STJECAJ KAZNENIH DJELA (čl. 51.KZ)

“Ako počinitelj jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud će mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim će ga, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.” (čl. 51. st. 1. KZ)

• postojanje najmanje dva ili više kaznenih djela –pluralitet kaznenih djela ;

• sva su djela počinjena od strane istog po činitelja – kod sudioništva se radi o pluralitetu sudionika;

• za sva počinjena djela još nije izre čena kazna, odnosno za sva djela počinitelju još nije suđeno

(ova značajka razlikuje stjecaj od povrata kod kojega isto postoji jedan počinitelj i više kaznenih djela, no novo djelo je počinjeno nakon što je počinitelj već bio osuđen za ranije počinjena djela)

• stjecaj kaznenih djela predstavlja po činjenje više kaznenih djela jednog po činitelja za koja mu se istovremeno sudi

Vrste stjecaja

čl. 51. st. 1. KZ-a: “Ako počinitelj s jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi….”

1. Podjela obzirom na broj radnji kojima su po činjena kaznena djela:

• Idealni stjecaj: kad počinitelj s jednom radnjom(ponašanjem) počini više kaznenih djela (npr. ubojstvo jedne i teška tjelesna ozljeda druge osobe sve počinjeno jednim hicem)

• Realni stjecaj: kad počinitelj s više samostalnihponašanja (radnja), koja mogu biti prostorno ili vremenski odvojena, počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi (npr. počinitelj jedan dan počini jedno kazneno djelo, sljedeći dan neko drugo djelo, ili jednim udarcem nanese jednu tešku, a drugim udarcem laku tjelesnu ozljedu različitim osobama)

2. Podjela obzirom na vrstu po činjenih kaznenih djela:

• Homogeni stjecaj: kad su u stjecaju počinjena ista ili istovrsna kaznena djela, npr. počinitelj počini dva ubojstva ili ubojstvo i tešku tjelesnu ozljedu, ili krađu i tešku krađu

• Heterogeni stjecaj: kad su djela počinjena u stjecaju raznovrsna npr. počinitelj počini ubojstvo i krađu.

• Idealni i realni stjecaj mogu biti homogeni i heterogeni• Pravni zna čaj stjecaja : čl. 60. KZ-a sadrži posebna

pravila za odmjeravanje kazne za stjecaj kaznenih djela, pa će sud najprije za svako od počinjenih djela utvrditi kazne prema zakonu, a zatim će primjenom posebnih metoda izreći za sva ta djela jedinstvenu kaznu

Prividni ili nepravi stjecaj

• jedna ili više radnji mogu se podvesti ili supsumirati pod više zakonskih opisa ili bića kaznenih djela, ili više puta pod isto biće, tako da izgleda da postoji pravi stjecaj, ali ustvari postoji samo jedno kazneno djelo i poč. se osuđuje za jedno djelo

• konkurencija više zakonskih bića koji se svi mogu primijeniti na jedan događaj: koji će se od više bi ća primijeniti , jer se može primijeniti samo jedan –ekskluzivno biće koje isključuje primjenu svih ostalih (npr. počinitelj je oduzeo tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji i to tako da je provalio u tuđi stan: ispunio bića krađe i teške krađe, ali primjena bića teške krađe isključuje primjenu kaznenog djela krađe)

• u teoriji se naziva i zakonski stjecaj – ispunjavaju se bića dvaju ili više kaznenih djela

TRI TEMELJNA TIPA PRIVIDNOG STJECAJA

1. Specijalnost2. Supsidijarnost3. Konsumpcija:

a) nekažnjivo prethodno d.b) nekažnjivo prateće d.c) nekažnjivo naknadno d.

1) odnos specijalnosti

• specijalnost između dva bića postoji kad se jedno biće pojavljuje kao specijalni ili poseban slučaj ili oblik u odnosu na drugo biće – jedan propis (lex specialis) sadrži sva obilježja drugog (lex generalis), ali i jošnajmanje jedno specijalno obilježje.

• ne primijenjuju se oba bića, već samo jedan prema pravilu lex specialis derogat legi generali (specijalni propis isključuje opći), pa postoji samo jedno kazneno djelo.

• odnos specijalnosti postoji uvijek između temeljnog kaznenog djela i njegovih kvalificiranih i privilegiranihoblika koji su lex specialis u odnosu na temeljno kazneno djelo (npr. teško ubojstvo u odnosu na ubojstvo, teška krađa u odnosu na krađu, pronevjera u odnosu na utaju).

