HRVATSKA JEZIČNA BAŠTINA Knjiga 3.

UREDNICA JELENA HEKMAN

REDAKTORI STJEPAN DAMJANOVIĆ

MATEO ŽAGAR

RECENZENTI JOSIP BRATULIĆ

MILAN MIHALJEVIĆ

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica- Zagreb

UDK811.163.1(038)=1!i3.42

MALI staroslavensko-hrvatski Iječnik I sastavili Stjepan Damjanović ... <et. al.>. - zagreb : Matica hrvatska, 2004. - (Hrvatska jezična baština; knj. 3)

ISBN 953-150-558-6

i. Damjanović, Stjepan

441105045

MALI

S TARO SLA VENSKO-HRVATSKI

RJEČNIK

Sastavili Stjepan Damjanović / Ivan Jurčević /

Tanja Kuštović / Boris Kuzmić I Milica Lukić /

Mateo Žagar

MATICA HRVATSKA ZAGREB 2004

Mali staroslavensko--hrvatski rječnik izraden je u okviru znanstvehOga projekta Encikloped\ja hrvatskoga glagoljaštva (br. 0130448) koji je fInanciralo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

UVOD ili kako se služiti ovim rječnikom

Staroslavensko-hrvatski mali rječnik na­mijenjen je u prvom redu studentima kroatistike i slavistike koji se u svom studiju susreću sa staroslavenskim tekstovima, ali i svima onima koji se zanimaju za slavensku jezičnu starinu. Kor­pus na koji smo se naslanjali određen je u prvom redu tekstovi­ma s kojima se studenti susreću, ponajviše onima koji se nalaze u »Staroslavenskoj čitanci« Josipa Hamma i »Slovu iskona'( Stjepana Damjanovića, ali i u nekim drugim, starijim izdanjima. Studenti se u pravilu ne mogu služiti velikim rječnicima staro­slavenskoga jezika koji su u novije doba dovršeni ili se rade u paleoslavističkim središtima. Za tim će rječnicima posegnuti stručnjak-specijalist, jer njega neće moći zadovoljiti građa koju nudi naš namjenom bitno ograničen rječnik. Ipak, korisnik će i u

našem rječniku naći najveći dio riječi iz staroslavenskoga kano­na s iznimkom osobnih i zemljopisnih imena koja smo uvrštavali vrlo selektivno. Kanon, kao što je poznato, uključuje sve najsta­rije staroslavenske tekstove, tj. one s kraja desetoga i iz jedanae­stoga stoljeća, glagoljične i ćirilične. Prema njima se pišu i gra­matike staroslavenskoga jezika.

5

1. Novost je što staroslavenske natuknice nudimo u latiničnoj grafiji, ali držimo da će to olakšati služenje Rječnikom. U predo­čenoj tablici čitatelj će naći slova starih slavenskih azbuka i nji­hovu transliteraciju (preslovljavanje, tj. postupak kojim grafem iz jednoga sustava zamjenjujemo graf emom iz drugoga po nače­lu »znak za znak" i kojemu nije prvi cilj da posreduje izgovor nego da iz njega točno saznamo kako je zapisano u originalu), kao i danas očekivan način izgovaranja tih slova.

U RJečniku smo na mjestima gdje neko slovo počinje napisali njegovo ime, brojevnu vrijednost u glagoljici i ćirilici, te očekivan način čitanja. Ti će podaci uz neka slova biti i jedini,jer se uz njih upućuje na stupce pod drugim slovom. Tako se riječi napisane u originalu s početnim ćiriličnim I€ [je] koji nema svoj glagoljični parnjak, moraju potražiti pod f [e/je], tj. ako u tekstu naidete na riječ I€A bRd, tražit ćete je pod ed'bva, a riječi napisane s počet­nim ćiriličnim M [ja], potražit ćete pod graf emom '"Ii (transliteri­ra se u latinicu kao e, a čita kao valje]); npr. riječ MAĐ naći ćete kao edb. To znači da smo prednost dali glagoljičnom dijelu kano­na i ponašali se tako kao da je svaka riječ prvotno napisana gla­goljicom. Time se griješi protiv realnosti jer je npr. najopsežniji kanonski tekst Suprasaljski zbornik ćirilični (i mnoge su riječi samo u njemu zasvjedočene), ali u suprotnome bismo iznevjerili primjere iz g1agoljičnoga dijela kanona. Dali smo prednost stari­joj azbuci i stoga što je hrvatska tradicija staroslavenske pisme­nosti glagoljična. Iz praktičnih razloga primjere napisane s i (tzv. desetično i, u glagoljici 'P/T, u ćirilici I) podveli smo pod dva­desetično i (u glagoljici 6, u ćirilici H). Za grafem šta (u glagoljici 'lJ, u ćirilici lJ.I) upotrebljavamo znak e a ne dvoznak što Grčka slova thita (9), ksi (a),psi Nf) dolaze kao oznaka za brojevnu vri­jednost, a kada se javljaju u grčkim riječima (ponajviše imenima)

6

otisnuta su ukošenim latiničnim dvoslovima prema izgovoru: th, ks, ps.

Onima koji se tek uvode u problematiku činit će problem i či­tanje pojedinih latiničnih grafema koje nalaze u transliteraciji pa ih upozoravamo na ovo: a) Grafemom e bilježimo fonem [e], ali i skupinu [je]. Ta se sku­pina izgovara na početku riječi i iza samoglasnika (elika se čita kao [jeliko], moe se čita kao [moje]). Iznimka je izgovor početno­ga e u osobnih imena neslavenskoga podrijetla (eva se čita kao [eva]), te zacijelo u riječima koje su redovito dolazile na početku rečenice (npr. eda, ese).

b) Grafemom 3 bilježimo glas koji je u staroslavenskom imao status fonema, a u hrvatskom ima status pozicijski uvjetovane inačice, tj. izgovaramo ga kad se e nade ispred zvučnoga sugla­snika (»otac ga je poslao«), dakle kao sliveno [dz]. c) Grafemom i bilježio se fonem [i], ali i fonem Gl te skupina [ji] pa se moi bog'b čita kao [moj bog], a izraz moi bozi kao [moji bozi]. To odgovara hrvatskom izgovoru.

d) Grafem e izgovaramo kao [št ]: moci čitamo kao [mošti].

e) Znakovi koje zovemo jerovi (jor - 'b i jer - b) na početku ri­ječi ne dolaze, a na kraju nječi ih ne čitamo. U sredini riječi ostvarujemo ih predahom (pauzom). Riječ napisanu kao S'bn'b či­tamo dvodijelno, kao [s-n], a dbnb kao [d-n]. Jer (b) može ozna­čavati i mek izgovor prethodnoga suglasnika, tj. može sudjelova­ti u bilježenju fonema ul i [n] pa se npr. kralb čita kao [kral], a konb kao [kon]. Kao što se vidi, to odgovara izgovoru u hrvat­skom standardnom jeziku.

t) Grafem y izgovara se kao stražnje i.

7

g) Grafem' (jat) čita se kao (je] (iza tvrdih suglasnika) i kao (ja] (na početku riječi, iza samoglasnika i iza palatala). To znači da mesto čitamo kao [mjesto], moe kao [moja], eko kao (jako], a vole kao [vola]. Posebno valja upozoriti na jat iza l, n, ris.

Pogledajmo ovu tablicu:

ćirilica glagoljica transliteracija čitanje (obla)

C"5AHTH 2�MDOć s&liti sjediti RbCIdK'h VWA!l08 Vbsek'b v-sak EO(\'tiTH �ADOć boIeti boljeti BOt\ld 'lP)AJ.\ vole vola H1iM'h .pJ.\�08 nem'b njem 80HldTH V)pJ.\DOć voneti vodati p'tiKd b�>+ reka Ijeka

Odmah uočavamo da se glagoljično jat (lA) u ćiriličnom kor­pusu kadšto u ovim situacijama zamjenjuje ćiriličnim jatom ('ti) a kadšto digrafom ja (Id). Cirilica je preciznije od najstarije gla­goljice zabilježila izgovor. Već smo napomenuli da smo slijedili glagoljični način i uvijek pisali e. Govornici hrvatskoga jezika najbolje će postupiti ako izgovaraju (je] tamo gdje je u hrvat­skom jat, a (ja] gdje se i u 'hrvatskome nalazi a.

8

I I

Obrada po vrstama riječi:

Imenice koje pripadaju glavnim (0-, a-) deklinacijama, te u- i i-deklinaciji obrađene su tako da se uz nominativni oblik donosi genitivni morfem, oznaka za rod i hrvatski prijevod:

žena, -y Ž. - žena syn'b, -u m. - sin

Kod imenica koje pripadaju konsonantskim deklinacijama i ženskoj v-promjeni uz nominativni donosimo potpuni genitivni i dativni oblik:

tel�, tel�te, tel�ti, s. - tele smoky, smok'bve, smok'bvi Ž. - smokva

Imenice srednjega roda na -b(jJe treba tražiti pod istom ime­nicom na -ie: mqčem.(j)e pod mqčenie, milosrdb(j)e pod mi­losrdie. Uz te imenice navodimo genitivni završetak-e iako je riječ o gramatičkome morfemu -a jer želimo, koliko je moguće, da ono što korisnik traži ima isti oblik u tekstu i u �ečniku: npr. bytie, -e s. jer će u glagoljičnom tekstu korisnik naći oblik byti6 pa bi ga obrada bytie, -a s. mogla zbuniti. .

Poimeničene pridjeve obrađivali smo kao imenice: devae, -yj� ž. - djevica, Djevica.

Uz zamjenice ne navodimo kojim vrstama pripadaju. Oblik za koji držimo da ga korisnik neće moći dovesti u vezu s nominati­vom donosimo i upućujemo na nominativ:

ceuu. v. k'bto

Pridjeve donosimo samo u neodređenom obliku muškoga roda noV'b prid. - nov

9

Komparativ obrađujemo uz pozitiv i to samo ako su ga glasov­ne promjene »udaljile« od pozitiva:

. bud'b prid, komp. buždii - slab, beznačajan; malen ( ... ) buždii v. bud'b

Ako glavni brojevi imaju oblik imenice, navodimo im geni­tivni i dativni morfem:

dev�t .. , -i, -i gl. broj -devet tysqCa, �, -i gl. broj -tisuća

Ako se sklanjaju kao pridjevi, donosimo i oblike za ženski i srednji rod:

edin'b, edina, edino gl. broj -jedan, jedna, jedno d'bva, d'bve, d'bve gl. broj - dva, dvije, dvoje

Redne brojeve donosimo u određenom obliku također u sva tri roda:

V'btoryi, V'btorae, V'btoroe red. broj - drugi, druga, drugo

Glagole donosimo samo u prezentu u prvom i drugom licu jed­nine, i to uglavnom od posljednjeg zajedničkog grafema u konju­giranom i osnovnom obliku. U primjerima gdje se mijenja gotovo cijela riječ, donosili,smo pune oblike:

vr.str'bgati -ajQ, -aeši -trgati, čupati gasiti g8ŠQ, gasiši -koriti, kuditi

Upozoravamo da kod glagola sa sufiksom -ova-/-eva- nismo u završetku navodili zadnji suglasnik zajednički infinitivu i prezentu jer korisnik može sufiks -ova-/-eva- jednostavno za-

10

mijeniti sufiksom -uj-, tj. »besed-ova-ti« pretvoriti u »besed-uj-Q«. U Iječniku to izgleda ovako:

besedovati, -ujQ, -ueši -govoriti komu, razgovarati; raspravljati s kim.

Prezentske osnove glagola koje nisu u infinitivu prepoznat­ljive upućivali smo na infinitivni oblik oznakom v.

ved- v. vesti1 vez- v. vesti2

Ako dva oblika, ili više njih, imaju isti oblik u natuknici, ali ra­zličitu gramatičku obradu i značenje, tada se donose zasebno, uz

dopunu natpisanih brojeva.

obiti, 1 'obidQ, obideši - obići, okružiti

obiti,2 obijQ, obieši - obaviti, oviti nebo,1 nebese, nebesi s. - nebo neb02 vez. -jer, budući da

Kosu crticu upotrebljavali smo kad je natuknica jedna, a

obrada ima više, npr. kod glagola koji imaju različitu konjuga­ciju:

imeti, imamb, imaši / imejQ, imeeši -imati ( ... )

ili ako su natuknice različite po tvorbi, ali znače isto i slijede II

Rječniku jedna za drugom:

opresn'bč .. n'b / opresn'bčr.sk .. prid. -beskvasni

Oznakom usp. koristili smo se da bismo s obrađene natuknice upozorili na sinonime (balll, -a m. - liječnik; usp. vrač .. I) vrač .. , -a m. -liječnik; usp. balU), i na istoznačne lekseme koji se morfološki razlikuju (kamenr., kamene, kameni ln. - ka-

11

men; usp. kam.y l/ kam.y, kamene, kameni m. -kamen, stijena; usp. kam.eDh). Kod pridjeva i priloga tom oznakom često upuću­jemo na različite tvorbe te na preklapanja i razilaženja u znače­nju:

različb prid. -različit, drukčiji; usp. različbn'b različbn'b prid. -različit; usp. različb

Oznaku usp. nismo koristili kod glagola jer držimo da bi upozorenja na mnogobrojne raznovrsne veze medu glagolima jako opteretila Rječnik.

Oznaku v. koristimo nakon »diskriminiranih« natuknica. S njih upućujemo na uobičajenije, čeŠĆe ili etimološki pravilnije oblike, odnosno s neobrađenih natuknica (s osnova, s promije­njenih oblika) na mjesta gdje se obrađuju.

jutru. utr­ty�a v. tYSQca maten v. mati

Zagradu smo upotrebljavali kada riječ ima i svoj kraći (odno­sno stegnuti) oblik da bismo jednom natuknicom upozorili na oba, npr. avra( a)mlb, te kod glagola koji mogu biti povratni i ne­povratni: hvaliti (stV. .

U gramatičkom opisu natuknica upotrebljavaju se ove krati­ce: A -akuzativ; akt. part. pret. I - aktivni particip preterita I; akt. part. pret. II -aktivni particip preterita II; akt. part. prez­aktivni particip prezenta; aor. -aorist; br. im. - brojna imeni­ca; br. prid. -brojni pridjev; čest. -čestica; D -dativ; dv. -dvojina; dvov. -dvovidni, G -genitiv; gl. - glagol; gl. broj -glavni broj; gl. im. -glagolska imenica; I -instrumental; im. -imenica; imp. - imperativ; imper{. -imperfekt;jd. -jednina; L -lokativ; m - muški rod; mn. - množina; N -nominativ;

12

neskl. -nesklonjiv; nesvr. -nesvršeni;pas. part. prez -pasivni particip prezenta; pl. t. - pluralia (plura1ie) tantum; prez. -prezent;prid. -pridjev;prid. mm. -pridjevska zamjenica;pri­

jed. -prijedlog;pril. -prilog; red. broj -redni broj; s. -srednji rod; sg. t. -singularia (singularie) tantum; svr. -svršeni; V -vokativ; vez. -veznik; mm. - zamjenica; zam. prid. -zamje­nički pridjev; zb. broj. -zbirni broj; zb. im. -zbirna imenica; ž. -ženski rod.

13

+Ad

a-slovo »aZb«;' +. -broj 1" cl · -broj 1

a vez. i čest. -a, ali, no ako; pak a ne n'b -a kamoli; a bi -ako bi; a se -a evo

able prilo -odmah, istom, brzo abLe V. abie avva neskl. -oče avel'b / aveb., -a m. - Abel, os.

ime avilinie, -Q Ž. - Abilena, zemlj. aviti (�) V. eviti (s�) aviud'b / avijud'b, -a m. - Abi-

jud, os. ime avl- V. evl-avoroV'b prid. -javorov avra(a)mlb / avra(a)mov'b

prid. -Abrahamov

1 7

avra(a)m'b, -a m . - Abraham, os. ime

aV'bgust'b, -a m. - August, os. ime; kolovoz

ave prilo - javno; usp. eve

aggel'b V. an'bgel'b

aggelb8k'b V. angelb8k'b

agnecb, -a m. -janje, Jaganjac (Krist)

agn�, agn�te, agn�ti S. -janje agoda v. egoda

agrikolai, -ia m. -Agrikola, os. ime

agripa, -y m. -Agripa, os. ime agrip'b V. agripa

adamoV'b prid. - Adamov adam'b, -a m. -Adam, os. ime

adoVh / adOVbn1. / adOVb8k'b prid. -pakleni

ad'b, -a m. -pakao; usp. geona, tn.ton.

ad'bdieVh prid. -Adijev, prema Adi, Adije, os. ime

aen., -a m. -zrak aetii, -a m. -Ecije, os. ime 8Zari� , � m. -Azarij(a), os. ime 8Z'b, mene, mbne mm. -ja; naziv

prvoga slova azbuke aien. v. aen. aice, -a s. -jaje ain. v. iain. akakii, -a m. - Akakij , os. ime akov.�ko akrid'b / akricb., -a m. -skaka­

vac akrogoniei / akrogoniiprid. -

ugaoni akrotom'b, -a m. - stijena akula, -y m. -AkHa, os. ime; usp.

akila aky vez. -kao, isto kao, kao što,

kao da bi; aky i -kao i, kao akila, -y m. -Akila, os. ime; usp.

akula alavastn., -a m. - posudica s

alabastrom alguin'b, -a m. -od aloje

aldU v. al'bdii aleksandriisk'b / . aleksandrb­

. sk'b prid. -aleksandrijski, . iz Aleksandrije

aleksandri�, � ž. -Aleksandri­ja, os. ime

aleksandroVh prid. - Aleksan­drov

aleksandn., -a m. - Aleksan­dar, os. ime

alelui� / alilui� / allelu� / alli­lui� uskl. -aleluja

al'bdii, �ž.-Iađa, brod;usp.la­dii

al'bkanie, -e s. - gladovanje; post

al'bkati, al'bčQ, al'bčeši -biti gla-

18

dan, gladovati; postiti al'bnii, � ž. -lane al'bČbba, -y ž. -glad; post al'bČbbbB'b prid. -postan al'bČbn'b prid. -gladan; postan;

usp. lačbn'b al�ksandr- v. aleksandr­ambakum'b, -a m. -Habakuk,

os. ime amemurmnii, � m. -kalif, usp.

amemurmnin'b amemurmniin'b prid. -kalifov amemurmnin'b, -a m. - kalif,

usp. amemurmnii

amen'b V. amin'b / aminb -

ametust'b, -a m. -ametist amidt.sk'b prid. - amidski, iz

Amide aminadavoVh prid. - Aminada­

bov, prema Aminadab, os. ime amin'b / aminb uskl. - amen;

amin'b glagoJjQ vam'b -zai­sta vam kažem

amori�, � ž. -Amorija, zemlj.

amos'b, -a m. -Amos, os. ime

anagnostb8tvo, -a s. - lektor-stvo, čitačka služba

analaVh, -a m. - analav, napr­snik (malo četverokutno platno koje monasi nose na prsima sa slikom Kristovih stradanja)

anani�, � m. -Ananija, os. ime

anatoilb / anatolU, -a m. -Ana­tolij, os. ime

anak8arh'b, -a m. - Anaksarh, os. ime

andiohi� v. antiohi�

andrea v. an'bdr�a

angeb, -a m. -anđeo

angelb / angelb8k'b / angelb8ky prid. -anđeoski

angelb8k'b prid. -anđeoski ankira, -y ž. -sidro

19

antigrafeis'b, -a m. - nadgled­nik.prihoda

antiohi�, � ž. - Antiohija, zemlj.

antiohiisk'b prid. -antiohijski antipasha, -y ž. -Bijela nedjelja antifon'b, ,-il m. -antifona antihrb8t'b, -a m. - antikrist,

Antikrist

an'bdronik'b, -a m. - Andronik, os. ime

an'btonii / an'btonin'b / an'b­ton'b, -a m. -Antun, os. ime

anbdrei / anbdrei, -a m. - An­drija, os. ime

anbdree, � m. -Andrija, os. ime anbdreOVh / an�oVh / &Bb-

drieVh prid. -Andrijin

&Bbdri� , � m. -Andrija, os. ime

&Bbna, -y m, ž. -Ana, os. ime

an'btipat'b / anthipat'b, -a m. -namjesnik

apoloni�, � ž. - Apolonija, zemlj.

apolonoVh prid. - Apolonov apolon'b, -a m. -Apolon, os. ime

apostol'b, -a m. -apostol; posla-nik

apostolbsk'b prid. -apostolski

apostolb8tvovati, -ujQ, -ueši. -biti apostol, poslanik

appoloni� v. apoloni� araviisk"b prid. -arabijski aravi�, � ž. -Arabija, zemlj. araVb8k"h prid. -arapski aramoV"b prid. -Aramov aram"b, -a m. - Aram, os. ime arei, -ia m. -Ares, os. ime areta laretha, -y m. - Aretas,

os. ime ariani v. ari�ni ariam.sk"b v. ari�ru.sk"b arieV"b prid. ...,... Arijev; arieva

v�ra -arijanstvo arii, -e m. -Arije, os. ime arimate� I arimat�, � ž.

Arimateja, zemlj. aristid"b,-am.-Aristid,os.ime ari&ii, -"b m, mn. - arijevci, Ari­

jevi sljedbenici ariem.sk"h priZ. -arijski; arijan­

ski armeniiskh / armem.sk"b prid.

-armenski aromat"b, -a m. -miomiris aronoV"b prid. - Aronov; usp.

aroDh, arunOV"b

arom. prid. -Aronov; usp. aro­noV"b, arunoV"b

artemon"b / artem"b, -a m. - Ar­temon, os. ime; usp. arthe­mon"b

arunOV"b prid. - Aronov; usp. arom., aronoV"b

arteDlh / artemi, -idy ž. - Arte-mida, os. ime

arhangeloV"bprid. -arhanđeov arhangel"b, -a m. -arhanđeo arhiepislmp"b, -a m. - nadbi-

skup arhierei, -a m, D arhiereovi -

prvosvećenik, arhijerej, sveće­nički glavar

arhiereisk"b prid. - prvo sveće­nički, arhijerejski

arhiereoV"b prid. -prvosvećeni­kov, arhijerejev

arthemon"b v. artemon"b / ar­tem"b

aspida, -y ž. -zmija; usp. gad"b, ehim.na, zmii, zmi�

aspidoV"b prid. -zmijin, zmijski assarii, -e m. - asarij, sitan

mjeden novac, v. drahme asurh, -a m. -Asirac asirii, -a m. -Asirija, zemlj.

aron"b, -am. -Aron, os. ime asm v. asurh

asirs .. k"h prid. - asirski afedron"b, -a m. - čmar; usp.

zdd ..

aha(a)V"b, -a m. -Ahab, os. ime aCe vez. -ako, kada; aCe li -a

ako; iže ace -tko god

�BE

b-slovo »buky«;· �·-broj2,­u ćirilici nema brojevne vrijed­nosti

b&gbriti, -:tjQ, -riši -bojiti u gri-mizno

b&gbrh, -a m. -grimiz bagrinica, � ž. -grimizni plašt balU, � m. -liječnik; usp. vračb balovanie, � s. -liječenje balb8tvo, -a s. -lijek, liječenje bllJlb8Jn. prid. -koji se odnosi na

kupanje, kupku ban�, � ž. -kupka bedra, -y ž. -bedro bei v. bez bez prijed. s G -bez bezakonenie / bezakonie / be-

zakoBbnie, � s. - bezbož-

22

nost, nepoštenje; prijestup, zlodjelo

bezakonbnik'b, -a m. -bezbož­nik; zločinac, prijestupnik

bezakoBbnovati, -ujQ, -ueši -živjeti bezbožno, u nepoštenju, bezakonju; činiti prijestupe, zlodjela

bezakoBbn'b prid. - bezbožan; nezakonit; usp. bezboibn'b

bezakoBbn� prilo -bezbožno

bezboibn'b prid. - bezbožan; usp. bezakoBbn'b

bezboib8tvo, -a S. -bezboštvo

bez�znie, � S. - odvažnost, neustrašivost

bezbec:b.n'b prid. - siguran, be­zopasan

bezveCbB'b prid. - netjelesan, nematerijalan

bezviru.n'b prid. - nevin, bez­grešan; usp. bezgriibn'b, ne­viBbn'b

bezvodm.n'b prid. - suh; pu­stinjski

bezvrtlimeBbB'b prid . - bezvre­men;nepravodoban

bezv�cb.n'b prid. -koji ne zna bezv�rie, � s. - bezvje:tje, ne-

vjera 'I

bezvtlistbn'b prid. - nepoznat; neizvjestan, nejasan

bezglubn'b prid. -nijem; tih bezgn�Vbn'bprid. -miran, blag bezgodie, � S. - neprikladno,

nezgodno vrijeme bezgocb.n� prilo - u nepriklad­

no, nezgodno vrijeme bezgradbniJn., -a m. - osoba

bez domovine, prognanik, izbjeglica

bezgrišbn'b prid. - bezgrešan; usp.bezviBbn'b, neviBbn'b

bezdan.stVbn'b prid. - -neza­hvalan

bezdobb prilo -uzalud be�Vbn'b prid. -koji nije od

drva bezdUŠbn'b prid. -bezdušan

23

bezd'bidie, � S. -suša

bezd'bBa, -y Ž. -ponor, bezdan

bezd'bna�, -y� Ž. - ponor, bez-dan

bezd'bn'b prid. - bez dna, bez poda

bezlmeBbn'b prid. -bezimen

bezltlitbn'b prid. -koji ne stari bezmilostiV'b prid. - nemilosr-

dan bezmbvie, � S. - tišina; usp.

bezmbVb8tbvie bezml'bVbn'b prid. - tih bezml'bvb8tbvie, � S. - tišina;

usp. bezml'bvie bezm�n.n'b prid. - neizmjeran,

nemjerljiv

bezmqibn'bprid. -muž samo po imenu (Sveti Josip)

beznadeibn'b prid. - beznade­žan

beznač�lbB'b prid. - koji nema početka, koji je oduvijek; vje­čan

bezokovati, -ujQ, -ueši -biti dr· zak, bestidan. bezobrazan

bezoob8tvo, -a S. -drskost, be­stidnost

bezumie. � S. -bezumlje, nera­zumnost; budalaština, glupost

bezum( .. )b. prid. - nerazuman, lud, bezuman; usp. beZUlD.ltD. ...

bezumld1ik ... , -a m. -bezumnik, nerazuman čovjek

beZUDlltD. ... prid. -budalast, lud, bezuman; usp. bezum( .. )b.

bez ... lobie, -a s. - nevinost, ne­dužnost; dobrota

bez ... lobbJl ... prid. -nevin, nedu­žan

bez ... ratii prid. -miran

bez ... čltStvovati v. becltStvo-vati

benedUn.t ... , -a m. - Benedikt, os. ime

besv6tbJl ... prid. - taman, mra­čan, bez svjetla

beskvasie, -e s. - beskvasan kruh'

beskvM.m.n ... prid. - neoskvr­!\ien, neokaljan

beskoneč .. n ... v. beskOnhČbJl'" beskonhČbJl'" prid. -beskrajan,

beskonačan

beskr1tb .. n ... prid. -bezbrižan

bes1ovesbJl ... prid. - nijem; ne-razborit; neobrazovan

besloVhn ... prid. -nepromišljen

besl ... n..n ... prid. -bez sunca

besmn.tltStvo v. bes1tmn.t ... stvo

24

bespečab.n ... prid. -bezgrešan

besplač .. n ... prid. - koji je bez suza, bez pat!\ie

besplodt.n ... prid. -neplodan

bespl ... tbJlo prilo -bestjelesno

besp .... ti,n ... prid. -bestjelesan

besposa� prid. -neudana

bespravwUe, -e S. - nepraved-nost, nepravda

bespraVlodJ.n ... prid. -neprave­dan

besprildadJ,n ... prid. - bespri­mjeran, neusporediv

besprestani prilo -neprestano, postojano

bespqtbJl'" prid. -besputan, bez puta

besramie, -e S. - besramnost, bestidnost; usp. bestudie

besranuJn., -a m. -besramnik, bestidnik; usp. bestudJ,nik ... , bestucb.c ..

