Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 68 SEPTEMBAR 2013.
IZGRADWA TS VRAWE 4
Stigao novi
energetski transformator
PREGOVORI VLADE, POSLODAVCA I SINDIKATA
Izmene i dopune
Kolektivnog ugovora za JP EMS
IZGRADWA TS VRAWE 4
Stigao novi
energetski transformator
PREGOVORI VLADE, POSLODAVCA I SINDIKATA
Izmene i dopune
Kolektivnog ugovora za JP EMS
Uz niz drugih aktivnosti, rekon-
strukcija Trafostanice Beograd
3 u Resniku (220/110/10 kV) u pu-
nom je jeku, - ka`e Dragan An|elko-
vi}, direktor EMS-ove Direkcije za
prenos elektri~ne energije: - Kom-
pletno rekonstrui{emo 220 i 110-ki-
lovoltni deo postrojewa i sopstvenu
potro{wu. Nova oprema unapredi}e
pouzdanost rada i obezbedi}e ve}u
raspolo`ivost i sigurnost snabdeva-
wa potro{a~a. U odnosu na staru jed-
nopolnu shemu postrojewa, razlika je u
novoj opremi i distribuiranom siste-
mu relejne za{tite (izgra|ene su re-
lejne ku}ice) {to podrazumeva efika-
snije {ti}ewe elemenata.Trafostani-
ca Beograd 3, koja je kqu~na za snabde-
vawe i distribuciju u glavnom gradu,izgra|ena je jo{ 1960. godine. Planira-
na vrednost investicije za rekonstru-
isawe TS Beograd 3 je 850 miliona di-
nara. Sredstva za opremu su iz kredi-
ta EIB, a mawi deo su sopstvena sred-
stva. PD Elektroistok Izgradwa re-
konstrui{e postrojewe, dok je PD
Elektroistok Projektovawe bilo za-
du`eno za projekat. Nadzorni organi
su iz EMS-ovih Investicija, Nenad
Grkovi} i Vojislav Mor.
Direktor An|elkovi} isti~e da se
zahuktavaju radovi i na Trafostanici
Vrawe 4 na kojoj od 1. oktobra po~iwu
elektromonta`ni radovi. Ujedno po~i-
wu radovi na drugoj fazi uvo|ewa 400-kilovoltnog napona na Trafostanicu
Leskovac 2 na kojoj se ukida 220-kilo-
voltni napon.Na novoizgra|enoj Trafo-
stanici Beograd 20 i rekonstruisanoj
Trafostanici Beograd 5 u zavr{noj fa-
zi je monta`a opreme.
- Nov na~in izrade Plana za 2014.godinu, koji se zavr{ava do 30. septem-
bra, provode zaposleni po pogonima,{to je upravo novina, kako bi se ciqe-
vi efikasno sproveli u delo, - isti~e
An|elkovi} i dodaje: - Traju i javne na-
bavke iz 2013. godine {to }e doprine-
ti unapre|ewu rada elektroenerget-
skog sistema. Istovremeno, zaposleni
prolaze zna~ajan broj kurseva i obuka
{to }e doprineti stru~nosti i efi-
kasnosti u radu.
P. Batini}
2 AKTUELNOSTI
DIREKCIJA ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE
Veliki poslovi na pet
postrojewa
Dragan An|elkovi}, direktor EMS-ove Direkcije za prenos elektri~-
ne energije, isti~e veliku va`nost rekonstrukcije TS Beograd 5, koja
je izgra|ena jo{ 1960.
Temqana rekonstrukcija
TS Beograd 3
- Do kraja 2014. godine na 110-kilovoltnoj strani bi}e komplet-
no zamewene sabirnice, ali i re-
konstruisana sva 110-kilovoltna
poqa. Na 220-kilovoltnoj strani
obnovi}emo tri sistema sabirnica
i transformatorsko poqe za trafo
T2 i spojno poqe, kao i dalekovod-
no poqe prema TS Beograd 8, - ka`e
Nenad Grkovi}, nadzorni organ na
TS Beograd 3.
Dragan An|elkovi}, direktor EMS-ove Direkcije za prenos
Nenad Grkovi}, nadzorni
organ na TS Beograd 3
TS Beograd 3
AKTUELNOSTI 3
Komisija za interno-tehni~ki
pregled izvr{ila je krajem avgu-
sta pregled izvedenih radova na
TS 400/110 kV Vrawe 4.U dve faze gra-
|evinskih radova na TS Vrawe 4, zavr-
{ena je nivelacija terena, drena`a,pristupni put, saobra}ajnice u samom
postrojewu, kablovska kanalizacija,plato i ograde. Zavr{eno je sedam re-
lejnih ku}ica, temeqi i kade za dva
energetska transformatora, kao i uq-
na jama sa uqnom kanalizacijom. Izgra-
|ena je i komandno – pogonska zgrada,kao i vodovodna i kanalizaciona in-
frastruktura unutar kompleksa tran-
sformatorske stanice. U razvodnom
postrojewu 400 i 110 kV ura|eni su
temeqi portala, temeqi nosa~a apara-
ta u i montirana je ~eli~na konstruk-
cija portala i nosa~a aparata u oba de-
la postrojewa. Kada je re~ o elektro
radovima, polo`eno je bakarno u`e za
uzemqewe, podignuti su gromobranski
{iqci,ura|eni su spoqno osvetqewe i
instalacije i sistem za dojavu u slu~a-
ju po`ara u relejnim ku}icama. Pomenu-
te radove obavqa Konzorcijum Simens
Elnos BL.Stru~ni tim, odnosno Komisija ima-
la je odre|ene primedbe na do sada izve-
dene gra|evinske radove, a rok za ispra-
vqawe je kraj septembra.M.V.
TS 400/110 kV VRAWE 4
Privode se kraju gra|evinski radoviIzvr{en interno-tehni~ki pregled izvedenih radova
IZGRADWA TS VRAWE 4
Stigao novi energetski transformator
Novi energetski transformator
te`ine 180 tona bez uqa, preno-
snog odnosa 400/110 kilovolti,ukupne instalisane snage 300 megavol-
tampera, transportovan je po~etkom
septembra na lokaciju izgradwe nove
400 kilovoltne transformatorske
stanice Vrawe 4 i istog dana posta-
vqen na kadni sistem. Transformator
je „Kon~ar“-ove proizvodwe i prvi je
od dva planirana za monta`u na tom
objektu.Transformator je transportovan od
fabrike do Vrawske bawe `elezni~kom
trasom u saradwi Kon~ara i Zagrebtran-
sa, a od Vrawske bawe do lokacije tra-
fostanice u Dowoj Trebje{wi drumskim
transportom, odnosno vu~nim vozom ko-
ji je izvela kompanija Bora Ke~i} iz Be-
ograda.
Transport od Vrawske bawe od gra-
dili{ta nove TS Vrawe 4 preko sela
Zlatokop trajao je pet ~asova. Trasa jebila veoma zahtevna - uzani put koji pro-
lazi kroz naseqena seoska mesta, gde su
stambeni i drugi objekti doma}instava
neposredno uz ivicu kolovozne trake
predvi|ene za drumski saobra}aj.Na pojedinim mestima pose~eno je i
drve}e kako bi specijalno vozilo moglo
neometano da pro|e. U nekim seoskim
naseqima kroz koja je transport prola-
zio, obavqena su i neophodna planska
distributivna iskqu~ewa elektri~ne
energije zbog nedovoqne visine distri-
butivne mre`e na pojedinim mestima,{to je izvedeno u saradwi sa PD Jugoi-
stok iz Ni{a.Na nekim delovima druma postojale
su udarne rupe, koje je trebalo nasuti, a
na jednom mestu i izgraditi dodatnu
podgradu potpornog zida, kako bi se
spre~ilo wegovo uru{avawe pod tere-
tom transporta.I pored svih zahteva transporta, on
je protekao bez ikakvih problema i
o{te}ewa na transformatoru, vu~nom
vozu ili na objektima u naseqima i na
infrastrukturi kroz koju je transpor-
tovan, a rezultat je istovar i postavqa-
we novog energetskog transformatora
na predvi|enu kadu na samom objektu, u
15 ~asova istog dana.Osim novog energetskog transfor-
matora, na TS Vrawe 4 stigla je i osta-
la elektro-oprema,a uskoro se o~ekuje i
doprema 60 tona transformatorskog
uqa.U narednom periodu predstoji kom-
pletirawe transformatora i wegovo
detaqno ispitivawe. U poslovima tran-
sporta u~estvovali su zaposleni iz Po-
gona Tehnika i Centra za investicije u
JP EMS.M. Vukas
Od Vrawske bawe do kona~nog odredi{ta za pet ~asova po te{koj drum-
skoj trasi
POGON PRENOSA VAQEVO
Zamene izolatora na 110 kV vodovima strana 6
AKTIVNOSTI INTERNE REVIZIJE U JP EMS
Komunikacija sa zainteresovanim stranama strana 7
DALEKOVODNA EKIPA POGONA PRENOSA BEOGRAD
Neumorni i efikasni strana 8
SLU@BA ZA DALEKOVODE POGONA PRENOSA BOR
Uspe{na remontna sezona u isto~noj Srbiji strana 10
BEZBEDNOST I ZDRAVQE NA RADU
Kako pravilno raditi na visini strana 11
SASTANAK RADNE GRUPE ENTSO-E
Pravila o izlagawu elektri~nom poqu strana 16
SEDNICA IZVR[NOG ODBORA CIGRE SRBIJA
Savetovawe i finansijski uspe{no strana 17
U EMS-OVIM ZGRADAMA U BEOGRADU
Ve`ba protivpo`arne za{tite strana 24
BIPARTITNI I TRIPARTITNI PREGOVORI
Izmene i dopune Kolektivnog ugovora strana 23
EMS-OVA AMBULANTA
Depresija - nevidqivi ubica 21. veka strana 26
izdaje JP EMS
Beograd, Kneza Milo{a 11
www.ems.rs
generalni direktor:
Nikola Petrovi}
organizator za
odnose sa javno{}u:
Mildan Vuji~i}
odgovorni urednik:
Milo{ Bogi}evi}
redakcija:
Predrag Batini}
Miroslav Vukas
Aleksandar Opa~i}
kontakt:
(011) 3243 081
priprema i {tampa:
BIROGRAF COMP d.o.o, Zemun
CIP - Kаталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије, Београд
658(497.11)(085.3)
EМС : Електромрежа Србије : листЕлектромреже Србије / одговорниуредник Милош Богићевић.- Год. 1, бр. 1 (сеп. 2005)- . - Београд(Кнеза Милоша 11) : JП EMС, 2005-(Земун : Бирограф comp). - 29 cm
Месечно. - Је наставак: ЕлектроистокISSN 1452-3817 = EMС.Електромрежа СрбијеCOBISS.SR-ID 128361740
Posle 16 rundi politi~kog dijaloga
koji se odvija uz posredovawe EU,pregovara~ki timovi Beograda i
Pri{tine postigli su u nedequ, 8.septem-
bra 2013. godine, dogovor o pitawima iz
oblasti energetike.Postignuto re{ewe obezbe|uje maksi-
mum za{tite interesa srpske strane u ovom
trenutku. Dogovor defini{e na~in upra-
vqawa elektroenergetskim sistemom na se-
veru Kosova i Metohije,omogu}ava stabil-
no snabdevawe elektri~nom energijom uz
za{titu interesa Zajednice srpskih op-
{tina i ne bavi se pitawima imovine.Dogovoreno je da Elektromre`a Sr-
bije sa kosovskim operatorom prenosnog
sistema,kompanijom KOSTT,u naredna tri
meseca potpi{e bilateralni operativni
sporazum koji }e urediti sve detaqe veza-
ne za funkcionisawe prenosne mre`e na
KiM.Regulatorne agencije me|usobno }e
priznati licence energetskih subjekata u
elektroenegetskom sistemu - Kosovske
elektroenergetske korporacije (KEK),Ko-
sovskog preduze}a za distribuciju i snab-
devawe elektri~nom energijom (KEDS) i
Elektroprivrede Srbije (EPS),a preduze-
}e Elektrokosmet bi}e transformisano u
snabdeva~a i distributera elektri~ne
energije za ~etiri op{tine na severu KiM.Na taj na~in, re{ava se pitawe snabdevawa
i distribucije elektri~ne energije na
tom podru~ju sa ve}inski srpskim stanov-
ni{tvom.Trafostanica Vala~ na severu KiM
nastavi}e da funkcioni{e kao i do sa-
da, nakon {to je kosovska strana odusta-
la od zahteva da KOSTT preuzme wene
zaposlene.Postignuto re{ewe predvi|a
da operateri na Vala~u po{tuju in-
strukcije kosovskog dispe~erskog cen-
tra, a EMS i KOSTT bi u narednih
{est meseci trebalo da se dogovore
oko poravnawa me|usobnih dugovawa.Dogovoreno je, tako|e, da }e KOSTT
uraditi rekonekciju dalekovoda od 110kV na trafostanicu Vala~, {to je zna~aj-
no za sigurnost snabdevawa tokom pred-
stoje}e grejne sezone.Postignuti dogovor omogu}ava da se u
najkra}em roku po~ne sa implementacijom
dogovorenih re{ewa, uz nastavak dijaloga
koji je planiran za novembar.
izvor: MERZ
POSLOVNA POLITIKA 5
[ESTA REDOVNA SEDNICA UO JP EMS
Odluka o izmenama Godi{weg programa
poslovawa JP EMS
Upravni odbor JP EMS doneo je
na {estoj redovnoj sednici, odr-
`anoj sredinom septembra, Od-
luku o izmenama Godi{weg programa
poslovawa JP Elektromre`a Srbije
za 2013. godinu. Promene su donete
kako bi se stvorili uslovi za ostva-
rivawe prava prilikom odlaska u pen-
ziju za 74 zaposlena u JP EMS, u skla-
du sa ~lanom 1. Kolektivnog ugovora o
izmenama i dopunama Kolektivnog
ugovora za JP EMS, i one podrazume-
vaju uve}awe planirane mase za ot-
premnine za odlazak u penziju.Tako|e, ~lanovi Upravnog odbora
doneli su i odluku o donaciji Grad-
skoj op{tini Grocka, kojom }e se po-
mo}i ure|ewe de~jeg parki}a u Kalu-
|erici, odr`avawe turnira u malom
fudbalu za u~enike osnovnih i sred-
wih {kola, ali i organizovati okru-
gli sto na temu zra~ewa u sklopu pro-
jekta „Edukacija i informisawe ro-
diteqa i javnosti na teritoriji op-
{tine Grocka“, povodom izgradwe no-
vog 400-kilovoltnog dalekovoda.M. B. – M.V.
