
znaajan porast tednih depozita nefinancijskih trgovakih drutva koji je gotovo vei za 50%
u 9. mjesecu 2013. u odnosu na kraj razdoblja 2012. godine.
Grafiki je prikazano kretanje tednih depozita na slici dolje.
8Objanjenja preuzeta iz Biltena HNB-a, br. 196., str. 43.
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
11/19
8
Slika 1. Grafiki prikaz kretanja tednih depozita
Na prethodnoj slici je grafiki prikazano kretanje ukupnih tednih depozita te njegovih
najbitnijih stavki koje ine ukupne tedne depozite kroz promatrano vremensko razdoblje,odnosno od 2000. do 2013. godine.
Kao to je ve napomenuto, vidljivo je kako najvei udio u tednim depozitima ima
stanovnitvo. Linija kretanja ukupnih depozita i stanovnitva gotovo je simetrina. Meutim,
do promjene dolazi 2010. godine gdje linija kretanja stanovnitva u ukupnim tednim
depozitima ima silaznu putanju, dok linija ukupnih tednih depozita 2012. godine strmovito
raste. Promotrimo liniju nefinancijskih trgovakih drutava. Ta linija 2012. godine pa sve do
2013. ima jednaku zavrnu liniju kao i linija ukupnih tednih depozita. Dakle, udio u ukupnim
tednim depozitima nefinancijskih trgovakih drutava dobivaju sve vie na znaenju.
Iako ta stavka nije prisutna na grafikonu, bitno je primijetiti da su tedni depoziti lokalne
drave kroz promatrano razdoblje izgubili svoju vrijednost, odnosno da se njihov udio u
ukupnim tednim depozitima bitno smanjuje. Pa tako od 2000 godine sa iznosom od 137,6
0.0
500.0
1,000.0
1,500.0
2,000.0
2,500.0
3,000.0
3,500.0
Iznosiumil.
kuna
Godine
tedni depoziti
Nefinancijska
trgovaka drutva
Stanovnitvo
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
12/19
9
milijuna kuna pada do 2002 na iznos od 14,8 milijuna kuna, to je velika oscilacija, te se taj
trend nastavlja do 2008 godine gdje je iznos tednih depozita spao na 0,0 milijuna kuna9.
Takoer, i tedni depoziti ostalih financijskih posrednika sve vie dolaze do izraaja u
posljednje etiri godine.
Stoga, promatrajui kretanja tednih depozita kroz tabelu i grafiki prikaz, moemo zakljuiti
da najvei dio tednih depozita ine depoziti koji dolaze od strane stanovnitva te ee u
novije vrijeme i depoziti od strane nefinancijskih trgovakih drutava.
Nadalje, na sljedeoj stranici promotrit emo kretanja oroenih depozita i depozita s
otkazanim rokom. Objanjenja Tabele 2. nalaze se na 3. stranici ovog rada.
9Takav broj nije reprezentativan, jer su podaci u tablicama izraeni u milijunima kuna, a iznos je vrlo vjerojatno
manji od onih koji u prisutni u tablici, to znai da iznos tednih depozita lokalne drave nije jednak 0.
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
13/19
10
Tabela 2. Oroeni depoziti kod poslovnih banaka
Oroeni depoziti kod poslovnih banaka (na kraju razdoblja, u milijunima kuna)2000.
XII.
2001.
XII.
2002.
XII.
2003.
XII.
2004.
XII.
2005.
XII.
2006.
XII.
2007.
XII.
2008.
XII.
2009.
XII.
2010.
XII.
2011.
XII.
2012.
XII.
2013.
IX.Oroeni depoziti idepoziti s otkaznim
rokom
6.429,6 9.414,8 12.822,3 19.161,4 24.810,8 30.458,2 47.757,6 56.714,5 53.470,4 42.351,2 36.220,3 39.907,2 38.054,4 39.249,8
Lokalna drava 230,7 340,7 482,8 551,6 550,8 508,7 491,8 549,5 726,0 498,8 435,1 384,9 331,8 823,6Od toga: uz
valutnu klauzulu .... .... .... .... .... .... 305,4 262,2 346,6 244,9 152,0 96,4 84,0 66,3
Nefinancijska trgovakadrutva
2.871,4 3.618,3 4.633,6 7.165,3 8.698,5 8.222,5 14.715,4 18.414,8 16.291,1 11.615,9 8.781,5 10.648,7 7.072,3 6.760,5
Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 1.032,9 897,2 815,1 702,2
Stanovnitvo 2.227,6 3.691,7 5.806,6 9.459,5 14.049,6 18.769,6 26.558,6 26.516,9 29.019,2 22.622,4 22.666,8 24.916,3 26.956,1 28.124,0Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .... .... .... .... 17.247,7 11.524,7 9.574,3 7.442,5 7.006,7 7.035,4 6.993,7 6.717,5
Ostale bankarske
institucije37,6 95,7 102,9 182,8 53,1 377,0 2.720,7 6.504,4 2.413,1 3.006,0 .... .... .... ....
Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... .... .... .... ....
Nebankarske financijske
institucije1.062,2 1.668,5 1.796,3 1.802,2 1.458,8 2.580,4 3.271,3 4.728,9 5.021,1 4.608,1 .... .... .... ....
Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .... .... .... .... 1.654,7 1.206,7 669,7 670,1 .... .... .... ....
Ostali financijski
posrednici.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 972,0 741,6 898,6 1.112,7
Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 179,0 161,7 144,2 155,9
Pomone financijskeinstitucije .... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 1.015,2 779,4 563,6 676,9
Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .. .. ... . .... .... .... .... .... .... 9,5 0,3 5,3 10,8
Drutva za osiguranje imirovinski fondovi
.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 2.349,7 2.436,3 2.231,9 1.752,2
Od toga: uz
valutnu klauzulu.... .... .... .... .... .... .... .... .... .... 395,4 239,4 270,1 154,2
Izvor: Vlastita izrada prema podacima dostupnim u Biltenu (statistiki podaci) na web stranicama HNB-a
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
14/19
11
Promatrajui Tabelu 2. moemo uoiti kako najvei udio u ukupnim oroenim depozitima i
depozitima s otkazanim rokom imaju nefinancijska trgovaka drutva, zatim stanovnitvo,
nebankarske financijske institucije do 2009., te od 2010. i pomone financijske institucije i
drutva za osiguranje i mirovinski fondovi. Moemo uoiti da su u tabeli uz svaku poziciju
dodatne i pozicije uz valutnu klauzulu. Oroeni depoziti uz valutnu klauzulu omoguavaju
klijentima poslovnih banaka zatitu vrijednosti depozita po srednjem teaju HNB-a za
devize.10 Istekom oroenog depozita, glavnica i kamata se isplauju u kunskoj
protuvrijednosti po srednjem teaju HNB-a vaeem na dan isplate.
Uoavamo da kretanja ukupnih oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom imaju rastui
trend do 2007., a ve u 2008. godini imaju trend pada. Takav trend traje do 2010. godine, a
nakon toga ukupni oroeni depoziti i depoziti s otkazanim rokom jesu u poziciji stagnacije,to emo vidjeti na grafikom prikazu kasnije.
Najvei brojani skok dogodio se 2002. godine na 2003. te od onda se iznosi oroenih
depozita sve vie poveavaju. 2000. godine oroeni depoziti i depoziti s otkazanim rokom
iznosili su 6.429,6 milijuna kuna, zatim slijedi porast iznosa oroenih depozita i depozita s
otkazanim rokom do 2007. godine na iznos od 56.714,5 milijuna kuna, to je velika oscilacija
i veliko poveanje. Do 2013. godine, njihov iznos pada na 39.249,8 milijuna kuna.
Slika 2. Grafiki prikaz kretanja oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom
10Preuzeto sa web stranice Kreditne banke Zagreb
0.0
10,000.0
20,000.0
30,000.0
40,000.0
50,000.0
60,000.0
Iznosiumil.
kuna
Godine
Oroeni depoziti i depoziti sotkaznim rokom
Nefinancijska trgovakadrutva
Stanovnitvo
Nebankarske financijske
institucije
Drutva za osiguranje imirovinski fondovi
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
15/19
12
Iz grafikog prikaza na prethodnoj stranici moemo primijetiti da udio iznosa od strane
stanovnitva u oroenim depozitima i depozitima s otkazanim rokom imaju najveu stavku.
Iako na poetku razdoblja imaju jednaki udio kao i nefinancijska trgovaka drutva, udio
iznosa od strane stanovnitva se bitno poveava u ukupnom iznosu oroenih depozita i
depozita s otkazanim rokom, to je vidljivo u grafu. Kretanje linije ukupnih tednih depozita i
depozita s otkazanim rokom strmoglavo se penje do 2007. godine, isti takav trend ima i iznos
stanovnitva u oroenim depozitima, meutim od 2006. do 2008. stagnira, dok se znaajnije
mijenjaju iznosi u oroenim depozitima nefinancijskih trgovakih drutva, to ukupno daje
konani izgled ukupne linije oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom.