besrambn ... prid. - besraman, bestidan; usp. bestudJ,n ...

bestrastie, -e S. -život bez pat­!\ie

bestras .. n ... prid. - koji je bez pat!\ie

bestudie, -e S. -bestidnost, be­sramnost;usp. besramie

bestudJ,nUn., -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk ... , bestud.t.c ..

bestudJ,n ... prid. -bestidan, be-sraman; usp. besram .. n ...

bestudJ,n6 prilo - bestidno, be­, sramno

bestucb.c .. , -a m. - bestidnik, besramnik; usp. besrambk", bestudJ,nik ...

best .. 16nie, -e S. - neraspadlji­vost

best .. 16Dbn ... prid. - neraspad­ljiv; usp; neish16Dbn ...

best�ž .. n ... prid. - strpljiv, bez pritužbi

beshrambnib, -a m. - bes­kućnik; Qsoba bez domovine, prognanik, izbjeglica

beec6Dbn ... v.bec6Dbn ...

be8Č-v. bee-

beS'lomn.tie, -e s. - besmrtnost; usp. bes'bDlI"'IotltStvo

be8'bDll"'lotbJl'" prid. -besmrtan

bes"'Dl1"IotltStvo, -a s. -besmrt­nost; usp. beS'lollll"btie

bes ... nie, -e s. - nesanica; bud­nost

best.č--v. beC-

25

be�da. -y ž. -riječ, govor, raz­govor; tekst Evanđelja; propo­vijed; jezik

bes6dovanie, -e s. - razgovor, besjeda, govore!\ie

bes6dovati, -ujQ,.-ueši -govori­ti komu, razgovarati; rasprav­ljati

bes�men .. n ... prid. - bez sje­mena

beCinie, -e S. - neobuzdanost, razuzdanost

beCin..nica, � Ž. - neobuzda­nost, razuzdanost; zloupo­treba

beciDbn ... prid. -razuzdan

becis1 .. n ... prid. -bezbrojan, ne-mjerljiv

beeismeDbn ... prid. -bezbrojan

becuVltStVbn ... prid. -bezosjeća-jan

becltStvie, -e s. - obeščašće!\ie; beCltStvie tvoriti - obešča­šćivati

beCltStvovati, -ujQ, -u.eši -obe­ščašćivati

beCltStbJl'" prid. -nečastan

be�e, -e s. -neplodnost; osa­ma

� ... prid. -bez <\jeca; ne­plodan

bedm.n1t prid. skupocjen

beč-v. bee-

dragocjen,

bivati, -ajQ, -aeši - ubijati; usp. ubivati

-

bienie, � s. - udaranje; bičeva­nje

binu. v. byti bis .. n., -a m. -biser

biti, bbjQ, bbeši / bijQ, bieši -tući, udarati, biti

bič .. , -a m. -bič

blago, l-as. -dobro, dobro djelo

blago2 prilo - dobro

blagovoliti, -ljQ, -liši - svidjeti se, obradovati se

blagovolenie, -a S. -milost; do­bra volja, dobrota

blagovoleno prilo -blagonaklo­no, dobrostivo

blagovom.n1t prid. -mirisan

blagovrimem.n1t prid. -točan, pravodoban

blagov..gocb.n1t prid. - blago­naklon, dobrostiv

blagov�rie, � S. - pobožnost, bogobojaznost

blagov�l'Itn1t prid. - pobožan, bogobojazan

blagov�l'Itn� prilo - pobožno, bogobojazno

blagov�stiti, �eQ, �stiši - pri­općiti radosnu vijest; navijesti­ti Evanđelje

blagov�8tovati / blagov�st­(lt8t)vovati, -ujQ, -ueši -pri­općivati Radosnu vijest; na­viještati Evanđelje

blagov�ati, -ajQ, aeši -prioPĆi­vati Radosnu vijest; naviještati Evanđelje

blagov�enie, � s. - dobra vi­jest; Radosna vijest, Evanđelje; Navještenje

blagogol�m.n1t prid. - koji ima dobre noge

blagodaVltC .. , -a m. -dobročini­telj

26

blagodarenie, � s. - zahval­nost, zahvala; Euharistija, pri­čest; usp. blagodarie, blago­dan.stvie

blagodarie, � S. - zahvalnost; usp. blagodarenie, blago­dan.stvie

blagodariti, -IjQ, -riši - zahva­ljivati, iskazivati zahvalnost; hvaliti, slaviti; usp. blago­dan.stviti

blagodan.stvie, � s. - zahval­nost, zahvala; Euharistija, pri-

čest; usp. blagodarenie, bla­godarie

blagodan.stviti, -bllvljQ, -bstviši - zahvaljivati, iskazivati za­hvalnost; hvaliti, slaviti

blagodan.stvovati, -ujQ, -ueši - zahvaljivati, iskazivati za­hvalnost; hvaliti, slaviti

blagodan.stVltn1tprid. -zahva-lan

blagodatel .. , -a m. - dobročini­telj

blagodati, -amb, -asi -činiti do­bro

blagodat .. , -i Ž. - dobro, blago­dat, milost; dobro djelo; usp. blagod�t ..

blagodat .. niIn., -a m. -dobroči­nitelj; milostiva osoba

blagodatltB1t prid. - milostiv, ispunjen milošću; usp. blago­d�t .. n1t

blagodušie, -a s. - dobro­dušnost, dobrodušje

blagod�tel .. , -a m. - dobročini­telj, dobrotvor

blagod�t .. , -i Ž. - dobro, blago­dat, milost; dobro djelo; usp. blagodat ..

27

blagod�tltB1t prid. - milostiv, pun milosti; usp. blagoda­tltB1t

blagodMnie, � s. - dobročin-stvo; dobro djelo

.

blagodMti, -dejQ, -deeši -činiti .

dobročinstvo

blagoizvoliti, -JjQ, -liši -svidje­ti se; obradovati se

blagoizvol .. n1t prid. - ugledan, slavan

blagoizvolenie, � S. -dobrosti­vost, dobrohotnost

blagoispytanie, � S. -brižnost, pažnja

blagokorenltB1t prid. - pleme­nit, plemenita podrijetla

blagol�pltB1t prid. - dražestan, ljubak

blagoobraz .. no prilo - uljudno, pristojno

blagoobraz .. n1tprid. -ugledan, plemenit

blagopriimičltB1t prid. - prigo­dan, prikladan; usp. blago­prij�t .. n1t

blagoprilež .. n1t prid. - ustra­jan, postojan

blagoprij�t .. n1t prid. - prikla­dan; usp. blagopriimičltB1t

blagorastvorenie, � s. - pri­kladna mješavina / otopina

blagorodie, � s. -plemenitost

blagoslovenie v. blagoslovle­nie

blagosloven"h v . blagoslovlen"h blagoslovesiti, --ešQ, --esiši -

blagosloviti; hvaliti, slaviti

blagoslovestvenie, � s. - bla­gOslov; usp. blagoslovlenie, blagoslovecvenie, blago­sloveienie

blagoslovestviti, -eevljQ, --estvi­ši - blagoslivljati; hvaliti, uz­dizati

blagoslovestVltn"h prid. - bla­goslovljen; usp. blagoslove­s .. n .... blagoslovlen"h

blagoslovestiti, -ećjQ, --estiši -blagoslivljati; hvaliti, slaviti, uzdizati

blagoslove8hn"h prid. - blago­slovljen; usp. blagoslovest­Vltn"h, blagoslovlen"h

blagosloves"hstvovati, -ujQ, -ueši -hvaliti, slaviti, uzdizati

blagoslov.enie, � s. -blago­slov; usp. blagoslovenie, bla­goslovlenie, blagosloveie­nie

blagosloveienie, � s. - blago­slov; usp. blagoslovestvenie, blagoslovlenie, blagoslove­evenie

blagosloviti, -vljQ, -viši -blago­sloviti; hvaliti, slaviti, uzdizati

blagoslovienie, � s. - blago­slov; usp. blagosiovestvenie, blagoslovecvenie, blago­sloveienie

blagoslovlen"h prid. - blago­slovljen; hvaljen, slavljen, uz­dizan; usp. blagoslovestVIt­n"h,blagosloveshD"h

blagosl�ti v. blagoslovest­viti, blagoslovestiti

blagostyni, � ž. - dobrota; do­brostivost, blagonaklonost; usp. blagost ..

28

blagost .. , -i ž. -dobrota; dobro­stivost, blagonaklonost; mi­lo'st; usp. blagostyni

blagost .. n"h prid. - dobrostiv, milostiv

blagos"htvoriti, -rjQ, -riši -uči­niti dobro

blagotvoriti, -rjQ, -riši - činiti dobro

blagočhStiV"h prid. - pobožan, bogobojazan; usp. blagočb­sthD"h

blagočhstie, � s. - pobožnost, bogoljubnost

blagočhSthDo prilo -pobožno blagočhst .. n"h prid. - pobožan;

usp. blagočhStiV"h blagoqhanie, -a s. -miomiris blagoqhan .. n"h prid. -mirisan

bl&g"h prid. - dobar, mio, drag, umiljat, ljubazan

blagyni, � ž. -dobrota, dobro bldenik"h, -a m. -svetac, blaže­

nik blaienie, � s. -blaženstvo, sre­

ća; usp. blaienhStvo blažen"h prid. - blažen, blago­

slovljen; sretan blažeBbn"h v. blden"h blažeBbstvo, -a s. -blaženstvo,

sreća; usp. blaženie blažiti, -žQ, -žiši -slaviti, veliča­

ti, uzdizati blazna, -y ž. -zabluda; pogreška blazniti (s�), blažnjQ (�), bla­

zniši (s�) - obmanjivati (se), dovoditi (se) u zabludu, kole­bati (se); biti u zabludi; sabla­žnjavati (se), izazivati negodo­vanje

blazn"h, -a m. -pogreška, zablu­da; grijeh; sablazan; iskušenje

blaznhDič .. prid. -bogohulnički

29

blazDhD"h prid. -kolebljiv, nesi­guran; pogrešiv; bogohulan

blato, -a s. - blato; usp. brhna, br .. nie, kal"h

bližika, -y m. iž. -rođak, bližnji bliž .. niiprid. -blizak, bližnji blizllbC", -a m. - blizanac bliznbČ .. n"h prid. - blizanački;

dvojni bliz"h / bliz .. prilo -blizu bliskati (�), -ajQ (s�), -aeši (�)

- bljeskati (se), blještati (se), blistati (se), svjetlucati (se)

blisk"h, -a m. -bljesak blistanie, � s. -bljeskanje, blje­

sak; odsjaj, sjaj; usp. bliscanie blistati �, -ajQ s�, -aeši � -

bljeskati se, blještati se, blista­ti se, svjetlucati se

bliscanie, � s. - bljeskanje, blje­sak; odsjaj, sjaj; usp. blistanie

bliscati (�), -ajQ (�), -aeši (s�) -bljeSkati (se), blještati (se), blistati (se)

blhvati, bljujQ, bljueši - povra­ćati

blhvotina, -y ž. -bljuvotina bl..canie, � s. -bljeskanje, blje­

sak; odsjaj; usp. blistanie bl..cati (�), -CjQ, (�), -iiši (�)­

blještati (se), blistati (se)

bl�d ... prid. -blijed

bl�d�ti, -dejQ, -deeši -blijedjeti

bJjudo, -a s. -pladanj, velik ta-!\iur; usp. bJjud ...

bJjud ... , -a m. -plada!\i, velik ta­!\iur; usp. bJjudo

bJjusti (s�), bljudQ (�), bljudeši (�) - čuvati (se), paziti (se), brinuti se; stražariti

bl�diV'h prid. - brbljav; usp. bl�n ...

bl�, 1 -i m. -brbljavac

bl�,2 -i ž. -besmislica, brblja­rija; koještarija

bl�k'b, -a m. -brbljavac

bl� ... prid. - brbljav; usp. bl�V'h

bl�sti, bl�Q, bl�eši - brbljati, nejasno govoriti; bludničiti

blqdiliCe, -a s. -mjesto poroka i razvrata, javna kuća

blQditi, blQždQ, blQdiši - lutati, ski�ti, bluditi; bludničiti

blqd.oJjubie, � s. -razvratnost

blqd. ... , -a m. -razvrat, blud; pre­ljub

blQCb.nik ... , -a m. - razvratnik, bludnik

blqd.t.nith8tvo, -a s. - bludni­štvo, prostitucija

blqd.r.nica, � ž. -bludnica

blqdttničlIsft prid. -bludnički, razvratan

blqdllno prilo -razvratno, blud­no, razuzdano

blqdlln ... prid. -razvratan, blu­dan, razuzdan

bo vez. i čest. -jer, zato što; stoga; pa, ta

bogatiti (�), -aĆQ (s�), -atiši (s�) -bogatiti (se), obogaćivati (se)

bogat... prid. ---" bogat

� bogath8tvie �/ bogath8tvo, -a S. -bogatstvo

bogat�ti �, �jQ s�, �eši � -bogatiti, obogaćivati

bogoavlenie V. bog�vlenie bogoborie, -a, S. -borba protiv

Boga bogobon.n ... prid. -koji se bori

protiv Boga; usp. bogoko­torlln'b,bogosvan.n ...

bogobon.cll, -a m. -borac pro­tiv Boga; usp. bog08Van.nik ...

bogovesellln ... prid. -koji se ra­duje uBogu

bogovid..cll, -a m. - vidjelac Boga

30

bogoV'hgodlln ... prid. - bogou­godan; usp. bogogodlln ... , bo­gol�pt>n ... , bogougodlln ...

bogoglasIlnO prilo - božanskim glasom

bogogodlln ... prid. - bogougo­dan; usp. bogoV'hgodiln ... , bo­gol�plln"', bogougodlln ...

bogodarenie, � S. -dar Božji

bogokotorIIn'" prid. - koji se bori protiv Boga; usp. bogo-borlln"',bogosvan.n ...

bogol�pllno prilo - nalik Bogu, prilično Bogu

bogol�plln ... prid. - bogougo­dan; božanski; usp. bogoV'h­godhu ... , bogogodlln ... , bogo­ugodlln ...

bogoJjubiV'h prid. - koji ljubi Boga, pobožan, bogobojazan

bogoJjub..cll, -a m. -bogoljubac

bog�m.n.z'bk ... prid. -koji mrzi Boga

bogomqd.r'lo prid. - božanski mudar

bogonaučen ... prid. - od Boga naučen

bogonosiV'h / bogonosIln ... prid. - koji nosi u sebi Boga

bogonos..cll, -a m. -koji nosi u sebi Boga

bogoobrazlln ... prid. - koji je Bogu nalik

31

bogopoznanie / bogorazumie, � m. -spoznaja Boga

bogorodica, � Ž. -Bogorodica .

bogorodičin ... prid. -Bogorodi­čin

bogo8Van.nib, -a m. - borac protiv Boga; usp. bogobon.cll

bogosvan.n ... prid. -koji se bori protiv Boga; usp. bogobon.­n ... , bogokotorIIn'"

bogoslovestviti, -eevljQ, -estviši - govoriti o Bogu, hvaliti Boga, propovijedati, naviješta­ti Evanđelje

bogosloveslltvovati, -ujQ, -ueši -govoriti o Bogu, teološki ra­spravljati

bogosloviti, -vljQ, -viši -govori­ti o Bogu, hvaliti Boga

bogoslovlenie, � S. -bogoslov­lje

bogosloVllenie v. bogoslovle-nie

bogosloVIIn ... prid. -bogoslovni

bogosloVIICII, -a m. -bogoslov

bogoubiiclI, -a m. - ubojica Boga

bogougodlln ... prid. - bogougo­dan; usp. bogoV'hgodlln ... , bo­gogodlln ... , bogol�plln'"

bo,ou�en1t prid. -od Boga nau­čen

bo,ooloStiV1t prid. - bogoboja-zan, koji Ablje Boga

bo,očJoStivepril. bo,očloSt .. UO prilo bo,ooMI>C", -a m. -pobožan čo-

vjek

bo,olIvlenie, � S. -Bogojavlje-nje; usp. epifani�

bo,..., -a m. -Bog, bog

bogyni, � Ž. -božica

boiiiprid. -Božji

boilt8k1t prid. -božanski, Božji

boiJoStvo, -a s. -božanstvo

boi .. stVl>U1t prid. - božanski, Božji

bole prilo bo1ii V. v:elikJ. bol6, -i m. -bolesnik, nemoćnik

bol .. ma V. bol .. mi boll>mipril.

usp. boll>Š .. mi bo16n1t prid. -bolestan

boll>Š .. mi prilo ma; usp. bol..mi

bol�zm., -i Ž. - bolest, boležlji­vost; bol. patnja

bol�zm.n1t prid. - bolestan, bo­lan

. bol�ti, boljQ, boliši - bolovati, biti bolestan; trpjeti bol, patiti

bol�riu1t, -a m, mn. bol�re -ve­likaA

32

bol�n.sIn. prid. -velikaAki

boreme, � s. -borba; usp. bra-me,bran ..

borI>C .. , -a m. -borac

bosti, bodQ, bodeši -bosti

bonprid. -bos

bollzu1t, -i ž. -strah, bojazan

boliti �, bojQ �, boiAi S� -bojati se

brada, -y Ž. -brada

brady, brad'bve, brad'bvi Ž. -sje­kira, bradva

brad�ti, -d�jQ, -d�eši -obrasta-ti, dobivati bradu

brazda, -y Ž. -brazda

braIn., -a m. -svadba; brak

branie, � s. -borba; natjecanje; usp.br8nl>,borenie

braniti, -n.iQ, -ni�i -braniti

br8nl>, -i Ž. - natjecarije; bitka, boj, rat; usp. boreme, branie, br8nl>

branlt8k1tprid. -ratni, borbeni

brati (�), boIjQ (s�), boreši (s�) -boriti se, vojevati

bratie V. bratrie

bratoJjubutvie, � S. -bratska ljubav; usp. bratroJjubie

bratontvorenie, � S. -brati­mljenje; usp. bratrotvorenie

bratoubii8tvo, -a s. - bratou­bojstvo

bratrie, � ž. -bratstvo, braća; usp. bratrloStvo

bratroJjubie, -a S. -bratska lju­bav; usp. bratoJjubloStvie

bratrotvorenie, -a S. - brati­mljenje; usp. brato81ttvore­me

bratn, -a m. -brat

bratrl>n .. prid. -bratski

bratrl>8tvo, -as. -bratstvo; usp. bratri�

bratu��d1t, -a m. -nećak

brat- V. bratr-bratuky prilo -bratski

bra�"u1t prid. -svadbeni; syno-ve bra�..mi -svadbeni gosti

brailonO, -a S. -hrana, jelo; usp. pica, pi�me

brai .. m.ce, -a s. -hrana; pričest

brid1tk1t prid. -bridak, oštar

britva, -y Ž. -britva

bnVl>, -i Ž. -obrva

bnzo prilo -brzo, hitro

bnu�, brbnb Ž, mn. -oklop

33

br1t8elie, � s , zb. mn. -krhoti-ne, komadići

brysalo, -a s. -ručnik, ubrus

brl>Vl>Uo, -a S. -brvno

brl>na, -y Ž. -blato, prljavština; usp.blato,brl>uie,kal1t

brl>nie, � s. -blato; usp. blato, brbua, kal1t

brl>nI>U1> prid. -blatan

bri,..., -a m. -brijeg

brii .. u1t prid. -bregovit

briz .. u1t, -a m. -travanj

bremem.u1t prid. -opterećen

brem�, bremene, bremeni S .

-breme, teret

briCi V. uebriCi b�canie, � s. -zveketanje, bre­

canje

buest .. , -i Ž. -ludost, glupost

bui prid. - lud, glup; usp. OI'Q­diV1t

buistvo, -a S. -glupost, ludost, bezumlje

bukar&, -i m. -knjigoznanac

buky, buk'bve, buk'bvi Ž. -slovo; štivo, napisan tekst, listina

bunn1t prid. -buran, olujan

buri, � Ž. -bura

b'l>drost .. , -i Ž. -čilost, živahnost

b1ldrJ. prid. -čio, živahan; UBp. b"bidn.

b"bd�nie, � B. - bdjenje b"bd�ti, b'hždQ, b'hdiAi -bdjeti b"bidn.prid. -čio, živahan; UBp.

b1ldrJ. b"bh"bma I b"bh"bmb prilo -uop­

će; UBp. b'hiijQ b"bčela, -y ž. -pčela b'hiijQ prilo -uopće; UBp. b"bh"b­

ma I b"bh"bMb byvati, -ajQ, -aeAi - nastajati;

događati se; održavati se; nala­ziti se

bylie, -e B. -(ljekovito) bilje bystn. prid. - bistar; čio, živa­

han byti, esmb, esi (neBvrš) I bQdQ, bQ­

deAi (svrš), aor. byh'b, impr Mah'b, kond. bimb byl'b akt. part. prez. sy (m, s), sQci (i) -biti; dogoditi se I događati se; nastati I nastajati

bbrati, berQ, bereAi -brati, sabi­rati

bytie, -e s. - bitak, biće

begati, -ajQ, -aeAi -bježati; usp. Mžati

beda, -y i. -nevolja, jad

34

b�diti, MždQ, bMiAi -siliti, .pri­nudivati

becb.n"b prid. - bijedan; težak; opasan

b�ianie, � B. - bijeg; UBp. be­stvo

blJiati, MŽQ, Mžii!i - bježati; UBp. b�lati

b�liti, �JjQ, MliAi -bijeliti b�lorizbCb, -a m. -laik blJlostb, -i i. - bjelina; čistoća beb prid. -bijel b�siti �, MAQ s�, MsiAi s� -biti

opsjednut demonom b�sovanie, � B. -bijes, bjeAnje­

nje b�SOVbSkl. prid. -demonski bestvo, -a B. - bijeg; UBp. beia­

nie ben, -a m. -zao duh, demon be8bnovati 8�, -ujQ s�, -ueši � ­

biti opsjednut demonom be8bn"b prid. - bijesan; opsjed­

nut demonom beienie, -e S. -bijes; op�ednu-

tost demonom beien"b prid. - bijesan bQdQv. byti bQdQCii prid. - budući; bQ­

dQcee -budućnost

'lP V B

v-slovo »vMy«;· 'tP. - broj 3" B· - broj 2

va -N, A dvo zam. ty vaaloVb prid. -Baalov vaal"b, -a m. -Baal, os. ime vabiti, vabljQ, vabiši - vabiti,

mamiti vavilon"b, -a m. -Babilon, zemlj. vavilonb / vavilonb8k"b prid. -

babilonski vaditi, važdQ, vadiši -tužiti, op­

tuživati, klevetati vai neskl, m. mn. -palmine gra­

ne; usp. vae valiti �, valjQ s�, vališi s� -va­

ljati se, kotrljati se

35

valeti 8�, -1�jQ s�, -l�eši s� -va-ljati se

vapa, -y i. -bara

varaava, -y m. -Baraba, os. ime varahiin"b prid. - Varahijin,

prema Varahija, os. ime variti, l varjQ, variši - ići napri­

jed, preteći; prethoditi, doći ispred

variti,2 varjQ, variši -kuhati, va­riti

V&r"b, -a m. -vrućina, žega

V&r"bV&r"b, -a m. - barbarin; stranac

v&r"btolomei, -e m. - Bartolo­mej, os. ime

V8l'b, -i i. -palača, dvorac

variti, -6jQ, -6eAi - prethoditi, pretjecati, dolaziti ispred

V88Dh prilo -vjerojatno, valjda Vdb, vala, vaie zam. - vd,

vMa, vMa v� neBkl, B. mn. - palmine gra-

ne;UBp. val va'nie, -6 B. -kip, skulptura ved.- V. vesti

vedro prilo -vedro vezde V. VbIIbde vele V. o vele

veleglasbno prilo - vrlo glasno velericiV'b prid. - razmetljiv velieimeBbn'h prid. -slavan veli�d'h, -a m. - izjelica velii prid. - velik; velii dbBb -

blagdan; usp. veliki. veliistvo, -a B. - veličina; UBp.

velikota

velikoduibn'h prid. - velikodu­Aan

velikol'potie, -e B. - veličan­stvenost

velikota, -y ž. - veličina; usp. veliistvo

velik'h prid, komp. v�Cii, boW ­velik; velik1. dbBb -blagdan; velika(') ned'l' - Uskrs; usp. velii

36

veli�aV'b prid. - umiAljen, ohol; ponosan

veli�anie, -6 B. - umiAljenost, oholost; ponos

veli�ati (s�), -ejQ (�), -aeAi (s�) - veličati (se), slaviti (se), uz­dizati (se); razmetati se; UBp. veli�iti (�)

veliMe, -6 B. - veličina; uzviAe­nost, veličanstvenost; UBp. ve· li�bStvie / veli�bStvo

veH�iti (�). -čQ (s�), -čiAi (�) -veličati, slaviti, uzdbati; raz­metati se; UBp. veli�ati (s�)

veli�bStvie / veli�bStvo, -a B. -veličina, uzviAenost; veličan­stvenost; usp. veličie

veli'n., -a m. - belijal, đavao velmi v. velbmi

velbbqd'h, -a m. -deva vebbqidb prid. -devin velbglasbBb prid. -glasan

velbdarovanie, -6 s. - darežlji-vost,dobrotvornost

velbz'vob / velbz'vul'h, -a m. -Belzebub, Sotona

vebi v. velii velbl'pota, -y ž. - veličanstve­

nost, uzvišenost vebl'P'h / velbl'pbn'h prid. -

veličanstven, uzviAen

velbDli prilo - vrlo, veoma; jako, glasno

velbmoj�, -b pl. t. -plemići, vel· može

velbmqđrbStvovati, -ujQ, -ueAi -razmetati se

velbricevati, -ujQ, -ueAi - raz­metati se

velbriciV'b V. velericiV'b

velflnie, -e B. -zapovijed, nared­ba, nalog, odredba; UBp. pove­l'nie

velflti, veljQ, veliii - zapovijeda­ti, naređivati, nalagati; htjeti, željeti

ve�amin'h, -a m. -Benjamin, os. ime

ve�miBb prid. -Benjaminov vepn., -a m. - vepar veriga, -y Ž. -lanac ver�, � ž. -zasun, zapor

veseliti (�), -ljQ (s�), -liši (�)-veseliti (se), radovati (se); ve­selo živjeti

veselie, -e s. - veselje, radost; gozba

veselo prilo -veselo, radosno vesel'h prid. -veseo, radostan veslo, -a s. - veslo vesna, -y ž. -proljeće

37

ve8Bbn'h prid. -proljetni vesti, vedQ, vedeši, 1. l.jd. Bigm.