• stjecaj kvalifikatornih okolnosti npr. teško ubojstvo iz koristoljublja i na osobito okrutan način →

• počinitelj će odgovarati za jedno teško ubojstvo, ali će se stjecaj kvalifikatornih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne za teško ubojstvo vrednovati kao otegotna okolnost

• stjecaj kvalifikatorne i privilegirajuće okolnosti npr. majka usmrti dijete na osobito okrutan način →

• djelo će se pravno označiti kao čedomorstvo, a kvalifikatorna okolnost koja je prilikom počinjenja čedomorstva ostvarena vrednovati će se kao otegotna

• Odnos specijalnosti postoji i kod složenog kaznenog djela → složeno kazneno djelo je specijalno bi će u odnosu na bi ća kaznenih djela u njegovom sastavu

• Pojam složenog k.d .: biće djela kombinirano ili sastavljeno od dvije ili više radnji koje same za sebe predstavljaju samostalna kaznena djela

• razbojništvo: složeno dvoaktno djelo jer se sastoji od dvije odvojene radnje koje svaka za sebe predstavljaju samostalno kazneno djelo - prisile (uporabe sile protiv neke osobe ili prijetnje da će izravno napasti na njezin život ili tijelo) i krađe (oduzimanja tuđe pokretne stvari s ciljem da je protupravno prisvoji)

• složeno kazneno djelo je zakonska konstrukcija ili zakonsko jedinstvo djela (jedinstvo djela u pravnom smislu) - samo zakonodavac može propisati biće složenog kaznenog djela, ne i sud

• pravni značaj ovakvog tipa bića kaznenog djela: ne postoji stjecaj djela - počinitelj neće odgovarati za dva kaznena djela - prisile i krađe nego samo za jedno kazneno djelo razbojništva

b) odnos supsidijarnosti • supsidijarnost između dva bića postoji onda kad se jedno

od njih može primijeniti samo kad nisu ispunjeni uvjeti za primjenu drugog: jedno je kazneno djelo supsidijarno (pričuvno) u odnosu na drugo koje je primarno

• važi pravilo lex primaria derogat legi supsidiariae(primarni propis isključuje supsidijarni).

• formalna supsidijarnost : odredba izrijekom predviđa svoju supsidijarnost – klauzula supsidijarnosti “a time ne čini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža kazna” npr. čl. 209. st. 1., 210. st.1., 264. st.1

• materijalna supsidijarnost : iz smisla i tumačenjem odredbe proizlazi da biće jednog kaznenog djela ima pričuvni značaj u odnosu na neko drugo (primarno)

• npr. kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi (čl. 122. KZ) čiji je smisao osigurati odgovornost onih sudionika tučnjave za koje se ne može utvrditi da su nekoga lišili života ili tešku tjelesnu ozljedu,

• kazneno djelo bludnih radnji (čl. 155. KZ) za koje će počinitelj odgovarati u slučaju da se radnja koja prema usvojenim društvenim gledanjima predstavlja grubo zadiranje u spolnost ne može označiti niti kao pokušaj nekih drugih kaznena djela protiv spolne slobode (spolni odnošaj bez pristanka, silovanje i teška kaznena djela protiv spolne slobode).

c) odnos konsumpcije• jedno kazneno djelo kao glavno u potpunosti

obuhvaća (konzumira) kriminalni sadržaj drugog, sporednog kaznenog djela, pa nema potrebe kažnjavati i za to sporedno djelo

• kriminalnoplitička ocjena konkretne težine međusobno konkurirajućih kaznenih djela, a ne logički odnos njihovih zakonskih bića kao što je to slučaj kod specijalnosti i supsidijarnosti

• pocjenu da li jedno kazneno djelo u potpunosti pokriva kriminalni sadržaj drugog/ih, odnosno da li izražava cjelokupno nepravo nekog slučaja, daje sud

• primjer za situaciju kada jedno djelo u potpunosti obuhvaća (konzumira) kriminalni sadržaj drugog

• npr. u slučaju ubojstva, pri kojemu je počinitelj žrtvi nanio i teške tjelesne ozljede, počinitelj će odgovarati samo za kazneno djelo ubojstva

• međutim, ako se npr. radi o slučajevima počinjenja kaznenih djela trgovanja ljudima ili neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i legaliziranja imovinske koristi ostvarene tim djelima (pranje novca), ne možemo zaključiti da se kriminalni sadržaj pranja novca kao naknadnog djela iscrpljuje kroz prethodna dva djela

• teorija je izgradila tri temeljna tipa konsumpcije

• nekažnjivo prethodno djelo: djelo čije je nepravo obuhvaćeno nepravom kasnijeg djela - tzv. prolazni delikti kao kaznena djela koja obuhvaćaju prethodni stadij počinjenja i ostaju nekažnjena ako je počinitelj ušao u kasniji stadij.