DIJALOG BEOGRADA I PRI[TINE
Postignut dogovor o energetici
ODLUKA POSLOVODSTVA JP ELEKTROMRE@A SRBIJE
Usvojena „Politika kvaliteta, za{tite `ivotne sredine
i za{tite zdravqa i bezbednosti na radu“
Poslovodstvo Javnog preduze}a Elektromre`a Srbije utvrdilo je i do-
nelo Politiku integrisanog upravqawa kvalitetom, za{titom `ivotne sre-
dine i za{titom zdravqa i bezbednosti na radu, kao izraz posve}enosti
stalnom unapre|ewu kvaliteta poslovnih procesa i aktivnosti i wihovom
sprovo|ewu na odr`iv i dru{tveno odgovoran na~in.Ta politika obezbe|uje okvir za postavqawe ciqeva i obavqawe svih ak-
tivnosti u Preduze}u.Rukovodioci na svim hijerarhijskim nivoima du`ni su da promovi{u
principe te politike, objasne je zaposlenima i obezbede weno po{tovawe
prilikom obavqawa svih aktivnosti u domenu svojih nadle`nosti.Politika IMS je istaknuta na zvani~nom sajtu JP EMS
(http://www.ems.rs/stranice/novosti/index.htm).Dokument Politika IMS u elektronskoj formi nalazi se na portalu Al-
Fresco share i na razmeni - disk UKV (K:)R. E.
Redakciju lista EMS posetio je
nedavno drag gost – direktor
EMS-ovog Pogona prenosa Vaqe-
vo Dragomir Kosti}. On je istakao
da su remonti na podru~ju Pogona pre-
nosa Vaqevo u zavr{noj fazi i u najve-
}oj se meri realizuju u skladu s planom.- Po~eli smo i da mewamo opremu u
110-kilovoltnim spojnim poqima u Po-
`egi. Opremu je nabavio EMS-ov Cen-
tar za investicije, a zaposleni u Pogo-
nu sve sami mewaju. Pro{le godine smo
planirali da zamenimo izolatore na
110-kilovoltnim dalekovodima. Oba-
vili smo to od Sevojna do Potpe}i, do
Crne Gore. O~ekivali smo da 2013. go-
dine dobijemo sli~nu koli~inu izola-
tora kako bi zavr{ili zamenu oko Po-
`ege na dalekovodima 115/2, 3, 4 i 5,kao i na dalekovodu 116/1 i 2 na teri-
toriji Kosjeri}a. Oni nisu zameweni.Sad kad se mewa 110-kilovoltno poqe
u Po`egi za dalekovod koji povezuje tu
Trafostanicu sa Ariqem i Ivawicom,
nismo mogli da garantujemo sigurnost
zbog pomenuta ~etiri dalekovoda pod
brojem 115. Zbog toga je bilo proble-
ma s dobijawem dozvole za iskqu~ewa,ali i prilikom samih iskqu~ewa, - ka`e
direktor Kosti} i dodaje: - To nam ka-
`e da se mora pravovremeno planirati
zamena izolacije na 110-kilovoltnim
pravcima, kako bi mogle da se neometa-
no realizuju ozbiqne investicije.Veo-
ma je pozitivno {to je potpisan vi{ego-
di{wi ugovor sa Elnosom iz Bawaluke pa
smo uspeli da proteklog leta, krajem av-
gusta, zamenimo izolatore na dalekovo-
du 119/2 od Zvornika do Le{nice na de-
onici koja prolazi teritorijom Repu-
blike Srpske. Elnos je zamenio izola-
tore od stuba 20 do stuba 89. Zamenili
su i hiqadu metara provodnika na dale-
kovodu 209 od Bajine Ba{te do Sremske
Mitrovice 2, oko rudnika Sase, koji je
bio nepouzdan usled o{te}ewa u vreme
ratnih dejstava.Svojevremeno je daleko-
vodna ekipa Pogona prenosa Vaqevo iz
Bajine Ba{te ve{to osposobila taj da-
lekovod kako bi mogao da izdr`i do
ovih dana. Planiramo da na temequ ugo-
vora sa Elnosom saniramo i rekonstrui-
{emo sve dalekovode.P. Batini}
6 IZ POGONA I CENTARA
POGON PRENOSA VAQEVO
Va`ne zamene izolatora
na 110 kV vodovima
Vaqevci sami mewaju opremu u 110-kilovoltnim spojnim poqima u Po-
`egi. – Remonti na podru~ju tog pogona u zavr{noj fazi
Predstudija za 400 kVnapon u zapadnoj Srbiji
Dragomir Kosti} je rekao da je
formiran i novi tim za novi deo
predstudije za podizawe na 400-ki-
lovoltni napon zapadne Srbije. To
je deo predstudije koji se odnosi
na dalekovodne pravce od Bajine
Ba{te prema Crnoj Gori i Republi-
ci Srpskoj.O~ekuje se da narednih dana
ekipe iza|u na teren da obi|u tra-
se.
Direktor Dragomir Kosti} u poseti redakciji lista EMS
Tre}a kreativna radionica, kao
deo Pilot projekta EMS-ove
Interne revizije „Upravqawe
rizicima u Pogonu Novi Sad“, a na
predlog Predraga Vidakovi}a, di-
rektora Pogona Novi Sad, odr`ana
je u septembru. To je samo jo{ jedna od
aktivnosti Interne revizije u na{oj
kompaniji, s tim da su i Projekat i
radionice zaposleni u Internoj re-
viziji realizovali vlastitim snagama
i kao dodatnu obavezu, koja nije pred-
vi|ena Planom rada za ovu godinu.- Zakonima koji reguli{u poslova-
we javnih preduze}a nedvosmisleno je
definisana obaveza usvajawa i spro-
vo|ewa politike upravqawa rizicima
(Zakon o javnim preduze}ima), kao i
strategije upravqawa rizicima (Za-
kon o buxetskom sistemu i Pravilnik
o zajedni~kim kriterijumima i stan-
dardima za uspostavqawe, funkcioni-
sawe i izve{tavawe o sistemu finan-
sijskog upravqawa i kontrole u jav-
nom sektoru).Polaze}i od toga da je korporati-
vizacija pravac daqwe transformaci-
je JP EMS i ~iwenice da je upravqa-
we rizicima jedan od osnovnih stu-
bova korporativnog upravqawa, In-
terna revizija JP EMS organizovala
je radionicu na temu upravqawa rizi-
cima koja je odr`ana u aprilu 2013. uprostorijama Pogona Beograd. Tu ra-
dionicu realizovali su eksperti
koji su u~estvovali u projektu „Po-
dr{ka razvoju interne finansijske
kontrole u javnom sektoru u Srbiji –faza 3“, a koji je finansirala EU i
vodila Evropska delegacija u Repu-
blici Srbiji. Tom prilikom je od
konsultanata dobijen dodatni mate-
rijal o upravqawu rizicima.
Kao rezultat te radionice, a na
predlog Predraga Vidakovi}a, direk-
tora Pogona Novi Sad, pokrenut je
Pilot projekat pod nazivom „Upra-
vqawe rizicima u Pogonu Novi Sad“ ido sada su uspe{no organizovane tri
radionice.Taj Pilot projekat trebalo bi da
predstavqa prvu fazu uspostavqawa
sistema upravqawa rizicima „ERM“,
na nivou JP EMS {to je kona~ni ciq,- ka`e Olivera Radovi}, rukovodi-
lac Interne revizije. S jedne stra-
ne, Interna revizija je pru`ila po-
mo} i podr{ku nadle`nima i Poslo-
vodstvu u korporativizaciji, kao i u
upravqawu rizicima, a, s druge strane,smaweni su tro{kovi jer su anga`ova-
ni potencijali i qudi iz Interne re-
vizije.Predrag Vidakovi}, direktor Po-
gona Novi Sad, isti~e da je veoma za-
dovoqan radionicama, kao i saradwom
sa predstavnicima Interne revizije,i preporu~uje i da i ostali Pogoni
prenosa primene iskustvo Pogona
Novi Sad.Osim toga, Interna revizija tre-
nutno sprovodi dve revizije: „Po-
slovne aktivnosti u JP EMS vezane za
saradwu i komunikacije sa zaintere-
sovanim stranama“ i „Za{titu inte-
resa Preduze}a pred dr`avnim orga-
nima“. U Internoj reviziji isti~u da
obe oblasti rade prvi put. Prepozna-
to je da je mogu}e unaprediti odnose
sa zainteresovanim stranama, prevas-
hodno s korisnicima prenosnog si-
stema, ali i imix kompanije.P. Batini}
AKTUELNOSTI 7
Centar za qudske potencijale JP
EMS u saradwi sa konsultantskom
ku}om „Skills“ i CPM (Centrom za
upravqawe projektima) organizovao je
obuku „Ciqevi i prioriteti“ za 145 za-
poslenih – za izvr{ne i korporativne
direktore, direktore/rukovodioce sek-
tora/centara i {efove slu`bi.Tro~asovnoj obuci, koja se odr`ala
18,19.i 23.septembra 2013.godine u po-
slovnim prostorijama EMS-a (Pogon
podru~ja prenosnog sistema Beograd,
NDC), ciq je da se zaposleni obu~e za
razvijawe i definisawe ciqeva iz svoje
nadle`nosti koriste}i SMART metodu
analize ciqeva. To podrazumeva upozna-
vawe i savladavawe metoda pravilnog
definisawa i postavqawa ciqeva (spe-
cifi~nost, merqivost, dosti`nost, re-
alisti~nost, vremenska realnost ciqe-
va), planirawa radnih zadataka i posta-
vqawa prioriteta na putu ka ostvarewu
ciqa (Paretov princip prioriteta).P. B.
EDUKACIJA ZAPOSLENIH U JP EMS
Ciqevi i prioriteti u svetlu SMART metode
AKTIVNOSTI INTERNE REVIZIJE JP EMS
Komunikacija sa
zainteresovanim stranama
Olivera Radovi}, rukovodilac Interne revizije
Usezoni remontnih aktivnosti
na{e kolege monteri imaju pune
ruke posla. Tako je i sa Daleko-
vodnom ekipom Pogona prenosa Beo-
grad.Dalekovodna ekipa sa 22 zaposle-
na odr`ava dve hiqade 269 kilometa-
ra dalekovoda na sva tri naponska
prenosna odnosa. Pokrivaju terito-
riju od Beograda do @agubice na ju-
goistoku, do Vr{ca na severoistoku,severno do Stare Pazove, ju`no do
Svijlanca i Topole, te jugozapadno
do Stublina. Svojim vozilima u re-
montnoj sezoni pre{li su pribli`no
60 hiqada kilometara i pregledali i
remontovali 64 dalekovoda, od toga
55 dalekovoda 110-kilovoltnog pre-
nosnog odnosa, {est na 220 i tri na
400-kilovoltnom prenosnom naponu.Prema re~ima Aleksandra Ace Pa-
vlovi}a, poslovo|e DV ekipe, svi da-
lekovodi se podjednako sagledavaju i
tretiraju i svima se pristupa maksi-
malno odgovorno u remontnim poslo-
vima. Pavlovi} isti~e da bi, imaju}i u
vidu racionalizaciju i {tedwu, ipak
trebalo razmotriti mogu}nost da se
u narednom periodu obnovi vozni
park te dalekovodne ekipe.Brojni su izazovi sa kojima se na te-
renu sre}u predradnici i elektromon-
teri Aleksandar Pavlovi}, Goran
Zarkov,Miladin Rabasovi},Slavi-
{a Petrovi}, Zoran Peri}, Voji-
slav Oberkne`ev, @arko Popadi},Bojan Milo{evi},Miodrag Risti},Neboj{a Ra{i}, Goran Jeremi},Aleksandar Ninkovi}, Tomislav
Beki}, Nikola Lali}, Marijan Bo-
{kovi}, Aleksandar Joti}, Marko
Prodanovi} , Marko ]iri}, Slobo-
dan Milo{evi}, Dejan Duki}, Pre-
drag Nikoli}.
^esti su nepristupa~ni putevi
prema dalekovodnim trasama tamo gde
su migracije stanovni{ta velike, ali
i pored Beograda gde se poqopri-
vredno obradivo zemqi{te sve vi{e
zapu{ta. Zatim, vlasnici zemqi{ta ~e-
sto ne dozvoqavaju se~u rastiwa bez
obzira {to se upozoravaju na mogu}e
rizike od po`ara posle eventalnog
ispada dalekovoda. Naravno tu su i
vremenske prilike - leti visoke tem-
perature, zimi sneg i led, ki{e. Ipak,oni sve to prevazilaze i uspe{no i
kvalitetno zavr{avaju planirane po-
slove.Suo~avaju se i sa konstantnim po-
javama kra|a dijagonala L – profila,koje se u remontnim periodima mon-
tiraju na kriti~nim mestima, odnosno
tamo gde postoje rizici od pada da-
lekovodnog stuba. Ostale dijagonale
se montiraju po okon~awu remontne
sezone. Osim dijagonala, kradu se i
kleme za uzemqewe stubova, ankeri.Trebalo bi pomenuti i se~u rastiwa
i {ume ispod DV trasa, koja se u oba-
vqa u vremenu planskih remontnih is-
kqu~ewa po izuzetno visokim tempe-
raturama i smatra se jednom od te`ih
aktivnosti.Dalekovodna ekipa je, osim re-
montnih poslova, ove sezone imala i
tri vanredne situacije. Jedna je pad
stuba usled kra|e 3. jula, i tada su na
terenu osigurali i obezbedili neko-
liko nose}ih stubova i samu daleko-
vodnu trasu, kako bi ostala u funkci-
ji, a potom nastavili sa podizawem
novog stuba. Drugi slu~aj je ispad da-
lekovoda u ju`nobanatskoj petqi na
trasi TS Pan~evo 2 – TS Ka~arevo,usled atmosferskog pra`wewa, odno-
sno udara groma na stubu broj 2, koji
se desio 23. avgusta i tada je eksplo-
dirao izolatorski lanac sa faznim
provodnikom i pao na zemqu, dok je
strujni most pao preko ~etvrte faze.Monteri su u no}nim ~asovima pod
priru~nim osvetqewem i svetlima sa
vozila uspe{no otklonili kvar, sa~e-
kali da se dalekovod stavi ponovo
pod napon zbog provere obavqenog
posla.Tre}i slu~aj se dogodio 6. maja
u ve~erwim ~asovima, na DV trasi od
TS Beograd 22 do TE Kolubara i opet
je u pitawu bio udar groma. I taj put,DV ekipa Pogona prenosa Beograd
bila je efikasna i brza.