1. aor. V�S1> -voditi vesti (�), vezQ (s�), vezeti (s�) -

voziti (se), jahati, ploviti veSbn- V. VbIIbn'h vehh'hprid. -star, davni; vet'h­

hyi zavih -Stari zavjet vet'hiati, -ajQ, -aeši -starjeti VeCb, -i ž. - stvar, predmet; na­

rav, ćud; događaj, zgoda; po-sao, čin

veCbn'h prid. -predmetni, stvar­ni, materijalni

VeCbStvo, -a B. - predmetna stvarnost

vooen., -a m. -večer vooennii prid. -večernji večeri, � ž. - večera, gozba večerenie, -e B. -večeranje vooeriti, -6jQ, -6eši - večerati vidimo prilo - vidljivo vidim'h prid. - vidljiv; usp. vi­

dom'h, vidbn'h

vidovati, -ujQ, -ueAi -promatra­ti, motriti

vidom'h prid. - vidljiv; UBp. vi­dim'h, vidbn'h

vidsaida V. vid'h8alda vid'h, -a m. -vid; pogled; izgled

vid'b88ida, -y ž. - Betsaida, zemlj.

vid .. saicb.sk .. prid. -betsaidski vicb.n .. prid. - vidljiv; usp. vi·

dim .. , vidom .. vidJ.cob, -a m. -očevidac, svjedok vid�nie, -tl s. -gledanje, proma­

tranje; pogled; vid; izgled vid�ti, viždQ, vidiAi -vidjeti; gle­

dati vina, -y ž. - krivnja, propust;

uzrok, povod; izgovor vinarb, -a m. -vinogradar vino, -a s. - vino; vinova loza,

grožđe; vinograd vinoVbn.. prid. - kriv; vino­

Vbna tvoriti -okrivljavati vinograd .. , -a m. -vinograd, vi­

nova loza vinogracb.n .. prid. - vinograd­

ski vinodatie, -tl s. -darovanje vina vinopiVbCa / vinopiica, � m. -

vinopija, pijanica vinopitie, -tl s. -pijenje �na vin&nik .. , -a m. - začetnik, po­

kretač vinbn .. prid. - kriv, okrivljen;

prouzročitelj; obvezan; vinski; vim.na (s .. )tvoriti -obveza­ti, zadužiti

38

virb8av�, � ž. - Bat-šeba, os. ime

vis�nie, -tl s. - viset\ie

vi�ti, viAQ, visiAi -visjeti

vitani�, � ž. -Betanija, zemlj.

vitanie, -tl s. -Qbitavanje, bora-vak

vitati, -8jQ, -aeAi -obitavati, bo­raviti, živjeti; navratiti

vitie v. v�tvie

vitlee-, vitleo--, vitlio--, vitl�o-­v. vitblee-, vithbleemb

vitbleem .. , -a m. - Betlehem, zemlj.

vitbleemskiprid. -betlehemski

vitbleom .. , vitbl�mb, vitbleo­m .. v. vitbleem ..

vi�lica, � ž. -vihor, oh.\ia

vithleem .. / vithbleemb v. vitb­leem ..

vlaga, -y ž. -vlaga

vladyka, -y m. - vladar, gospo­dar; vlast

vladyčica, � Ž. -vladarica, gos­podarica

vladyčbn .. prid. -vladarov, gos­podarev

vladyčb8k .. prid. -vladarski

vladyčbstvie . / vladyčb8tvo, -a s. -vladavina, vlast, gospoda­ret\ie

vlasvimisati, -s8jQ, -saeAi - bo­gohuliti

vlasviml6ti, -tljQ, -tleAi - bogo-huliti

'

vlasvimi�, � ž. -hula, bogohu­ljet\ie

vlastelin .. / vlastelb, -a m. -gospodar, vladar

vlastelbsk .. prid. -vladarski

vlasti, vladQ, vladeAi - vladati, upravljati

vlastb, -i ž. - vlast, sila, moć; područje vlasti

vlasf- v. vlasv-

vlas .. , -a m. -vlas, dlaka, kosa vlasen .. prid. -od kose, dlakav

vlačiti, -čQ, -čiAi -vući, odvlačiti vl .. k .. 1, -a m. -vuk; usp. vlbk ..

vl .. k .. 2 usp. vl�ci

vl .. na, -y ž. -val; vuna vl .. niti 8�, -t\iQ s�, -niAi s� -biti

valovit, talasati se, lelujati se vl .. nbn .. prid. -valovit

vl .. n�ti �, -tljQ s�, -tleAi s� -biti valovit, talasati se, lelujati se

vl .. nenie, -tl s. -udaranje valova o obalu, talasanje

39

vlwnqti, -nQ, -neAi - mucati v"'hvovanie, -a s. - vračanje,

magija vl .. hvoVbn .. prid. - magijski,

čarobni v"'hvoJjubie, -a s. - strast za

vračanjem v"'hv.., -a m. -vrač, čarobt\iak vl1>ČbCb, -a m. -stričak (biljka) v"'šbba, -y ž. -vračanje, magija vl .. šbbbn .. prid. -magijski vl .. šb8k .. prid. - vrački vl"šb8tvie / vl"šb8tvo, -a s.

- vračanje, magija vlbk .. , -a m. - vuk; usp. VI .. k1>l

vleci, vlekQ, vlečeAi, akt. part. pret. l. vl'bh -vući, odvlačiti

voaniMtges .. neskl. - Boaner­ges, os. ime

voda, -y ž. -voda; vodena povrAi­na (rijeka, jezero, more)

voditi, voždQ, vodiAi - voditi vodono8 .. , -a m. - vodonoAa;

vjedro, posuda za vodu vodono8b, -i ž. -vjedro

vodopiica, � m. - vodopija VOdOtOOb, -a m. -vodeni tok; po-

tok vocb.notrdovih prid. -koji bo­

luje od vodene bolesti

vodltJl1o prid. - voden voidr., -a m. - vođa; vojvoda,

knez

vozitl.�, vožQ s�, voziAi � -vo-ziti (se), ploviti (se)

VOZ1o, -a m. -kola volvo vom1o

vom1o, -a m. - vojnik, ratnik, mn. voini/voi-vojnici, vojska

voim.stvo, -a m. -vojska, vojna služba; ot�ti voim.stvo -na­ruliiti vojničko dostojanstvo

voieka, -y ž. -rat,borba; vojska volav. vol�

vole čest. -i gle; dakle; zar (ne), li voliti, voljQ, volilii -htJeti, želje.

ti; davati prednost, pretpostav­ljati

voloVbn1o prid. -volovski; 8QP-1'Q1J'It voloVbl1yi - volovska zaprega

vol1o, -u m. -vol vob.n1o prid. - dragovoljan, vo­

ljan, hotimičan vole, � ž.-volja; odluka, namje­

ra; želja, zahtjev; pohota, lako­most; bez volt; -nenamjerno; po voli - dobrovoljno

vol�vole vez. - ili-ili, bilo-bilo volejq prilo -rado, s voljom

40

vo�, � ž. -vonj, miris von�ti, �jQ, �Ai -mirisati VOOZ1o, -a m. -Booz, os. ime VOU1o, -a m. -vosak voe.,a, -y ž. - bič voevati, vojujQ, vojuelii - rato­

vati voevoda, -y m. - vojskovođa,

zapovjednik; vladar; vojvoda; prefekt

Voevodin1o prid. - vojskovođin, zapovjednikov; vladarov; voj­vodin; prefektov

VoeVocb.sk1o prid. -koji se odno­si na vojskovođu, zapovjedni­ka, vladara, vojvodu, prefekta

voevocb.stvo, -a s. -prostor vla­danja vladara, vojvode, prefek­ta; vojvodstvo

vrabii, � m. - vrabac vralJ'lt, -a m. -neprijatelj vrdenie, � s. -vračanje, gata-

nje vrdiiprid. -neprijateljski vrdt.da, -y ž. - neprijateljstvo;

vrddq im�ti -mrziti vrd&dovati, -ujQ, -uelii -nepri­

jateljevati; mrziti vr�b8ky prilo -neprijateljski vranoV1o prid. - gavranov; vra­

nin

vran1o, l -a m. - gavran, vrana vran102 prid. -cm vrata, -b s, pl. t. - vrata vratarica, � ž. -vratarica vratan., -a m. - vratar; usp.

vratt.nik1o

vratiti (�), vraĆQ (s�), vratilii (s�) - vratiti (se); obratiti (se)

vrat1o, -a m. -kolo, kotač (za mu­čenje); nazupćani obrambeni zid

vrat'lok1o prid. - kolebljiv, nepo­stojan, nestalan

vratr.nik1o, -a m. - vratar; usp. vratlU"b

vračevati, -ujQ, -uelii - liječiti, ozdravljati

vračeV10 prid. -liječnikov vračevr.n1o/vračeVb8k'loprid. -

liječmčki vračr., -a m. -liječnik; usp. balii

vračr.ba, -y ž. -liječenje, iscjelji­vanje

vračr.br.no prilo -liječnički, me-dicinski

vračr.br.n1o prid. -koji liječi vrbba, -y ž. -vrba vrbbie, � s. - vrbik vrbVb, -i ž. -konopac, uže vrbženie, � s. -bacanje

41

vr108ta, -y ž. - životna dob; nara­litaj

vrbtogradan., -a m. - vrtlar vrbtograd1o / vrbt'lo / vrbt'lopO­

gracb, -a m. - vrt

vrbt'lop1o, -a m. - vrt; lipiJja, jaz­bina

vrbt�ti 8t;, Vl"'bĆQ s�, vntilii � -vrtJeti se

vrbhovr.n1o / vrhOVbnb prid. -vrhovni, najviIii, glavni

vr1ohuprijed. s G - iznad, nad, povrh

vrbhupril. - gore vrbh1o, -u m. -vrh vr ...... v. vrr.-

�ti, vreždQ, vr&:lilii - ozlije­diti; oštetiti

vred1o, -a m. - ozljeda, rana; bolest; ne vredu 81otvoriti

, (imeti) -odbaciti što kao ne­vrijedno

vredr.n1o prid. -ozlijeđen vreždati, -ajQ, -aelii -ozljeđiva­

ti, raniti vreždenie, � s. - ozljeđivanje,

ranjavanje vremenr.n1o prid. - vremenski,

privremen, kratkotrajan, ne­postojan

�m�, vr�mene, vr�meni B. -vrijeme, razdoblje; godiAnje do­ba, trenutak; prigoda, dobra prilika; ob m'hD.oga �­mene - već odavno; v'h �­m� - navrijeme, u pravi čas

�ti v. VIt�ti

vrAtice, -a 8. - torba

�ci, VI"bgQ, VI"bžeAi - baciti (se), vrgnuti

vs-v. V'h8-

v'h prijed. B L i A - u; VIt čemIt­čemu, radi čega; v'h t� - protiv tebe; v'h nezaapQ v. V'hneza­aPQ

V'hblagovoliti, -voljQ, -voliAi -učiniti Ato milostivo

V'hbAgati, -ajQ, -aeAi - utrčati

V'hbAgnQti, -nQ, -neAi - pobjeći u Ato

V'hvesti, -edQ, -edeši - uvesti (uvedem)

V'hvleci, -ekQ, -ečeAi - uvući

V'hvociiti, --oždQ, --odiši - uvoditi

V'hvreti, V'bVbrQ, V'bvbreAi - uda-riti

V'h�ćH, -rbgQ, -rbžeAi - ubaciti

V'hveriti, -rjQ, -riši.....:. uvjeriti; po­vjeriti

V'hvesiti, -ešQ, -esiši - objesiti

42

V'hvMti, V'bV�jQ, V'bv�Ai - upu­hati

V'hgaidanie, -e 8. - ugađanje

V'hgaidati, -ždajQ, -ždaeAi -ugađati

V'hglaAenie, -e 8. - poučavanje, poduka

V'hglQbiti, -bljQ, -biAi - udubiti

V'hgnezditi �, -eždQ s�, -ezdiAi s� - ugnijezditi se

V'hgoditi, --oždQ, --odiAi - ugoditi

V'hgod&nik .... , -a m. - mio, drag, ugodan; božii V'hgod&nik"b -bolji ugodnik

V'hgodbJl .... prid. - ugodan

V'hdaati v. V"bdaAti

V'hdati, -amb, -asi -dati, uručiti, predati; V'hdati s� - odati se, predati se; podati se, potčiniti se

V'bdaeti, -ajQ, -aeši - davati, uručivati, predavati; V'hdaeti s� - odavati se, predavati se; otpravljati se

V'hdvareti �, -ejQ s�, -eeši � -nastanjivati se, naseljavati se

V"bdvlgnQti v. V'hzdvlgnQti

V"bdvoriti �, -rjQ s�, -riši s� -nastaniti se, naseliti se

Vhd.rqžati, -ajQ, -aeAi - usprav­ljati, podizati

V'hdrqžiti, -žQ, -žiši - uspraviti, podignuti

V'hdunQti / V"bd .... hnQti, -nQ, -ne­ši - puhnuti, duhnuti

v .... dAti, v'bdeždQ, V'bdeždeši / v'bd�jQ, V'bd�eAi - staviti, polo­žiti

V'hžagati, -gajQ, -gaeAi - užizati, paliti

V'hždelati, -ajQ, -aeši - žudjeti, čeznuti

V'hždelAti, -lejQ, -leeši - žudjeti, čeznuti

V'hžd�dati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - ožeđati

V'hžeci, -egQ, -ežeši - užeći, za­paliti

V'hži3ati, -ajQ, -aeši - užizati, paliti

V'hžizati vo V'hži3ati

V'hžltgati, -ajQ, -aeši - užeći, za­paliti

V'hZ vo V'hz ....

V'hzakoniti, -njQ, -niši - ozako­niti, propisati zakonom

V'hzakonie, -e 8. - zakon; zako­nodavstvo

43

V'hzal(1.)kati (s�), -l('b)ČQ (�), -l('b)čeAi (s�) - ogladnjeti

V'hzbiti, -ijQ, -ieši - udariti

v .... zblagoslovestviti, -ećtvjQ, -estviši - blagosloviti

V'hzboeti �, --ojQ s�, --oiši s� -uplaAiti se

V'hzbraniti, -njQ, -niAi - zabra­niti; spriječiti; uskratiti

V'hzbraneti, -ejQ, -eeAi - zabra­njivati, priječiti; suprotstavlja­ti

V'hzbuditi, -uždQ, -udiši, akt. -part. pret. lo V'bzbuždb - pro­buditi

v .... zbuždati, -ajQ, -aeši - buditi

V'hzbužd& Vo V'hzbuditi

V'hzbuenie, -e 8. - glupost, lu-dost, budaIaAtina

V'hzb .... nQti, -nQ, -neši - probudi­ti, prenuti

V'hZbLrati, -berQ, -bereši - sa­brati, pokupiti, skupiti

V'hzbesiti (�), -eŠQ (s�), -esiAi (s�) - razbjesniti, razbjesnje­ti se

V'hzbA80vati �, -ujQ s�, -ueši s� - postajati bijesnim

V'hzbAsLneti, -n�jQ, -n�ši - raz­bjesnjeti se

�zb6iati, -ajQ, -aeši - postajati bijesan

�zb6ienie, � 8. - bijes, bje-. snilo

�zvaliti, -JjQ, -liši - navaliti, nagurati

�zvariti, -IjQ, riši - zakuhati, rastaliti

�zveličati, -ajQ, -aeši - veliča­ti, hvaliti, uzdizati

�zveličiti, �, --čiši - uvećati; učiniti velika (dobra) <ljela; uzveličati, uzdići; proslaviti

�zveseliti (�), -seJjQ (s�), -seli­ši (�) - razveseliti (se)

�zvesel�ti, �jQ, �ši - razve­seljavati

�zvesti (�), -edQ (s�), -edeši (s�) -odvesti gore, uzvesti; iz­baviti, osloboditi; uvesti, prive­sti; podignuti; uzdignuti se; gorditi se

�zvitie, � s. - prednost

�zvitl., -i ž. -prednost

�zvl�i, �kQ, �češi - izvući

�zvoditi, -oždQ, -ođiši - podi-zati, uzdizati

�vratiti (�), -acQ (�), -atiAi (�) -uzvratiti, vratiti; poslati natrag; vratiti se; promijeniti; okrenuti se; odvratiti

44

�zvraCati (�), -ajQ (SQ), -aeAi (s�) - vraćati (se), obraćati se; povlačiti unatrag

�zvracenie, � 8. - vraćanje, povratak

�zvriCi, -rbgQ, -rbžeši - podi­gnuti; položiti, povjeriti

�zvyiiti, -yAQ, -ymši - podi­gnuti

�zv�rovati, -ujQ, -ueši - povje­rovati

v'bzdsiti s�, �šQ s�, �siši � -objesiti se

�zv�stiti, �cQ, �stiši - priop­ćiti, navijestiti

�zv�cati, -ajQ, -aeAi - priopći­vati, navjeAćivati

�zv�enie, � s. - priopćenje, navještenje

�zv��nie, � s. -puhanje

�zv�ti, -v�jQ, -vooši -puhnuti

�zv�zati, �žQ, �žeši -poveza-ti; pridodati

�zgarati �, -rajQ s�, -raeši s� - zapaliti se

�zglaVhnica, � ž. - uzglavak, jastuk

�zglagolati, -ljQ, -leši - progo­voriti; �zglagolati na kolO - optužiti koga

�zglasiti �, -aAQ s�, -asiši SQ ­uzviknuti, oglasiti se; �zgla­siti kogo - pozvati (dozvati) koga

�zglaiati, -AajQ, -šaeši - uzvi­kivati

�zglaienie, � s. -usklik, podi­zanje glasa na kraju molitve iIi pjesme

�zgn�titi, �CQ, �tiši -zapaliti (vatru)

�zgnQŠati �, -ajQ �,-aem s�­gnušati se, gaditi se

�zgo,",ti �, -IjQ s�, -riši � ­zapaliti se

�zgraditi, -aždQ, -adiši - iz­graditi, utvrditi

�zgraidati, -ždajQ, -ždaeši -utvrđivati

�zgraždenie, � 8. - gradnja, utvrda

�zgn.d�nie, � s. - nadme­nost, oholost

V'bzgn.m�ti, -mljQ, -miši -zagr­mjeti

V'bzdanie, � s. - naknada, na­plata; odmazda; slovo V'bzda­niju S'btvoriti - dati izvje­štaj, dati račun

V'bzdati, -&mb, -asi -dati, izdati; platiti, uzvratiti

�zda�nie, � s. - naplata, (uz)vraćanje

�zda�ti, -ajQ, -aeši - vraćati, otplaćivati; (iz)davati; �zda. jQ hvalQ - zahvaljujem

�zdvignQti, -nQ, -neši - uzdig­nuti, podignuti; sagraditi; pro­buditi; ustvrditi, postaviti

�zdviienie, � s. - uzdizanje, podizanje

�zd�ati, -ižQ, -ižeši / -ajQ, -aeAi - uzdizati, podizati

V'bzde u. VhSbde

V'bzdiviti �, -vljQ �, -viši s� -užasnuti se

V'bzdivi�ti, �jQ, �eši - podiv­ljati

V'bzdirati, -ajQ, -aeši -razdirati

V'bzdradovati se, -ujQ s�, -ueši s� - razveseliti se

V'bzciraziti, -ažQ, -aziši - odvra­titi

45

V'bzdrasti, -tQ, -teši -porasti

V'bzcirastiti, -acQ, -astiši - uči­niti da izraste; razmnožiti

V'bzciraiati, -žajQ, -žaeši - od­vraćati

V'bzcirast'b, -a m. - pojava; uz­rast; zrela dob

V'JJzdrJ,žati (s�), -žQ s�, -žiši s� - zadrža(va)ti (se); suzdrža­(va)ti (se); V'JJzdrJ.žavati s� č .. to -pridržavati se čega

V'JJzdrJ.znQti, -nQ, -neši -ohra­briti, drznuti

V'JJzdrydati, -ajQ, -aeši -zarida­ti, zaplakati

v ... zdr .. v .. novati, -ujQ, -ueši -pozavidjeti

V'JJzdrflmati (s�), -mljQ (s�),

-mleši (s�) - zadrijemati, us­nuti

V'JJzdunQti, -nQ, -neši -puhnuti

V1>zduh ... , -a m. -zrak, uzduh

V1>zd ... hnQti, -nQ, -neši - udah-nuti, uzdahnuti

V1>zduAl>DI> prid. -zračni

V1>zd1>hnQti, -nQ, -neši -uzdah-nuti

Vl>zdyhanie, -e s. - uzdisanje

V1>zdyhati, -ajQ, -aeši -uzdisati

V1>zdbrati, -derQ, -dereši -išču-pati

V1>zdfllati, -ajQ, -aeši -pružati, protezati

V1>zdflti, -ejQ -eeši / -deždQ, dež­deši - podignuti, protegnuti (ruke); uzdignuti (oči)

46

V1>zigrati �, -ajQ s�, -aeši s� -poskočiti od radosti

V'JJzimanie, -El 8. -upad, zauzi­manje

V'JJztmati, V1>zemljQ, V1>zemleši / -ajQ, -aeši -(pre)uzimati; ubi­rati, skupljati; podizati; V1>zi­mati kom ... kanie -pričešći­vati se; V1>zimati č�st.. -sudjelovati; V1>zimati grflhy -oduzimati grijehe

V1>zirati, -ajQ, -aeši - gledati, motriti

V1>ziskanie, -a s. -traženje

V1>ziskateb., -a m. -istražitelj

V'JJziskati,l -ajQ, -aeši - tražiti; istraživati; htjeti, žudjeti

V1>ziskati,2 -iskQ, -ićeši -potra­žiti, istražiti; poželjeti

V1>ziskovati, -ujQ, -ueši -tražiti

V1>ziti, -idQ, -ideši - popeti se; uzići, otići gore; izrasti, nara­sti; izići, otići

V1>zlagati, -gajQ, -gaeši - pola­gati, stavljati

V1>zlakati, v. V1>zal( ... )kati (s�)

V1>zležati, -ležQ, -Iežiši - ležati (za stolom)

V1>zletfJti, -lećQ, -letiši - uzle­tjeti

V1>zleci, -1�gQ, -l�žeši - leći (za stol), zaleći

V1>zlivati -ajQ, -aeši -nalijevati, izlijevati

V1>zUflti, -1�jQ, -leeši -nalijevati, izlijevati

V1>zložiti, -žQ, -žiši - položiti, postaviti; V1>zložiti flzvy -raniti; V1>zložiti oči -uprije­ti oči

V1>zlflganie, -El 8. - zalijeganje (za stol, pri gozbama)

V1>zlflsti, -ezQ, -ezeši -popeti se, uspeti se

V1>zJjubimyi prid. -omiljeni

V1>zJjubiti, -bljQ, -biši -zavolje­ti; čeznuti za čime

V1>zJjublenie, -e s. -ljubav; žud­nja, čežnja

V1>zJjublenik ... , -a m. -miljenik

V1>zJjublen... prid. - omiljen, drag

V1>zmagati, -gajQ, -gaeši -moći, biti kadar

V1>zmetati v. V1>zmfltati

V1>zmož .. n ... prid. -moguć; V1>­zmož .. na s ... tvoriti -ojačati

V1>zmooi, -ogQ, -ožeši -moći, uz­moći; osiliti, ojačati; svladati

V1>zm .. zdie, -e s. -naknada

47

V1>zmflriti, -IjQ, -riši -odmjeri­ti. izmjeriti

V1>zmfltati, -ajQ, -aeši -'- uzvitla-ti; bacati

v..zm�sti, �tQ, �teši - smesti, . smutiti

V1>zmQžati, -ajQ, -aeši - ohra­briti

V1>zmQtiti, -QČQ, -Qtiši -uzmuti­ti; smesti, smutiti

V1>zmQcati, -ajQ, -aeši -mutiti; tresti; smućivati

V1>zmQilenie, -e 8. - smutnja, nemir; uzburkanost

V1>znak ... prilo - nauznak, pole­đice

V1>znenavidflti, -iždQ, -idiši -zamrziti

V1>znep..cevati, -ćujQ, -eueši -misliti što o komu, držati koga za što

V1>znesenie, -e S. - uznesenje, uzdizanje

V1>znesti, -SQ, -seši - uzvisiti, uznijeti, uzdići; povisiti

V1>zniknQti, -nQ, -neši - (iz)ni­knuti

V1>znisti, -nbZQ, -nbzeši -nadje­nuti, nataknuti

Vltznositi, �šQ, �siši - nositi gore, uznositi; uzvisivati, povi­Bivati; Vltzn�i -nosač

Vltzno�i v. Vltznositi Vltznoienie, � s. - uznesenje;

uzdizanje, slavljenje

VltzllbZllQti v. Vltznisti Vltzon., -a m. � izgled; pogled

Vltz( ... ) prijed. s A -za; umjesto; blizu, pokraj; blagod�tJ. VltZ blagod�tb -milost za milost

Vltz ... vanie, � s. -poziv; doziva­nje, pozivanje

VltZ'bvati, V1>zoVQ, V1>zoveši -uz­viknuti, zazvati, pozvati; na­zvati

VltZ'bpiti, -ijQ, -ieši -zavapiti

Vltz�riti �, -rjQ s�, -riši s� -razbjesnjeti se

Vltzyvati, -ajQ, -aeAi -zvati

Vltzbmati v. Vltzimati V'bZbm'" v. Vltz�ti VItzbriti, -rjQ, -riši -pogledati

VltZbrinie, � s. -pogled

Vltzhriti, -rjQ, -riši -pogledati

Vltz�hati, �Q, �deši -izvesti (izvezem)

VIt�ti, V1>ZbmQ, V1>zbmeši, 3. l. jd. V1>Z�t1>, aor. V1>Z�S1> / V1>Z�­h1>, akt. part. pret. l. V1>Zbm1>-

48

uzeti, primiti; dobiti; ukloniti; podići; Vltz�ti kom'hkanie -pričestiti se

Vltz�tie, -a s. -primanje

VItkluti, -adQ, -adeši - natova­riti

VItkopati, -ajQ, -aeši -zakopati, okopati

VItkoreniti, -njQ, -niši -ukorije­niti; Vltkoreniti � -pustiti korijene

vhlmp... / VltkuPb prilo - zajed­no; istodobno; usp. Vltku�

Vltkupbn ... prid. -zajednički

Vltku� prilo -zajedno; istodob-no; usp. VItkup ... / VltkuPb

VItkusiti, -ušQ, -usiši -okusiti

VItkus ... , -a m. -ukus

VItInUati, -ajQ, -aeši -kušati, je-sti

Vltkuienie, � s. -kušanje, jede-nje

VltkysnQti, -nQ, -neši -ukiseliti

Vltky�ti, �jQ, �eši -ukiseliti

VItlagalice, -a s. -torba

VItlagati, -gajQ, -gaeši -ulagati, umetati; naređivati

VItlaziti, -8ŽQ, -aziši -ulaziti

VItlaz ... , -a m. -ulaz

VItlati � V. Vltla�ti �

Vltla�ti �, -ajQ �, -aeši � � lju­ljati se

Vltleiati, -ŽQ, -žiši -marljivo se baviti čime

VItlivati, -ajQ, -aeši -ulijevati

Vltlitie, � s. -ulijevanje; žrtva

Vltli�ti, V1>lejQ, V1>leeši - uliti, ulijevati

v...loVbn"'prid. -miran, polagan

v...loiiti, -žQ, -žiši -uložiti, po­staviti

v...lb8titi -bĆQ, -b8tiši -obmanu-ti, prevariti

v...l�sti, �zQ, �zeši -ući, stupiti

v...mesti, -etQ, -eteši -baciti

v...metati, -eĆQ, -ećeši / -ajQ, -seši -bacati

Vltmeniti, -njQ, -niši -ubrojiti; smatrati koga za što .