• za pripremne radnje (kada su uopće kažnjive) počinitelj će se kazniti samo ako nije dovršio ili barem pokušao počiniti kazneno djelo koje je pripremao

• i pokušaj je nekažnjivo prethodno djelo jer će se počinitelj kazniti za pokušaj samo ako nije djelo dovršio

• nekažnjivo prate će djelo (Zlatarić - pravna figura inkluzije ): djelo koje prati neko drugo djelo kao glavno, ali je zanemarivo zbog svog niskog stupnja neprava

• počinitelj koji je usmrtio žrtvu ubodom nožem kroz odijelo odgovarati će samo za ubojstvo, a ne i za k.djelo uništenja ili oštećenja tuđe stvari ili narušavanje nepovredivosti doma je inkludirano u slučaju teške krađe počinjene provaljivanjem u tuđi stan.

• ne postoji inkluzija već pravi stjecaj djela u slučaju kada je počinitelj platio kupoprodajnu cijenu lažnim novcem čime čini kako kazneno djelo krivotvorenja novca (njegovim stavljanjem u optjecaj) tako i kazneno djelo prijevare

• nekažnjivo naknadno djelo: djelo kojim se osigurava ili iskoriš ćuje stanje nastalo počinjenjem prethodnog djela tako da se njime ne uzrokuje bitno nova šteta – počinitelj novim djelom samo daje smisao prethodnom

• Počinitelj koji je ukrao hranu koju je kasnije i pojeo odgovarati će samo za djelo krađe, a ne i za djelo uništenja ili oštećenja tuđe stvari

• nije nekažnjivo naknadno djelo ono kojim se iskorištava stanje nastalo počinjenjem prethodnog djela ako se povređuje drugo pravno dobro ili se uvlači nova žrtva : počinitelj koji je ukradenu stvar prodao kao svoje vlasništvo čini u stjecaju kaznena djela krađe i prijevare, jer je prijevarom počinjena nova šteta koja nije sadržana u krađi

Posebni oblici jedinstva radnje u pravnom smislu:

1. Produljeno kazneno djelo (čl. 52. KZ)

2. Kolektivno kazneno djelo (posebni dio kaznenog zakonodavstva)

Produljeno kazneno djelo (delictumcontinuatum)

• Pojam→poseban oblik jedinstva radnje u pravnom smislu:” Produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.” (čl. 52. st. 1. KZ)

• blagajnica jedne firme u razdoblju od godine dana svakog mjeseca prisvaja određenu sumu novca iz blagajne čime je počinila ukupno 12 pronevjera

• pravna figura koju je stvorila sudska praksa (procesna ekonomičnost), a Kazneni zakon je od 1998.g. legalizirao

• pravni u činak : odredbe o stjecaju neće se primijeniti kad počinitelj počini produljeno kazneno djelo

Zakonske pretpostavke za produljeno kazneno djelo:

1. ista ili istovrsna kaznenih djela;2. prostorna povezanost;3. vremenska povezanost;4. namjera

1. da je počinitelj pojedinačnim, odvojenim radnjama ostvario više istih ili istovrsnih kaznenih djela(npr. samo više krađa ili više krađa i teških krađa) –serijski počinitelj ili serija istih ili istovrsnih djela- ako se radi o seriji istih djela npr. više krađa:

pravna kvalifikacija je produljeno kazneno djelo krađe i sud izabire vrstu i mjeru kazne propisanu za to kazneno djelo- ako se radi o seriji istovrsnih djela npr. više

krađa od kojih su neke obične, neke sitne, a neke teške: djelo će se pravno označiti po najtežem od tih djela npr. produljeno kazneno djelo teške krađe i sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela (čl. 52. st. 3. KZ)