M. Vukas
8 IZ POGONA I CENTARA
DALEKOVODNA EKIPA POGONA PRENOSA BEOGRAD
Neumorni i efikasniDo 31. avgusta vozilima pre{li 60 hiqada kilometara i remontovali 64
dalekovoda na sva tri prenosna odnosa. Odr`avaju dve hiqade 269 ki-
lometara dalekovodnih prenosnih trasa.
IZ POGONA I CENTARA 9
DALEKOVODNA EKIPA POGONA PRENOSA BEOGRAD
Zameweno za{titno u`e
preko Kanala DTD
Inventivnost montera Marka ]iri}a, pasioniranog ribolovca
Uavgustu je izbio {umski po`ar u
blizini Bora i Zaje~ara i ugro-
zio nekoliko stubova EMS-ovog dalekovoda broj 403 koji povezu-
je trafostanice Bor 2 i Ni{ 2. EMS-ove ekipe su odmah iza{le na teren, a
kqu~nu ulogu u ga{ewu po`ara imao je
ruski avio Berijev Be-200. Taj avion-amfibija bio je gotovo dva meseca
proteklog leta na ni{kom aerodromu,na zahtev srpskih vlasti, a zadatak mu
je bio da interveni{e zbog ga{ewa
mogu}ih po`ara u te{ko dostupnim
mestima i {umama, kao i u vanrednim
situacijama u dr`avama regiona.Po`ar je izuzetno brzo uga{en i
dalekovod stavqen pod napon pa je is-
kqu~ewe trajalo relativno kratko.Ruski mlazni dvomotorni avion
Berijev Be-200 je velika vi{enamenska
amfibijska letelica koja mo`e da po-
leti sa kopna ili sa vodene povr{ine
i da ponese 12 tona vode ili ~ak do
72 putnika, ~iji je razvoj po~eo 1990.
godine, a prvi put probno je poleteo
1998. godine. Vodeni teret mo`e od-
jednom da se izbaci sav ili u osam fa-
za. Avion nosi i {est rezervoara s he-
mijskim protivpo`arnim sredstvima
ukupnog kapaciteta 1,23. Vodene re-
zervoare letelica mo`e da isprazni
za 0,8 do jedne sekunde pri minimalnoj
brzini leta 220 km/h. Prvi put je upo-
trebqen 2004. godine, a od tada je an-
ga`ovan na ga{ewu po`ara u Rusiji,Portugalu,Italiji,Gr~koj i drugim ze-
mqama.P. Batini}
Dalekovodna ekipa Pogona pre-
nosa Beograd promenila je za-
{titno u`e na prelazu Kanala
Dunav – Tisa – Dunav na 110-kilo-
voltnom dalekovodu 151/3 od Trafo-
stanice Alibunar do Trafostanice
Vr{ac 1.- Re~ je o 339 metara du`ine za-
{titnog u`eta na portalnom stubu na
rasponu stubova 178 i 179 u blizini
Vr{ca, ali i u jo{ tri raspona me|u
stubovima 177 i 181. To u`e je jo{
2008. godine o{tetio sportski avion
i uredno je sanirano, ali je zbog si-
gurnosti zamena bila neophodna, a
EMS-ovci su je sami obavili. Problem
je bio kako „premostiti“ Kanal Du-
nav – Tisa – Dunav. I za to smo prona-
{li re{ewe. Na{ monter Marko ]i-
ri} pasionirani je i ve{t ribolovac
pa je prvo {tapom prebacio strunu
kao vo|icu za za{titno u`e, - ka`e
Valerijan Aksi}, rukovodilac Slu-
`be za odr`avawe dalekovoda Pogona
prenosa Beograd.P. Batini}
NA TERITORIJI POGONA PRENOSA BOR
Ruski avion ugasio po`ar
Mlazni dvomotorni avion Berijev Be-200
Slu`ba za dalekovode Pogona pre-
nosa Bor, sa 15 zaposlenih, kojom
uspe{no rukovodi Miroslav
Petrovi},pokriva teritoriju isto~ne
Srbije. Gledano po naponskom nivou,odr`avaju 324 kilometra na 400-kilo-
voltnom naponu, 469 kilometara na 110i 63 kilometra na 35-kilovoltnom na-
ponu, ukupno 766 kilometara. Od plani-
ranih remonata, do kraja avgusta uradi-
li su ukupno 37 dalekovodnih trasa na
visokom naponu, od toga 5 na 400-kilo-
voltnom naponu i 32 na 110-kilovot-
nom, ukupno 556 kilometara. Remontnu
sezonu zapo~eli su 1. aprila. Malo ka-
{wewe prouzrokovano je obilnim ki{a-
ma koje su padale u tom periodu.O Slu`bi nam govori Vladimir
Ili}, zamenik poslovo|e te ekipe. On
isti~e da su zaposleni u Slu`bi,~iji je
prosek godina pribli`no 42, aktivni i
uposleni cele godine, bez obzira na
vremenske uslove.Sa ~im se sve susre}u rukovodioci
Miroslav Petrovi} i Vladimir
Ili} i kolege Miroslav Bo`i}, Zo-
ran Raketi},Ivan Petrovi}, Neboj-
{a Antonijevi}, Sa{a \or|evi},
Ivan Jelenkovi}, Slavoqub Milo-
savqevi}, Stani{a Jorgovanovi},Neboj{a Nikoli}, Sr|an Bogdano-
vi}, Igor \or|evi}, Sa{a @ivano-
vi}, @eqko ]osi}, Nikola Te{i},Risti} Milorad i Neboj{a Milo-
{evi}? Podru~je koje „pokrivaju“ pre-
vashodno je te`ak brdsko-planinski te-
ren. Veliki su dalekovodni rasponi
upravo zbog takvog terena, zapu{teni su
i pristupni putevi, gusta {uma i gusto
rastiwe oko stubova do kojih se te{ko
dolazi. Ipak, do sa kraja avgusta pre{li
su vozilima ukupno 21 hiqadu 742 kilo-
metra, a prevedeno u ~asove to iznosi
hiqadu i 50 ~asova na radnim zadacima.- Iskusni monteri prilikom oba-
vqawa remontnih radova dobar deo da-
na provedu u vozilima. Ve}i deo vozila
nije klimatizovan, a postoji i problem
sa udobno{}u kod vozila marke Lada,ka-
da se krene na trasu. Zato bi se u sko-
rijem periodu trebalo razmi{qati o
nabavci vozila tipa Lendrover, ili
zbog specifi~nosti terena, kra}eg te-
renskog vozila ili vozila tipa Mahin-
dra, - ka`e Ili}.U ovoj godini nisu imali ni jedan
ve}i kvar, ali su zato suo~eni sa pro-
blemima na dalekovodima koji prelaze
delom kroz Nacionalni park \erdap,gde je za potrebe odr`avawa trase i za
se~u {ume neophodno dobiti dozvole
10 IZ POGONA I CENTARA
Veliki kormoran na stubu br.4
- Imamo i primer da deo dalekovoda od Negotina prema \erdapu prolazi
preko Dunava i jedan stub se nalazi u samoj reci i to stub broj 4 na kome se
gnezdi Veliki kormoran i taj stub se posebno tretira.Ptica Kormoran zako-
nom je za{ti}ena vrsta. Usled gne`|ewa i velikih naslaga pti~ijeg izmeta ne-
retko se de{avaju i spadi dalekovodne trase. Na tu temu objavqen je i jedan
rad na nedavno odr`anom savetovawu CIGRE Srbija. To je problem koji bi
{to pre trebalo zakonski uobli~iti i kona~no definisati, - govori Vladi-
mir Ili}.
SLU@BA ZA DALEKOVODE POGONA PRENOSA BOR
Uspe{na remontna sezona u isto~noj SrbijiIskusni monteri rade i na nepristupa~nim terenima i po svim vremen-
skim uslovima. Izuzetno osposobqeni i opremqeni za svaki poslovni
izazov
od nadle`nih ministarstava i institu-
cija.U jeku remontne sezone “dalekovod-
xije” su demontirale 504 staklena ~lan-
ka,montirale 152 nova staklena lanca i
16 kompozitnih lanaca na 400-kilo-
voltnom prenosnom odnosu. Na 110-ki-
lovolti demontirali su hiqadu 850 ke-
rami~kih ~lanaka i 193 staklena, te
{est {tapnih lanaca. Montirano je hi-
qadu 487 staklenih ~lanaka, 66 kompo-
zitnih i 42 {tapna lanca.Kada se sagle-
daju prethodne cifre, logi~an je zakqu-
~ak da je re~ o izuzetno stru~noj,znala~-
koj i vrednoj Slu`bi za dalekovode.Po-
stali su pioniri u JP EMS koji su ugra-
dili Kompozitne izolatore na 400-ki-
lovoltnom naponu prema preporuci Ko-
miteta za DV.Kompozitne izolatore odlikuje du-
`i vek trajawa i mawa te`ina. Oni po-
stavqeni na 110-kilovoltnom naponu
do sada se dobro pokazuju u eksploata-
ciji, a oni na 400-kilovoltnom odnosu
na DV trasi br. 402 nedavno su monti-
rani na stubu broj 2 i broj 3 sada su u
fazi pra}ewa. Preporuka je da se novi
tip kompozitih izolatora ugra|uje u
sredinama gde je veliko aero zaga|ewe
poput Bora i Prahova.Prilikom obilaska terena i trasa
uo~avali su pojave poskidanih dijagona-
la, odnosno kra|a. To su registrovali i
prijavili nadle`nim slu`bama u Predu-
ze}u i organima MUP-a. Povreda nije
bilo, sem mawih ogrebotina prilikom
se~e {ume i rastiwa.- Trebalo bi u narednom periodu
Slu`bu „osve`iti“ bar dvojicom novih
kolega. Monterski vek ima svoje grani-
ce.To je izuzetno zahtevan posao na ko-
jem zimi morate trpeti sneg, led, vetar,nisku temperaturu, naro~ito na Crnom
vrhu, Markovoj kr~mi i Popadiji, gde su
pored terenskih vozila neophodne i
motorne sanke, u izuzetno kolegijalnom
tonu zavr{ava Ili}.M. Vukas
IZ POGONA I CENTARA 11
Na podru~ju Pogona prenosa Bor jekrajem avgusta u organizaciji Slu-
`be za bezbednost i zdravqe na
radu obavqeno snimawe kamerom postu-
paka svih faza rada na visini pri redov-
nim radovima na dalekovodnim stubovi-
ma. Veoma obu~eni i iskusni monteri,opremqeni kompletnom propisanom
standardnom opremom za pewawe, pred-
stavili su sve faze radova na visini.Da-
kle,od provere opreme,postupka“obla~e-
wa“, pewawa sa ka~ewem, radova na vrhu
stuba sa vezivawem montera, do demonti-
rawa i montirawa izolatorskih lanaca i
pravilnog silaska sa dalekovodnog stuba.Snimqeni materijal u skorije vreme
bi}e iskori{}en za izradu edukativne
prezentacije, koja }e biti namewena za-
poslenima u Preduze}u koji rade na visi-
ni, kao i drugim kompanijama koje }e JP
EMS u perspektivi anga`ovati za rad na
visini. Prime}eno je da su pojedini iz-
vo|a~i radova koje je JP EMS anga`ovao
u proteklom periodu imali razli~ite
pristupe radovima na visini, uz kori-
{}ewe razli~itih tipova opreme.Zaposleni u Javnom preduze}u Elek-
tromre`a Srbije koji rade na visini
imaju dugogodi{we iskustvo u primeni i
na~inu kori{}ewa standardizovane
opreme za pewawe.U Preduze}u se ve} vi-
{e godina primewuju propisi i standar-
di EU za rad na visini, kao {to su SRPSEN 358,SRPS EN 353,SRPS EN 34 i osta-
li.Namera je da se budu}im izvo|a~ima
radova pribli`e pravilni na~ini izvo-
|ewa radova na visini, koji su standar-
dizovani u JP EMS.Taj pristup predsta-
vqa bitan korak u unapre|ewu bezbedno-
sti zaposlenih, a kroz stalnu obuku i
pravilnim kori{}ewem opreme za pewa-
we i pridr`avawem mera bezbednosti,kroz visoku efikasnost i uz visoke
standarde za{tite zdravqa zaposlenih
smawuje se rizik od eventualnih povreda
na radu.M. Vukas
BEZBEDNOST I ZDRAVQE NA RADU
Kako pravilno raditi na visiniVideo materijal sa iskusnim monterima poslu`i}e za izradu edukativ-
ne prezentacije
Na osnovu prijave JP EMS, po-
~etkom septembra li{ena su
slobode dva lica, N.Z. i N.T. iz
Star~eva pod osnovanom sumwom da su
kra|om delova sa stubnih konstruk-
cija (ankera, zateznih sajli-u`adi i
L–profila tzv. dijagonala) na vi{e
mesta na dalekovodnoj trasi od TS
Beograd 8 do trafostanice u indu-
strijskom kompleksu HIP u Pan~evu,po~etkom jula prouzrokovali pad jed-
nog dalekovodnog stuba i izazvali
o{te}ewe 220 kilovoltnog dalekovo-
da i time ugrozili nesmetano napaja-
we elektri~nom energijom industrij-
skog komleksa HIP i funkcionisawe
prenosnog sistema za elektri~nu
energiju JP EMS.Osumwi~ena lica privedena su
pravdi i izvedena pred istra`nog su-
diju Osnovnog suda u Pan~evu koji im
je kao glavnoosumwi~enima odredio
tridesetodnevno zadr`avawe u is-
tra`nom zatvoru. Svojim nesavesnim
~inom pri~inili su JP EMS direktne
i indirektne {tete u vrednosti ne-
koliko stotina hiqada evra, a posle-
dice su mogle da budu i katastrofal-
nije da je do{lo do povla~ewa osta-
lih stubova u nizu pomenute daleko-
vodne trase, {to je moglo prouzroko-
vati wihovo ru{ewe i izazvati kata-
strofu u TS HIP i samom industrij-
skom kompleksu HIP.Uspe{ni su bili i pripadnici
Odeqewa kriminalisti~ke policije u
Zrewaninu, koji su po~etkom septem-
bra priveli pravdi tri lica iz oko-
line Zrewanina i odredili im meru
zadr`avawa u istra`nom zatvoru, zbog
postojawa osnovane sumwe da su izvr-
{ili vi{e dela kra|e i te{ke kra|e.Naime, B.R (23). M.R (28). i P.R. (42) se
terete da su u vi{e navrata krali ko-
lose~ni pribor sa pruge Perlez-Far-
ka`din i to na {tetu @eleznica Sr-
bije, kao i aliminijumske provodnike
i ostale delove stubnih i dalekovod-
nih konstrukcija sa dalekovoda na
trasi Perlez-Kni}anin na {tetu PD
Elektrovojvodina Novi Sad. Pored
navedenog, postoji i sumwa da su pro-
valili u prostorije Ciglane u Me-
lencima. Prema navodima istrage pri-
vedena trojka napravila je materijal-
nu {tetu od pola milona dinara.Zbog u~estalih pojava kra}a na
objektima JP EMS i JP EPS, ta dva dr-
`avna energetska i privredna subjek-
ta nedavno su zvani~no pokrenula
inicijativu da se izmeni zakonska re-
gulativa, kada je re~ o kra|ama na wi-
hovim objekatma, te da se dela po~i-
wene kra|e o{trije i stro`e defi-
ni{u,odnosno da se po~inioci po po-
trebi i zatvorski vi{egodi{we sank-
cioni{u.Redovno se iz JP EMS upu}uju ape-
li gra|anima, da se kra|ama sa objeka-
ta EMS-a ugro`ava bezbedno funcio-
nisawe prenosnog sistema elektri~-
ne energije u Srbiji, a tako|e i pri-
vreda i industrija u celini. Izaziva-
ju se prekidi u napajawu potro{a~a
elektri~nom energijom, nepotrebne
havarije i iskqu~ewa potro{a~a za-
rad otklawawa poreme}aja prouzroko-
vanih kra|ama od strane pojedinaca
koji nisu svesni da za malu svotu nov-
ca, koju dobiju prodajom na otpadima
sekundarnih sirovina, rizikuju vla-
stite `ivote. Apeluje se i na vlasni-
ke otpada sekundarnih sirovina, da
otpad koji ima oznaku, ili je bakar-
nog, ~eli~nog ili aluminijumskog po-
rekla otkupquju iskqu~ivo uz podatke
iz li~ne karte prodava~a. Gra|ani ko-
ji uo~e kra|e na objektima trebalo
bi da ih prijave policiji ili zapo-
slenima u JP EMS.