v...m�riti, -rjQ, -riši - pokoriti, poniziti

v...m�stiti, �ĆQ, �stiši - smje­stiti; obuhvatiti

v...m�tati, -ajQ, -aeši -bacati

Vltm�cati, -ajQ, -aeši -obuhva­ćati; smještati se; shvaćati

v...mešenie, � s. -tijesto

v...nezaapq prilo - naglo, nena­dano, iznenadno

v...nesti, -8Q, -seši -unijeti

49

Vltnimati, V1>nemljQ, V1>nemleši / -ajQ, -aeši -opažati, razabira­ti; v...nimati seb� -čuvati se

v...nisti, V1>DbZQ, V1>nbzeAi -za­biti, zabosti, zarinuti

Vltniti, -idQ, -ideši, akt. part. pret. l. v1>Šbd1> / V1>šed1> -ući, stu­piti

V'bDitie, � s. -dolazak

v...noziti, �žQ, �ziši - zabiti, zabosti

Vltnositi, �šQ, �siši -unositi

v...nutiti, -ŠQ, -šiši -čuti, dočuti

v...nutn. prilo -unutra

Vltn ... prilo -van

v...n ... prijed. s G - izvan; usp. Vltn�2

v...nbznQti, -nQ, -neši - zabiti, zabosti, zarinuti

Vltn..mati V. Vltnimati Vltn� prijed. s G i prilo -izvan,

vani; usp. Vltn ... v...necbnb I Vltneibnb prid. -

(iz)vanjski

Vltnejqdu prilo i prijed. s G -vani, izvan; usp. v...nejqde

Vltnejqd� prilo - vani; usp. Vltn�jqdu

v...negda(ie) vez. -kada, uvijek kada

V'hn�ti, V'bnbmQ, V'bnimei§i -opaziti, primijetiti; V'hn�ti � - zapaliti se

V'bnqtn. prilo -unutra V'hnqtn.m. prid. - unutarnji v1tnqtrltjqdu / v1tnqtrltjqdA

prilo - unutra V'hobraziti, -ažQ, -azii§i - stvori­

ti, oblikovati, napraviti V'horqiiti, -žQ, -žii§i - naoružati V'hpadati, -dI\iQ, -daei§i - upa­

dati V'hpadenie, � 8. -pad, upadanje V'hpa.sti (�), -adQ (�), -adei§i

(s�) - upasti V'hperiti, -rjQ, -rii§i - poletjeti V'hpe�aliti �, -ljQ s�, -lii§i .s� -

rastužiti se V'hpiti, -ijQ, -iei§i - zvati, vikati V'hplakati, -lačQ, -lačei§i - zapla­

kati

V'hpl1ttiti �, -bCQ s�, -btii§i s� -utjeloviti se

V'hpl1tcenie / V'hpl�enie, � 8. - utjelovljenje

V'hpl�iti, -čQ, -čii§i - poredati V'hplit, -a m. - vapl\i, krik V'hpraVltditi �, -hždQ s�, -bdiši

� - dosegnuti pravdu

V'hpraianie, � 8. - pitanje; ispi­tivanje

V'hprdati, -šI\iQ, -i§aeši - pitati, ispitivati; istraživati; moliti, zahtijevati

.V'hpro8iti, -oi§Q, -osiši - upitati;

50

zamoliti V'hpro81t, -a m. - pitanje; slučl\i V'hpro8ltnlk.1t, -a m. - mislilac V'hproienie, � 8. - pitanje; ono

što je izmoljeno V'hpr1tV'hzIAganie V. pr1tVOV'h­

zleienie, pr1tvoV'hzlflganie V'hpriky prilo - protivno; V'h­

prflky glagolati - proturje­čiti

V'hp�i, �gQ, �žeši - upreći V'hpustiti, -ucQ, -ustiši - pustiti

u što, pripustiti V'hpucati, -I\iQ, -aei§i - puštati u

što, pripui§tati V'hraVltniti 8�, -njQ s�, -niši � -

izravnati se, izjednačiti se V'hrazumiti, -mljQ, -miši - ra­

zjasniti, uputiti V'hri8niti, -njQ, -niši - ukorije­

niti se, utvrditi se V'h�diti, �ždQ, �diši - poreda­

ti, uvrstiti V'h�idenie, � 8. - red, niz, po­

redak

V'hrqeati �, -I\iQ �, -aei§i· SQ -padati, sručivati

V'h�iti, -čQ, -čii§i - povjeriti V'hS V. V'hZ1t V'hsaditi, -aždQ, -adiši -postavi­

ti; usaditi, posaditi (biljke) V'h8veripflti, -p@jQ, -p@ei§i - ra-

zbjesnjeti se V'h8eliti, -ljQ, -lii§i - naseliti V'hselena, -y Ž. - svijet V'h8elenafl, -yjQ Ž. - svijet V'h8elenie, � 8. - naseobina, na-

selje, mjesto stanovanja, obita­valište

V'hselenltsk1t prid. - (sve)opći, svjetski

V'hselflti, -1@jQ, -l@ei§i - useljava­ti; naseljavati

V'hsieti, �jQ, -ooši - zasjati V'hskakati, V'bskačQ, V'bskačeši -

skočiti, skakati V'hskladati, -dI\iQ, -daei§i - shS-­

gati, polagati

V'hsklanflti �, �jQ SQ, -ooši SQ -uspravljati se

V'hsklasti, -adQ, -adeši - složiti, položiti

V'hskliknovenie, � 8. - klica­nje; usp. V1t8klicanie

V'hskliknqti, -njQ, -nii§i - uskli­knuti, uzviknuti

V1t8k.licanie, � 8. - klicanje; U8p. V'bskliknoveDJe

V1t8kloniti, -njQ, -nii§i - uspra­viti

V'h8klonenie, � S. - uspravlja­nje

V1t8kolebati �, -I\iQ �, -aei§i SQ / -bljQ SQ, -bleši SQ - zateturati

V'h8kori V. skorfl V'h8kooiti, -čQ, -čii§i - uskočiti V1t8krai prijed. s G - (po)kraj,

do, kod

V'h8kriliti, -ljQ, -lii§i - uzbuniti V'h8krilie, � S. - obrub (na tka-

. nini)

51

V'hskri�ati, -čQ, -čiši - kriknuti, zavapiti

V1t8kr1tbflti, -bljQ, -bii§i - ožalo­stiti se, rastužiti se

V'h8kr1tmiti, -mljQ, -miši - od­hraniti

V'h8kn.sati, -I\iQ, -aeši - uskrsa- . vati

V'hskritsenie / V1t8kn.snovenie, � 8. - uskrsnuće; usp. V'h­skrešenie, V1t8tavlenie, V'h-8taflnie

V'WIJ.rior.sn.qti, -nQ, -neAi - uskr­snuti

V'lt8krisiti, �AQ, �siAi - podići; probuditi (za nov život), uskri­siti

. V'WJkriSItD'h prid. - uskrsni V'WJkriAati, -ajQ, -aeAi -uskrisi­

vati ; V'WJkriienie, � s. - uskrsnuće;

usp. V'WIkn.senie / vwkr .. -snovenie, vNtavlenie, V'h­stdnie

V'WIkuriti �, -rjQ �, -riAi s�, -zadimiti se

V'hskypfiti, -pljQ, -pim - uskipje­ti, prekipjeti; biti pun

V'hskymQti, -nQ, -neAi - uski­snuti, postati kiseo; zavreti

V'WI�ti, -sejQ, -�eAi - uski­snuti, postati kiseo; zavreti

V'WIkQJQ prilo - zaAto V'WIlaviti, -vljQ, -vim -proslaviti

. V'WIladiti, -aždQ, -adiAi - zasla­diti

V'WIlaneti s�, �jQ s�, �ši s� -naslanjati se

Y'l>sledovati / V'WIledbstvovati, -ujQ, -uem - slijediti

V'WIled ... V. sled ...

V'WIlepati, -pljQ, -pleši -izvirati

52

V'h8ID.ieti �, -m�jQ �, -m�i � - nasmijati se

V'WIQlr'hdeti �, -'bždQ �, -'bdiAi � - usmrdjeti se, zasmrdjeti

V'h8JDeeti � V. V'WImieti � V'h8pitanie, � s. - domaća, ras-

plodna životinja V'h8pitati, -ajQ, -aeši -othraniti V'h8piteti, �jQ, �ši - othraniti V'h8plakati (�), -lačQ (s�), -lače-

ši (�) - zaplakati V'h8planQti, -nQ, -neši -planuti V'h8plaCenle, � s. - naknada V'h8pleskati, -ećlQ, -aIleši - za-

pljeskati V'h8plicevati, -ujQ, -ueši - zabu­

čiti V'h8pJjunQti, -nQ, -neši - plju­

nuti V'h8pominanie, � s. - sjećanje,

pamćenje V'hspominati, -ajQ, -aeši - sjeća­

ti se; podsjećati V'h8pOmenQti / V'WIpom�nQti,

-nQ, -neši - sjetiti se, podsje­titi

V'WIpopl ... zenie, � s. - posrtaj V'WIpojQ V. V'hspeti V'hsprieml- V. V'WIpriimati

V'h8priimati, -riemljQ, -riemleši - primati, prihvaćati

V'h8prij�ti, -riimQ, -riimeši -primiti, prihvatiti

VIo8prositi, -oŠQ, -osim - zapita­ti, zatražiti

V'h8prititi, -eĆlQ, �tiši - zaprije­titi, prekoriti; zapovjediti

V'h8precati, -ajQ, -aeši - ugroža­vati; koriti, prekoravati

V'hspricenie, � 8. - prijekor

V'hsp�nQti, -nQ, -neši - prenuti se, probuditi se

V'h8pr�tati, -ajQ, -aeši - zausta­viti, priječiti

V'WIpustiti, -ućlQ, -ustiši; V'h8pU­stiti pe8l1h - zapjevati pje­smu

V'h8pucati, -ajQ, -aeAi; V'WIpU­cati pe&nb - počinjati pjevati pjesmu

V'WIpytati, -ajQ, -aeši - pokuša­vati

V'h8p6vati, -ajQ, aeši - pjevati

V'WIpeti, -pojQ, -poeši - zapjeva­ti, proslaviti pjesmom

V'h8p6tie, � 8. - pjevanje; kuku­rikanje

�t .. pril. - (u)natrag

53

V'hstavati, -vajQ, -vaeAi - usta­jati

V'hstavitel .. , -8 m. - uzročnik V'WItaviti, -vljQ, -viši - postaviti;

podići, uspraviti V'hstavleti, -1�jQ, -l�eši -postav­

ljati; uskrsivati V'WItavlenie, � 8. - uskrsnuće;

usp. VWlkn.senie / V'hSkns­novenle, V'hskr6ienie, V'h. staenie

V'WItaniV'h prid. - marljiv, spre­man, hrabar

V'hstanie, � 8. - ustajanje, diza­nje; ustanak

V'WItan..n'b prid. - koji se odnosi na ustajanje, dizanje, ustanak

V'hstati, -aDQ, -aneši - ustati; pobuniti se, suprotstaviti se

V'WItaeme, � s. - ustajanje; uskrsnuće; usp. V'WIkriienie, V'hskrbsenie / V'h8krwmove­nie, V'hstavlenie

V'WItaeti, -ajQ, -aem - ustajati, . suprotstavljati se

V'hstenati, -nQ, -neši - zaste­njati

V'WItirati, -ajQ, -aeši - trti, tr­ljati

V'h8tlapiti, -pljQ, -piši - umiriti, ukrotiti

Vlt8tok'h, -a m. - izlazak (Sun-ca); istok; usp. V'h8hoch

V'h8točiV'h prid. - bijesan

V'hStoo .. n'h prid. - istočni

V'h8trepetati, -peeq, -peeeAi -zadrhtati

V'hStrr.gatl, -ajQ, -aeAi - trgati, čupati

V'h8trr.PQtl, -nQ, -neAi - istr­gnuti, iAčupati

V'hStrr.3ati, -ajQ, -aeAi - trgati, čupati

V'h8t.i �, -SQ s�, -seAi s� - za­tresti se

V'hStrqbiti, -bljQ, -biAi - zatrubi­ti, rastrubiti

V'hSt'hknQti, -nQ, neAi - nata­knuti; na m8h V'h8hknQti - raspeti

V'h8t�PQti, -nQ, -neAi -stegnu­ti, krotiti

V'h8t�3anie, -a s. -potrebovanje

V'hS�3ati, l -ajQ, -aeši / �žQ, �žeši -istraživati, ispitivati; potrebovati

.

V'hSt�3ati, 2 �ŽQ, �žeši -istraži­ti, ispitati

V'h8tQiiti, -žQ, -žiši -zateći se u nevolji

54

V'h8tQpiti, -pljQ, -piAi - ući, stu-piti

.

V'hsud'h V. V'h8QCl'h V'h8ue prilo - uzalud

V'h8hvaliti, -ljQ, -liAi - pohvaliti, zahvaliti

V'h8hlQpati, -ajQ, -aeAi - prositi

V'h8hodlti, -oMQ, -odiAi - uzla­ziti

V'h8hod'h, -a m. - izlaz; izlazak (Sunca); istok; izvor; usp. V'h­stok'h

V'hshoidenie, � 8. - uz lazak, uznesenje

V'h8hoUJti, -ocQ, -oeeAi -htjeti, poželjeti, zaželjeti

V'h8hul�ti, -1�jQ, -1�Ai - grditi, kuditi, sramotiti

V'h8h'ht�ti V. V'h8hot�ti V'hshytati, -ajQ, -aeši - otimati,

prisvajati, grabiti

V'h8hytlti, -ycQ, -ytiši - oteti, prisvojiti, pograbiti

V'hshycati, -ajQ, -aeši -otimati, grabiti

V'h8hycenie, � 8. - grabež, pljačka

V'h8hyC .. nik'h, -a m. - razbojnik, pljačkaš

vwnJati, -ljQ, -leAi - poslati gore, uzaslati

V'h8Ylati, -ajQ, -aeAi - slati gore; V'h8Ylati hvalQ - zahvaljivati se

vr.synenie, � s. -posinjenje

V1t8YPati, -ajQ, -aeAi -usuti, na-suti

V'hdl�ti V. V'hsel�ti V'hdsti, Vb�dQ, Vbs�eši -sjesti

V'hd�ti / V'hdti, -�jQ, -s�eši - posijati, zasijati

V'hsQd'h, -a m. -pričest

V'h8Qdr.n'h prid. - pričesni

V'htainoinu.n'h prid. - tajno uh-vaćen

V'htoricejQ prilo - drugi put

V'htoropn.vyi red. broj; V'hto­ropn.va4!J sqbota -prva su­bota poslije Uskrsa

V'htoroe prilo -drugi put; drugo (u nabrajanju)

V'htoryi, V'htora4!J, V'htoroe red. broj - drugi, druga, drugo; V'htoryi na de�te - dva­naesti; usp. drugyi, druga�, drugoe

V'htorr.nik'h, -a m. -utorak

V'htrr.t'hrati, -ajQ, -aeši -poslati u pakao

V'ht'hcepril. -nataAte; usp. tbC" V'hhodlti, -oždQ, -odiAi - ulaziti,

stupati

V'hhod'h, -am.-ulaz, prilaz; usp. V'hhoidenie

V'hbodJ,n'h prid. - ulazni, prila­zni, pristupni

V'hhoidenie, � S. -ulaz, prilaz, pristup; usp. V'hhod'h

V'hcuditi �, -uždQ s�, -udiAi s� - začuditi se, zadiviti se

V'hir.d'h V. V'hniti V'hdsariti s�, -rjQ s�, -riši s� -,

postati kraljem ili carem; preu­zeti vlast

Vl>Činiti, -njQ, -niAi -poredati, svrstati

55

Vl>Čin�ti, �jQ, �Ai -redati, svr­stavati

V'h�isti, -ČbtQ, -čbteši -pribroji­ti, ubrojiti, uračunati

V'h�lov��enie, -a S. -počovječe­nje

V'h�lov��iti s�, -čQ �, -čiši s� -počovječiti se, postati čovje­kom

VI>Č�lo, -a s. -početak

�ti, VbčbnQ, VbČbneši - po­četi

V'hŠed'h V. V'hniti

V'ltium.6ti, �jQ, �Ai - zdumje· ti, bučiti

Vltilid v. VItDiti V'IIilt8t(v)ie, � s. -ulaz, pristup,

prilaz, dolazak V'lt6hati, Vh�dQ, Vh�deAi -uvesti

(uvezem . . . ) Mova I vt.eiovica, -y ž. - udo·

vica Vltd.ovičlt prid. - udovički VItZ- v. V'ItS-Vltniti v. Vltniti Vltriti, -rjQ, -riAi - kipjeti, vreti VWtaIn. v. Vlt86kI. Vlt8evid� prid. - svevideći Vlt8evladyka, -y m. - svevladar Vlt8ev6dy prid. - sveznajući Vlt8egdapril. - uvijek, stalno Vlt8edrltžitellt, -a m. - Svemo·

gući Vlt8edrJ.žitellt8tvo, -a 8. - sve·

moćnost, svemOĆ VIt8edrŽ� prid. - svemogući Vlt8eŽego:m ... prid. - sažgan, po-

sve izgoren Vlt8eličlt8ky prilo - uopće u

VIt8eUlo,... prid. - svemoguć Vlt8eĐOOltn ... prid. - cjelonoćni Vlt8eplodltn ... prid. - koji se od·

nosi na žrtvu plodova

56

vlt.e.rltdlt prilo - svesrdno, srdačno

VIt8eI1tžagae:m ... prid. - žrtva paljenica; usp. VIt8e .... ieie· Die, olokavto:ma

VIt8e .... ieieDie, -a S. - žrtva pa· ijenica; u8p. VIt8e .... žagae:m ... , olokavto:ma

Vlt81t,1 -i Ž. - selo VIt ... ,2 Vlt86/V1t8a, VIt8e zam. -

sav, sva, sve; svaki, svaka, svako

Vltllide prilo - posvuda, svugdje Vlt8ltžde prilo - posvuda; uopće Vlt81tD ... prid. - trgoviAni, sajam·

ski VItslJko prilo -uopće, posve, zaci·

jelo Vlt86kI., Vlt86ka, Vlt86ko zam. -

svaki, svaka, svako; sav, sva, sve

VltsiJmo prilo - (po)svuda; sva· kamo

VltslJčIt8k ... prid. - svaki; sav VltslJčlt8ky prilo - svakako Vlt8Qdul Vlt8Qd6 prilo - (po)svuda VltČerapril. -jučer �erae..ntt prid. -jučerdnji vy - vi, vas N i A mn. zam. ty

vyvl6Ci, �kQ, -ečeAi - izvući, istrgnuti

vyvrici, -l"bgQ, -l"bžeši - izbaci· ti, odbaciti

vygoDiti, -njQ, -niši - izgoniti vy,...nati, vyženQ, vyženeši -

prognati, izgnati, otjerati vydati, -amb, -asi - dati, izdati vyinttn ... prid. -postojani, stalni

vyinQ V. vynQ vyknQti, -nQ, -neši - naviknuti

se, naučiti vylaaiti, -8ŽQ, -aziši - izlaziti vyne.tt, -eSQ, -eseši - iznijeti vym�, vymene, vymeni 8. -vime vyinQ I vynQ prilo - neprestano,

bez prestanka vyrinQti, -nQ, -neši - istjerati,

otjerati; izbaciti, odbaciti vysitt, vyšQ, visiši - povisivati,

rasti VYlOk ... prid, kamp. vyiU -visok vysota, -y Ž. r- visina, veličina VYIOČe prilo - gore vyBpl'b prilo - uvis, nagore, pre·

ma gore VY8prttnb prid. - gornji, najviši vyie pril, kamp. i prijed s G -

više, povišenije; iznad, nad; .... viie, oh vyie - odozgo

vyiU V. visokI.

57

vyiltntt prid. - gornji; najviši; višnji

vy6, � Ž. - vrat, šija, zatiljak v6 - N dv. zam. az ... v6dom ... prid. - poznat v6dro, -a 8. - vjedro V6db, -i Ž. - znanje v6d6 V. v6d6ti v6d6nie, � 8. - znanje v6d6tt, vE\mb (vEldE\), vElsi, v�st'b

- znati, poznavati, biti svje· stan čega

v6žda, � Ž. - vjeđa; U8p. v6ko v6ie, � zb. im, S. - (mlado) gra·

nje; usp. v6tvie v6ko, -a 8. - vjeđa; U8p. vMda v6k ... , -a m. - vrijeme, vječnost;

ot... v6ka -od vječnosti; v6k ... 81t - ovo vrijeme, ovaj svijet; VIt v6k ... - u vječnost, zauvi· jek; VIt v6k ... v6ku, VIt v6kI. v6kom ... - u vijeke vjekova

v6Diti, -njQ, -niAi - prodavati V6n1tCb, -a m. - vijenac, kruna

v6DbČati, -ajQ, -aeši - (o)vjenča· ti, (o)kruniti

v6ra, -y Ž. - vjera; religija; v6rq j�ti (imati) - (po)vjerovati

v6rovati, -ujQ, -ueši - vjerovati

v�roVltll ... prid. - vjerovni; koji se odnosi na vjeru

v�n.nik ... , -a m. - vjernik v�n.no pril: - vjerno; točno v6n.n ... prid. - vjeran; istinski,

zbiljski; koji vjeruje v6n.n6 prilo - vjerno

v6n.stvovati, -ujQ, -ueiii - vje­rovati

v6st1t1 prid. - poznat; očigledan, jasan

v�st1t2 v. v6d6t1 v6st .. , -i ž. - vijest; glasina v6st .. nik ... , -a m. - izaslanik;

glasnik v6tvie, � zb. im, s. - (mlado)

grarije; usp. v6ie v6tvh, -i ž. - grana (stabla); usp.

vM v6tU, � m. - govornik v6tn., -a m. - vjetar

58

v6tn.n ... I v6trhDh prid. - vje-tren

v6t ... , -a m. - dogovor v6tb8ky prilo - izmiiiJjeno v6cavati, -vajQ, -vaeiii -govoriti v6canie, � s. - glas, zvuk v6aatl, -ajQ, -aeiii - govoriti, pri-

čati, pripovijedati v6ce, -a s. - vijeće d� .. no prilo - vječno v6č .. n ... prid. - vječan vM, � ž. - grana (stabla); usp.

v6tVh v�6nie, � s. - puhanje, vijanje d6ti, v�jQ, v�iii - puhati, vijati v�zati, v�žQ, v�žeiii / -BYQ, -aeiii -

vezivati v�e v. m ... nogo v�ii v. velik ... vizan .. tiiskh prid. - bizantski vis(s)on ... , -a m. - fino laneno

platno; usp. UBOn ...

90 G r

g-.slovo »glagoljQ« ; · � . -broj 4, . r · - broj 3

gavvata I gavvatha, -y ž. - Ga­bata, zemlj.

gavriil ... , -a m. - Gabrijel, os. ime

gadarbu.sJn. prid. -gadarinski, zemlj.

gadati v. gatati gad ... , -a m. - gmaz; zmija; usp.

uplela, ehidhna, zmii, zmi6 gadhn ... prid. - odvratan, gnu-

san gaza, -y ž. - blago, dragocjenost gazofilakii v. gazofilaki6 gazofilaki6, � ž. -kutija za dra-

gocjenosti gai, � m. - Gaj, os. ime

59

galaad ... , -a m. - Gilead, zemlj.

galilei, � m. -Galilejac; usp. ga-Uie6nin ...

galileisk ... prid. - galilejski galile6, � ž. - Galileja, zemlj. galile6nin ... , -a m. - Galilejac;

usp. galilei galil6- v. galile-gali6, � ž. - lada, brod gananie, � s. - zadaća, zago-

netka gasiti, gaiiQ, gasiši - gasiti gatati gatajQ, gataeši -proricati,

gatati gvozdvii, � ž. - čavao; usp.

gvozdU, gvozdh gvozdviin ... / gvozdein ... prid. -

čavlen; usp. gvozdiin ...

gvozdU, � m. - čavao; usp. gvozdvii, gvom

gvozdiin .. prid. - čavlen; �zva gvozdiina - rana od čavala; usp. gvozdviin .. , gvozdein ..

gvozdl., -i m. -čavao; usp. gvoz-dvil, gvozdii

gemon .. v. igemon .. geni8areh v. genisaretb genisaretwJkJ. v. genisaretwJkJ. pona v. geona geom.sk .. v. geonb8k .. georgU v. geor(b)iU gerbges� v. gerbge8ti8k ..

/ ierbgesinb8b gisten.na v. jisten.na

glava, -y ž. -glava (čovjeka, knji­ge); poglavar; sulitina stvari; ugaoni kamen

glavizna, -y ž. - sulitina stvari

glaVbD. .. prid. - glavni; glavnoe m�o - Kalvarija

glagolanie, � s. - govor, razgo­vor; m .. nogo glagolanie -brbljanje

glagolati, -ljQ, -lem - govoriti, kazivati; zvati, nazivati; Uho glagolati - brbljati; glagola­ti na kOlO - govoriti protiv koga, žaliti se na koga; v..pre-

60

ky / protivq glagolati - pro­tusloviti, proturječiti; priide glagolati - proricati; 8tn.mb glagolati - svadljivo, nepo­mirljivo govoriti; maly glago­lati - likrtariti na riječima

glagol .. , -a m. - riječ; govor, raz­govor; stvar; događaj

gladiv.. prid. - gladan; usp. glacb.n ..

gladiti, glaždQ, gladilii - gladiti

glad .. , -a m. - glad; usp. gladi. glad .. k .. prid. - gladak

gladi., -i m. / -i ž. - glad; usp. glad ..

glasiti, glaiiQ, glasilii - zvati

glasovati, -ujQ, -uelii - zvati

glaS .. , -a m. - glas, glasanje; ri-ječ, govor; zV\Uk, ton

gluati, -ajQ, -aelii - zvati, nazi­vati

g1igorii v. grigorii glim.n .. prid. - zemljan, glinen;

usp. gniJ.bn .. glumiti �, -mljQ �, -milii � -

hvastati se, razmetati se, br­bljati

glum .. , -a m. - hvastanje, raz­metanje, brbljanje, čavrljanje

gluh .. prid. - gluh

gl�ati, -ajQ, -aelii - gledati, mo­triti

glqbina, -y ž. - dubina

glqbim.n .. prid. - dubinski, pa­klen; zmU glqbhu.ny - pod­zemni zmaj, davao

glqblii v. glqbob glqbok .. prid, komp. glqblii -

dubok

glqsli v. iqsli gnati v. IfJtnati gnesti, gnetq, gnetelii - tlačiti,

ugnjetavati

gnib.n .. prid. - zemljan, glinen; usp. glhu.n ..

gniti, gnijQ, gnielii -gnjiti, truliti

gnoi, � m. - gnoj, trulež; gnojna rana, čir

gnoin .. prid. - gnojan; pokriven ranama

gnu- v. gnq-gnb8b, -i ž. - prljavština

gnevanie, � s. - gnjev, srdžba, ljutnja

gn�vati (�), -ajQ (�), -aeAi (s�) - srditi se, ljutiti se, biti gnje­van; vrijeđati

gneviti, -vljQ, -vim - ljutiti, razdraživati

61

gn�, -a m. - gnjev, srcHba, ljutnja

gn�Vbn .. prid. - gnjevan, srdit, ljut

gn�zditi �, gn�ždQ �, gn�zdilii s� - gnijezditi se, raditi gni­jezdo; stanovati, prebivati

gn�zdo, -a s. - gnijezdo

gnqsiti �, gnQliQ s�, gnQsiši � -gnuiiati se, gaditi se

gnqSbn .. prid. - gnjusan, odvra­tan

gnqiati �, -ajQ s�, -aelii s� -gnuliati se, gaditi se

gobezie v. gobb3ie gobino, -a s. _ . obilje, pretek;

usp. gobb3ie gobb3evati -3,jujQ, -3,juelii - obi­

lovati

gobb3ie, � s. - obilje, pretek; usp. gobino

gObb3iti, gobbžQ, gobb3iiii - biti bogat

gObb3b prid. - obilan, bogat

gobb3b8tvovati, -ujQ, -uem - obi-lovati, živjeti u obilju

gobbzovati v. gobb3evati gObbZb- V. gobb3b-govoriti, -rjQ, -riši -bučiti, gala­

miti

govon, -a m. - galama, vika gov�in1> prid. - pobožan, bogo­

bojazan gov�im.stvo / gov�nie, -a s. -

pobožnost, bogobojaznost gov�n1> v. gov�in1> godti, �jQ, �eAi - pobožno ži­

vjeti gov�1dh prid. - goveđi godina, -y ž. - čas; odredeni tre­

nutak; sat goditi, goždQ, godiAi - udovolja­

vati, goditi, ugađati god1>, -a m. - određeno, priklad­

no vrijeme; godina; svečanost, blagdan; vb god� (god1» byti - pristajati, sviđati se; vb h god1>, vb to goda -u ono vri­jeme, onda; preide goda -prerano, preuranjeno; ot1> go­da do goda - svake godine; ne vb god1>, bez goda - ne­prikladno vrijeme; na godt! -prikladno, primjereno; vb go­d1> byti - biti prikladan

godt! prilo - prikladno, primjere­no, ugodno; godt! byti - biti prikladno, pristajati

golgota V. gol1>gota gol1> prid. - nag, gol gobgota, -y Ž. -Golgota, zemlj.