Nakon 2010. godine moemo uoiti ponovni lagani rast iznosa oroenih depozita, isto kao i
iznosa u oroenim depozitima stanovnitva, meutim iznos u ukupnim oroenim depozitimanefinancijskih trgovakih drutva ima negativni trend opadanja. Nakon 2010. godine dolazi
do promjene strukture u iznosima oroenih depozita i depozitas otkazanim rokom, gdje 2009.
prestaju postojati pozicije nebankarskih financijskih institucija (do te godine imaju manje
znaajan udio u iznosima oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom) i ostalih
bankarskih institucija (njihov je udio bilo neznaajan, meutim od 2006. do 2009. njihov je
udiobitno vei i postaje znaajan).Takoer, nakon 2009. uvode se sljedee pozicije:drutva
za osiguranje i mirovinski fondovi (iznosom u ukupnim oroenim depozitima i depozitima sotkazanim rokom postaju znaajniji), pomone financijske institucije, te ostali financijski
posrednici.
Promotrimo iznose stanovnitva u ukupnim oroenim depozitima i depozitima s otkazanim
rokom. Kao to je ve navedeno, u promatranom razdoblju biljei se velik rast, meutim u
2006. godini uveli su se oroeni depoziti i depoziti sotkazanim rokom uz valutnu klauzulu.
Stanovnitvo u toj godini ima jako velik udio oroenih depozita s valutnom klauzulom, no taj
trend udjela oroenih depozita s valutnom klauzulom u sljedeim godinama je neto manji.Lokalna drava je takoer prilikom uvoenja tih depozita pratila trend te se osiguravala, no
vidljivo je da u posljednjih nekoliko godina postoji sve manje oroenihdepozita s valutnom
klauzulom, i to ne samo u poziciji lokalne drave.
Na sljedeoj stranici prikazana je tabela ukupnih tednih i oroenih depozita i depozita s
otkazanim rokom, te grafiki prikaz njihovih ukupnih kretanja kroz promatrano razdoblje.
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
16/19
13
Tabela 3. tedni i oroeni depoziti kod poslovnih banaka(u milijunima kuna)
Vremensko
razdoblje
tedni depoziti Oroeni depoziti i depoziti sotkazanim rokom
Ukupno
XII. 2000. 1.676.1 6.429,6 8.105,7
XII. 2001. 2.006,8 9.414,8 11.421,6XII. 2002. 2.236,2 12.822,3 15.058,5
XII.2003. 2.528,3 19.161,4 21.689,7
XII. 2004. 2.233,9 24.810,8 27.044,7
XII. 2005. 2.493,7 30.458,2 32.951,9
XII. 2006. 2.905,6 47.757,6 50.663,2
XII. 2007. 3.086,2 56.714,5 59.800,7
XII. 2008. 2.770,3 53.470,4 56.240,7
XII. 2009. 2.523,1 42.351,2 44.874,3
XII. 2010. 2.665,0 36.220,3 38.885,2
XII. 2011. 2.651,7 39.907,2 42.558,9XII. 2012. 2.535,6 38.054,4 40.590,0
IX. 2013. 2.884,9 39.249,8 42.134,7
Izvor: Vlastita izrada prema podacima dostupnim u Biltenu (statistiki podaci) na web
stranicama HNB-a
Slika 3. Grafiki prikaz kretanja tednih i oroenih depozita i depozita s otkazanim rokom
tedni i oroeni depoziti su uglavnom kunski oroeni depoziti i kunski depoziti s otkaznim
rokom kod poslovnih banaka, a neznatno kunski tedni depoziti po vienju, zato to je
irokom afirmacijom tekuih rauna veina banaka prestala izdavati graanima tedne
knjiice za kunsku tednju i one u praksi postupno nestaju.Taj trend je vidljiv i na grafikom
prikazu na Slici 3.
0.0
10,000.0
20,000.0
30,000.0
40,000.0
50,000.0
60,000.0
Iznosiumil.
kuna
Godine
Oroeni depoziti idepoziti s otkaznim
rokom
tedni depoziti
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
17/19
14
5. Poslovanje banaka u prethodnoj i predvianja HNB-a zasljedeu godinu
Prema Hrvatskoj narodnoj banci pokazatelji profitabilnosti banaka su u 2012. i u 2013. godini
bili su najnii od posljednje bankarske krize11. Razlog smanjenjoj profitabilnosti uvelike
moemo pronai u poveanju loih plasmana kredita. No unato loim pokazateljima,
cjelokupni bankarski sektor je i dalje dobro kapitaliziran, ali se javljaju sve vee razlike u
stabilnosti izmeu banaka.
to se tie kreditne aktivnosti banaka one su u 2013. godini smanjene, a razlog jest smanjena
potranja sektora stanovniva te pootrene mjere kreditiranja poduzea. Tako su banke rastdomaih depozita te dio inozemne imovine iskoristile za smanjenje obveza prema
inozemstvu.
Depoziti rezidenata banaka imali su trend rasta u 2013. godini zbog rasta depozita sektora
domaeg stanovnitva, dok su depoziti ostalih sektora blago smanjeni. Struktura depozita i
kredita i dalje je stabilna te odraava nisku izloenost izravnom valutnom i kamatnom riziku.