M. Vukas
12 VESTI
UHAP[ENE OSOBE IZ STAR^EVA I OKOLINE ZREWANINA
Osumwi~eni za kra|e
privedeni licu pravde
Sru{eni stub u Star~evu
Raspodela prekograni~nih prenosnih kapaciteta na granicama regulacione
oblasti Republike Srbije za septembar i oktobar 2013. godine
Zajedni~ke mese~ne aukcije na granici Srbija – Ma|arska:
Rezultati zajedni~kih mese~nih aukcija na srpsko-ma|arskoj granici za mesec septembar i oktobar 2013. godi-
ne, prikazani su u tabeli i na grafiku:
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih zajedni~kih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf-joint.htm
Aukcije za dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta:
Rezultati mese~nih aukcija za dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta za septembar i oktobar 2013. go-
dine su prikazani u tabeli i na grafiku:
TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE 13
14 TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf.htm
Dnevne aukcije na granici Srbija - Rumunija:
Rezultati dnevnih aukcija na granici Srbija – Rumunija su objavqeni na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/dnevne_rezultati_inf-joint_RO.htm.
Nikola To{i}, dipl.in`.el. - master
TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE 15
UMadridu je po~etkom septembra
odr`an 18. sastanak Radne grupe
ENTSO-E za primenu upravqawa
imovinom (WG AIM),koja je u sklopu Ko-
miteta za razvoj sistema.Zadatak te Gru-
pe je da priprema dokumenta i pravila u
svom domenu, a u ime JP Elektromre`a
Srbije ~lan tog tela je mr Gojko Do-
tli}, savetnik generalnog direktora za
tehni~ka pitawa.- Izvanredno mnogo se radilo pa ni-
ko nije imao vremena da obi|e tako
atraktivnu destinaciju kao {to je glav-
ni grad [panije.Iz mog ugla,dve teme ko-
je su prezentirane nesumwivo su zna~aj-
ne za JP EMS, - nagla{ava Dotli}: -Evropska unija je 29. juna ove godine ob-
javila Direktivu o minimalnim zahtevi-
ma za zdravqe i bezbednost koji se od-
nose na izlagawe populacije uticaju
elektromagnetnih poqa - iz ugla pove}a-
wa rizika od fizi~kih uzro~nika. In-
formacija, koja nam je predstavqena, ka-
`e da je dozvoqena granica izlagawa
stanovni{tva elektri~nom poqu 5 kV/m,dok je dopu{tena granica izlagawa mag-
netnom poqu 0,1 mT (mili tesla). Srp-
ski Pravilnik o granicama izlagawa ne-
jonizuju}em zra~ewu mora}e da se mewa
kako bi se uskladio sa evropskim pravi-
lima. Kod nas je granica dopu{tenog iz-
lagawa elektri~nom poqu 2 kV/m, a mag-
netskom poqu 0,04 mT. Sasvim razumqi-
vo, sledi da }e morati da se usklade i
stavovi Pravilnika o tehni~kim norma-
tivima za izgradwu nadzemnih elektroe-
nergetskih vodova nazivnog napona od 1do 400 kV.To }e svakako pomo}i i na{oj
kompaniji prilikom izgradwe dalekovo-
da.Veoma ubedqiva bila je i prezenta-
cija koju su obavili predstavnici {pan-
skog TSO – Red Elektrika Espawa.Tema
je bila Uticaj klimatskih promena na
prenosne objekte. Bitan je wihov pri-
stup re{avawu problema. U prvom redu,oslonili su se iskqu~ivo na nau~ne po-
kazateqe i istra`ivawa. Oni smatraju
da }e se klimatske promene najvi{e re-
flektovati na dalekovode.[panci su se
bavili promenom temperature, uticajem
vetrova,poplava,podzemnih voda.Studi-
je su im pravili eminentni stru~waci i
iz svega toga pokazalo se kakvi temeqi
su neophodni,kakva ~eli~na konstrukci-
ja, i tome sli~no.Na{ postoje}i Pravilnik o gradwi
nadzemnih vodova, koji sam ve} pomenuo,usvojen je jo{ 1988. godine i bilo bi ve-
oma dobro kad bi se, prilikom unapre-
|ewa tog Pravilnika, unele i sugestije
sli~ne razmi{qawima u {panskom opera-
toru sistema, rekao je Dotli}.Radna grupaWG AIM (ENTSO-E) raz-
matrala je inicijativu JP EMS,koju je iz-
neo Dotli},da se sprovede anketa me|u
TSO-ovima o na~inima re{avawa pro-
blema korona buke na 400 kV dalekovo-
dima.Osim EMS-a koji se sa tim proble-
mom susreo na DV 400 kV Leskovac –granica sa Makedonijom, i ostali TSO-ovi su se sreli sa sli~nim problemom i
to re{avali na razli~ite na~ine - pra-
wem provodnika,kori{}ewem „hidrofo-
bik“ premaza, primenom tri i vi{e pro-
vodnika po fazi,i drugim metodama.Rad-
na grupa odlu~ila je da se u Plan rada te
grupe za 2014. godinu uvrsti Izrada iz-
ve{taja o iskustvima u ubla`avawu buke
na 400 kV vodovima. Plan rada }e se ra-
matrati na narednoj Sednici Komiteta
za razvoj sistema (SDC) koja }e se odr-
`ati u oktobru 2013.P. Batini}
16 AKTUELNOSTI
SASTANAK RADNE GRUPE ENTSO-E ZA PRIMENU UPRAVQAWA IMOVINOM
Srpska pravila o izlagawu elektri~nom poqu
stro`a od evropskih
Pravilnik o granicama izlagawa nejonizuju}em zra~ewu mora}e da se me-
wa kako bi se uskladio sa evropskim pravilima. – Izvanredna prezen-
tacija {panskog TSO o uticaju klimatskih promena na gradwu preno-
snih objekata
Mr Gojko Dotli}, savetnik generalnog direktora za tehni~ka pitawa
Sertifikaciono telo „SGS Be-
ograd“ je petog i {estog sep-
tembra izvr{ilo predserti-
fikacionu proveru IMS u JP EMS u
odnosu na zahteve standarda: Sistemi
menaxmenta kvalitetom - SRPS ISO9001:2008, Sistemi upravqawa za{ti-
tom `ivotne sredine - SRPS ISO14001:2005 i Sistemi upravqawa za-
{titom zdravqa i bezbedno{}u na ra-
du - SRPS OHSAS 18001:2008. Ciq
predsertifikacione provere bio je
da se utvrdi da li je sistem menax-
menta uspostavqen i primewen u sa-
glasnosti sa zahtevima standarda
prema kojim se obavqa provera i da se
oceni spremnost sistema za sertifi-
kaciju.
Tim „SGS Beograd“ za predserti-
fikacionu proveru ~inilo je 5 prove-
rava~a: Jovan Babi} (vode}i prove-
rava~ EMS – tehni~ki koordinator
provere), Zlatko Jankovi} (vode}i
proverava~ QMS), Mirko Gavrilo-
vi} (vode}i proverava~ OHSAS),Branka Mladenovi}-Krsti} (~lan
tima EMS) i Slobodan Mihailovi}
(~lan tima OHSAS).Provera je izvr{ena na lokacijama
u Kneza Milo{a 11, Roviwskoj 14, Voj-
vode Stepe 412 i TS Beograd 8.U proveri je u~estvovao veliki
broj zaposlenih JP EMS, od predstav-
nika poslovodstva, zaposlenih iz
Upravqawa kvalitetom, Sektora za-
{tite `ivotne i radne sredine, kao i
lica na proveravanim lokacijama. Svi
oni su na svoj na~in dali veliki do-
prinos pozitivnom utisku koje ~lano-
vi sertifikacionog tela nose iz na-
{eg preduze}a.Predsertifikaciona provera je
ocewena kao vrlo uspe{na, a IMS u JP
EMS kao dobro postavqen i uz odgo-
varaju}u pripremu spreman za serti-
fikaciju.Sa predstavnicima „SGS Beograd“
je usagla{en termin po~etne serti-
fikacione provere IMS u JP EMS -25, 26. i 27. novembar. Na sertifika-
cionoj proveri }e biti anga`ovan ve-
}i broj proverava~a „SGS Beograd“ ibi}e izvr{ena provera svih procesa
i na ve}em broju lokacija u odnosu na
predsertifikacionu proveru.R. E.
AKTUELNOSTI 17
PREDSERTIFIKACIONA PROVERA INTEGRISANOG SISTEMA MENAXMENTA (IMS) U JP EMS
Spremni za sertifikaciju
UBeogradu je odr`ana 91. sednica
Izvr{nog odbora CIGRE Srbija,kojom je predsedavao mr Gojko
Dotli}, savetnik generalnog direk-
tora za tehni~ka pitawa JP Elektro-
mre`a Srbije i predsednik CIGRESrbija. Osnovna ta~ka Sednice bila
je sumirawe rezultata i usvajawe izve-
{taja o 31. nacionalnom Savetovawu,koje je odr`ano na Zlatiboru.
Mr Dotli} je veoma zadovoqan iz-
vanrednim ocenama koje je o srpskom
nacionalnom Savetovawu izneo Kla-
us Frelih, predsednik me|unarodne
CIGRE. Frelih, koji je prisustvovao
Savetovawu na Zlatiboru izjavio je da
je srpska CIGRE odli~no organizova-
na. Primetio je ~ak i neke, naizgled,nebitne detaqe, koje }e, kako je rekao,da predlo`i kao standarde i drugim
nacionalnim komitetima u sastavu me-
|unarodne CIGRE.- Frelih je veoma zadovoqan zna-
~ajnom zastupqeno{}u `ena u studij-
skim komitetima o ~emu se i u svetu
vodi mnogo ra~una. U na{oj CIGRE na
~elu pet od 16 Studijskih komiteta
su `ene. Dotli} je rekao da se Freli-
hu veoma dopao radni i stru~ni deo
–ozbiqnost u radu u Studijskim komi-
tetima i velika pose}enost. Predsed-
nik me|unarodne CIGRE apostrofi-
rao je i medijsku pa`wu koje je na{e
Savetovawe zadobilo, kao i vrlo us-
pele konferencije za novinare i sa-
radwu stru~waka s predstavnicima me-
dija. Frelih je ~ak primetio i na~in
isticawa nacionalne i zastave CIGREispred hotela u kojem je odr`ano Sa-
vetovawe.Rezultati ovogodi{weg Savetova-
wa kona~no su razbili famu da ne}e
biti finansijskih rezultata ukoliko
CIGRE Srbija organizuje marketin{ka
agencija po{to je re~ o „non-profit“skupu. Naime, planirana dobit je
ostvarena. Agencija, koju smo anga`o-
vali javnim tenderom, ispunila je sve
na{e zahteve, - rekao je mr Gojko Do-
tli}.P. Batini}
SEDNICA IZVR[NOG ODBORA CIGRE SRBIJA
Savetovawe i finansijski uspe{no
Mawi broj dozvola
za emisiju CO2Evropska komisija je smawila za 5,7
posto broj besplatnih dozvola za emi-
sije CO2 (ETS) u 2013. za svaku od
12.000 fabrika i elektrana iz zemaqa
~lanica obuhva}enih tim sistemom.Ovaj
rez }e postepeno biti uve}avan do 18posto do 2020, kako bi se osiguralo da
broj slobodnih dozvola ne prema{i EU
zakonima predvi|eni maksimum,saop{ti-
la je 5. septembra Evropska komisija na
svom vebsajtu.„Za 2013.maksimalan iznos
omogu}en za besplatnu raspodelu indu-
striji iznosi 809,3 miliona dozvola“,navodi EK.Smawewe besplatnih dozvola
}e oslabiti politiku zaustavqawa ise-
qavawa evropskih kompanija u regione
bez klimatske politike i zada}e novi
udarac naftnoj prera|iva~koj industri-
ji u Evropi,saop{tilo je evropsko udru-
`ewe tog sektora naftne privrede
Europia. Ciq mere EK je zaustavqawe
obezvre|ewa dozvola za emisije,kqu~nog
EU klimatskog instrumenta. Ina~e, od
ove godine, proizvo|a~i elektri~ne
energije u zapadnoj Evropi ne dobijaju
vi{e slobodne emisione dozvole, ve}
wihove pojedina~ne kvote zavise od wi-
hove emisione efikasnosti. Jedna do-
zvola pokriva emisiju jedne tone CO2.