• Isključena je mogućnost primjene produljenog kaznenog djela:

• ako se radi o razli čitim pravnim dobrima (npr. radnje kojima se ostvaruje biće k.d. zlouporabe položaja ili ovlasti i radnje prijevare) i

• ako se radi o najvišim osobnim pravnim dobrima ( čl. 52.st.2.) kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili drugu slobodu → nedopustiva konstrukcija jednog produljenog k.djela u slučajevima više uzastopnih ubojstava, silovanja različitih žena ili razbojništava na štetu razli čitih ošte ćenika →formalizirana je dosadašnja sudska praksa

• zadržano je prvenstveno radi imovinskih delikata kod kojih je ono ponekad nužno da bi se primjereno obuhvatilo ukupno nepravo i krivnja pojedinog kaznenog djela (npr. kad se radi o kaznenom djelu pronevjere kod kojeg uopće nije bitno koliko puta je uzet novac, već ukupni iznos prisvojenog novca).

2. prostorna povezanost ili jedinstvo prostora npr. uzastopno provaljivanje u niz automobila na istom parkiralištu ili niz vikendica u istom mjestu pod uvjetom da postoji

3. vremenska povezanost između pojedinačnih radnji u smislu kontinuirane djelatnosti (radnje ne moraju slijediti odmah jedna drugu, pa produljeno kazneno djelo može trajati i duže vrijeme npr. u slučaju kaznenog djela silovanja iste osobe kod kojega razdoblje između pojedinačnih radnji može biti duže)

4. produljeno kazneno djelo može postojati samo ako je počinitelj više istih ili istovrsnih kaznenih djela počinio s namjerom, pa je prod.k.d. isključeno kod nehajnih kaznenih djela- dvojba: na što se mora odnositi namjera –jedinstvena namjera (počinitelj na početku ukupne djelatnosti ima na umu cjelokupno zbivanje) ili produljena namjera (svaka odluka za novu radnju predstavlja volju da se nastavi dotadašnja djelatnost kad se ponovno pruži prilika, pa sve pojedinačne odluke ukazuju na psihički kontinuitet)- jed.namjeru je teško dokazati, pa sudska praksa

traži produljenu namjeru

• Produljeno kazneno djelo razlog je za fakultativno pooštravanje kazne (st. 4. čl. 52.)

• prilikom izricanja kazne sud može posebni maksimum kazne povećati za 50%, ali pri tome ne smije prijeći opći maksimum propisan za tu vrstu kazne (za novčanu kaznu do maksimalne predviđene granice od 500 dnevnih iznosa odnosno za kaznu zatvora do 20 godina);

• npr. posebni max. kazne za prijevaru (čl. 236.) je 5 godina zatvora + 50% = 7,5 godina, za primanje mita 10 god. + 50% = 15 godina

Kritike produljenog kaznenog djela• neopravdano pogoduje počinitelje

• neujednačena sudska praksa koja nije stvorila čvrste i pouzdane kriterije – pravna nesigurnost

• slučaj kad se nakon osude za produljeno k.d. naknadno otkrije djela koja nisu bila obuhvaćena presudom i za koja se počinitelj više ne može kazniti

• glavni argument u prilog produljenog k.d. je procesna ekonomija, ali sud u izreku uvijek mora unijeti pojedinačne radnje (djela) koje moraju biti i posebno obrazložene – jedina komplikacija je

utvrđivanje i obrazloženje velikog broja pojedinačnih kazni

Kolektivno kazneno djelo • Pojam : više ponovljenih činjenja istog kaznenog

djela tretira se jednim kaznenim djelom zbog posebnog psihičkog odnosa počinitelja prema vršenju tih djela

• počinitelj se bavi određenom djelatnošću i pri tome pokazuje spremnost da stalno ponavlja takvu djelatnost: ovaj subjektivni element može se pojaviti u tri oblika - u obliku zanata , zanimanja ili iz navike .

• kolektivno kazneno djelo je zakonska konstrukcija bića djela, primjer kazneno djelo nadripisarstva iz čl. 313. KZ-a: “Tko se neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći, uz naplatu kaznit će se….”, nadrilije čništvo (čl. 184. KZ)

prividni realni stjecaj

1viševiše

prividni idealni stjecaj

1više1

realni stjecajviševiševiše

idealni stjecajviševiše1

najčešći slučaj

111

kazneno djeloposljedicaradnja