62

gobgotin1> prid. -koji se odnosi na Golgotu

gol�ru., -i Ž. - golijen, cjevanica golqbin1> / golqbim. prid. - go­

lubinji golqbb, -i m. - golub gomol'b8kJ. prid. - gomorski,

koji se odnosi na Gomoru gomol'b�ne, -b m, mn. - Gomo­

rani, stanovnici Gomore gonal ati, -žajQ, -žaeši - osloba­

đati, izbavljati goneznqti, -nQ, -neši - spasiti

se, osloboditi se, izbaviti se gonenie, � s. - progon gonitelb, -a m. - progonitelj goniti, -njQ, -niši - tjerati, goni-

ti, loviti; težiti čemu gonoziti, -OžQ, -oziši - spasiti,

osloboditi gon�ti, --ejQ, --eeši - dostajati,

biti dovoljno gora, -y Ž. -brdo, brežuljak, bri­

jeg, gora; oh gory do nizu, oh gory do dolu - odozgo nadolje; Sb gory - otpočetka

gordi�n1>, -a m. - Gordijan, os. ime

gore V. gore gorti V. z1>l1>

gol'bko prilo - gorko gol'bkJ. prid, komp. gOl'bČai -

gorak gol'bniea, �ž. -poviAeno mjesto

(u dvorani); planina, brdovit kraj

gol'bn1> prid. - planinski, gorski; usp. gOl'b8kJ.

gol'bru. prid. - gornji; gomil -nebeski stanovnik; gorm.t!t! -planina, gora

gorbSk1> prid. - gorski; usp. gOl'bn1>

gorbCt! prilo - gorko gOl'bČai V. gOl'bk1> gort!pril. i uski. -gore, uvis; jao;

oh gory - odozgo gOrestb, -i Ž. - gorčina goreti, -rjQ, -riši - gorjeti gorjuibn1> prid. - gorušičin;

znno gorjuibno - gorušiči­no zmo

gorjuha, -y Ž. - gorušica gosli V. gqsli gospoda,1 -y Ž. - gostionica, ko­

načište; usp. gostiniea gospoda,2 -y Ž. - gospoda, gos­

podstvo gospodin1>, -a m. - gospodar;

gospodin; glava obitelji, doma­ćin; usp. gospodb

63

gospodim. prid. - gospodarev; gospodnji; usp. gospodbru., gospodbsk1>

gospodb, -i m. - Gospod, gospo­dar; usp. gospodin1>

gospodbm. prid. - gospodarev, gospodnji; usp. gospodim., gospodb8k1>

gospodbsk1> prid. - gospodski; usp. gospodim., gospodbm.

gospodbstvie / gospodbstvo, -a S. - gospoda, vlast

gospoida, � .ž. - gospoda gostiniea, � Ž. - gostionica, ko­

načište; usp. gospoda1 gostinbnikJ., -a m. - gostioni­

čar, krčmar; usp. gOStbnik1> gostim.niea V. gostiniea gOStim.cb, -a m. - širok put, ce­

sta gostiti, gOĆQ, gostiši - ugošćiva­

ti, gostiti gOStb, -i m. � gost gostbnikJ., -a m. - gostioničar;

usp. gostim.nik1> gotovati -ajQ, -aeši -pripremati gotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (�)

- pripremati (se), spremati (se)

gOtOVb prid. - spreman, pripra­van, gotov

grabiti, -bJjQ, -biši - grabiti, oti­mati

grab16nie, � 8. -grabež, otima­čina

lP'aditi, lP'aidQ, gradiAi - ogra­đivati, graditi

gra.b.,l -a m. - (utvrđen) grad, mjesto; gradske zidine; vrt, ograđen prostor

grad .. , 2 -a m. - tuča, grid gracb.nik .. , -a m. - građanin;

U8p. graldanin .. gracb.n .. 1 prid. - gradski gracb.n .. 2 prid. - koji se odnosi

na tuču (grid) gradYk .. prid. - gradski; gra­

đanski gracb.skypril. - građanski; jav­

no gradt.cb, -a m. - gradić, manje

mjesto; manji ograđeni prostor graidanin'b, -a m. - građanin;

U8p. gradbnik .. graidenie, � B. - gradnja, gra-

đevina graidb, -a m. - staja gran .. , -a m. - stih grati6n .. , -a m. - Gratijan, OB.

ime gre� v. greti grebenie, -e B. - veslanje

64

grebice, -a 8. - grob; UBp. gro­biee, grob ..

grezn- v. grozn-greti, grebq, grebeAi, aor. gr�S'b-

grepsti; veslati � v. 11'b6-griVhllB, -y Ž. -ogrlica; narukvica Iif1'lgorii / grigOrh, -a m. - Gr-

gur, OB. ime

grobice, -a 8. - grob; usp. gro­b .. , grebice

If1'Ob .. , -a m. - grob, grobnica; u8p. grobice, grebice .

grobbn .. prid. - grobni; s..mtie grobbDoe - silazak u grob

groza, -y Ž. -jeza, groza, užas grozd .. , -a �. - grozd; U8p.

grozn .. If1'Oznovie, -e zb. im, B. -grožđe If1'Ozn .. , -a m. - grozd; UBp.

If1'Ozd .. groZbD .. prid. - straAan, grozan If1'OmoVb prid. - gromovni, koji

se odnosi na grom; UBp. gro­mbn ..

grom .. , -a m. - grom grom'bglu'b, -a m. -grmJjavina grombn'b prid. - gromovni, koji

se odnosi na grom; UBp. gro­moVb

grudbn .. , -am. -mjesec studeni gr-.dOStb, -i Ž. - ponos; oholost;

U8p. gr-.dyni gr-.d .. prid. - ponosan; ohol gr..dyni, � ž. - ponos, oholost;

U8p. gr..dOStb

gr-.d6 prilo - ponosno; straAno gr-.d6ti �, gr'bždQ s�, gr'bdiši s�

- ponositi se gr..idenie, -e B. - ponos gr..zn'b V. grozn'b gr..lica, � Ž. - grlica

Jr'bličicb, -a m. - mlada grlica gr..m'b, -a m. - grm gl"'bnbČ8l'b, -a m. - lončar, gm-

čar gn,stb, -i Ž. - pregršt gr..tan'b, -a / -i m. -grlo, grkljan grbm6ti, -mJjQ, -miši - grmjeti grbČin'b, -a m. - Grk grbČbSk'h prid. - grčki grbČb8ky prilo - grčki grhm'b V. gr..m'b grysti, gryZQ, gryzeši - gristi,

glodati gr6ati V. gr6eti gren V. greti greti, grejQ, greeši - grijati

65

grAhoVItD .. prid. - grešan; U8p. gr6ibn'b

grAh .. , -a m. - grijeh; krivnja, krivica; bez grAha - nevin; po grAhu - nažalost

greh .. padanie, -e B. - upadanje u grijeh

grAAbnik .. , -a m. - greAnik grAAbnica, � Ž. - greAnica gr6A.niČb prid. - grešnikov greA�n'b prid. - greAan; usp.

gr6hoVhn'b grAeti, grejQ, greeši - grijati gr�qCiiprid. -budući, dolazeći gr�i, gr�dQ, gr�deši - ići, kora-

čati; dolaziti; mimo �sti -prolaziti; vb �qCee vrim� - u budućnosti; �sti vb s16d'b koJO, gr�sti po kOmb, �sti posledb - slijediti ko­ga; gr�ti S'b cem .. - pratiti koga

grqb'b prid. - grub; neobrazo-van, nevješt

grqstok'h prid. - tegoban gubitelb, -a m. - upropastiteJj gubite1b8tvo, -a 8. - propast gubiti, -bJjQ, -biši - gubiti, kva-

riti, uništavati gumhno, -a S. - gumno

pnati, ženQ, ženeši-goniti, tje­rati; revno slijediti

gybati, gybJjQ, gybleši - propa­dati

gybnQti, ":'nQ, -neši - propadati, propasti; nestajati, nestati

66

gyb6lJ., -i ž. -propast, uništenje; gubitak

IQba, -y ž. - spužva, guba

IQPI)iV'h prid. - nijem, mucav

Iqsli, -ii ž, pl. t. - citara

lfqsti, gQdQ, gQdeši - gudjeti db D A

d -slovo »dob�«; . en, . - broj 5, · A · - broj 4

da vez. i čest. za tvorbu imperativa - da; i, i tako, dakle; t'ltkmo da - osim da; da prideb -neka dode; za pitanje: da nek'hli - da li; za pojačavanje: tli; da ubo poslušai mene -ta stoga poslušaj mene

daati v. daeti daeti, dajQ, daeši -davati

david- v. davyd-daviti, davljQ, daviši -daviti

davna prilo -odavna, odavno

daVbn'h prid. - davan; iz da-VbDh, iz'h daVbna - odavna, odavno; usp. izdaVbDh, iz'h­daVbna

67

davydoV'h prid. -Davidov

davyd'h, -a m. - David, os. ime

daVbcb, -a m. -davateJj, dariva-teJj; usp. datelJ. ,

dažel vez. - dok; dok ne; preide daže - prije nego što

daže2 pri l. i čest. s prijed. -sve, štoviše, čak; daže do -sve do, čak do

daži v. daže

dale prilo komp. -dalje

daleče prilo - daleko, dalje; da­leče S'htvoriti Čbto ot'h kOlO - odstraniti, ukloniti. što od koga

daleče prijed. s G - daleko od, daJje od

dab.mathSIn. prid. - dalmatin­sld

dab.nU prid. - dalek, udaljen, zabačen

dab.n'h prid. - dalek

dal6, � ž. - udaljenost damasIn.-a m. -Damask, zemlj. danii"", -a m. - Danijel, os. ime dam., -i ž. - danak, dadžbina,

porez dara, -y ž. - dar, milost

dariti, da:rjQ, dariši - davati; da­rivati

darovanie, �s. -dar, darivanje

darovati, -ujQ, -ueši - darivati, darovati

darlt, -a l-u m. - dar, milost; na­grada; darlt na b6sy - spo­sobnost liječenja bolesti, spo­sobnost istjerivanja zlih du­hova

dan.stvovati, -ujQ, -ueši - dari­vati, darovati

dateb., -a m. - davatelj, dariva-telj; usp. daVhCb

dati, damb, dasi -dati; dopustiti �nie, � s. - davanje; dar da6ti, dajQ, daeši - davati

dvignqti (8fil), -nQ (�), -neši (s�) -pokrenuti (se), maknuti (se)

68

dviiati 8fil, -žQ s�, -žiši s� -pokretati se, micati se

dviienie, � s. - pokretanje, pomicanje

dviiim'h prid. - koji se miče, po­kretan

dvi3ati I dvizati, -ajQ, -aeši I dvi­žQ, dvižeši - micati, pomicati, pokretati; opterećivati

dvon, -a m. - dvor, dvorac; stan, dvorište

dVbI'b, -i Ž, mn. dVbri, -ii - vrata, dveri, usp. vrata

dVbl'bnik'h, -a m. - vratar; usp. vratan.

dVbn.nica, � ž. -vratarica; usp. vratarica

dVbI'bC�, -b ž. pl. t. - vratašca; prozor

debelbstvo, -a s. - debljina; hra­pavost, tvrdoća

dev�tb gl. broj - devet; dev�tb na des�te - devetnaest

dev�tyi, dev�tae, dev�toe red. broj - deveti, deveta, deveto

deždq 8fil v. d6ti s� dekapolb, -a m. - Dekapolis,

zemlj.

dek�bl'b, -a m. - prosinac; i u inačicama dekebn I deke-

vrii I dekevn. I dek�brii I dek�bl'b I dek�vrii I de­k�vn/ dek�vn./dek�lDbl'b

dellDatii, � m. - Delmat, os. ime delDon'h, am. - zao duh, demon delDODhSk'h prid. - demonski delDun'h v. delDon'h delDunQ:'it v. delDonsk'h den(bn)ica v. db(l1h)nica derv v. dbrati desiti (s�), dešQ (s�), desiši (s�) ­

zateći (se), naći (se) desnica, � ž. - desnica, desna

ruka desn'h prid. - desni; o desnqjq

- po pravici desbnica v. desnica deSbn'h v. desn'h des�tina, -y ž. - desetina de8filtistrunt.n'h prid. - deseto-

žični, koji ima deset struna des�toro br. im. - desetero des�ton v. des�toro des�tostrunt.n'h v. de8filtistru.

I1hn'h des�tb gl. broj - deset de8filtb8trunt.n'h v. d�tistru·

I1hn'h de8filtyi, de8filtae, de8filtoe red. -

broj -deseti, deseta, deseto

69

divii prid. - divlji

diviti s�, divljQ s�, diviši s� - ču­diti se, zaprepaštavati se

diva divese, divesi s. - čudo diV'h, -a m. - čudo; čuđenje, za-

prepaštenje diVbDo prilo - čudesno, divno diVbD'h prid. - čudesan, divan didrag.m.a, -y ž. - moneta od dvi-

je drahme dilDitrii, � m. - Dimitrije, Mi­

tar, os. ime dilDosii, � m. - javni, državni

službenik dinarb, -a m. - denar dioklitien'h, -a m. -Dioklecijan,

os. ime dira, -y ž. - rupa, poderotina dievoloV'h prid. - đavolov dievol'h, -a m, - đavao dievolb prid. - đavolski diekonisa, -y ž. - đakonica diekon'h, -a m. - đakon diekoDhStvo, -a s. - đakonat diek'h, -a m. - đakon diepsal('h)IDa, -y ž. - glazbeni

znak izmedu dijelova psalama, dijapsalma, cezura

diepsaI'hlD'h v. diepsaI('h)lDa dlaru., -i ž. - dlan

dbgosluiie, -a s. - izdržljivost, ustrajnost (u službi)

dbgota, -y ž. - dužina dh.gotn.pfJliV'h prid. -vrlo str­

pljiv dbgotr'l>pfJlie / dbgotn.pfJnie,

� s. - velika strpljivost dbgotl'bpfJliV'h v. dbgotn.pfJ­

liV'h dbgotn.p�ti, -pljQ, -piši - biti

vrlo atrpljiv dbg'h,l -a m. - dug dbg'h2 prid, komp. dbžai -dug,

dugačak; na dl'bz� - dugo, dugotrajno

dl'bž .. nik'b, -a m. - dužnik dl'bž .. n'b prid. - dužan, obvezan;

pripadajući dl .. ž .. nik'b v. dl'bž .. nik'b dl .. ž .. n'b v. dl'bŽ .. n'b dnes'b v. dt.nbs .. do prijed. s G -do; protiv; gotovo

do, oko; do koI�, do neliže -dokle; do ideže, do ižd� -ko­liko dugo; dont.deže - sve dok; do seI� - dosad; do vra­ga svoego - protiv svojeg ne­prijatelja; do trii na de�te ­oko trinaest

doblepril. - hrabro; usp. dobI .. -no

70

doblest .. , -i ž. ':'" hrabrost; hrabro djelo

doblest .. n'b prid. - hrabar dobI .. prid, komp. dobI�i - smi­

on, hrabar; jak; plemenit dobI .. no prilo - hrabro; usp.

doble

doblbStvO, -a s. - hrabro djelo dobl�i v. dobI ..

dobl�ti, �jQ, �eši - vladati dobro,l -a s. - dobro; imovina dobro2 prilo -dobro; usp. dobri

dobrovonie, � S. - miris dobroV'hgodt.n'b prid. - ugo-

dan, dopadan .

dobrogov�in'b prid. - pobožan dobrogov�nie, � S. -pobožnost dobrod8l'bstVbn'b prid. - za-

hvalan dobrodn.zost .. n'b prid. - koji

iskreno, otvoreno govori dobrod�amde v. dobrod��nie

dobrod�t�l .. n'b prid. - pun vr­lina, krepostan; usp. dobro­d��n'b

dobrod�nie, � S. - plemenito djelo; vrlina, krepost

dobrodeen'b prid. - pun vrlina, krepostan; usp. dobrod��'b

dobrod��ti, -d�jQ, -d�eši -činiti dobro

dobroli� .. n'b prid. - stasit; lijep dobroobraz .. n'b prid. - pristo­

jan dobropob�dt.n'b prid. - pobje­

donosan dobropomoc .. nica, � ž. - do­

bra pomoćnica dobropotr�b .. n'b prid. - kori­

stan dobropriimati, -riemljQ, -rie­

mleši - biti jak, biti zdrav dobrorazumiV'h prid. - razu­

man, pametan, mudar dobrorazumiv� prilo - razu­

mno, pametno dobrorodie, � S. - plemstvo,

vlastela; usp. dobrorodt.stvo

dobrorod .. n'b prid. - plemenit, od dobra roda

dobrorod.bStvo, -a S. � plem­stvo, vlastela; usp. dobroro­die

dobrost .. , -i Ž. - dobrota; vrlina, krepost; usp. dobrota

dobros'btvar�ti, -r�jQ, -r�eši -činiti dobro

dobrontvoriti, -rjQ, -riši - uči­niti dobro

71

dobrontvorenie, � S. - dobro­činstvo, dobrotvornost

dobrota, -y Ž. - dobrota; vrlina, krepost; ljepota; savršenost; usp. dobrost ..

dobrotvoriti, -rjQ, -riši - činiti dobro

dobrOO .. stiV'h prid. - pobožan, dobar; usp. dobroobSt .. n'b

dobrOObStie, � S. - pobožnost, bogobojaznost

dobro�bSt .. , -i ž. - vrlina, kre­post

dobro� .. st .. n'b prid. - pobožan; usp. dobro�bStiV'h

dobn. prid, komp. lu�ii / unii -dobar; lijep

dobri prilo - dobro; usp. dobro

dobrii v. dobn.

dovesti, -edQ, -edeši - dovesti, privesti (dovedem . . . ; prive­dem ... )

dovoditel .. , -a m. - vođa dovol'b, -a m. - što je dovoljno,

(za)dovoljnost; skromnost dovoIt.no prilo - dovoljno, dosta dovoI .. n'b prid. - dovoljan, spo­

soban; skroman, umjeren dOV'hIbStvo, -a S. - dostatna

mjera

doVltl6ti, -IjQ, -IMi / -1�jQ, -1�Ai - dos�ati, biti dovoljno

doii v. d.aie doit.d.ati do!idQ, do!ideAi / do­

!hdQ, dO!bdeAi - pričekati doz.riti, -IjQ, ,-riAi - ugledati,

prepoznati doid- v. doitf1 doideie / doiide / doiideie /

doiie v. dom.de(ie)

doiliea, � ž. - dojilja; dadilja doiti,l doidQ, doideAi, akt. part. ­

pret. I. doAhd'b, akt. part. pret. II. doAbl'b - doći, prići, stupiti; dosegnuti

doiti,2 dojQ, doiAi - dojiti, sisati dokoli / dokol6 prilo - dokle, do­

kada, kako dugo dokollltČati, -ajQ, -aeAi - svriiti,

dovrAiti; ne dokonbČal'h esi - nedos�e ti

dolu prilo - dolje (smjer); usp. dole

dol'h, -a m. - dol, dolina .

dol.n. prid. - donji dol6 prilo - dolje (POložaj); usp.

dolu domapril. - kod kuće domac.n. / domaA.n. prid. -

domaći

72

domestik'h -a, m. - domaćin, ukućanin

domovi prilo - kod kuće domoVltJl'h prid. - kućni; pri- ·

stavlenie domovr.noe - up­ravljanje kućom

dom'h, -u m. -kuća, dom; slu!in­čad; rod

domyaliti (�), -yAljQ (s�), -ysliAi (�) - domisliti (se)

domyil6ti (�), -lejQ (�), -1�Ai (s�) - domiAljati (se)

doneliie / donel6ie / don6liie / V. dom.de(ie)

dom.de(ie) vez. - (sve) dok (ne), do, prije nego Ato (ne); u broj­.nim inačicama, npr. donde­(ie) / donie / donide(ie) / don.ide(ie) / donh!e

donesti, -8Q, -seAi - donijeti dopasti, -adQ, -adeAi - pasti dopozd6 prilo - kasno, kasnije dosaditel., -a m. - hulitelj; oho-

lica dosaditi, -aždQ, -adiAi - drsko,

loše postupiti; uvrijediti, pro­kleti

dosaidati, -!dajQ, -!daeši - dr­sko, loše postupati; vrijeđati, proklinjati

dosudenie, -e s. - drskost; pri-jekor

doseli V. dosel6 dose16 prilo - dosad dostati, -anQ, -aneAi - dostati;

dostanet'h - dosta je dostoino prilo - dostojno, pri­

kladno, primjereno; usp. do­stoin6

dostoinov6n.n'h prid. - vjero­dostojan

dostoin'h prid. - dostojan, pri­kladan, primjeren; dostoino est. - primjereno je; dolikuje; dopušteno je, moguće je

dostoinhn'h prid. - prikladan; dostojan; vrijedan

dostoin.stvo, -a s. - čast, dosto­janstvo

dostoine prilo - dostojno, pri­kladno, primjereno; usp. do­stoino

dostoenie, -e S. - dopuštenje; nasljedstvo, baština; dostojan­stvo; zasluga

dosroen'h V. dostoin'h dostoeti, -stojQ, -stoiši - biti pri­

kladno, dostojno, primjereno dost.d.e prilo - dovde do�gnQti / do�ci. �gQ, �eši

- dosegnuti, doseći

73

doteei, dotekQ, dotečeAi - dosti-ći; doteći

dotoli V. doto16 doto16 prilo - dotle, dotad dohoditi, doho!dQ, dohodiši -

nadolaziti, stizati doh'hton V. d'hh'hton doAt.d.'h V. doiW doAbStie, -e s. - dolazak draIfJ> prid. - skup, skupocjen,

dragocjen drag('h)ma, -y Ž. - drahma drevIe prilo - ranije, prije; jed­

nom, nekada drevlhn'h / drevlbn. / dreVbn. -

prid. - star, drevan, neka­dašnji

drobiti, "':bljQ, -biši - drobiti, lo­miti

drobbn'h prid. - sitan droid1n'h / droidien'h prid. -

od kvasca, s kvascem droždij�, -ii Ž, pl. t. - kvasac druga, -y Ž. - prijateljica drugoici / drugoe prilo - drugi

put druIfJ>, l -a m . - drug, prijatelj drulfJ>2 mm. prid. - drugi, dru­

gačiji; sljedeći, idući; druzii OI­drugi, mn; v'h drugyi - drugi

put; drup druga - jedan drugoga; druIfb k'JJ drugu -jedan drugomu

drugyi, drugaA, drugoe red. broj - drugi, druga, drugo; UBp. V'htoryi, V'htoraA, V'hto­roe

družina, -y ž. - društvo, druži­na, družba; pratnja

družbba, -y ž. - prijateljstvo

družltJ1'JJ / drulltJ1b prid. - prija-teljski; drugi

drJ.va, -'b B, mn. - drva

drJ.lava, -y ž. - sila, moć, vlast

drJ.lavbn'JJ prid. - moćan, jak.; gospodski

drJ.lanie, � B. - držanje, dotica­nje

drJ.lati (s�), -žQ (�), -žiši (s�) ­držati (se); ostati, izdržati; drJ.lati ČbtO, drJ.žati � če­so - držati se, pridržavati se, priznavati; dr1Jžati kogo, ČbtO - vladati, gospodariti ki­me, čime

drJ.zati, -ajQ, -aeši - sokoliti se, biti hrabar; imati vjere, pouz­danja

drJ.znovenie, -a s. - smjelost, pouzdanje

74

drJ.znQti (�), -nQ (�), -neši (S�) -drznuti se, biti drzak.; usudi­ti se

drJ.zo prilo - smjelo; usp. drt.zA drJ.zovati, -ujQ, -ueši - smjelo

govoriti

drJ.zost'JJ, -i ž. - smjelost, povje­renje

drJ.z'JJ prid. - smion; UBp. drt.-z'JJk'JJ

drJ.zA prilo - smjelo; UBp. drt.zo drJ.kob, -a / -i m. - toljaga

drt.žava v. drJ.lava

drt.Iati (�) v. drJ.lati (�) drb3ati / drt.zati V. drJ.zati drt.z'JJ V. drJ.z'JJ drbz'JJk'JJ prid. - smion; drzak.;

usp. drJ.z'JJ dr�vo, dr�vese, dr�vesi / -a, -u S.

- drvo, stablo; kolac

drevod�l�, � m. - tesar

dr�Vbn'JJ / drev�n'JJ prid. - dr­ven, šumski

dremanie, � S. - drijemanje

dr�mati, -mljQ, -mleši - drije­mati

dr�zga, -y Ž. - šuma, gaj

�selovati, -ujQ, -ueši - tugo­vati, biti tužan

�seb / �hl'JJ prid. - tužan

�hlt.stvo, -a B. - tuga, žalost

drQlfb, -a m. - palica

drqčenie, � B. - neugodnost, muka

dužde� v. d'JJždeV'h dum�an'JJ V. idumAAnin'JJ dunaV'h, -a m. - Dunav, zemlj.

dunovenie V. d'JJhnovenie

dunQti, -nQ, -neši - duhnuti, puhnuti

dupina / duplina, -y Ž. - rupa; špilja

duhati, dušQ, dušeši - disati; du-hati, puhati

duhovbn'JJ prid. - duhovan

duh'JJ, -a m. - duh; dah

duša, � Ž. - duša; oh (Vbsej�) d� - od (sveg) srca

duieVbn'JJ prid. - duševan; živ

duiegubbn'JJ prid. - za dušu po­guban

duiepagub'JJn'JJ v. dušegubbn'JJ duieusp�šbn'JJ prid. - koristan

za dušu

dušhn'JJ prid. - duševan, dušni (koji pripada duši); živ

dukBOV'h prid. - vojvodin

dukB'JJ, -a m. - vojvoda

d'JJbr& V. d&brh

75

d'JJva, Ćlv�, dv� gl. broj - dva, dvije, dvoje; d'JJva na de�te - dvanaest; d'JJva na d'JJva ­dva po dva; d'JJva kraty - dva­put

d'JJvad�tltJ1'JJ, d'JJvad�tItJ1d, d'JJvade�tbnoe red. broj -dvadeseti, dvadeseta, dvade­seto

d'JJvaidy prilo -dvaput; i u inači­cama: d'JJvai&d1 / d'JJvaci / d'JJvudi / d'JJvaidy / d'JJVUh­di / d'JJvut.dy / d'JJVUbti

d'JJvoglasbn'JJ prid. - dvoglasan

d'JJvodušie, � B. - dvojba, sum­nja

d'JJvoi br. prid. - dvojak.; na d'JJvoe - u dva dijela

d'JJvoica, � Ž. - dvojica, dvoje

d'JJvoiceju / d'JJvoicejQ prilo -dvaput, dvostruko

d'JJvopomostih prid. - jedno­katni

d'JJvoenade�telučhn'JJ prid. -s dvanaest zrak.a

d'JJždeV'h prid. - kišni; usp. d'JJ­ždeVbn'JJ

d'JJždeVbn'JJ prid. kišni; usp. d'JJ­ždeV'h

d'JJžditi, d'bždjQ (d'bždQ)' d'bždiši - kišiti

d ... icb., -a m. - kiša d ... lcb.n ... prid. - kišan d ... m:Q v. dQti d ... na, -y ž. - kostobolja d ... no, -a B. - dno d'hBka, -y ž. - daska; ploča d1olmovenie, � B. - dah

d'hhnQti, -nQ, -neši - dahnuti, puhnuti

d ... h ... v. duh ...

d ... h ... tol"b, -a m. -jastuk za gla-vu

d...ci, d'bčere, d'blleri ž. - kći d...cica, � ž. - daščica, pločica cb.bn., -i ž. -udolina, dolina, kla-

nac

dJ.naPl"b, -am. -Dnjepar, zemlj. dI.neVbD ... prid: - danji, dnevni;

nadnevni dI.nesb v. dI.w.sb

dI.mca v. dI.Dbnica

dI.nijQ prilo - danju, po danu, za dana

'

dI.1lb, dbne, dbni m. - dan; do sego dI.ne - do danas; V'IO dI.ne, V'IO dI.Db - po danu, za dana; dI.Db dI.ne, dI.ne dI.ne, dI.Db ot... dI.ne. dI.Db �ce dI.Db - dan za danom; dI.Db i

76

noe. - dan i noć; tretibm. cb.ne - prelijučer

cb.w.nica�, ž. - zvijezda Sjever­njača (Danica)

dbDbn ... prid. - dnevni, svakod­nevrii

dbw.sb prilo - dan8,S; doii i do dbw.s .. - sve do danas

dI.nbSbDb / dbm.A .. Db prid. - da­našnji

dbranie, � B. - oderana koža dbrati, derQ, dereši - drati, dera-

ti (kožu) d.t.ska V. d .... ka dbCi v. d...ci dym ... , -a m. - dim dym&n ... prid. - dimni dyhanie, � B. - dah, disanje;

živo biće dyhati, -ajQ, -aeši / dyšQ, dyšeši -

disati; puhati d�va, -y Ž . ...,-- djevica, Djevica d�vae, -yj� Ž. - djevica, Djevica devica, � Ž. - djevojka, djevica,

Djevica d�vicb / devicb8b prid. -djevi-

čin .

d�vol ... V. di�vob d�Vb8tvo, -a S. - djevičanstvo d�Vb8tvbn'b prid. - djevičanski

d�d ... , -a m. - djed; praotac d�dI.n ... prid. - djedov, od pret­

ka, praotački d�eAi up. čeBt. - da li (ne); deeii

moliti � trebova tbgda -treba li se tada moliti

d�istvo, -a B. - djelatnost, djelo­vanje

d�i8tvovati, -ujQ, -ueši - djelo­vati, činiti

d�istVbD'" prid. - djelotvoran, moćan

d�lanie, � S. - rad, posao; djelo d�latel .. , -a m. -radnik, stvara-

telj d�lati, -ajQ, -aeši - činiti, raditi d�lenie, �B. -podjela, razdioba d�litelb, -a m. - djelitelj

deliti, d�ljQ, d�liši - dijeliti d�lo, d�lese, d�lesi S. / -a, -u S.