Istraga u ^e{koj
^e{ki energetski regulator (ERU)smatra da neki od proizvo|a~a solarne
energije u zemqi prikazuju la`ne podat-
ke o proizvodwi struje da bi dobili ve-
}e subvencije od dr`ave, prenela je pr-
vog septembra ~e{ka TV (CT).Inspekci-
ja ERU je naime utvrdila da su neke so-
larne elektrane prijavile periode sun-
~anih dana kada to „ni teoretski nije
mogu}e u ^e{koj, a jeste u Kaliforniji
...“ „.ERU trenutno istra`uje oko 1.500takvih proizvo|a~a. Ina~e, ukupna vred-
nost subvencija za OIE u ^e{koj dosti-
~i }e ove godine 44,4 milijarde kruna
(1,72 milijardi dolara), od ~ega 11,7 mi-
lijardi kruna ide iz buxeta, a ostatak
preko ra~una za struju pla}aju potro{a-
~i.
Neispuwavawe direktiva o
energetskoj efikasnosti
Analiza Energy Efficiency Watch utvr-
dila je “ogroman disparitet” me|u EU
zemqama ~lanicama u oblasti mera ener-
getske efikasnosti, odnosno smawewa
potro{we energije. Obimna analiza
utvrdila je da je “u nekim zemqama u toj
oblasti ura|en tek minimum (a nekada ni
toliko) od zahteva iz evropskih direk-
tiva”.EU zakonodavstvo tra`i od ~lani-
ca da podnesu Nacionalne akcione pla-
nove energetske efikasnosti (NEEAPs)u 2007,2011.i 2014.godini,sa programi-
ma postizawa indikativnih ciqeva od 9procenata smawewa potro{we energije
do 2016.Biv{i vladini zvani~nici kaza-
li su za EurActiv da su ti neobavezuju}i
ciqevi direktiva generalno ignorisa-
ni, ili ispuwavani uz pomo} zakonodav-
nih trikova.
Postupak protiv Bugarske
Rasprava na prvom su|ewu Evropske
komisije protiv Bugarske, zbog mawka
interkonekcija za obrnuti protok gasa
sa susednim zemqama, po~ela je po~etkom
septembra pred Sudom pravde Evropske
unije u Luksemburgu. Jo{ dva predmeta
koja se odnose na liberalizaciju ener-
getskog tr`i{ta u Bugarskoj bi tako|e
uskoro trebalo da budu otvorena pred
istom institucijom. Evropska komisija
je u aprilu 2012. tu`ila vladu u Sofiji
jer ne nudi u~esnicima na tr`i{tu mak-
simalni kapacitet protoka obrnutim
smerom u svom gasovodnom sistemu na in-
terkonekcijama prema Rumuniji i Gr~koj.Bugarske vlasti su to objasnile nedo-
statkom fizi~ke veze izme|u tranzitne
i nacionalne gasne transportne mre`e,kao i postojawem velikog broja razli~i-
tih pravnih re`ima. Bugarska tako|e
ukazuje na postojawe tri va`e}a me|u-
vladina sporazuma sa biv{im SSSR-om,koji su u suprotnosti sa propisima EU o
obezbe|ivawu maksimalnog kapaciteta
gasovoda. EK, me|utim, napomiwe da Bu-
garska mora da elimini{e te nekompati-
bilnosti,ako proisti~u iz ugovora pot-
pisanog sa Gaspromom 1998.Su|ewe pro-
tiv Bugarske bi trebalo da se okon~a u
roku od tri do osam meseci. Ako Bugar-
ska bude osu|ena,iznos kazne }e utvrdi-
ti Sud pravde EU.Kada je re~ o dva pred-
meta u postupku protiv Bugarske zbog
ka{wewa sa liberalizacijom tr`i{ta
elektri~ne energije i gasa, EK insisti-
ra na dnevnoj kazni od osam i po hiqada
evra do uklawawa nepravilnosti.
Nova energetska strategija
Bugarska }e kroz devet meseci dobi-
ti nacrt nove energetske strategije,na-
javio je tamo{wi resorni ministar Dra-
gomir Stojanev.On je rekao da je u pret-
hodne tri godine dug kompanija u ener-
getskom sektoru porastao za 1,5 mili-
jardi leva (oko 770 miliona evra),“pa se
za ubudu}e moraju na}i konkretna re{e-
wa za izlaz iz te situacije”. Stojanev je
ukazao da je sada{wa vlada uspela da po-
stigne ono {to ni jedna prethodna nije
– da smawi cene elektri~ne energije za
privredu.
Zajedni~ka energetska
mre`a EU
Sve dr`ave ~lanice Evropske unije
bi trebalo da se integri{u u zajedni~ke
energetske mre`e do 2016,rekao je pre-
mijer Litvanije, zemqe koja trenutno
predsedava EU. Algirdas Butkevi~ius je
na konferenciji za {tampu po~etkom
septembra kazao da to smatra glavnim za-
datkom za EU.
Novo sni`ewe cena
u Ma|arskoj
Ma|arska vlada sprove{}e novo sni-
`ewe regulisnih cena energije za doma-
}instva prvog novembra, rekao je dr`av-
ni sekretar Jano{ Lazar. On je na jedom
sastanku sa op{tinskim vlastima rekao
da }e cene struje i gasa, kao i grejawa,biti smawene za novih 10 procenata,do-
daju}i da je to samo po~etak procesa po-
jeftiwewa energije za doma}instva u toj
zemqi. Evropska komisija je kritikovala
i prvo pojeftiwewe cena struje i gasa u
Ma|arskoj od 10 posto, uvedeno na po-
~etku godine.
18 ME\UNARODNA PANORAMA
Nove elektrane na ugaq
Slede}e godine godine u svetu }e se
otvoriti ~ak 112 GW kapaciteta novih
elektrana na ugaq,navodi se u novom iz-
ve{taju firme McIlvaine Co. U izve{taju
pod nazivom “Proizvodwa fosilne i nu-
klearne energije:svetska analiza i prog-
noza” navodi se da }e se od o~ekivanih
112.099 MW novih elektrana na ugaq, uzemqama isto~ne Azije otvoriti 60.774MW, a u zemqama zapadne Azije 41.335MW.U dokumentu se tako|e navodi da }e
gotovo sve nove elektrane,osim nekoli-
ko u zapadnoj Aziji i zemqama biv{eg
Sovjetskog Saveza,imati ugra|enu opre-
mu za kontrolu emisija sumpor dioksida,dok se evropske elektrane modifikuju
kako bi postale kogeneracijske elek-
trane na biomasu.
U prodaji deo akcija rumunskog
proizvo|a~a nuklearne
energije
Rumunska vlada o~ekuje da zaradi oko
110 miliona dolara u inicijalnoj javnoj
prodaji 10 posto akcija dr`avnog pro-
izvo|a~a nuklearne energije Nucleare-lectrica, objavila je po~etkom septembra
agencija Mediafax.Prodaja }e se realizo-
vati od do kraja septembra. Ve}inski
vlasnik kompanije Nuclearelectrica je mi-
nistarstvo privrede Rumunije sa udelom
od 90,28 posto,a ostatak poseduje inve-
sticioni fond Fondul Proprietatea.Kom-
panija poseduje dva nuklerna reaktora
od po 700 MW koji pokrivaju 20 proce-
nata potreba zemqe za elektri~nom
energijom.
Zavr{etak gradwe
termoelektrane Samsun
Gr~ka kompanija METKA (deo grupa-
cije Mytilineos) objavila je po~etkom
septembra zavr{etak gradwe gasne kom-
binovane termoelektrane Samsun kapa-
citeta 870 MW u Turskoj, ~iji je vla-
snik austrijski OMV.
Roboti zamewuju qude
na opasnim poslovima
Evropska komisija objavila je lansi-
rawe projekta PETROBOT koji }e razvi-
ti robote sposobne da zamene qude u
poslovima inspekcije pritisaka u ven-
tilima i skladi{nim rezervoarima koji
se koriste u naftnoj, gasnoj i petrohe-
mijskoj industriji. EK navodi da u tome
u~estvuje konzorcijum deset evropskih
kompanija, predvo|en Shell-om. Trenut-
no, radi bezbednosti inspekcija, pome-
nuti pogoni u vreme kontrola moraju da
obustavqaju rad. Projekat PETROBOTukqu~uje kompanije iz Holandije, Brita-
nije, [vedske, Norve{ke, [vajcarske i
Nema~ke i traja}e tri godine. U buxetu
od 6,2 miliona evra, EU u~estvuje sa 3,7miliona.
Alternativna re{ewa smawewa
emisija ugqendioksida
EU mora da odbaci“podani~ku i kon-
traproduktivnu opsednutost” ciqevima
proizvodwe obnovqive energije i pri-
hvati alternativna re{ewe smawewa
emisija ugqendioksida, kao {to je zahva-
tawe i skladi{tewe ugqendioksida
(CCS), rekla je britanska poslanica Vi-
ki Ford,izvestilac na zasedawu komite-
ta za industriju, istra`ivawe i energi-
ju (ITRE) Evropskog parlamenta. „Ciqevi
za OIE mogu zvu~ati lepo, ali fakti~ki
usmeravaju napore i investicije u jednu
oblast ... umesto u druge tehnologije
sposobne da uklone ugqendioksid pri
sagorevawu fosilnih goriva, odnosno
proizvedu ~istu elektri~nu energiju“,istakla je ona u ime Komiteta. Izve{taj
Komiteta na}i }e se na plenumu Parla-
menta u januaru idu}e godine, prenosi
glasilo tog EU zakonodavnog tela.
DKEVR odgovorio
na pitawa o ^EZ-u
Bugarski energetski regulator
(DKEVR) saop{tio je da odluku o even-
tualnom oduzimawu licence od kompani-
je ^EZ Bulgaria ne mo`e doneti, niti
sprovesti dok sa lokalnim vlastima ne
utvrdi posledice blokirawa rada jedi-
nom diistributeru elektri~ne energije
u tom delu zemqe. Regulatorna komisija
je tako odgovorila na pitawe za{to po-
sle vi{e od {est meseci od pokretawa
procedure za oduzimawe licence pod-
firmi ~e{kog energetskog kolosa taj
postupak nije zavr{en.Mediji pi{u da je
radikalna mera regulatora malo vero-
vatna, jer je u me|uvremenu ^EZ ispunio
sve zahteve DKEVR. Kompanija je, izme|u
ostalog, redigovala ra~une svojim po-
tro{a~ima, a tako|e po~ela zamenu sta-
rih brojila.
Nema~ke energetske dileme
Nema~ka ne treba da odbaci tehno-
logiju dobijawa gasa iz {kriqaca, niti
da se jednostrano previ{e izlo`i kli-
matskim ciqevima, rekao je po~etkom
septembra evropski komesar za energiju,Ginter Etinger.„Savetujem vam da zadr-
`ite otvorenim sve opcije (drobqewa
gasnih {kriqaca) ... koje ~ine nervoznim
(ruskog predsednika Vladimira) Puti-
na“,rekao je Etinger. EurActiv pi{e da je
nema~ki politi~ar aludirao na nere{e-
na razli~ita gledawa unutar EU ~lanica
na propise vezane za proizvodwu gasa iz
{kriqaca, zbog ~ega je taj sektor jo{
uspavan, dok raste uvoz, a Rusija ostaje
najve}i snabdeva~.Berlin je,zbog priti-
ska ekolo{kih grupacija i javnosti, su-
spendovao planove regulisawa ovog sek-
tora gasne privrede za posle septem-
barskih parlamentarnih izbora. Etin-
ger je rekao da nema~ka privreda mo`e
da izdr`i 50 do 100 procenata skupqu
energiju od one wenih rivala u SAD,„ali ne vi{e od toga“. On je tako|e
opravdao vladine mere izuzimawa ener-
getski intenzivne privrede od pla}awa
nameta za zelenu energiju, „jer je to na-
~in da industrija pre`ivi“. Okarakte-
risao je „avanturisti~kim“ stavove Ze-
lene partije za dodatno zao{travawe
regulative u toj oblasti upozoravaju}i
da bi to primoralo energetski inten-
zivnu industriju da izmesti pogone iz
Evrope. Etinger je ocenio da je EU kli-
matska politika prenagla{ena, jer nije u
skladu sa malim udelom Evrope u global-
nim emisijama {tetnih gasova.On je sto-
ga pozvao na oprez pri definisawu EU
predloga za{tite klime za 2030. „Sve
vi{e se dovodi u pitawe mogu li na{e
pionirske (klimatske) aktivnosti biti
finansirane kada nas ostatak sveta ne
sledi“, rekao je on.