Promjene u strukturi kredita rezultat su promjene njihove neto vrijednosti zbog kvarenja
kvalitete. Kao primjer moemo navesti kredite u vicarskim francima. Svi krediti u vicarskimfrancima, osim stambenih, polako nestaju iz bilance banaka jer se ne odobravaju ve neko
vrijeme.
Hrvatska narodna banka predvia u sljedeoj godini blagi rast, no istie kako se ne oekuje
snaniji rast bilanci banaka ni promjene u njihovoj strukturi. Ukupno gledajui, u 2014.
godini se oekuje odstupanja na nie u odnosu na posljednju projekciju. Oe kuje se slab
oporavak realnog sektora, dok se se u financiranju domaih sektora oekuju nepromijenjeni
uvjeti, tako bi se u sljedeoj godini mogla zabiljeiti stagnacija plasmana.
11HNB;Publikacija o financijskoj stabilnosti, Godina 6, VII 2013., br. 11
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
18/19
15
6. Zakljuak
Financijski sektor u svakom gospodarstvu ima jednu od najvanijih funkcija. Vana uloga
bankarskog sektora je u prikupljanju slobodnih novanih sredstava i njihovoj distribuciji u
okviru nacionalne ekonomije. Poslovanje banaka u Republici Hrvatskoj u zadnjim je
godinama neto nestabilnije. Prema podacima Hrvatske narodne banke, poslovne banke su
ostvarile smanjenju profitabilnost uvelike zbog loih plasmana kredita.
Provedenom anlizom moemo zakljuiti kako ukupni tedni depoziti imaju tendenciju pada
zbog svjetke ekonomske krize koja se odrazila i na poslovanje banaka. Najvei udio tednih
depozita kod poslovnih banaka dri domae stanovnitvo iako se i njen udio smanjuje. Iako bi
u takvoj situaciji bilo logino da e stanovnitvo vie tedjeti, dogodilo se obratno,
stanovnitvo je povlailo svoje tedne depozite iz banaka kako bi usmjerili takva sredstva u
neke druge svrhe. tedni depoziti lokalne drave su pak, kroz promatrano razdoblje izgubili
svoju vrijednost, dok tedni depoziti ostalih financijskih posrednika sve vie dolaze do
izraaja u posljednjim godinama.
U ukupnim oroenim depozitima i depozitima s otkazanim rokom najvei udio pak imaju
nefinancijska trgovaka drutva na poetku razdoblja, zatim stanovnitvo, nebankarskefinancijske institucije te pomone financijske institucije i drutva za osiguranje i mirovinski
fondovi. Takoer, oroeni depoziti s valutnom klauzulom sve vie dobivaju na znaaju iz
razloga to oni omoguavaju klijentima poslovnih banaka zatitu vrijednosti depozita po
srednjem teaju HNB-a za devize.
Upravo zbog vrlo vane uloge banaka u gospodarstvu mora se osigurati njihova stabilnost
koja je zadnjih godina malo poljuljana te se sve vie javljaju razlike u stabilnosti izmeu
banaka. Glavnu ulogu u ouvanju navedenih ima Hrvatska narodna banka koja provodi mjere
stabilnosti i ima funkciju stalnog nadziranja poslovanja banaka. Stabilnost poslovanja banaka
omoguuje ekonomski rast cjelokupne ekonomije. Takoer, vanu ulogu ima i DAB (Dravna
agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka) koji osigurava depozite te oni postaju
maje rizini.
8/12/2019 tedni i oroeni depoziti poslovnih banaka RH u razdoblju 2000 do 2013
19/19
16
Popis literature
[1] Jurman, A.,Financijski potencijal hrvatskih banaka, obiljeja i projekcija rasta,preuzeto
sa: hrcak.srce.hr, dostupno na dan: 29.12.2013.
[2] Jurman, A.,Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, struni lanak, preuzeto
sa: hrcak.srce.hr, dostupno na dan: 29.12.2013.
[3] Markovinovi, H.,Osiguranje depozitaureenje de lege lata i perspektive, struni
lanak, preuzeto sa: hrcak.srce.hr, dostupno na dan: 29.12.2013.
[4] Narodne Novine, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04. i 12/12.
[5] Web stranica Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka; preuzeto sa:
www.dab.hr,dostupno na dan: 30.12.2013.
[6] Web stranice Kreditne banke Zagreb; preuzeto sa: www.kbz.hr, dostupno na dan:
02.01.2014.
[7] Web stranica Hrvatske narodne banke; preuzeto sa: www.hnb.hr, dostupno na dan:
29.12.2013.
http://www.dab.hr/http://www.dab.hr/