- djelo, čin; rad, posao d�lom�n.n ... prid. - koji se od­

nosi na sredstvo za mjerenje zemlje

d�l ... , -a m. - dio d�lbma, prijed. s G - zbog, radi;

ČbSO delma-zašto; usp. d�l�

d�lbnik ... , -a m. - radionica d�lbnica, � Ž. - radionica

77

dele prijed. s G - zbog, radi; UBp. d�lbma

d�telb v. detelb detelb, -i ž. - djelo, čin; djelo­

vanje, način; blaga� dobrd detel .. - dobro, kreposno dje­lo

d�ti, l -ii Ž, mn. - djeca deti2 d�jQ. d�eši / deždQ, deždeši

- činiti, raditi, djelovati; govo­riti, kazati; )Juby, pre)Juby deti - činiti preljub; kup)JQ deti - kupovati, trgovati; ne dei - ostavi, pusti

detP s�, d�ždQ s�, d�eši s� -izgu­biti se, nestati

d�tiCb, -a m. - dječak, djetešce detogublenie, � S. - čedomor­

stvo d�tb8k ... prid. - dječji d�telb, -i Ž. - čin, djelatnost; na­

čin d�nie, � S. - djelo, čin; djelat­

nost d�ti V. deti2 dQbie, � S. - drva, stabla; UBp.

dQb ... dQbrava, -y Ž. -gaj; bjelogorična

šuma dQbraVbn ... prid. -koji se odnosi

na gaj ili bjelogoričnu šumu

dQbrova v. dQbrava

dQbroVhD� v. dQbra�n�

dQb�, -a m. - stablo; hrast

78

dQla, -y ž. - duga

dQti, d'bmQ, d'bmeši - duhati, pu­hati; dQti 8� - nadimati se

J E €

e - slovo " e . 3 . - broj 6; . e .

- broj 5

ebr�isk� v. evriisb

evangelie, -e s. - dobra vijest; Radosna vijest, Evanđelje

evangelii8k� prid. - evanđeo­ski; usp. evangelbSk�

evangelish, -a m. - evanđelist evangelbsk� prid. - evanđeo-

ski, usp. evangeliisk� evero� prid. - Eberov evreisk� v. evr�isb evriisb prid. - židovski evriisky prilo - židovski e�la, -y Ž. - Eva, os. ime

e�prak8i�, � Ž. - Eufrazija, os. ime

elda prilo i vez. - kada; jednom, nekada; dok; zar, li; elda

79

hk�mo . / tOldaže elda -čim

egdaže1 prilo -kada,jednom, na-posljetku

eldaže2 vez. - kada egum.en� V . igumen�

egipbh, -a m. - Egipat, zemlj.

egipbtbsk� prid. - egipatski egipbt�nin�, -a m. - Egipćanin

egipbt�nyni, � Ž. - Egipćanka eda čest. i vez. - zar, li; dane; eda

kako / eda kogda / eda koli - da ne

edva v. ed�va

edeMbSk� prid. - edomski, pre­ma Edom, zemlj.

eden v. eten

edinak� prid. -jednak

estb«;

ecliJuWe prilo -joA; nadalje; joA k tomu; ali, doduAe, uostalom; usp. em.nače

edinač .. n ... prid. - redovnički, monaAki

edinenie, � S. - jedinstvo; usp. edinosqeie, edlnhstvo

eciinoglasie, � B. - suglasnost; UBp. ec:b.noglasie

edinoduibno prilo -jednoduAno

edinoeat .. tVbn ... prid. - isto­bitan, istoga temelja; usp. ecb.. noest .. tv..n ...

edinomqdn.no prilo - jedno-duAno, složno

edinosqeie, � S. - istobitnost; usp. eciinenie, edin .. tvo

edinosqCbn'" prid. - istobitan; usp. ec:b.nosqe .. n ...

edinoUJnbn'" prid. - jednodu­Aan, istoga mišljenja; UBp. em.· noUlllbn ...

edinoo�d ... prid. - jedinoroden, jedinac; osamljen, napušten

edinojq prilo - jedanput, jed­nom; jednom zauvijek, odjed­nom; usp. em.nojq

edin ... , edina, edino gl. broj, prid., zamj. - jedan; pojedini; isti; jedini; sam, osamljen; ne­ki; rijetko kao redni br: prvi;

BO

po edinomu - potanko, po redu

edin ... že prid. -jedan, sam

edin .. tvo, -a oS. -jedinstvo; usp. edinenie, edinosqeie

edinq prilo - jedanput, jednom; UBp. ec:b.no

ednonades�tyi, ednonade�· td, ednonades�toe red. broj

-jedanaesti, jedanaesta, jeda­naesto

ednoroždenyi prid. - jedinoro-deni

ed ... vapril. -jedva, teško

ed",v8Že vez. - čim

em.nako prilo - zajedno

ec:b.nače prilo -još; nadalje; još k tomu; ali, doduše, uostalom; UBp. edinače

edbnoglasie, � B. - suglasnost; usp. edinoJlasie

ednoduien ... prid. - suglasan, jednodušan

em.norožden ... prid. -jedinoro­den

em.nosqcbn ... prid. - istobitan; usp. edinosqC .. n ...

em.noumbn ... prid. - jednodu­šan, istoga mišljenja; usp. edi· noum .. n ...

em.noestb8tvhn ... prid. - istobi­tan, istoga temelja; usp. edi· noest .. tVbn ...

em.nq prilo - jedanput, jednom; usp. edino

em.nojq prilo - jedanput, jed­nom; jednom zauvijek, odjed­nom; usp. edinojq

ežel čest. i prilo ....:. pak, i; zaista, čak

eže2 odn. zam. - koje, što; zaAto; eže esh - to jest; UBp. !že

ežea vez. - što; kao i; pošto, na­kon što; jer, budući da; , ako, ukoliko; eže aCe - što god

ezeki�, � m. - Ezekija, OB. ime ezero, -a B. -jezero

eze�, -a m. -jezero

ei čest. - da, zaista

eklisiash, -a m. -propovjednik

ek'bdik ... , -a m. -crkveni zastup-nik, prokurator

eIen ... , -a m. -jelen

eleni> prid. -jelenov

eliko(že) prilo i vez. - koliko; ako, kada

elikožezam. - što; � elikole - sve što

elikrah prilo - koliko puta

elĐn., elika, elika zam. - kolik, kolika, koliko; što god, tko god

elik'lože, elikaže, elikože zam. - koji god, koja god, koje god; što god

elinin ... / elin ... / elim.n ... , -a m. - Grk, Helen; poganin

elinb8k ... prid. - grčki, helenski; poganski

elinyni, �ž. -Grkinja, Helenka elionWlk ... V. eleom.skt. etisavetb, -ii. -Elizabeta, os. ime elisei, -a m. - Elizej, os. ime elispont ... , -a m. - Dardanell,

zemlJ· elispontb8k'lo prid. - dardanel-

ski

eliud ... , -a m. - Elijud, os . . ime eliezor'lt, -a m. -Eleazar, os. ime ellin ... V. elinin ... / elin ... / eli-

eleon ... neskl, m. - Eleon, zemlJ. nl>n ...

eleonb8k'Jo prid. _ maslinski ' elmodanoV'lo prid. - Elmada-

eli neskl. - Bože moj! ; usp. eloi eli vez. - ako

eliakimoV'lo prid. - Elijakimov

Bl

mov

eloi neskl. - Bože moj! ; usp. eli elb prilo - koliko; el .. krah prilo

- koliko puta

elbDla vez. i prilo -jer, budući da; ako; koliko

eb.maie prilo i vez. eb.maie . • • tolhmaie ... - što . . . to . . . ; čim . . . tim . . . ; čim, kada

elr.mi(ie) prilo - kako; ne tolh' mi . . . elbDli... - ne tako . . . ka-ko .. .

el� prilo -jedva emanuib., -a m. - Emanuel, os.

ime

emati, emljQ, emleši - imati; v�1'Q emati - vjerovati

emaus'h, -a m. - Emaus, zemlj. emprism'h, -a m. - požar, vatra enkeni�, � Ž. - svetkovina po-

svećenja hrama enosoV'h prid. - Enosov enohoV'h prid. - Henokov enuan. / en..varh, -a m. - sije-

čanj en'hnon'h, -a m. - Enon, zemlj. em.dikt'h / endikt'h V. indikh

eparh'h, -a m. - namjesnik, pre-fekt

eparilt8k'h prid. - namjesnički epen('h)dih, -a m. - gornja

odjeća epikun.prid. - epikurejski episkop-. V. episkup'h

episkupi�, � Ž. - biskupija, epi­skopati usp. episkuph8tvo

episkuplh prid. - biskupski; usp. episkuplt8k'h

episkup-., -a m. - biskup episkuph8k'h prid. - biskupski;

usp. episkuplh

episkuph8tvo, -a s. - biskupija, episkopat; usp. episkupi�

epistoli�, � Ž. - pismo, epistola epitemi� / epitbni�, � Ž. -

crkvena kazna epifani�, � Ž. - Bogojavljenje;

usp. bog�vlenie

erakb, -a m. - Herkul, os. ime

eremita, -y m. - isposnik, ere­mit

eresevii, � ž. - snijet, plame­njača

eresh, -i ž. - hereza, krivovjer­stvo

82

eretik'h, -a m. - heretik, krivo­vjerac

eretičlJsk'hprid. - heretički, kri-vovjerni

erse, � Ž. - Hera, os. ime erodoV'h prid. - čapljin erusii v. eresevii

en.dam.sk'h prid. - jordanski; usp. iord8nh8k'h

ermUnh / er-.mUnhsk'h prid. -hermonski

esve, esta -prezent, 1. i 2. l. dvo glagola byti (nesvr)

ese uski. - evo, eto eSMl>, esi ••• esvtIJ, esta V. byti

esperina, -y Ž. - večernja moli-tva

esromoV'h / esromlh prid. -Esromov

est'h -prezent, 3. l.j. glagola byti (nesvr)

esthstvie, -e S. -priroda, prirod­nost; usp. esth8tvo

esth8tvo, -a S. - priroda, prirod­nost; biće, bit, materija, stvar­nost; usp. esthstvie

esthstVhn'h prid. - prirodan eter-., etera, etero zam. - neki,

neka, neko;jedan, jedna, jedno

etiophsk'h prid. - etiopski etioptlJne, -'b m, mn. - Etiopljani efeshsk'h prid. - efeški, prema

Efez, zemlj. efesenin'h, -a m. - Efežanin efim.eritIJ, �ž. -poredak, raZred efranta, -y Ž. - Efrata, zemlj. efremoV'h prid. - Efrajimov efrem'h, -am. -EfrajimJ os. ime effata uski. - otvori se! ehicb.na, -y ž. - zmija; usp.

gad'h, aspida, zmii, zmie ehicb.noV'h prid. - zmijski

83

eCe prilo -još, dosad; već; nadalje eAa čest. - da barem ethanarh'h, ":"a m. - namjesnik eiroklidon'h, -a m. - sjevero-

istočni vjetar eihi, � Ž. - molitva eihoklidon'h V. eiroklidon'h

� Ž iK

ž - slovo »živ�ti«; . a'b . - broj 7, . � . - nema brojeune urijedno­sti

žaba, -y ž. - žaba žaliti (sl), -IjQ (si), -liAi (si) - tu-

govati; tužiti, jadikovati žalovati, -\\iQ, -ueAi - tugovati žalost .. , -i ž. -revnost, gorljivost žalb, -am. / -iž. -grob, grobnica ždri- u. žri-že uez. i pril. · - dakle, prema

tome; i; a, ali, nego, no; onda, zatim; ipak

žeg-, žež- u. žeCi želanie, � S. - želja, željenje;

usp. želfJnie ielati, -ajQ, -aeši - željeti; usp.

želfJti

84

želA, � Ž. - tuga želAzn ... prid. - željezan želAzo, -a s. - željezo žel6nie, � B. - želja, željenje;

usp. želanie želiti, �jQ, �eAi - željeti; usp.

želati žena, -y ž. - žena, supruga ženiti (�), -njQ (s�), -niAi (�) -

ženiti (se) ženitva, -y Ž. - ženidba; brak ženihov... prid. - mladoženjin,

ženikov ženih ... , -a m. - mladoženja, že-

nik; usp. nevestr.nik ... žem.sk ... prid. - ženski žellh8tvo, -a s. - ženstvo ženQ u. gr.nati

žestokoleganr.nib, -a m. -koji leži na tvrdoj postelji

žestob prid, komp. žestočai -tvrd

žestosn.div... prid. - nezahva­lan

žestosn.die, � s. - okrutnost, nemilosrdnost

žestočai u. žestok ... žeCi, žegQ, žežeAi / ŽbgQ, žbžeAi,

aor. sigm l. žah'b, 2. 1. i 3. 1.jd. žeže - žeći

živ- u. žiti živiti, -vljQ, -viAi - oživljavati;

usp. živAti živleti, -1�jQ, -leeAi - oživljavati živoh, -a m. - život; usp. Žiznr.,

žitie, žit .. život .. no, -a s. -živo biće; životi­

nja, zvijer život .. noe prid. - živo biće; živo­

tinja, zvijer životbn ... prid. - živ, životan; ži­

votvoran; životinjslri živ... prid. - živ; živ... byvati -

oživjeti; živ... byti - živjeti živeti, -vljQ, -viAi - živjeti; usp.

živiti žid- u. žbdati židovin ... , -a m, mn. židove - Ži­

dov; usp. evrii, ijudei

85

židoV'bSk1. prid. - židovski židoVbstvie, � s. - židovstvo žid ... u. iidovin ... žiznodaVbC", -a m. - darovatelj

života žiznr., -i Ž. - život; si ŽizDb I

ŽiZDb nyneibnii - zemaljski život; usp. živoh, žitie, žit ..

ŽiznbDb prid. - životvoran žila, -y Ž. - žila, tetiva; žfiami

oslablen ... -uzet, paraliziran žiliCe, -a s. - boraviAte žitelin ... / žite"', -a m. - stanov­

nik žiti, živQ, živeAi, aor. 2. l. i 3. I.jd.

žive, ži - živjeti, prebivati; oživljavati

žitii8k ... prid. - životni; slastb žitii8kafJ - životna slast

žitie, � s. - život, življenje; pre­bivalište; žitle se / žitle nyne­ibnie - zemaljski život; usp. živoh, žlznr., Žitb

žitr.e u. žitie žito, -a S. - žitarica; plod žitomerenie, � S. - Injerenje

žita Žitb, -i Ž. - život; usp. živob,

žizDb, žitie žit..mca, � ž. - žitnica žitbn ... prid. - životan; žitni

iiCe, -as. -prebivalište, smještaj ilacb.ba, -y ž. - gubitak, šteta ilasti, žladQ, žladeši - nadokna-

đivati štetu; podmirivati dug; usp. il�.ti

ilbČb V. zlbČb il�.ti, žIMQ, žlMeši - nadokna­

đivati štetu; podmirivati dug; usp. ilasti

inc:b., -i ž. - koplje; toljaga; usp. drJ,kolb

in.n ... Vhn ... prid. - mlinski irbny, žl'hn'bve, žrbn'bvi Ž. - žr-

vanj, mlinski kamen in.tva, -y Ž. - žrtva in.tVhn ... prid. - žrtven inti v. iriti intie, � s. - žrtvovanje intva v. in.tva iribii / irib .... -a m. - ždrijeb;

irebie metati (mesti, vriCi, dati, poloiiti) - kladiti se

žribbCb, -a m. - mladunče; ždri-jebe, magare; usp. irib�

iribbi v. irebii / ir�b ...

žri�, žre�te, žreb�ti s. -.mla­dunče; ždrijebe, magare; usp. ·ir�bbCb

žriti, žbrQ, žbreši - prinositi žr­tvu, žrtvovati; aor. 1. l. jd. žreh'b, 2. l. i 3. l.jd. žret'b

86

iupan ... , -a m. - župan iupe"", -a m. - sumpor iupelbn ... prid. - sumporni iupl�e, -a s. - grob, grobnica iUPb"" v. iupe .... iust... prid. - prav ibdati, žbdQ, žbdeši / židQ, žideši

- čekati; usp. �dti

iblQ v. ieci

ibuJQ v. i�ti

ibrQ v. in.ti ibzlie, � s, zb. im. - šiblje, pruće;

palice ibzl ... , -a m. - šiba, prut; palica;

žezlo ibneb, -a m. - poganski sveće­

nik ibrbČb.k ... prid. -svećenički, što

se odnosi na poganskog sveće­nika

ijupelb / ijuPblb V. iupe ....

i�danie, � s. - žeđ; žudnja, če­žnja

ž�dati, -ajQ -aeši / ž�ždQ, ž�ždeši - žeđati; željeti, tražiti, žudje­ti, čeznuti

ž�n ... prid. - žedan; suh i�den ... prid. - željen ž�ida, � Ž. - žeđ; suša ž�idbn ... prid. - žedan

ž�lo, -a s. - žalac ž�tva, -y Ž. - žetva ž�tVhn ... prid. - žetven

87

i�telb / i�tel�nin ... , -a m. - že­telac

i�ti, ŽbnjQ, žbneši - žeti

ft 3 S

a -slovo »3�lo«; · . · -broj 8; · S · - broj 6

3V�zda v. zv�zda

88

3�lo �ril. - vrlo, jako 3- v. z-

9o Z 3

z -slovo »zemli«; · 90 · -broj 9, · 3 · - broj 7

zaprijed. s A, I i G - za, iza; zbog; za utra - ujutro

zablqditi, -QždQ, -Qdiši - zablu­djeti, zalutati

zablQždenie, � s. - zabluda zab ... venie � s. -.zaborav; usp.

zabytie, zabytlt

zab1>d�l1Itn ... prid. - koji bdije; molitva zab ... d�nltnae -molitva pri bdijenju

zab ... d�ti, -bždQ, -bdiši - prob­djeti

zabyvati, -ajQ, -aeši � zaborav­ljati

zabyti, zahQdQ, zabQdeši - zabo­raviti

89

zabytie, � s. - zaborav; usp. zabytlt, zab�venie

zabytlt, -i i. - zaborav; usp. za­bytie, zab ... venie

zavida, -y i. - zavist zavidr.liVlt prid. - zavidan; usp.

zavistr.iiVlt

zavideti, -iždQ, -idiši -zavidjeti zavistIt, -i i. - zavist; zavistlt

imy - onaj kojemu se zavidi zavistltliVlt prid. - zavidan; usp.

zavidr.liVlt

zavistItnikr., -a m. - zavidnik zaviti, -ijQ, -ieši - zaviti zavora, -y i. - zasun, zapor, kra-

čun; usp. zatvOr1>

zavreti, zaVbrQ, zaVbreši - za­tvoriti, zaprijeti, zaključati

zaV'ltlon'b, -a m. - Zabulon, os. ime

zaV'ltlon& prid. - Zabulonov zavfJt'b, -a m. - zavjet, ugovor,

dogovor, obećanje zavfJCavati, -vajQ, -vaeAi - za­

vjeAtavati (zavjei§tati), ostav­ljati u nasljedstvo; zarih zavfJcavati - zaključivati do­govor

zavfJcati, -ajQ, -aei§i - ostaviti u nasljedstvo; zavfJh zav�cati - zaključiti dogovor

zav�zati, -ajQ, -aeAi - zavezati; mrii� zav�zati - krpati mreže

zagladiti, -aždQ, -adiAi - izbri­sati

zagraditi, -aždQ, ...:adiAi - zagra­diti, prepriječiti

zagrad&n'b prid. -zagrađen; vrt

zag&nati, zaženQ, zaženei§i -prognati, protjerati

zađi (S'b zadi) prilo - straga, otraga, iza; unatrag

zadl'biiti, -'bžQ, -'bžiAi - produ­žiti

zadušiti �, -AQ �, -i§iši s� -ostati bez d8ha

zad'bhnqti S�, -nQ s�, -neši s� -zagrcnuti se

90

zadfJti, zad�jQ, zad�eši -naložiti, nalagati komu što

zaem'b V. zaim'b

zaida, � Ž. - leđa; zaidq dati ­pobjeći

zaid&,l -a m. - čmar; usp. afe­dron'b

zaid&2 V. s'bzadi / s'bzadu / S'bza-ida

zaieei, -agQ, -ažeši - zapaliti zaii3ati, -ajQ, -aeši - paliti zazirati, -ajQ, -aeAi - gledati sa

sumJ\jom, optuživati zaznamenati, -ajQ, -aeši -

označiti (pečatom) zadfJti, zad�jQ, zad�eši '--- siliti;

nalagati zazon, -a m. - sumJ\ja zazor&n'b prid. -vrijedan poku­

de, prijekora zaz&riti, -ljQ, -riAi - zamjerava­

ti, predbacivati, ljutiti se zaimati, zaemljQ, zaemleši - po-

zajmljivati, posuđivati zaimodaVbC&, -a m. -vjerovnik zaim'b, -a m. - zajam, posudba zaiti, zaidQ, zaideAi - zaći, otići zakalati, -lajQ, -laeši - klati zaklati, zakoJjQ, zakoleši - za-

klati

zaklenqti, -nQ, -neAi, aor. 3. l.jd. zaklepe - zatvoriti, zaključati

zaklinanie, � s. - zakliJ\jaI\ie, lažna prisega

zakltnati, -ajQ, -aeši - zakliJ\jati (koga čime)

zakijučiti, -čQ, -čii§i - zatvoriti, zaključati

zakl�ti, -lbnQ, -lbneši - prise­gnuti komu

zakolenie, � s. - klaI\ie zakonodaVbC&, -a m. - zakono­

davac zakonodanie / zakonopoloie­

nie, � s. - zakonodavstvo zakonoprfJstqplenie, � S. -

prestupaJ\je zakona zakonopristqp&nik'b, -a m. -

prijestupnik zakona zakonopristqp&n& prid. - pro­

tivan zakonu; bezbožan zakonoučitel&, -a m. - učitelj

Zakona zakonikb V. zakon&nik'b

zakon'b, -a m. - zakon, poredak zakon&nik'b, -a m. - zakonoda-

vac; učitelj Zakona; svećenik zakon&n'b prid. - zakonski zakon&ne prilo - zakonito, za­

konski

91

zakroV'lt, -a m. - koprena zakryvati, -ajQ, -aeAi - prekri­

vati, zakrivati; zastirati zakryti, -yjQ, -yeši - zakriti zak'bsn�ti, -J\jQ, -niAi - zadrža­

ti se zak&hei / zak'bhfJi, � m. - Za-

kej, os. ime

zak&heoV'lt prid. - Zakejev zalaz'b, -a m. - opasnost zalop, -a m. - zalog zaloiiti, -žQ, žiši - zakrčiti, pre­

priječiti; zaloieno imfJnie -blago, dragocjenost

zamazati, zamažQ, zamažeAi -uprljati, zamazati

zamaterfJti v. zamatorfJti

zamatoriti, -r�jQ, -r�Ai - osta­ljeti

zamoriti, -ljQ, -riši - umoriti, mučki ubiti

zamysl'b, -a m. - zamisao, na­mjera

zamqditi (�), �ždQ (s�), �diši (s�) -zadržati se

zamqdenie / zamqždenie, � s. - zaostatak, zadržavaI\ie

zaniOS'b, -a m. - Soan, zemlj.

zane(ie) vez. - jer, budući da; zato što

zapad1o, -a m. - zapad zapadr.n1o I zapad ..... n. prid. -

zapadni zapaliti, -ljQ, -liAi - zapaliti zapečab.leti, -lejQ, -leeAi - za­

pečatiti zaplbvanie, � 8. - pljuvanje zaplbvati, zapljujQ, zapljueAi -

zapljuvati zapov6danie, -a 8. - naredba,

zapovijed; usp. zapov6d., za­rolu.

zapov6dati, -ajQ, -aeAi - zapovi­jedati

zapov6d., -i i. - naredba, zapo­vijed; usp. zapov6danie, za­rob

zapov6d6ti, -v�mb, -v�si - na­rediti, zapoyjediti

zapnvapril. - isprva, prvo zaprititi, -MQ, �tiAi - strogo

narediti, zapovjediti; zaprijeti­ti; zaprititi duhu - uznemi­riti se, uzbuditi se

zaprieati, -ajQ, -aeAi - strogo naređivati, zapovijedati; prije-titi

.

zapriCenie, � 8. - naredba, za­povijed; zabrana; prijekor; ka­zna

zapust6nie, � s. -(o)pustoAenje

92

zapust6ti (�), �jQ (�), �Ai (�) - opustjeti, opustoAiti

zapItrati, zaperQ, zapereAi - iz-gaziti '

za"ti, zapbnQ, zapbneAi - pod­metnuti nogu, oboriti; posr­nuti

zaraziti, -ažQ, -aziAi - ugnjetati zareci, -ekQ, -ečem - narediti,

zapovjediti; zabraniti zar(e)6, � ž. - bljesak, svjetlo zarob, -a m. - naredba, zapovi­

jed; usp. zapov6danie, zapo-v6d.

zan, -a m. - Zara, os. ime

zaskopie, � s. - podmuklost zast06ti, -ojQ, -oiAi - mučiti, do-

sađivati '

zastQpanie, � s. - zaAtita zastQpati, -ajQ, -aeAi - zastupa­

ti, pomagati; odstupiti, uzma­knuti

zastQpiti, -pljQ, -piAi -zastupiti, pomoći

zastqpienie, � 8. - pomoć, za­Atita

zastQp1o, -a m. - pomoć, zaAtita zastQP .. nik1o, -a m. - pomoćnik,

zaAtitnik

z88'ltv�vatl, -ujQ, -uem - {za)svjedočiti, posvjedočiti

zas6d.nlk1., -a m. - uhoda zatvar6ti, �jQ, �Ai -zatvarati zatvoft'lnie, � s. - zatvaranje zatvoriti, -rjQ, -riši - zatvoriti zatvon, -a m. - zasun, zapor,

kračun; zatvor; usp. zavora

zat'lllmQti, -nQ, -neAi - začepiti, zataknuti

zatykatl, -ajQ, -aeši - čepiti zautrapril. - ujutro zaušanie I zauienie, � s. - za-

uAnica, Aamar zaušiti, -AQ, -Aiši - oAamariti zaharlin10 prid. - Zaharijin zahari6, � m. -Zaharija, os. ime

zahoditi, -oždQ, -odiAi -zalaziti zahOd1o, -am. -zalazak; nužnik zacititel .. , -am. -zaAtitnik; usp.

zaeit .. nik1o

zaeititi, zaciĆQ, zaćitiši - zašti­titi

Zaeitr.nik1o, -a m. - zaAtitnik; usp. zaCititelb

zacicati, -ajQ, -aeAi - zaAtićivati, skrivati

zaeieenie, � s. - zaAtita zacicati, -ajQ, -aeAi - nagovje­

štavati, aludirati

zacMiti, �ždQ,� -napojiti za�inati, -ajQ, -aeAi - počinjati,

začinjati Z�bDQ v. za��ti

za��lo, -a s. - početak za��ti, začbnQ, začbneAi -početi,

začeti za�tie, � s. - začeće zaJ�ti, zaimQ, zaimeAi - uzeti,

pozajmiti si, posuditi si; zatvo­riti

zaJ�c .. , -a m. - zec zvon1o, -a m. - zvuk zv6zda, -y i. - zvijezda zv6rl(nr.)n1o I zv6rlru.sJn. prid.