ME\UNARODNA PANORAMA 19
Ministarstvo energetike, razvoja
i za{tite `ivotne sredine
predstavilo je krajem avgusta u
Beogradu Nacrt strategije razvoja ener-
getike Republike Srbije do 2025. godi-
ne sa projekcijama do 2030. godine, u
sklopu javne rasprave o tom dokumentu.Predstavqawu strategije u Klubu
poslanika u Beogradu prisustvovali su
predstavnici javnih preduze}a (EPS,
EMS, Srbijagas, Transnafte), Agencije
za energetiku, kao i predstavnici
stru~ne javnosti, koji su prvi imali
priliku da iznesu komentare i primed-
be na dokument koji }e u javnoj raspra-
vi biti do 11. oktobra 2013. godine.Strategija je ra|ena uzimaju}i u ob-
zir raspolo`ive energetske resurse i
potencijale, postoje}u strukturu ener-
getskog sektora u Srbiji, projekcije
privrednog razvoja i demografskih
kretawa, i uva`avaju}i sve obaveze koje
proisti~u iz Ugovora o energetskoj za-
jednici, potpisanog 2005. godine.Tri strate{ka pravca razvoja koja
Nacrt strategije predvi|a su energet-
ska bezbednost, odnosno sigurno i po-
uzdano snabdevawe energijom, zatim
razvoj nacinalnog i regionalnog tr`i-
{ta energije i odr`ivost energetike,koja ukqu~uje iskori{}ewe obnovqivih
izvora energije, pove}awe energetske
efikasnosti i za{titu `ivotne sredi-
ne.U oblasti elektroenergetike,stra-
tegija predvi|a da do 2020. godine Sr-
bija dobije najmawe 2.000 megavata no-
vih kapaciteta u termoelektranama, hi-
droelektranama i elektranama koje ko-
riste obnovqive izvore energije. U
sektoru nafte, planirana je izgradwa
novih skadi{nih kapaciteta u ciqu
formirawa obaveznih rezervi nafte i
naftnih derivata. U gasnom sektoru,prioritet je optimalno iskori{}ewe
novih pravaca snabdevawa ovim ener-
gentom,nakon izgradwe gasovoda“Ju`ni
tok” i interkonekcije ka Bugarskoj.U skladu sa Zakonom o energetici,
nakon usvajawa strategije,bi}e pripre-
mqen program ostvarivawa strategije
kojim }e se detaqno utvrditi uslovi,na~in, dinamika i mere za ostvarivawe
Strategije.Izvor: MERZ
20 VESTI
PREDSTAVQEN NACRT STRATEGIJE RAZVOJA ENERGETIKE REPUBLIKE SRBIJE
DO 2025. GODINE SA PROJEKCIJAMA DO 2030. GODINE
Energetska bezbednost, razvoj tr`i{ta
i odr`ivost energetike
UBeogradu je odr`ana ve`ba evakua-
cije iz objekata JP Elektromre`a
Srbije u ulicama Kneza Milo{a, Je-
lene ]etkovi} i Vojvode Stepe.Obuku su
obavili predstavnici Vatrogasne jedi-
nice Beograd, u sklopu preventivne za-
{tite od po`ara, a u organizaciji zapo-
slenih zadu`enih za bezbednost u JP
EMS.Prilika je iskori{}ena da se zapo-
sleni u tim EMS-ovim zgradama upozna-
ju s potencijalnim rizicima od po`ara,kao i na~inom kori{}ewa protivpo`ar-
nih aparata.- Ve`ba u Beogradu prva je u nizu
takvih aktivnosti koje }e biti organi-
zovane u celom Preduze}u, dok se isto-
dobno analiziraju uputstva i pravilni-
ci o protivpo`arnoj za{titi na nivou
cele kompanije.Sli~ne ve`ba i obuka,kakve su orga-
nizovane na tri lokacije u Beogradu,bi-
}e organizovane i u drugim mestima u
kojima su EMS-ovi objekti. Dakako, to
je samo deo {irih i obuhvatnijih una-
pre|ewa standarda, ali i mera bezbed-
nosti i sigurnosti na radu – istakao je
Borislav ^ornij, EMS-ov ekspert za
bezbednost.P. Batini}
U EMS-ovim ZGRADAMA U BEOGRADU
Ve`ba protivpo`arne za{tite
Krajem avgusta na snagu je stupi-
la nova Odluka o rasporedu
radnog vremena u Javnom predu-
ze}u Elektromre`a Srbije. Odluku je,u skladu sa Zakonom o radu, odredba-
ma Kolektivnog ugovora, te ~lanu 37.Statuta JP Elektromre`a Srbije
potpisao Nikola Petrovi}, gene-
ralni direktor JP EMS. Novom Odlu-
kom stavqena je van snage Odluka o
rasporedu radnog vremena u Preduze-
}u broj 3013 od 23. marta 2006. godi-
ne, kao i odluke 2769 od 16. marta
2009. i broj 13233 od 17. decembra
2012. godine.Odlukom je jasno i precizno utvr-
|en raspored radnog vremena zapo-
slenih u Javnom preduze}u Elektro-
mre`a Srbije, odnosno radno vreme u
okviru radne nedeqe. Odlukom se
bli`e, jasnije i preciznije defini{u
po~etak i zavr{etak radnog vremena,raspored radnog vremena zaposlenih
koji rade po druga~ijem rasporedu
radnog vremena, odmor u toku dnevnog
rada, nedeqni i godi{wi odmori, pre-
raspodela radnog vremena, prekovre-
meni rad, rad na slu`benom putu, te
na~in vo|ewa i kontrola evidencije
~asova rada i odsustovawa sa posla.U drugom delu nove Odluke poseb-
no su precizirani radno vreme i ras-
pored radnog vremena, puno radno
vreme, skra}eno radno vreme, po~etak
i zavr{etak radnog vremena, odmori
(dnevni odmor, nedeqni odmor, godi-
{wi odmori, kori{}ewe godi{weg od-
mora) preraspodela radnog vremena,odluka – re{ewe o godi{wem odmoru,evidencija ~asova ostvarenih u pre-
raspodeli radnog vremena, kori{}e-
we ~asova ostvarenih u preraspodeli
radnog vremena, prekovremeni rad, in-
terventni rad poseban oblik preko-
vremenog rada, zatim rad na slu`be-
nom putu (slu`beni put u radne dane,slu`beni put i dane nedeqnog odmo-
ra i praznika). Odlukom je detaqno
definisana evidencija o ~asovima ra-
da i odsustovawe sa posla. U prela-
znoj odredbi Odluke utvr|eno je ko-
ri{}ewe ~asova ostvarenih u prera-
spodeli radnog vremena u periodu od
1. januara 2010. do 31. decembra 2012.godine. Odluka je javno ogla{ena i
svi zaposleni u JP Elektromre`a Sr-
bije du`ni su da se upoznaju i postu-
paju u skladu sa wom. Nepo{tovawe od-
redbi same Odluke od strane zapo-
slenih predstavqa povredu radne
obaveze.M. Vukas
VESTI 21
RASPORED RADNOG VREMENA U JP EMS
Nova Odluka stupila na snaguOdlukom precizno utvr|en raspored radnog vremena u Preduze}u
Tim malog fudbala JP EMS, po~et-
kom septembra postao je [ampi-
on Beneton super kupa Beograda
za 2013. godinu. Pro{le godine u liga-
{kom takmi~ewu postali su [ampioni
~etvrte sezone @eneral superlige u
malom fudbalu, a ove takmi~arske se-
zone krajem meseca o~ekuje ih zavr{ni-
ca istog takmi~ewa u koju su se plasi-
rali kao prva ekipa na tabeli. S ob-
zirom da su liga{ki deo takmi~ewa za-
vr{ili na prvom mestu i da su pro{lo-
godi{wi pobednici i osvaja~i lige,ove godine pripala im je organizacija
zavr{nog turnira. Za o~ekivati je, i
to sa razlogom, da fudbaleri JP EMS
osvoje jo{ jedan trofej. Fudbalski
tim JP EMS ~lan je Sportskog dru-
{tav U{}e Novi Beograd. Tim i dru-
{to veoma uspe{no predvodi kolega
Dragan Milojevi}.M. V.
TIM MALOG FUDBALA JP EMS
Osvojen Beneton super kup Beograda
Osvaja~i Beneton super kupa
Tokom rekreacije radnika JP EMS na
Ohridskom jezeru u organizaciji
Sindikata EMS, s obzirom da je
vreme bilo vrlo povoqno,doneo sam od-
luku da realizujem vrlo zahtevan plani-
narski, visokogorski uspon na vrh pla-
nine Gali~ice, Magaro (2.254 mnv). Po-
{to sam aktivni vodi~ u Planiranskom
klubu “@elezni~ar” Beograd, a nisam do
sada imao priliku da se popnem na taj
vrh, `eqa je bila jo{ ve}a. Nabavio sam
kartu Nacionalnog parka “Gali~ica”,prou~io mogu}e trase za realizaciju
uspona i, naravno, po~eo da tra`im jo{
nekog saputnika, jer se u planinu nikad
ne ide sam“, - po~iwe razgovor Dragan
Petri~i} iz UPI sektora Direkcije za
upravqawe prenosnim sistemom,inicija-
tor i vo|a uspona.Okupila su se ~etiri u~esnika -
osim Petri~i}a na uspon su se odva`i-
li i Darko ]ota i Branko \or|evi}
iz Slu`be za dalekovode Centra za in-
vesticije, kao i Milan Vu~ak iz Elek-
troistok – Izgradwe, planinar iz PK
“PTT” Beograd. Za realizaciju uspona
odre|en je ~etvrtak, 22.avgusta.Ekipa se
rano ujutru autobusom prevezla do sela
Trpejci, odakle su krenuli na pe{a~ku
turu.„Uspon iz tog pravca prili~no je te-
`ak,po jako strmom terenu,na mestima je
nagib bio i preko 30 stepeni,a i“dale-
kovodxije” su ~esto,po navici,insisti-
rali na direktnom pravcu, kroz {umu, a
ne,recimo,da se ona zaobi|e,{to je do-
davalo na te`ini“, - obja{wava Petri-
~i}.Na glavni greben Magara ekipa se po-
pela tek popodne, pa se tamo nisu dugo
zadr`ali. Imalu su vremena samo za sli-
kawe i kratko u`ivawe u pogledima i
pejza`u iz “pti~je” perspektive.Za po-
vratak su izabrali pravac prema selu Pe-
{tani,gde su bili sme{teni.Pauzu su na-
pravili u kampu “Korita” na Koritskom
ridu,gde su se osve`ili,kako ka`u,izvr-
snom, hladnom izvorskom vodom i obno-
vili potpuno potro{ene rezerve.„U na{ hotel “Desaret” stigli smo
oko 20 ~asova, 13 sati od polaska. Bili
smo prili~no umorni, ali presre}ni
zbog lepog iskustva i brojnih utisaka,kao i zbog toga {to je sve pro{lo bez
ikakvih povreda, a poneki `uq se ne ra-
~una.Usput smo sreli jednu divqu sviwu,kojoj smo prekinuli potragu za ru~kom
(na{li smo sve`e izrivenu zemqu pored
jednog hrasta) i jedno malo zmij~e od po-
skoka, koje mi je prepre~ilo put i pobe-
glo u travu pre nego {to sam uspeo da ga
snimim“ – govori Dragan Petri~i} i do-
daje da su ukupno prepe{a~ili gotovo 30kilometara i savladali visinsku razliku
ve}u od hiqadu i 500 metara pri usponu
i pri spustu, dakle ukupno vi{e od tri
hiqade metara.M. Bogi}evi}
22 SINDIKALNE AKTIVNOSTI
ZAPOSLENI JP EMS OSVOJILI NAJVI[I VRH GALI^ICE (2.254 mnv)
Uspon na Magaro
Sindikat EMS je, u sa-
radwi sa Poslodavcem,organizovao prevenci-
ju radne invalidnosti u Make-
doniji, u hotelu „Desaret“koji se nalazi na samoj obali
Ohridskog jezera u mestu Pe-
{tan. Aran`man je obuhvatao
sedam punih pansiona od 17.do 24. avgusta, u jednokrevet-
nim i dvokrevetnim sobama sa
terasama, od kojih je ve}ina
bila sa pogledom na jezero.Odli~an polo`aj hotela i le-
po vreme doprineli su da 55
zaposlenih provede prijatne
trenutke kupaju}i se u bi-
stroj vodi Ohridskog jezera.Ve}ina zaposlenih je kori-
stila organizovane izlete
autobusom. Obi{li su mana-
stir Sv. Naum, zatim crkvu Sv.Sofija, Samuilovu tvr|avu,Strugu i u vi{e navrata grad
Ohrid. Slobodno vreme je is-
kori{}eno za me|usobno dru-
`ewe i boqe upoznavawe sa
kolegama iz razli~itih delo-
va na{eg kolektiva. U organi-
zaciji Sindikata MEPSO
odr`an je sastanak aktivista
sindikata elektroprenosnih
organizacija iz Crne Gore,Republike Srpske, Makedoni-
je i Srbije.V. S.
PREVENCIJA RADNE INVALIDNOSTI
Rekreacija na Ohridskom jezeru
Na bipartitnim i tripartitnim
pregovorima ovla{}enih pred-
stavnika Osniva~a, Poslodavca
JP EMS i Sindikata EMS, usagla{en je
Kolektivni ugovor o izmenama i dopu-
nama Kolektivnog ugovora za Javno
preduze}e Elektromre`a Srbije. U no-
vom Kolektivnom ugovoru dato je sti-
mulativno pravo zaposlenima koji imaju
uslov za penziju na otpremninu u visi-
ni od minimum tri zarade ostvarene za
mesec koji prethodi mesecu u kojem se
ispla}uje otpremnina ili u visini od
minimum tri prose~ne zarade po zapo-
slenom kod poslodavca, ako je za wega
to povoqnije,u skladu sa raspolo`ivim
sredstvima iz odobrenog godi{weg
Programa poslovawa.Za kategoriju zaposlenih koji nema-
ju uslov za penziju predstavnici Osni-
va~a nisu prihvatili novi ~lan Kolek-
tivnog ugovora,predlo`en od zajedni~-
kog Pregovara~kog tima Poslodavca i
Sindikata, koji bi omogu}io zaintere-
sovanim zaposlenima sporazumni pre-
stanak radnog odnosa (po ~lanu 177.ZOR) uz adekvatnu stimulativnu ot-
premninu, sa obrazlo`ewem da je to ve-
oma dobro re{ewe za na{e zaposlene,ali da bi za Osniva~a bio veliki pro-
blem zbog ostalih javnih preduze}a ko-
ja nisu tako uspe{na i likvidna kao JP
EMS, odnosno ne bi imali sopstvena
sredstva za sli~ne programe. Zato su
predstavnici Osniva~a bili izri~iti
u stavu da se eventualni vi{ak zaposle-
nih mora re{avati aneksirawem 59. ~la-
na Kolektivnog ugovora za JP EMS, od-
nosno po ~lanovima 153. do 160. Zakona
o radu, dono{ewem Programa re{avawa
vi{ka zaposlenih, u kome Poslodavac,pored navedenih razloga prestanka po-
trebe za radom zaposlenih i kriteriju-
ma za utvr|ivawe vi{ka zaposlenih mo-
ra da navede i mere za re{avawe soci-
jalno-ekonomskog polo`aja vi{ka zapo-
slenih, kao {to su preme{taj na druge
poslove,prekvalifikacija ili dokvali-
fikacija, rad sa nepunim radnim vreme-
nom, rad kod drugog poslodavca, samoza-
po{qavawe i tek na kraju otkaz,uz pret-
hodno ispla}enu otpremninu i ostva-
rivawe prava na penzijsko i invalidsko
osigurawe, zdravstvenu za{titu i nov-
~anu naknadu, u skladu sa propisima o
zapo{qavawu. Po aktuelnom Zakonu o
radu Poslodavac je du`an da i pre do-
no{ewa Programa re{avawa vi{ka zapo-
slenih, u saradwi sa Sindikatom i re-
publi~kom organizacijom nadle`nom za
zapo{qavawe, preduzme odgovaraju}e
mere za novo zapo{qavawe vi{ka zapo-
slenih. Na predlog Sindikata EMS
prolongirano je aneksirawe 59. ~lana
Kolektivnog ugovora, odnosno dono{e-
wa „Programa re{avawa vi{ka zaposle-
nih“ do stupawa na snagu novog Zakonu
o radu i zavr{etka izrade sistematiza-
cije i drugih normativnih akata, stru~-
nih analiza i elaborata, koji }e iden-
tifikovati konkretne poslove i odre-
diti broj izvr{ilaca za kojima vi{e ne
postoji potreba - eventualni tehnolo-
{ki ili organizacioni vi{ak zaposle-
nih (po tre}em stavu ~lana 59. KU za JP
EMS, ne mo`e se zaposlenom otkazati
ugovor o radu kao tehnolo{kom vi{ku
do zakqu~ivawa pomenutog „Aneksa“).Deo Kolektivnog ugovora o izmena-
ma i dopunama Kolektivnog ugovora je
novi Prilog Kolektivnom ugovoru koji
sadr`i grupe poslova (radnih mesta)po slo`enosti, sa koeficijentima,prema nazivima i opisima poslova iz
novog Pravilnika o organizaciji i si-
stematizaciji poslova u JP EMS, sa ro-
kom realizacije do 30.06.2014. godine.Kolektivni ugovor o izmenama i do-
punama Kolektivnog ugovora za Javno
preduze}e Elektromre`a Srbije pot-
pisali su: za Osniva~a prof. dr Zora-
na Mihajlovi}, ministar energetike,razvoja i za{tite `ivotne sredine, za
Poslodavca Nikola Petrovi}, gene-
ralni direktor JP EMS i za Sindikat
Milovan Andri}, predsednik Sindika-
ta EMS.M. A.
SINDIKALNE AKTIVNOSTI 23
BIPARTITNI I TRIPARTITNI PREGOVORI
Izmene i dopune Kolektivnog
ugovora za JP EMS
Usklopu zajedni~kog programa Po-
slodavca i Sindikata „Rekreativ-
ni odmor za zaposlene i ~lanove
wihovih porodica“,krajem avgusta reali-
zovan je odmor u bawi Topol{ica u bli-
zini Velewa, okru`enoj borovom {umom
sa blagom planinskom klimom i bogatim
izvorom termalne vode kojom se pune
kompleksi zatvorenih i otvorenih baze-
na.Pedeset u~esnika ovog programa bilo
je sme{teno u hotelu „Vesna“, na bazi 7polupansiona, u dvokrevetnim sobama sa
balkonom.Oni su najvi{e vremena provo-
dili kupaju}i se u toploj bawskoj vodi,koriste}i mogu}nost kori{}ewa bazena
od 6 sati ujutro do 21 ~as uve~e.Organi-
zovani su obilazak Qubqane, uz pomo}
profesionalnog vodi~a i poseta jedin-
stvenom Muzeju rudarstva Slovenije u
Velewu, gde su na{i rekreativci imali
adrenalinski do`ivqaj spu{tawa 120 go-
dina starim liftom, 180 metara ispod
povr{ine zemqe u nekada{wi rudnik
ugqa. Veliki broj u~esnika posetio je i
Bledsko i Bohiwsko jezero, obli`wi
ski centar Golt kao i ve}e gradove u
blizini. Dru`ewe se nastavqalo uve~e
uz zvuke slovena~ke muzike.Da ovaj odmor
ostane u se}awu kao ugodan i nezabora-
van do`ivqaj pobrinulo se izuzetno qu-
bazno i predusretqivo osobqe hotela.R. P.
ZAJEDNI^KI PROGRAM POSLODAVCA I SINDIKATA
Rekreativni odmor u Sloveniji
Ove godine navr{ilo se 70godina od kada je premi-
nuo na{ najve}i matema-
ti~ar, Mihajlo Petrovi}, po-
znat po nadimku Alas. Gorosta-
sna figura u plejadi onih nau~-
nika koji su dali osnovni im-
puls za pokretawe Srbije u
pravcu evropskog, a time i svet-
skog nau~nog dru{tva. Veliki
matemati~ar, veliki i svestrani
nau~nik, ali i ribarski majstor.Majstorsko pismo krasilo je
wegov kabinet zajedno sa di-
plomom pariske Sorbone. Ro-
dio se 24. Aprila (odnosno 6.maja po sada va`e}em, Gregori-
janskom kalendaru)1868. godine.Imao je svega sedam godina kad
je ostao bez oca. Tuberkuloza,tada neizle~iva bolest ga je po-
kosila. Brigu o porodici preu-
zeo je maj~in otac Novica Laza-
revi}. Mihailo se {kolovao u
Beogradu. Za vreme {kolovawa
primeran je |ak, docnije i stu-
dent na prirodno-matemati~-
kom odseku Filozofskog fakul-
teta. Profesori Mihaila su
najve}i intelektualci onda{we
Srbije. Da pomenemo samo neke:Marko Leko, Sima Lozani}, Di-
mitrije Ne{i}, Jovan @ujovi}, Qubo-
mir Nedi} i drugi. Studije u Beogra-
du je zavr{io 1889. Godine, ali glad za
naukom i dedina `eqa da mu pru`i mo-
gu}nost za sticawe vi{e znawa odvo-
de ga u Pariz na daqe {kolovawe. Kao
najboqi student svoje generacije dva
puta je bio na prijemu kod predsedni-
ka Francuske republike. Diplomu o
nau~nom stepenu iz matematike dobi-
ja 1892. godine, a naredne, 1893. godi-
ne i iz fizike. Doktorsku disertaci-
ju na Sorboni odbranio je 1894. go-
dine. Nau~ni kvaliteti mu omogu}uju
~lanstvo u Dru{tvu francuskih mate-
mati~ara u Parizu, Dru{tvu italijan-
skih matemati~ara u Palermu, a ubrzo
ga biraju za dopisnog ~lana Srpske
akademije nauka u Beogradu i Jugoslo-
venske akademije znanosti i umetno-
sti u Zagrebu. U 31. Godini postaje
redovni ~lan Srpske akademije nauka.Ni`u se ~lanstva u mnogim nau~nim
dru{tvima i akademijama, kao i vi{e
odlikovawa u zemqi i inostranstvu.Nakon zavr{enih studija u Parizu,vra}a se u Beograd i ve} 1894. godine
biva biran za redovnog profesora
matemati~kih predmeta na Filozof-
skom fakultetu. Nau~nu aktivnost za-
po~iwe ve} za vreme boravka u Parizu.Objavqivao je rasprave, nau~ne prilo-
ge, kwige u inostranstvu (naj~e{}e u
Francuskoj) i Srbiji. Wegovi najve}i
nau~ni doprinosi u matemati-
ci su u oblasti klasi~ne ana-
lize, teorije funkcija, feno-
menologiji i matemati~kim
spektrima.Pokre}e nove nau~ne ~a-
sopise, neke u saradwi sa Mi-
lutinom Milankovi}em, a sa
svojim talentovanim studen-
tima, kasnije poznatim i ce-
wenim profesorima matema-
tike, 1910. godine formira
“Beogradsku matemati~ku
{kolu”, koja je ubrzo stekla
me|unarodni ugled. U woj oku-
pqa matemati~are od kojih su
10 kod wega branili dokto-
rat, kao Mladen Beri}, Sima
Markovi}, Radivoje Ka{anin,Tadija Pejovi}, Jovan Karama-
ta, Milo{ Radoj~i}, Drago-
slav Mitrinovi} i dr.Stari-
ji in`eweri se se}aju pojedi-
nih, a mnogima od wih su neki
predavali matematiku.Mihailo Petrovi} – Alas
je, osim veoma uspe{nog rada u
matematici, ostvario zna~ajne
rezultate i kao pronalaza~
(dubinomer, automatski mewa~,kalendar, daqinar, analogne
ra~unske ma{ine itd.), ali i u
oblasti kibernetike, kriptografije
i mnogim drugim.Pored nau~nog rada u oblasti eg-
zatnih nauka, ne mawe pa`we je obra-
tio ribarstvu, zakonodavnim aktiv-
nostima, kao i kwi`evnom radu. U~e-
stvovao je u vi{e ekspedicija koje su
istra`ivale polarne oblasti, dale-
ka mora i `ivot u wima. Sa tih puto-
vawa objavqivao je putopise koji se
~itaju kao laka, izuzetno zanimqiva
{tiva. Na ta putovawa je po{ao kao
~ovek sa preko 60 godina, doba u ko-
me su takve aktivnosti pravi podu-
hvati. Prvu kwigu putopisa, “Kroz
polarnu oblast“objavio je1932. go-
dine. Slede kwige “U carstvu gusara”
24 POVODI
MIHAILO PETROVI] – ALAS
Matemati~ar svetskog
1933. godine “Roman jeguqe”1940.go-
dine itd. Posledwa kwiga je „Meta-
fore i alegorije”, koja je objavqena
posthumno.U ovom kratkom prikazu `ivota i
rada te{ko je obuhvatiti sve aktivno-
sti i rezultate veoma plodnog Mihai-
lovog `ivota. Bio je u~esnik ratova
koje je Srbija vodila, bio je kratko u
nema~kom zarobqeni{tvu, ali je tokom
`ivota dosta vremena posvetio i muzi-
ci sa svojom qubavqu – violinom i or-
kestrom “Suz“, parabrodarstvu sa svo-
jim brodom “Kara{” i dr.Bio je veoma skroman i veliki hu-
manista. Za vreme gladi u ratnim i po-
ratnim godinama, delio je besplatno
ulovqenu ribu kako bi sirotiwi po-
mogao pre`ivqavawe. Poznanstvo, a
kasnije i veliko prijateqstvo sa
\or|em Kara|or|evi}em otpo~elo je
1904. godine. Posle hap{ewa princa
1925. godine, vlasti su prema Mihailu
Petrovi}u postale podozrive i nisu
prihvatale wegovo statusno napredo-
vawe. Svakako, time nisu uspele da
umawe veliki me|unarodni ugled na-
u~nika.@iveo je skromno u sobici na
Kosan~i}evom vencu u Beogradu. Bez
obzira na slavu i me|unarodni ugled
velikog nau~nika, nije podlegao tom
izazovu. Do kraja `ivota ostao je
jednostavan u pogledima na `ivot,`iveo je sam, ali je svoje znawe i ume-
}e nesebi~no pru`ao drugima. Sa go-
tovo 400 nau~nih radova, objavqenih
u zemqi i inostranstvu, ~lanstvom u
20 akademija i nau~nih institucija,u~estvovawem na vi{e od 25 svetskih
skupova matemati~ara, predavawem na
vi{e stranih univerziteta, ne bi bi-
lo neskromno da je sebe vi{e isti-
cao. O sebi nikad ni{ta nije napi-
sao.Pre 70 godina, 8.juna 1943. godine
umro je Mihailo Petrovi}- Alas u Be-
ogradu.R.Ivankovi}
STRU^NA LITERETURA 25
Zbirka elektri~nih {ema tranzi-
storskih DC/DC pretvara~a“novo je stru~no delo na{eg ko-
lege dr Radojla Radeti}a, elektro-
in`ewera iz EMS-ovog Pogona preno-
sa Bor. Radeti}eva deseta kwiga pred-
stavqa nastavak spisateqskog rada
tog autora u oblasti energetske
elektronike. Ona prati put koji je
trasiran u prethodnim kwigama Tran-
zistorski pretvara~i i Prekida~ka
napajawa. Pi{u}i te kwige, Radeti} je
skupio obiman materijal, prvenstveno
iz katalo{kih podataka proizvo|a~a
komponenata, sa interneta, a ima i
originalnih {ema samog autora.- Kwiga po~iwe podse}awem na