- zvjerski

93

ZV6rokrJ,Dlbnik1o, -a m. - hra-nitelj zvijeri

zver06dim'lt prid. - požderan zv6rr., -i m. - zvijer zv6rr.n1oprid. - zvjerski zv6stiti v. V1ozv6stiti

zv�i, zv�gQ, zv�žeAi - pričati, govoriti

me v. 8Itde zdelen'lt v. zelen10 zeVedeoV1o I zevedooV1o prid. -

Zebedejev, prema Zebedej, os. ime

zevei, � m. - Zeb, os. ime

zelen1> prid. - zelen zelie, -es,zb. im. -raslinje, bilje;

povrće

zemlel�ganie, -e s. - ležanje na zemlji

zem(l)wu. prid. - zemaljski, ze­mljan, zemni

zem.b.sk1> / zellll>8k1> prid. - ze-maljski

zeml�, � ž. - zemlja, tlo zem� v. zeml�

zeis1>, G die, A die, dijQ - Zeus, Jupiter

zižditeb., -a m. - tvorac, gradi­telj

ziidQ v. zi>dati

zilot1>, -a m. - zelot, revnitelj, vrući pobornik, fanatik

zima, -y ž. - zima; hladnoća ziuu.n1> prid. - zimski; hladan

zinonoV1> prid. - Zenonov zinon1>, -a m. - Zenon, os. ime

zinQti, -nQ, -neši - zinuti

zi�ti ziejQ, zieeši / zejQ, zeeši - zi-jevati, otvarati usta

zlak1>, -a m. - zeleno raslinje zlatik1>, -a m. - zlatnik

zlatica, � ž. - zlatnik zlato, -a s. - zlato

94

zlatonosiV1> prid . . - koji nosi zlatni nakit

zlatoust'J> prid. - zlatoust; lje­pOlječiv; ioan1> zlatoust1> -Ivan Zlatousti; usp. hrr.so­stom1>

zlat(bn)'J> prid. - zlatan zl1>Čb, -i ž. - žuč zmii, -a m. / � ž. - zmaj, zmija;

usp. aspida, gad1>, ehid.na, zmi6

zmiin1> / zmiiu. prid. - zmajski, zmijski

zmi�V1> prid. - zmajski, zmijski zmi6, � ž. - zmaj, zmija; usp.

aspida, gad1>, ehid.na, zmii

zmn.na, -y ž. - smirna; Smirna, zemlj.

zmn.u.n1> prid. - smimski zmin.na, -y ž. - smirna; Smir­

na, zemlj; usp. zmn.na

zmin.n1> prid. - smimski; usp. zmn.u.n1>

znaem1> prid. - poznat znamenavati, -vajQ, -vaeši

označivati znamenati, -ajQ, -aeši - označi­

ti; zapečatiti znamenie, -e s. - znak znamenit1> prid. - poznat, ista­

knut

znamenovati, -ujQ, -ueši - oz­načivati, obilježavati

zDanie, -e s. - poznanik znati, znajQ, znaeši - znati, po-

znavati; doznavati zDoi, -e m. - žega zora, � ž. - zora zorovavel1> / zorovavelb, -a m.

- Zorobabel, os. ime

zorovaveleV1> prid. - Zorobabe-lov

zrak1>, -a m. -vid; pogled; izgled zrbDO, -a s. - zrno zn.calo, -a s. - zrcalo zr�i v. zbr6ti

zbvanie, -e s. - krik; poziv; zva­nje

zbvati, zOVQ, zoveši, - vikati; zvati, pozivati; nazivati

z1>lo, -a s. - zlo; zlodjelo z1>loba, -y ž. - zloća; usp. z1>lobb

z1>lobiV1> prid. - zao, zloban z1>lobb, -iž. -zloća; usp. z1>loba

z1>lob�sbD1> prid. - opsjednut zlim duhom

z1>loverie, -e / z1>loverb8tvo, -a s. - krivovjerje, hereza

'

z1>lod�i, -e m. - zločinac, razboj­nik

z1>lod�in1> / z1>lod�isk1> prid. -zločinski

z1>lodeistvo, -a s. - zlodjelo, zlo­čin

z1>lod��nie, -e s. - činjenje zla

z1>lodeeti �, -dejQ �, -deeši s� - pobolijevati

z1>lok1>znbn1> prid. - zao, opak

z1>lonraVbD1> prid. - pokvaren

z1>losloviti, -vljQ, -viši -govoriti loše o komu; omalovažavati

z1>los1>mn.tbD1> prid. - koji za­služuje sramotnu smrt

z1>lotvoriti, -rjQ, -riši - grditi, kuditi

z1>ločbstbD1> prid. - bezbožan

Z1>l1>l prid. - zao

95

z1>lb,2 -i ž. - zlo, nevaljanost

z1>le prilo - zlo, loše; bol�ti Zbl� - teško bolovati

zi>danie, -e s. - zgrada, zdanje; stvaranje

zbdatelb, -a m. - tvorac, stvara­telj

zi>dati, ziždQ, ziždeši - graditi; stvarati

zi>de v. si>de

zi>d1>, -am. -�brađena glina; zid zbd., -i ž. - obrađena glina; zid

zbrel1> prid. - zreo

zbrenie, -e s. - pogled, izgled

zbriti, Z'bI:jQ, zbriAi - gledati, motriti, promatrati; na lice zbriti - biti pristran

zybanie, � 8. - zibaIije zybati, zibljQ, zibleAi - ljuljati z610 v. 3610

z6ntca, � ž. - zjenica z�ti, z�bQ, z�bem -trgati, čupati z�tr., -i m. - zet; mladoženja, že- I

nik zqb .. , -a m. - zub zQbr.n .. prid. - zubni

UPIT I LI I

i - slovo »iže«; o fJJ!f'1P o - broj 10, i- v. i­o L o - broj 10

6 I H

i -slovo »i« ; · 6 · -broj 20, · H · ­broj 8

i vez. -i; takoder

i, �, e zam, iza prijedloga uvijek dolazi s prefiksom n- (oh nego, kb nemu); N jd. m. roda nije potvrđen -taj, ta, to; onaj, ona, ono; on, ona ono; koji, koja, koje; usp. iže, �je, eje

ia s, mn. -ljubičice

iain., -a m. -Jair, os. ime

iann�eVb prid. -Janejev

iaredoVbprid. -Jaredov,prema Jared, os. ime

ian. v. iain. iasa, -y ž. -Jasa, zemlj.

iafet'h, -a m. -Jafet, os. ime

ibo vez. -jer, zato što; čak i; ipak

98

igemon'h v. igemon'h igo, -a s. - jaram

igrati, -ajQ, -aeši - igrati se, za­bavljati se; poskakivati od ra­dosti

igr., -i ž. - igra, zabava, šala

igumeni�, � ž. - predstojnica samostana, igumanija

igumen'h, -a m. -upravitelj, po­glavar; predstojnik samostana, iguman; usp. igemon'h

igumel1b prid. - upraviteljev, poglavarev

ig'blin'h prid. -iglin

ide vez. i prilo - jer; iako; ide i / ide ubo -iako; gdje; kada

ideje prilo -gdje; budući da; ide­je aCe / ideže koliždo -gdje

god, ma gdje; kamo god, ma kamo

iditum'h, -a m. - Jedutun, os. ime

idolie, -€l s. - poganski hram

idoložn.tVhl1b prid. - prinesen kao žrtva poganskome bogu

idoloslujenie, -€l B. - idolopo­klonstvo

idol'h, -a m. -idol

idolb8k'h, prid. - idolov, idolski; poganski

idum��, � ž. -Idumeja, zemlj.

idume�nin'h, -a m. - Idumejac, stanovnik Idumeje

id�je V. ideje iezekllb / iezekiil'h, -a m. -Eze­

kiel, os. ime

ierdanoVb prid. - jordanski

ierdan'h, -a m. - Jordan, zemlj; usp. ion.dan'h

ierei, -€l m. - svećenik

iereisk'h prid. - svećenički

iereistvo, -a s. - svećeništvo

ieremie, � m. - Jeremija, os. ime

ieriba, -y Ž. -Jerihon, zemlj.

ieribon'h, -am. -Jerihon, zemlj.

ierusa1imlb prid. - jeruzalem-ski

ienI88JimJ�nin'h, -a m, mn. -ml�­ne - Jeruzalemac; usp. ieru­sa1imfJnin

. ierusalimoVb prid. - jeruza­lemski

99

ierusalim'h, -a m. - Jeruzalem, zemlj.

ierusalimb8k'h prid. - jeruza­lemski

ierusa1imfJnin'h, -a m, mn. -m�­ne - Jeruzalemac; UBp. ieru­sa1imlfJnin'h

ierii- V. ierei-iesei, -€l m. - Jesej, os. ime .

ieseeVb / ieseoVb prid. - Jese-jev

ižde(je)l prilo - gdj�

ijde(je)2 vez. - jer, zato što; kada; ijdeje ace da / iždeje kolijbdo - gdje god, ma gdje

iidenQ V. iZg'bnati iideei, -egQ, -ežeši -spaliti, saž­

gati; zapaliti

ižditi, -ivQ, -iveši - potrošiti, ra­suti

ije, eje, eje zam, Ajd. m. r. i -koji, koja, koje; tko; koji (koja, koje) god; što god; iže aCe -tko god, koji (koja, koje) god; im'hje obrazom'h - kako; iže i t'h -koji (koja, koje) takoder

iz prijed. s G - iz, od, kroz; iz V'IInu v. iZV'ltnu; iz liha v. izliha; iz qtn.qdu v. lzq. tn.qdu

izbavItelb, -a m. - osloboditelj, izbavitelj, spasitelj, otkupitelj

izbaviti, -vljQ, -viAi - osloboditi, izbaviti, spasiti, otkupiti

izbavl�ti, -ll!jQ, -ll!eAi - osloba­đati, izbavljati, spaAavati, ot­kupljivati

izbavl�nie, --€l s. - oslobodeJ\je, izbavljeJ\je, spas, otkupljeJ\je

izbaVbnik'h, -a m. - osloboditelj, izbavitelj

izbadati, -dajQ, -daeAi - izbada­ti, probadati

izbivati, -ajQ, -aeAi - ubijati re­dom, pobijati, istrebljivati

izbirati, -8jQ, -aeAi - izabirati, odabirati

izbiti, -ijQ, -ieAi - pobiti

izblbvati, -ljujQ, -ljueAi - ispo­vratiti, izbljuvati

izbon.n'h prid. - izabran, oda­bran; usp. izbbra(Db)n'h

izbosti, -ociQ, -{)deAi - izbosti

izbyVati, -ajQ, -aeAi - obilovati; IjeAavati se

izbytt, izbQ<lQ, izbQ<leAi - preo­stati; obilovati; rijeAiti se

lzbytie, --€l s. - izbavljeJ\je, oslo-bođeJ\je, otkupljeJ\je

.

izbyt'hkovati, -ujQ, -ueAi - obi· lovati

izbyt'hk'h, -a m. - ostatak; pre­tek, izobilje

izbytbČlb8tvovati, -ujQ, -ueAi -. . obilovati

izbbranie, --€l s. - izbor, odabir

izbbra(Db)n'h prid. - izabran, odabran; usp. izborbn'h

izbbrati, izberQ, izbereAi - iza­brati, odabrati

izMgati, -ajQ, -aeAi - bježati

izb�gnqti, -nQ, -neAi - uteći, po- , bjeći; izbjeći

izb�iati, -ajQ, -aeAi - uteći, po­bjeći

izvaliti, -aljQ, -aliAi - izvaliti, iz­baciti

izva�ti, --€ljQ, --€leAi - isklesati

izvesti, l -edQ, -edeAi - izvesti (izvedem .. . )

izvesti,2 -eZQ, -ezeAi - izvesti (izvezem .. . ); izbaviti, oslobodi­ti; roditi se; napraviti

izviti, -ijQ, -ieAi - svezati

izvlačiti, -ČQ, -tiAi - izvlačiti

izvl�ci, --€lkQ, -oceAi - izvući

100

izv�ti, -{)ždQ, -odiAi - izvoditi; praviti

izvoliti, -ljQ, -:-liAi - izabrati; pro­suditi; zavoljeti; izvoljeti, pože­ljeti; dopustiti

izvol�nie, --€l s. - volja, odluka, izbor

izvračevati, -ujQ, -ueAi - izlije­čiti, liječiti

izvreci, -l'bgQ, -rbžeAi - izbaciti; pobaciti

iZV'hDU / izV'llnqciu prilo - iz­vana

iZV'hDqtn. prilo - iznutra

izvyknqti, -nQ, -neAi - naučiti napamet

izv�d�ti, izvl!mb, izvl!si - znati, poznavati; prepoznavati

izv�stvovati, -ujQ, -ueAi - po­tvrđivati, svjedočiti

izv�titi, --€lCQ, --€lstiAi - izvijesti­ti; potvrditi, posvjedočiti; iz· vestiti si - doznati, saznati; izvestiti � - zajamčiti, osi­gurati

izvestovati, -ujQ, -ueAi - izvje­šćivati

izvestb prid. - zajamčen, sigu­ran; poznat

izvestbDo prilo - sigurno, jasno, pouzdano; usp. izv�stbDe

101

izv�st.n'h prid. - siguran, za­jamčen, pouzdan; poznat

izv&ltbD� pril. - sigurno, jasno; usp. izv�st'hDO

izv�t'h, -a m. - uzrok; izgovor

izv�anie, --€l s. - sigurnost, uvjerenost

izv�ati, -8jQ, -aeAi - izvijestiti, izvjeAtavati; reći, govoriti; po­tvrditi, potvrđivati

izv�enie, --€ls. - potvrda, dokaz

izv�zati, �žQ, �žeAi - svezati

izgan�ti, --€ljQ, --€leAi - protjeri-vati

izgarati, -rajQ, -raeAi - izgarati

izglagolati, -{)ljQ, -{)leAi - izgo­voriti, izreći

izgladiti, -aždQ, -adiAi - izgladi­ti, poravnati; ukrasiti

izgo.il'h prid. - izgl\iio, istrulio

izgn.illb8tvo, -a S. - gl\iilost, tru­lež

izgoniti, -njQ, -niAi - protjeri-vati

izgoreti, -rjQ, -riAi - izgorjeti

izgubiti, -bljQ, -biAi - pokvariti

iZg'hnanie, --€l S. - progon, izgon

izg'hnati, iždenQ, iždeneši - is-tjerati, prognati, izgnati

izgybati, -bljQ, -bleši - propa­dati

izgybnqti, -nQ, -neši - propasti izdaV'ltDa / izdann1> prilo -

odavno izdaleča / izdaleče prilo - izda­

leka izdati, -amb, -asi - izdati, dati,

pružiti .

izda�ti, -ajQ, -aeši - izdati, izda-vati; dati, davati

izditditeb., -a m. - stvoritelj izdrailitb8� prid. - izraelski izdrailit�nin1>, -a m. - Izraelac;

usp. iZdrailbtin1> / izdra­ib.t�nin1>

izdrailb, -a m. - Izrael, zemlj.

iZdrailbtin1> / iZdrailbt�nin1>, -a m. - Izraelac; usp. izdrai­liMnin1>

izdreci, �kQ, -ečeši - izreći, iz­govoriti

izdrbvanie / izdrbvenie, -e s. -istrgnuće

izciryti, -yjQ, -yeši - izriti, isko­pati

iz�ienie, -e S. - iskupljenje

iz�db / izdr�dbno prilo - iz­vanredno, prekomjerno; usp.

' izliha

i�1> prid. , - izvanredan, prekomjeran

izd1>hnqti, -nQ, -neši - izdahnu­ti, umrijeti

izdyhante, -e s. - izdah, izdisaj izdyhati, -ajQ, -aeši - izdisati,

umirati izcb.rati, izderQ, izdereši - istr­

gnuti izd�lati, -ajQ, -aeši - napraviti,

zgotoviti izdfJ�ti, izd�jQ, izd�eši - proizvo­

diti izimati, izemljQ, izemleši - vadi­

ti, uzimati

iziskati, iziskQ (izićQ), iziĆeši -tražiti, zahtijevati

iziti, izidQ, izideši, akt. part. pret. I. iZ'bšbd'b, akt. part. pret. II. iŠbl'b - izići; prošikJjati

izlaziti, -ažQ, ":"aziši - izlaziti; prekoračivati

izlivati, -ajQ, -aeši - izlijevati izliti, -ijQ, -ieši - izliti izliha prilo - prekomjerno; usp.

izdr�/i�no

izli�ti, izlejQ, izleaši - izliti izlomiti, -mJjQ, -miši - slomiti izl�kovanie, -e 8. - izlječenje izl�sti, izlezQ, izlezeši - izići

102

izmailit�ne, -'b m, mn. - Jišma­elci

izmesti / izmetati, �tQ, �teši / �, �Ćeši - izbaciti

izml1>knQti, -nQ, -neši - zamu­knuti, zašutjeti

izmoriti, -rjQ, -riši - ubiti, istri­jebiti

iz:mn.m1>rati, -rjQ, -reši - izje­sti, proždrijeti

iz�ti, -mbrQ, -mbreši - izu­mrijeti

izm1>ždati, -ajQ, -aeši - oslablji-vati, činiti slabim

izm1>knqti, -nQ, -neši - trgnuti

izmyti, -yjQ, -yeši -umiti, oprati izm�na, -y ž. - zamjena

izm�niti, -njQ, -niši -promijeni-ti, izmijeniti; zamijeniti

izmqdrivati, -ajQ, -aeši - dola­ziti na pamet

iznemagati, -gajQ, -gaeši - osla­bJjivati, iznemagati

iznemoci, -ogQ, -ožeši - oslabje-ti, iznemoći

iznesti, -sQ, -seši - iznijeti iznicapril. - koso

iznositi, -oŠQ, -osiši - iznositi

izobati, -bljQ, -bleši - pOjesti

izobllovati, -ujQ, -ueši - obilo­vati

izobib.n1> prid. - obilan izobr�sti, -r�cQ, -r�ćeši - pro­

naći izobritati, -ajQ, -aeši - pronala­

ziti

izostriti, izoĆrjQ, izostriši, pas. part. pret. izoerep.'b - naoštri­ti, izoštriti

izoeren1> V. izostriti izr- V. izdrb-izum�ti �, -ejQ s�, -eeši s� - iz­

bezumiti se, izgubiti razum iz�ina, -y Ž. - olakšanje;

iZ1lDbiinq tvoriti - donijeti olakšanje

iz'b- V. iz-iZ1>hoditi V. ishoditi iz1>ibd1> V. iziti iz�sniti, -ešnjQ, -esniši - rasvi­

jetliti iz�sti, izemb, izesi - pojesti, izje­

sti iz�ti, iZbmQ, iZbmeši - izvaditi; .

oduzeti; IZVUći iZ�bniČb8k1> prid. - carinski izqtr&qdupril. - iznutra iisus1> V. isUS1> igemon1>, -a m. - upravitelj

103

ikona, -y ž. - slika ikonUsIn. prid. - ikonijski, pre-

ma Ikonij, zemU.

ikonom .. , --a m. - upravitelj lli vez. - ili; nego nun .. prid. - ilijin

ili�, -4i! m. - Ilija, os. ime

imanu. v. im�ti imanie, � s. - žetva, berba imati, emJjQ, emleAi - hvatati,

uzimati; loviti; sabirati, brati; v�1V imati - vjerovati; usp. j�ti

imenit .. prid. - znamenit, po­znat

imenovati, -ujQ, -ueAi - imeno-vati

imeii v. j�ti imr.ie vez. -jer in1�niice, -a s. / im�nie, -e s. -

imovina, imetak im�m.n .. prid. - imovinski im�ti, imamb, imaši / im�jQ,

im�eši - imati; morati; moći; v�1V im�ti - vjerovati; b&I .. im�ti - biti opsjednut zlim duhom; sul� im�ti - davati prednost

im�, imene, imeni s. - ime imQ v. j�ti (�)

inako prilo - drugačije inamo prilo - drugamo inače prilo - inače,. joA inov�n.nik .. , --a m. - heretik inoIda prilo - jednom, nekoć; u

drugo vrijeme inoduir.no prilo -jednoduAno inokOItr., -i ž. -putovanje, bora­

vak u tuđini inok .. , -a m. - samotna zvijer inomysb.n .. prid. - istoga mi­

Aljenja, složan inomyilenie, � s. - slaganje,

sloga inoplemem.nik .. , -a m. - tuđi­

nac, stranac, barbar; usp. ino­stram.niIn., inoj�zyčr.nik ..

inoro,.. prid. -jednorog inorožr. prid. -jednorogov ino8ta(m.)nr. prilo -neprestano,

postojano inostranr.nik .. , -a m. - tuđinac,

stranac, barbar; usp . inople­mem.niIn., inoj�ZYČr.nik ..

inočb8k .. prid. - monaški, re­dovnički, samostanski

inOČb8tvo, -a S. - monaštvo, re­dovništvo

inoč�.. prid. - jedinoroden; osamljen, napušten

104

inoj�zyčr.niIn., -a m. - tuđinac, stranac, barbar; usp. inople­menr.nik .. , ino8tranr.niIn.

inOj�ZYČbD" prid. - koji govori druge jezike, stran

in .. , ina, ino zam. prid. - drugi, druga, drugo; neki, neka, neko

in .. gda V. inogda in .. de / in .. žde prilo - drugdje inqdu / inqd� prilo -:- drugim pu-

tem, drugdje ioaVb, -a m. - Joab, os. ime

ioanane(o)Vbprid. - Jonamov ionaeVb prid. - Joananov ioa(n)na, -y Ž. - Ivana, os. ime

ioa(n)noVb prid. - Ivanov; !J,sp. ioam. / ioaneVb

ioa(n)n .. , -a m. - Ivan, os. ime

ioam. / ioaneVb prid. - Ivanov; usp. ioa(n)noVb

io(a)ramoVb prid. - Aramov, Jorimov

io(a)safat, -a ,m. - Jozafat, os. ime

ioatam .. , -am. -Joatam, os. ime iovoVb prid. - Jobov iOVb, -a m. - Job, os. ime

iozi�, -4i! m. - Ozija, os. ime

iona, -y -m. - Jona, os. ime ionin .. prid. - Jonin

iorr.dan .. , -am. -Jordan, zemU. ; usp. ierbdan ..

iorbdam.sk .. prid. -jordanski i08ifOVb prid. - Josipov ios:lfr., -a m. - Josip, os. ime

iosi� / iosU, -4i! m. - Josip; Jozija, os. ime

iohoni�, -4i! m. - Jehonija, os. ime

ipokrit.. V. ipokrit.. ipostur. / ipostatr. V. i�tasr. /

ipOltatr. iraklU, � m. - Heraklij, os. ime

irakl .. / iraklr., -a m. - Herkul, os. ime

irinei, � m. - IrenEti, os. ime irini, -4i! ž. - Irena, os. ime iroVb prid. - Herov irodi�, -4i!ž. -Herodijada, os. ime irodi�da, -y Ž. - Herodijada, os.

ime

irodi�din .. prid. - Herodijadin irodi�ne, -nb m, mn. - hero-

dovci irodoVb prid. - Herodov irod .. , -a m. - Herod, os. ime irodr.Ma V. irodi�da isa(a)voVb, -a m. - Ezavov isa(a)koVb prid. - Izakov isa(a)In., -a m. - Izak, os. ime

105

isavri, -'b m; mn. - Izauri, sta-novnici Izaurije

isavri�, � Ž. - Izaurija, zemlj. isavn.skh prid. - izauraki isaieV'lt / isai(i)n'h prid. - Izai-

jin; UBp. isai�

isai�, � m. - Izaija, OB. ime

isalri� v. isavri�

isatn.sk'h v. isaVl'b8k'h

iskaziti, -ažQ, -aziAi - unilItiti; ullkopiti, ulltrojiti

iskanie, � B. - istraživanje iskariotin'h / iskariot'h, -a m. -

Iskariot, Juda (iz Shariota) iskariotr.sb prid. - iskariotski

iskati, iskQ, ieelli / H\Q, ieelli - tra­žiti, istraživati; željeti

isklati, iskoljQ, iskolelli -poklati iskoni prilo - u početku; od po­

četka iskom.n'h prid. - iskonski

iskoDhČavati (�), -vajQ (s�), -vaeši (s�) - skončavati, umi­rati

iskoDhČati (�), -ajQ (�), -aelli (s�) -dokrajčiti; skončati; um­rijeti; slabjeti, iscrpljivati se; prestajati, završavati se

iskopanie, � S. - iskopavanje

iskopati, -ajQ, -ael\i - iskopati; is korene iskopati - iskori­jeniti

iskoreniti, -njQ, -nilli - iskorije-niti

iskočiti, -čQ, -čilli - iskočiti iskra, -y Ž. - iskra

iskrasti, -adQ, -adelli - iskrasti

iskračUo, -a S. - sprava za IDU-čenje

iskropyt .. n� prilo - savrlleno, .' točno

iskri> prijed. 8 G i prilo - blizu iskrbm. prid. - bližnji

iskupiti, -pljQ, -pilli - otkupiti, osloboditi, iskupiti

iskupovati (�), -ujQ (s�), -uel\i ' (s�) - otkupljivati, oslobađati, . iskupljivati

iskusitel .. , -a m. - napasnik, iskušavatelj

iskusiti �, -ullQ (s�), -usiši (s�) - iskullati, okušati, isprobati; dovesti u napast; odbaciti

iskus'h, -a m. - ispit, provjera; . iskustvo; iskus'h tvoriti -do­vesti u iskušenje

iskushnik'h, -a m. - istraživač, ispitivač

106

iskus .. n'h prid. - iskusan, isku­šan, provjeren, priznan, doka­zan

iskujati, -ajQ, -aelli -iskullavati, isprobavati; dovoditi u napast

iskujenie, � 8. - proba; iskulIe­nje, napast; iskul\avanje

iskydati, -ajQ, -aelli - izbaciti, izliti

iskypeti, -pljQ, -pilli - iskipjeti, illikljati

isol'h V. is(s)op'h

isl&liti, �ždQ, �ši - pronaći ispasti, -adQ, -adelli - ispasti, ot-

pasti ispeci, -ekQ, -ečeši - ispeći ispiti, ispijQ, ispieši - ispiti, po­

piti isplesti, -etQ, -etelli - isplesti,

splesti

ispl'hniti (�), -njQ (s�), -niši (s�) - ispuniti (se), napuniti (se); ispl'hnen'h - ispunjen; pot­pun

ispl'hm. prid. - pun ispl'hm. prilo - potpuno, posve ispl'hn�ti (�), �jQ (�), �ši (s�)