elementarne stvari o pretvara~ima,posle ~ega sam akcent stavio na
DC/DC pretvara~e. Materiju sam po-
delio u deset tematskih celina, na
sli~an na~in kao {to je to ura|eno u
dve prethodne kwige. Tako je dobijena
zbirka na vi{e od 200 stranica i pri-
bli`no toliko elektri~nih {ema. [e-
me su date bez tekstualnih
obja{wewa. Za svaku {emu dat
je izvor odakle je preuzeta ta-
ko da ~italac mo`e da ga po-
tra`i i prona|e vi{e detaqa.U prilogu na kraju kwige,
date su tabele sa najva`nijim
karakteristikama bipolarnih
tranzistora, MOSFET, IGBT idioda dostupnih na na{em tr-
`i{tu, - ka`e dr Radeti}.Autor se nada da }e ta
kwiga biti od koristi, kako
konstruktorima, prakti~arima
i entuzijastima, tako i svima
ostalima koji se na bilo koji
na~in bave energetskim pre-
tvara~ima.Kwiga je objavqena sredi-
nom 2013. godine a izdava~ je
Agencija EHO - Ni{. Zvani~ni
distributer je ~asopis Info-
elektronika Ni{. Svi ostali
podaci o kwizi mogu se na}i na sajtu
ovog ~asopisa.P. Batini}
NOVA KWIGA DR RADOJLA RADETI]A
Zbirka elektri~nih {ema
tranzistorskih DC/DC pretvara~a
Deseta kwiga na{eg kolege iz EMS-ovog Pogona prenosa Bor
Sadr`aj „Zbirke“
Uvod
1. Op{te o DC/DC Pretvara~i-
ma
2. Pretvara~i tipa buck3. Pretvara~i tipa boost4. Pretvara~i tipa buck – boost5. Pretvara~i tipa SEPIC i ]uk
6. Pretvara~i tipa flyback7. Pretvara~i tipa push – pull8. Polumostni pretvara~i
9. Mostni pretvara~i
10. Razni pretvara~i
11. Dodatak
12. Literatura
zna~aja
Depresija je stara koliko
i ~ove~anstvo, a prema
podacima Svetske zdrav-
stvene organizacije, ona }e do
2020. godine da postane drugi
svetski zdravstveni problem,aprvi u `enskoj populaciji.Problem depresije jedan je od
najve}ih paradoksa moderne
medicine, ali i savremenog
dru{tva. Danas u svetu od de-
presije boluje stotine milio-
na qudi, ali samo jedna tre}i-
na potra`i stru~nu pomo}, a
odgovaraju}u terapiju dobije
samo 10 – 20 posto. Depresija
je izle~iva bolest, ali zbog
stigmatizacije na{eg dru{tva,koja na ovim prostorima i da-
qe vlada, odlazak kod psihija-
tra ili psihoterapeuta jo{
uvek je nemogu}a misija.Depresija (“deprimere” -
potisnuti,pritisnuti,udubi-
ti) je jedna od prvih opisanih
bolesti u istoriji medicine
i ubraja se u naj~e{}e bolesti
dana{wice. Najmawe svaka de-
seta osoba ima {ansu da jed-
nom u `ivotu oboli od depre-
sije.Depresija ne bira ni pol
ni dob u kom }e da se javi, ali
mo`emo da ka`emo da se ~e{}e
javqa kod `ena sredwih godi-
na (2:1 u odnosu na mu{karce).Vreme u kome `ivimo, nova
tehnolo{ka otkri}a, furio-
zni `ivot tipa “200 na sat”,stalna jurwava za novcem, sve
vi{e napetosti i neizvesno-
sti u svakodnevnim `ivotnim
aktivnostima, pad morala, gu-
bitak bliskosti i ose}aja po-
verewa, razo~arawa na svakom
koraku, prosto ~ine da se ~o-
vek ose}a poti{teno, neras-
polo`eno i tu`no. Granica
izme|u depresije i uobi~aje-
nog neraspolo`ewa i tuge je
efemerna i individualna.Ukoliko se period tuge poja-
vi bez ikakvog razloga ili je
nesrazmeran sa razlogom na-
stanka, ako ne prestaje ili se
periodi~no ponavqa i remeti
svakodnevne aktivnosti i
uti~e na kvalitet `ivota, on-
da to nije “obi~na” tuga ili
neraspolo`ewe, ve} jasna i
manifestna depresija.Tokom XX veka depresija
se smatrala naslednim obole-
wem ili reakcijom na ozbiqnu
psihi~ku traumu, ~iji je uzrok
bio poreme}aj metabolizma ne-
urotransmitera i hormona –serotonina u mozgu. Danas se
zna da do depresije mo`e da
do|e ~ak i bez nekog vidqivog
razloga. Ovde treba ista}i da
genetski faktori mogu da iza-
zovu samo naslednu predispo-
ziciju za tu`na stawa, ali ne i
osu|enost na ista. Depresiv-
no pona{awe predstavqa reak-
ciju organizma u celini na de-
{avawa koja nas okru`uju. Jo{
uvek se ne zna ta~an uzrok na-
stanka depresije,ali se smatra
da neki unutra{wi i/ili spo-
qa{wi faktori vi{e ili mawe
mogu da doprinesu razvoju de-
presije:• nagomilan umor (“bur-
nout” sindrom)• monotonija svakodnev-
nog `ivota
• promena ili gubitak
posla
• rastanak sa voqenom
osobom
• porodi~ni konflikti
(prevara, razvod)• smrt ili gubitak bli-
ske osobe
• pretrpqeno psihi~ko,seksualno ili emocio-
nalno nasiqe
• odlazak u penziju
• hormonske promene u
menopauzi
• poro|aj (postporo|aj-
na depresija)• andropauza i erektil-
na disfunkcija
• suo~avawe se opakom
bole{}u
• promena godi{weg do-
ba
Depresija je ozbiqan po-
reme}aj raspolo`ewa i somat-
skog zdravqa kada organizam,poku{ava na sve mogu}e na~ine
da izvede osobu iz neprirod-
nog pona{awa u stawe pasivno-
sti. Na depresiju treba posum-
wati ukoliko se osoba u kon-
tinuitetu dve nedeqe ili du-
`e ose}a tu`no i kada ni{ta
ne mo`e da je razveseli.Osobe
koje pate od depresije su ne-
raspolo`ene, umorne, tu`ne,poti{tene, bezvoqne i bez
osmeha na licu. Depresija se
manifestuje i dugotrajnom rav-
nodu{no{}u, apatijom, gubit-
kom `ivotne radosti, intere-
sovawa, voqe i motivacije, pe-
simizmom, nemirom, poja~anom
napeto{}u, ose}ajem bezna|a i
duboke praznine,ali i poreme-
}ajem sna (nesanica), gubitkom
apetita, iscrpqeno{}u, padom
koncentracije i zaboravno-
{}u.Osoba sve te`e suzdr`ava
suze i pla~, a svoju pro{lost,sada{wost i budu}nost do`i-
vqava mra~no i fatalno. Nema
voqe za dru`ewem, ne vodi
brigu o svom fizi~kom izgledu,ne odgovara na telefonske po-
zive,ne ustaje iz kreveta,ne iz-
lazi iz ku}e i vremenom po~i-
we sve ~e{}e da razmi{qa o
smrti i umirawu, jer je `ivot
izgubio svaku smisao. Ovakva
razmi{qawa su alarmantna, jer
je depresija bolest sa zna~aj-
nom stopom smrtnosti.Podaci
govore da oko 15 posto depre-
sivnih osoba izvr{i samoubi-
stvo. Iz toga razloga, depresi-
ja zahteva ozbiqan i stru~an
pristup, ~ime bi rano prepo-
znavawe simptoma i adekvatna
terapija, pa i hospitalizacija,u mnogome prevenirale mogu}e
pogubne posledice.Svaka depresija ima svoj
po~etak i svoj kraj. Bolest po-
~iwe tzv. depresivnom epizo-
dom. Kod 50 posto osoba to
stawe mo`e spontano da se po-
vu~e tokom 6 – 12 meseci i da
se vi{e nikada ne pojavi, a kod
jednog broja tegobe }e i daqe
da perzistiraju u ne{to bla-
`oj formi. Me|utim, ukoliko
se ponove dve depresivne epi-
zode, verovatno}a da }e da se
pojavi i tre}a je 70 posto! Za-
to je va`no da se i blaga de-
presivna epizoda ozbiqno
shvati, jer nele~eni depresiv-
ni poreme}aj mo`e da poprimi
hroni~an tok. ^iwenica da }e
depresija da pro|e ne zna~i da
treba da se trpi i da se odla-
`e odlazak lekaru. Depresija
zahteva obavezno le~ewe koje
mora da bude kompleksno i in-
tezivno. Pri ovome, ne treba
le~iti samo simptome, ve} i
osnovne uzroke koji su doveli
do pojave depresije. Danas, po-
red medikamentozne – antide-
presivne terapije, postoje i
nove, uspe{ne psihoterapijske
metode le~ewa emocionalnih
poreme}aja i grani~nih stawa.Depresija je bolest kao i
hipertenzija ili dijabetes.Zbog neupu}enosti, depresiju
ne prepoznaju ni osobe koje od
26 EMS-OVA AMBULANTA
Depresija – nevidqivi ubica
we pate, kao ni wihova okoli-
na, ~ak i kada ona dovede do
zna~ajnih bra~nih,porodi~nih,profesionalnih i socijalnih
pote{ko}a. Osobe koje pate
od depresije moraju da nau~e
kako da je prepoznaju i kako da
se nose sa depresijom tokom
`ivota. Stid, krivica i sram
ne smeju da postoje! O svojim
ose}awima, brigama, problemi-
ma i nedoumicama otvoreno i
iskreno treba razgovarati sa
najbli`ima (porodica, prija-
teqi), ali i sa svojim izabra-
nim lekarom i neuropsihija-
trom. Samo zajedni~kim napo-
rima, ali i pravilnim na~inom
`ivota za~arani krug depresi-
je mo`e da se izbegne.Jedan engleski kwi`evnik
je dave 1621. godine napisao:“Ako postoji pakao na zemqi,na}i }ete ga u srcu depresiv-
nog ~oveka”. Depresija uzroku-
je duboku qudsku patwu i bol,i mnogi stru~waci smatraju da
je to za ~oveka najbolnije isku-
stvo sa kojim se suo~ava. Sre-
}om, izle~iva je, ali samo uz
pravovremenu i adekvatnu
stru~nu pomo}.
Dr Aleksandra Karapanxi}
(lekar op{te prakse
u ambulanti „EMS“)
KULTURA 27
Film je delo Dejvida
Kronenberga, sni-
mqen 1991. godine.Ukanadsko-britansko-japan-
skoj koprodukciji nastaje re-
mek-delo kultnog re`isera
ekranizacijom romana Vilije-
ma S. Borousa, Goli ru~ak
(Naked Lunch). Kronenberg je
re`irao “Besnilo”, “Video-
drom”,“Zonu smrti”,“Muvu”...Svi ti filmovi poseduju li-
niju koja ih izdvaja iz produk-
cije tog vremena. Imaju po-
sebnu crtu uverqivosti, spe-
cificnost Kronenbergovog
do`ivqaja i shvatawa teme.Goli ru~ak bi i za mogu}no-
sti dana{we tehnologije i
produkcije bio sigurno
ozbiqan izazov.Godine 1953. u Wujorku,
Vilijem Li (Piter Veler)zaposlen je u kompaniji koja
se bavi istrebqivawem in-
sekata. U aparatu kojim se
slu`i na poslu ~esto nedo-
staje otrovnog praha i Li
otkriva da ga wegova `ena
Xoan (Xudi Dejvis) zloupo-
trebqava. Po{to i Li dola-
zi u kontakt s insektici-
dom po~iwe wegovo „poseb-
no“ pona{awe. Od tog tre-
nutka Kronenberg nas pre-
me{ta u nadrealisti~nu at-
mosferu u ~iju specifi~-
nost i mogu}nost uspeva da
nas uveri od samog po~etka
filma. I pored toga {to je
re~ o nau~noj fantastici,kadrovi i scenografija su
dosledni, jednostavni, obo-
jeni specifi~nim tonom.Film se kre}e izme|u „re-
alnosti“ i halucinacija
glavnog glumca i u tom me|u-
prostoru je, verovatno, do-
dir s kwi`evnim predlo-
{kom Borousa najdubqi. Li
umi{qa da je tajni agent,razgovara s ogromnim in-
sektima - pisa}im ma{inama
koje su vanzemaqci, sre}e se
s poludelim piscima...Na-
kon {to, ga|aju}i ~a{u na
glavi svoje `ene, slu~ajno
ubije Xoan, Li pred poli-
cijom be`i u tajanstveni
grad Me|uzonu... Zanimqivo
je da je Kronenberg za sce-
nario upotrebio elemente
iz pi{~eve biografije.Na dodeli kanadske
filmske nagrade „Xini“film je osvojio ve}inu na-
grada, izme|u ostalih za naj-
boqi film i re`iju. Nagra-
de udru`ewa filmskih kri-
ti~ara SAD-a, Wujorka, Bo-
stona i Londona dobili su
Kronenberg, za scenario i
re`iju i Xudi Dejvis, za naj-
boqu sporednu ulogu.
A. Opa~i}
KULTNI FILM KANADSKOG RE@ISERA
Goli ru~ak
Kraq telesnog horora
David Kronenberg, ro|en 15. Marta 1943. godi-
ne u Torontu, kanadski je autor, scenarista, re-
`iser, pisac, snimateq, monta`er i glumac, znan
i kao Kraq telesnog horora (poseban pod`anr u horor
fikciji poznat i kao organski horor, ili biolo{ki
horor, karakteristi~an po upotrebi eksplicitnih
scena u vizuelnom smislu. Plodovi wegove imaginacije
poznati su po mra~noj vizuelnoj estetici. Studirao je
prirodne nauke, ali se na vreme zaineteresovao za
kwi`evnost, {to presudno odlu~uje o delovima wegove
umetni~ke orijentacije. Posle obimnog autorskog opu-
sa (Transfer, 1966; Iz cevi, 1967; Stereo, 1969; Zlo~i-
ni budu}nosti, 1970; Krhotine, 1975; Rabid, 1977…)poku{ava da se okrene komercijalnom pristupu i tret-
manu, ali ne uspeva. Verovatno je wegovo dugoro~no de-
klarisawe o odbijawu prihva}enih i uigranih princi-
pa skupih produkcija u~inilo svoje… Snimio je dvade-
setak filmova koji svakako imaju vrlo odre|eno i vi-
dqivo mesto u filmskoj istoriji.
21. veka
Serija tekstova “EMS-ova
ambulanta” omogu}ena je
sredstvima TEMPUS projekta