- ispunjavati (se) ispov�e, � S. - ispovijed

(vjere); ispovijedanje (grijeha);

zavjet; hvalospjev; bez ispo­vMani� - neizreciv

ispov�dati (�), -ajQ (�), -aelli (�) - ispovijedati (se), prizna­vati; izricati; obećavati; hvali­ti, zahvaljivati

ispov�dovati, -ujQ, -uelli - ispo­. vijedati, priznavati

ispov�db, -i Ž. - ispovijed (grije­ha); ispovijedanje (vjere); pri­znanje

ispov�dbnik'h, -a m. - ispovjed­nik

ispovAdJ,nica, � Ž. - ispovjed­nica

ispov�d�ti (�), -v�mb (�) (-v�­d� /s�/), -v�si (�) - ispovjediti (se), priznati; ispripovijedati; objaviti, razglasiti; . obećati; hvaliti, zahvaliti

ispodi>m. prid. - donji ispolin'h, -a m, mn. ispoli - div;

junak ispolupril. - napola, upola

ispočiti, -ijQ, -ieši - odmoriti se' ispravitel .. , -a m. - popravljač

ispraviti (�), -vljQ (s�), -viši (�) - pripremiti, pripraviti; ispra­viti; napraviti; urediti; ispravi­ti, popraviti

107

ispravlenie, � 8. - ispravljenje, izravnavanje; upravljanje; po­stupak, <ljelo; pravilo

ispravl6ti, -1�Q, -16eAi - isprav­ljati; upravljati, uređivati; pre­bivati

isprazniti (�), -ažnjQ (�), -az­niAi (s�) - isprazniti; uniAtiti

isprahn6ti, �jQ, �Ai -istruliti, pretvoriti se u prah

isp�cl, -rbgQ, -rbžeAi - pre­vrnuti; uniAtiti

isprositi (�), -oAQ (s�), -osiAi (s�), - zamoliti, zatražiti

isproienie, � 8. - moljenje, tra­ženje

ispl'lovapril. -u početku, isprva, najprije

ispustiti, -uĆQ, -ustiši - ispusti­ti, pustiti; otpustiti; poslati

ispucati, -ajQ, -aeAi - ispuAtati, puAtati; otpuAtati; slati

ispueenie, � 8. - ispuštanje, ot­puAtanje

iapytanie, � 8. -istraživanje, is­pitivanje

ispytati, -ajQ, -aeši - istražiti, istraživati; ispitati, ispitivati

ispyt&, -:-a m. - istraživanje i�ti, ispojQ, ispoeši - otpjevati

iataiti, -ajQ, -aeAi -rastaliti, uni- , Atiti

ista6ti, -ajQ, -aeAi - taliti, rasta­ljivati

iateei, --ekQ, --ečeAi -isteći, poteći istina, -y ž. - istina; zbilja, stvar­

nost; točnost; vb istinQ / po istin6 - zaista

istiru.n"'prid. -istinit, pravi; bi-tan, važan

istin&n6pril. - istinito, stvarno; sigurno, jamačno

istirati, -ajQ, -aeAi - otirati istiskati, -ajQ, -aeAi -istiskivati isto, istese, istesi 8. - utroba; bu-

breg istoVb prid. - istinit; pravi, zbilj­

ski, stvaran; točan; bitan, va­žan

istonQti, -nQ, -neAi - utonuti, potonuti

istopiti s�, -pljQ s�, -piAi s� - po­topiti se, potonuti

istopnQti, -nQ, -niši - potopiti se, potonuti

istočiti, -čQ, -čiši -izliti, istočiti istoč&nik ... , -a m. - vrelo, izvor istradati, -raždQ, -raždeAi - na-

stradati istn.ganie, � 8. - trganje, pre­

trgnuće

108

istr&gnQti, -nQ, -neAi - istrgnu­ti, pretrgnuti

istrebiti, -bJjQ, -biAi - očistiti; prosijati

istrebl6ti, -16jQ, -16eAi - čistiti istreblenie, � 8. - očiAčenje istrezviti �, -VQ �, -viAi s� -

otrijezniti se ist�sti, -8Q, -seAi - istresti istuka(ru.)n ... prid. - isklesan ist ... , ista, isto zam. - isti, ista,

isto; istinit; pravi, zbiljski, stvaran; taj, onaj; ist... -upra­vo taj; U8p. sam ...

ist ... kati, -'bkQ, -'bčeAi - istkati, otkati

ist1tknQti, -nQ, -neši - izbiti, iskopati

ist&niti, -njQ, -niAi - stanjiti, uniAtiti, učini�i nezaJnjetnim

iat...cati, -ajQ, aeši -ispražnjava­ti; razdavati; razrušivati

ist...citi, -'bcQ, -'bstiši - oštetiti; povrijediti

ist&liti, -b1jQ, -liši -uniAtiti; pro­pasti

ist&lenie, � 8. - propadanje, uništenje

istekati, -ajQ, -aeši - istjecati ist61enie v. icelenie

ist6liti v. iceliti

ist�3ati, 1 -ajQ, -aeši - presluša­vati, raspitivati; zahtijevati na­trag

i�3ati, 2 -t�ŽQ, -t�žeAi - preslu­šati, raspitati; iskuAati; zatra­žiti natrag

istqpiti, -pljQ, -piši - istupiti isunQti, -nQ, -neši - isukati,

izvući isus ... , -a m. - Isus iruiti, --šQ, -šiši - isušiti lshaldati, -ždajQ, -ždaeAi - izla-

ziti iahvatiti, -acQ, -atiAI - iščupati ishodatai / ishodatainik'b, -a

m. - posrednik, zastupnik ishodataeti, -tajQ, -taeši - po­

sredovati, zastupati ishoditi, -oždQ, -odlši - izlaziti ishodice, -a 8. - ishodište; istok;

pašnjak ishod ... , -a m. - izlaz iahodttn ... prid. - izlazni ishoždenie, � 8. - izlaženje,

izlazak ishytiti, -YĆQ, -ytiši - istrgnuti iac- v. ic--

isuati, iS'bšQ, iS'bWi - usahnu­ti, isušiti

109

is'JJm.qti, -nQ, -neAi - usahnuti, isušiti

ieypati, -ajQ, -aeši - isipavati isypati, -pljQ, pleši - isipati i�, iS�Q, is�eši - izići �i, i�kQ, is�Ai - isklesati;

istući; smaknuti, odrubiti glavu i��enie, � s. - tuča, premlaći­

vanje i�lmqti, -nQ, -neši - usahnuti,

presahnuti, isušiti isqčiti, -čQ, -čiši - osušiti itaU�, � ž. - Italija, zemlj. italb8k"h prid. - talijanski iti, idQ, ideši, akt. part. pret. I.

šbd'b, akt. part. pret. II. šblb -ići; iti po isud - slijediti Isusa

iturifi, � ž. - Itureja, zemlj. ieazati / icezati, -zajQ, -zaeši -

iščezavati, nestajati ieeznqti, -nQ, -neši - iščeznuti,

nestati

ieisti, iCbtQ, iCbteši - izbrojiti

ieistiti, icicQ, icistiši - očistiti ieitati, -ajQ, -aeši - brojiti ien.pati, -pljQ, -pleši - iscrpsti,

izgrabiti

ic.ue, � s. - potomstvo ic�lenie, � s. - ozdravljenje ic�litelb, -a m. - liječnik i�liti, -ljQ, -liši - liječiti, iscije-

liti icfilbba, -y ž. -izlječenje, ozdrav­

ljenje ic4H6vati, -ajQ, -aeši - liječiti;

ozdravljati ic61�ti, -1�jQ, -l�eši - liječiti;

ozdravljati i�eznqti v. ieeznqti i�istiti v. ieistiti i�n.pati v. ien.pati i6eznqti v. ieeznqti iibCi"h lJ. iziti iAbb v. iziti i6kovlb / i�kovoV"h prid. - Ja-

kovljev i6koV"h, -a m. - Jakov, os. ime ijuda, -y m. -Juda, os. ime ijude- v. ijud6-ijudoV"h prid. - Judin ijud6i, � m. - Židov ijud6isk"h prid. - židovski ijud66, � ž. - Judeja, zemlj. ijuli6ni, � ž. - Julijana, os. ime ijustini6n"h, -a m. - Justinijan,

os. ime

110

Ni G (fl)

g - slovo » derv« ; . � . - br. 30

geValb, -a m. - Gebal, zemlj. geena v. &eona gelbgota v. gobgota gemon"h v. iiemon"h genisaretb, -a m. - Genezaret,

zemlj. genisaretbsk"h prid. - geneza­

retski

&eona, -y ž. - pakao� geo� ogm.na6 - paklem OganJ; usp. ad"h, tn.ton.

geonb8k"b prid. - pakleni geor(b)gii, � m. -Juraj, os. ime gen.gesinbsk"h / gen.ges�sk"h

prid. - geraski, gerazenski, �­darski, prema Gadara, zeml.J.

gehsimani neskl. - Getsemani, zemlj.

gisterna, -y ž. - cisterna

111

> K K

k - slovo » kako«; . > . - broj 40, . K . - broj 20 .

kagn.ličiclt, -a m. - grličić kadilbll ... prid. - kadioni kaditi, každQ, kadiši - kaditi kacbmoVb prid. - Kadmov kacb.m ... , -am. - Kadmo, os. ime každenie, � s. - kađenje kaženik ... , -a m. - uškopljenik,

eunuh kazanie, � s. - uputa, opomena;

propovijed kazatellt, -a m. - odgojitelj; pro­

povjednik kazati, kažQ, kažeši - kazivati,

upućivati, propovijedati .

kaziti, kažQ, kaziši - kvariti, uprop8Štavati; kastrirati

kaznit, -i ž. - kazna; naredba kazm.clt, -a m. - vojni zapovjed-

nik . kain ... , -a m. - Kajin, os. ime kaiMa. -y m. - Kaifa. os. ime kai6fin ... prid. - Kaifin kako prilo - kako, zar ne; kako... ,

kako li - kako . . . tako .. . kakOVb, kakova, kakovo / ka·

b, kaka, kako zam. prid. ­kakav, kakva, kakvo; koji, ko­ja, koje; neki, neka, neko

kalan ... dy, -bž.pl. t. - Calendae, prvi dan u mjesecu kod Ri­mljana

kalistb, -a m. - Kalist, os. ime kal ... , -a m. - blato, prljavština; ,

usp. blato, brltna, bnnie kaleti �, �jQ S�, �ši S� - prlja- . '

ti se. sramotiti se

112

kamel ... , -a m. - deva kamenie, -a S. - kamen; stube kamenit, kamene, kameni m. -

kamen; usp. kamy. kamyk ... kamenItn ... prid. - kamenit kamo prilo - kamo, kuda; neka­

mo, nekuda kamy, kamene, kameni m. - ka­

men, stijena; usp. kamenit kamyk ... , -a m. - kamen; usp.

kamenlt, kamy kamen ... prid. - kamenit; usp.

kamenItnIt kana neskl. - Kana, zemlj; vb

kana galileisdi - u Kani Galilejskoj

kanagalilMsk ... prid. - kanaga-1ilejski

kananei, � m. - Kanaanac kanon ... , -a m. - pravilo; crkveni

zakon kanQti, -nQ, -neši - kanuti kapadokiisk ... prid. - kapado­

cijski kapadokie, � Ž. - Kapadocija,

zemlj.

kapati, --pljQ, -pleši / -ajQ, -aeši -kapati

kapen.naum ... , -a m. - Kafar­naum, zemlj; usp. kafen.­naum ...

kapiklarii, � m. - tamničar, ključar u zatvoru

kapice, -a s. - idol. kumir; po­ganski bog; poganski hram

kapiemea, � Ž. - poganski hram

kapicltn"'prid. - idolopoklonski

kap16, � Ž. - kaplja kaPit. -i Ž. - oblik, sličnost kan.vana, -y Ž. - riznica (u hra-

mu); usp. korvan ...

kasanie, � s. - dodir, ticanje

kasati �. -ajQ s�. -aeši s� - doti­cati (se)

katapetazma. -y Ž. - zastor, za­vjesa; usp. opona

katarotn., -a m. - balegar (ku­kac)

katekumen ... / katikumen .... -a m. - katekumen, pripravnik za krštenje ili za krizmu

katolikii prid. - opći kafen.naum ... , -am. - Kafarna­

um, zemlj; usp. kapen.na-um ...

kašiea, � Ž. - kašica kaezm., -i Ž. - pokajanje, raska­

janje; usp. ka6nie kaenie, � s_ - pokajanje, raska­

janje; usp. kaezm.

113

kaeti s�, kajQ s�, kaeAi � - kajati se, ogorčiti se

-

kvas'b, -a m. - kvas

kvasbll'b prid. - kvasni

kedrJ" -a m. - cedar

kedrb8k'b prid. - cedarski

kela novaž. - Kela Nova, zemlj.

ken'bturion'b, -a m. - stotnik, zapovjednik nad stotinom ljudi

kerash, -a m. - poskok

kesareV'b prid. - carski, koji pri­pada rimskom caru; usp. kesa· roV'b

kesarie, � ž. - Cezareja (fe­nička, palestinska, kapadocij­ska), zemlj.

kesaroV'b prid. - carski, koji pri­pada rimskom caru; usp. kesa· reV'b

kesan., -a m, D jd. kesarovi / ke­sarevi - rimski car

kivot'b, -a m. - ormarić, škri-njica

kin'bs'b / kil1hs'b, -a m. - porez

kifa, -y m. - Kefa, os. ime klada, -y ž. - klada

klad�3b, -a m. - studenac, zde­nac

klaneti �, -nejQ s�, -neeši s� -klanjati se

klasti, -adQ, -adeAi - ulagati (predmete jedne ponad dru. gih); čuvati

klas'b, -a m. - klas

klasbn'b prid. - od klasa

klati, koljQ, koleši - klati

klatiti, klaCQ, klatiAi - pokretati, njihati, ljuljati

kleveta, -y ž. - kleveta, tužba

klevetarb, -a m. - tužitelj

klevetati, -ajQ, -aeAi! -OOQ, -eaeAi - klevetati, tužiti

klevetbnik'b, -a m. - klevetnik, tužitelj

klevetbll'b prid. - klevetnički

klevret'b, -a m. - suposlužitelj, suradnik, sudionik

klepati, -pljQ, -pleši - označiti, objasniti

kliknovenie, � s. - kliktanje, pocikivanje, radovanje

kliment'b, -a m. - Klement, os. ime

klirik'b / klirosbnik'b, -a m. -klerik, duhovnik

kliros'b, -a m. - kler

klicati, kličQ, kličeši - klicati, vi· kati

kličb, -a m. - krik, galama

114

klokotati, klokoćQ, klokoćeAi -klokotati; kipjeti, vreti

kloniti (s�), -njQ (s�), -niši (s�) ­nagnuti (se), prikloniti (se)

klopot'b, -a m. - lupa, tutnjava

klbcati, -ajQ, -aeši - mudrovati, mozgati

klbČtati, -ČbĆQ, -čbĆeAi - cvoko-tati

klbČt'b, -a m. - cvokotanje

klevreh v. klevreh kleth, -i ž. - sobica, ćelija

klethka, -y ž. - komorica, sobica, ćelija

kljU8�, kljus�te, kljus�ti s. -kljuse

kljUČedrhihCb, -a m. - ključar

ključiti s�, -čQ s�, -čiši s� - dogo­diti se; ace � ključih - na­primjer; možda

kljUČb, -i ž. / -a m. - ključ

kl�tva, -y ž. -prisega; lihokl�t­va - krivokletstvo

kl�ti, klbnQ, klbneši - kleti, pro­klinjati; kl�ti s� - prisezati, kleti se

kl�čati, -čQ, -čiši - klečati

kn�zb v. k'bn�Zb kohh, -i ž. - sudbina, kob

kOVarbn'b prid. - lukav

kovarb8tvo, -a s. - lukavost

kovati, kovQ, koveši / kujQ, kueši - kovati

koV'b, -a m. - nešto kovano; pre­pirka; spletka, buna, urota

kOVbnik'b, -a m. - urotnik, za­vjerenik

koV'bČegr. / koVbČegr., -a m. -kovčeg, sanduk, Akrinja

kOVbČeihCb, -a m. - škrinjica, kovčežić

kogda v. bgda

koia, � ž. - koža

koihn'b prid. - kožan

kozari, -'b m, mn. - Kozari, Ha-zari

kozma, -y ž. - Kozma, os. ime

kozbl'b, -a m. - kozlić

kozbl'b prid. - kozji

kozbl�, kozbl�te, kozbl�ti s. - ko­zle

kokotoglaienie, � s. - glasanje pijetla, kukurikanje; usp. ku· roglašenie

kokot'b, -a m. - pijetao

kolesbnica, � ž. - kola

kolesbničbn'b prid. - kolni, kol-ski

115

koli prilo - kada, jednom; iie koli - kad god; ne koli - ni­kada

koliilodo prilo - iie koliido -tko god; ideie koliido - gdje god

koliko prilo - koliko koliIn., kolika, koliko zam. -

kolik, kolika, koliko kolo, kolese, kolesi s. - krug, ko­

tač kol ... , -a m. - kolac kob. prilo - koliko, kako; kolh

velik ... - koliki kolhmi čest, pred komp; kolhmi

pače - to više kol43 V. dokoli / dokol43 kol43bati (�), -bljQ (�), -bleši

(s�) - kolebati se; klatiti se, ljuljati se

kol43no, -a s. - koljeno; pleme kol�a, -y Ž. - koleda komana, -y Ž. - Koman, os. ime komisii V. komin / komih komu... / komit ... , -a m. - grof,

župan; pratitelj kom'hkanie, -e S. - pričest kom ... kati, -ajQ, -aeši - pričešći­

vati konob ... , -a m. - kotao, kazan

konstantin ... , -a m. - Konstan� tin, os. ime

konstantiDh prid. - Konstanti­nov; konstantinh grad... -Carigrad (KonstantinopoI) .

kODh, -a m. - konj kODhn ... prid. - konjski kom.sk ... prid. - konjski, jahaći kODhCh, -a m. - kraj, završetak;

usp. kODhČina, krai kom.čavati (8Q), -ajQ (�), -aem

(�) - završavati; puniti se

kODhČanie, -e S. - završavanje, svršavanje

konhČati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - završiti, svršiti, napuniti se

kODhČina, -y Ž. - kraj, za�še-tak; usp. konhCh, krai

kopati, -ajQ, -aeši - kopati kopiinik ... , -a m. - kopljanik kopie, -e S. - koplje kopn, -a m. - kopar korablich, -a m. - lađica korablh, -a m. - lađa korahh, -i Ž. - lađa korablhniIn., -a m. - lađar, bro-

dar korabIhn ... prid. - lađarski korabhčii, � m. - mornar, bro­

dar

116

korvan ... , -a m. - riznica (u hra-mU)j usp. karhvana

korenie, -e s, zb. im. -korijenje

korenovati, -ujQ, -ueši -usaditi korenh, korene, koreni m. - ko-

rijen korin'hlhi43ne, -'b m, mn. - Ko­

rinćani korinth ... , -a m. - Korint, zemU.

kOristh, -i ž. - dobitak, plijen, korist

koriti, -t:iQ, -riši - ponižavati, huljti, vrijeđati

kOriCf�, -b Ž, mn. - cimet kon / korhCh -a m. - staroži­

dovska mjera za zrnatu hranu (393 1)

k08nQti (�), -nQ (�), -neši (�) - dotaknuti (se)

kostantin ... V. konstantin ... kosth, -i ž. - kost kOŠh, -a m. - koš

košhnica, � Ž. - košnica kotora, -y ž. - svađa, spor

kotorati, -ajQ, -aeši - osuđivati

kotorati 8Q, -ajQ s�, -aeši s� -sporiti se, svađati se

kotorič.. / kOtOrr.nb prid. -svadljiv

kotoryi, kotora43, kotoroe zam. - koji, koja, koje

kohka, -y ž. - sidro kotyga, -y ž. - tunika kOthl'h, -a m. - kotao krabU, -e m. -košarica, ormarić kragui, -e m. - sokol krada, -y Ž. - lomača kral, -em. -kraj, završetak; gra­

nica, rub; usp. kODhCh, kODh­čina

kralh, -a m. - kralj kramola, -y ž. - buna, ustanak kramolhnik ... , -a m. - buntov-

nik, urotnik krasa, -y Ž. - ukras, nakit krasiti (�), krašQ (�), krasiši

(�) - nakititi (se), ukrasiti (se)j hvaliti se

krasovati (�), -ujQ (�), -ueši (�) - kititi (se), ukrašavati (se)

krasota, -y Ž. - ljepota, ukras; naslada

krasta, -y ž. - krasta krasti, -adQ, -adem - krasti kras .. n ... prid. -lijep, divan, ugo-

dan kratb, -a m, dolazi kao dio prilož­

nih izraza: d ... va kraty - dva-

1 1 7

put, kol& kraty - koliko puta. m ... nogo kraty - mnogoput

kratu... prid. - kratak; v1t krat1tCe -ukratko, nakratko

kriV1t prid. - kriv, loš krii&, -a m. - križ; (s ... )tvoriti

krii� - prekrižiti se, načiniti znak križa

križ&n ... prid. - križni krilat ... prid. - krilat krilo, -a s. - krilo; strana krinica, � i. - vrč, ćup, bokal krin ... , -a m. - ljiljan krih, -a m. - Kreta, zemlj. krit&sk ... prid. - kretski kr1teue, -'b m, mn. - Krećani kričava, -y i. - vika, galama kričati, -ČQ, -8ši, 3. Z. mn. kri-

čQt'b - kričati kriČ&, -a m. - kričanje, vika kroV1t, -a m. - krov; stan; zašti­

ćeno mjesto krome priZ. i prijed. s G - izvan,

daleko; osim

krom6C&n& prid. - vanjski kromeŠltn& v. kromec&n& kronii I kron ... , -a m. - Kronos,

os. ime kropiti, -pljQ, -piši - škropiti,

kapati, curiti, sipiti

krople, � i. - kaplja

krotiti, krocQ, krotiši - krotiti, umirivati ,

kroto)Jub&C&, -a m. - miroljubiv. čovjek

krotost&, -i i. - nježnost, bla­gost, krotkost

krotost&n ... prid. - krotak; usp. krot ... k ...

krohko prilo -krotko, strpljivo; usp. krot1tCe

krohk ... prid. - krotak; usp. krotost&nb

krot ... ce priZ. - krotko, mirno, smireno; usp. krot ... ko

krupa, -y i. - kaša, tarana

krupica, � i. - mrvica

kr1tvaV1t prid. - krvav

kr1tvopiV1t prid. - krvožedan; usp. kr1tvoediV1t

kr1tvotečenie, -e s. - krvotok

kr1tvotočiV1t prid. - koji boluje od krvarenja

kr'Itvotočiti, -čQ, -čiši -bolovati od krvarenja

kr1tvotočica, � i. - koja boluje od krvarenja

kr1tvoMenie, ---e s. - krvožed­nost

118

krbvo6diV1t prid. - krvožedan; usp. kr1tvopiV1t

kr'Itv&, kr'bve, kr'bvi i. - krv; to-čenie kr1tve - krvotok

krbV&n ... prid. - krvni

kr'Itknqti, -nQ, -neši -oglasiti se

krbkyga, -y i. - lagana kola

kr'Itma,l -y i. - kormilo

kr'Itma,2 -y i. - hrana

krbmiti, l _mljQ, -miši -kormila­riti

krbmiti,2 -mljQ, -miši - hraniti

kr'Itmlenikb, -a m. - dojenče, malo dijete

krbmlenie, -a s. -hrana, namir­nica

kr'Itmle, � i. - hrana

krbm&čae prid. Ž. - zbornik cr­kvenoga prava

kr&m&nikb, -a m. - kormilar; usp. kr1tm&čii

kr'Itmbčii, kr'bmbČij� m. - kor­milar; usp. kr'Itm&nik ...

kr1tčag&, -a m. - krčag, glinena posuda; usp. Č&VlU1b

krbčaž&n& prid. - koji je u obli­ku krčaga

kr1tčmlevati, -ajQ, -aeši - kva­riti

kryti (�), kryjQ (s�), kryeši (s�) - kriti (se), pokrivati (se)

krytilo, -a s. - krstionica, ku· pelj

kn.stitel&, -a m. - Krstitelj (Ivan)

krytiti, krbCQ, krbstiši - krstiti; činiti znak križa

msti6(ni)n ... , -a m, mn. krbsti· �ne - krŠĆanin; usp. msti· en ...

kr&8ti6nyi I mstien&8k ... prid. - kršćanski

kr&8tien6 prilo - krŠĆanski

msh, -a m. - križ; krštenje

kr&8hnb prid. - krsni

kr&Cati, -ajQ, -aeši - krstiti

kr&Cenie, ---e s. - krštenje

krepiti (�), -pJjQ (s�), -piši (s�) - krijepiti (se) ,jačati; potvrđi­vati, utvrđivati (se)

krepost&, -i ž. - snaga, moć

kr6p ... ko prilo -jako, silno; usp. krep1tCe

kr6pu ... prid. - jak, snažan, zdrav

kr6p ... ce prilo - jako, silno; usp. krepbko

krqg&, -a m. - krug

119

kuditi, kuždQ, kudiši - kuditi, grditi

kukuh, -a m. - kapa, kapuljača kuma, -y ž. - kuma; usp. nmo­

tra, kqpetra kum1rosluienie, � s. --..: idolopo­

klonstvo kumirJ., -a m. - kumir, idol kumirbnica, � Ž. - poganski

hram

ku.m.in.skb prid. - kumirski, koji se odnosi na idole

kupiti, -pljQ, -piši - kupiti kupb.n'h prid. - trgovački, td­

nički kupl�, � ž. - kupovanje, trgovi­

na kupovati, -ujQ, -ueši -kupovati kup'h, -a m. - hrpa, gomila, kup;

VJ. kup'h, v'h ku� - zajedno, skupa

kup'hD.o prilo - zajedno; istodob­no; kupno utro - ujutro, u zoru

kupbnosqCii prid. - istobitan; usp. kupbDoSQCbn'h

kupbnosqCie, �s . -istobitnost

kuPbn� prilo - opće, zajedničko, skupno

kuPbCb, -a m. - trgovac kurU prid. - pijetlov kuriti �, -rjQ s�, -riši � - dimi­

ti se

kuroglaiente, � S. - glasanje pijetla; usp. kokotoglaienie

kur'h, -a m. - pijetao kurenie, � S. - pušenje, para kWJiti, kuŠQ, kusiši - kušati, pi-

tati kWJtodi�, � ž. - straža kuci�, � ž. - koljivo, žito (sveča­

ni obrok od pšenice) k'h prijed. s D - k(a)j prema; oko,

za; k'h večeru - predvečer; k'h tomu ne - viAe ne; k'h po­lud..ni - oko podneva

k'hgda prilo - kada k'bde prilo - gdje, negdje k'bdeie vez. - kada, tek što k'hido mm. - svatko k'hZDb, -i Ž. - vrebanje, zasjeda;

urota, lukavost k'hk'hn�, � Ž. - koljeno k'hmotra, -y Ž. - kuma; usp .

kuma, kqpetra kuPbDosqCbn'h prid. - istobi- In.nilfbČii, � m. -knjigoznanac,

tan; usp. kupbDOSQCii pisac

120

k'hnigy, -"b ž, mn. - knjiga, knji­ge; listina; pismo

k'hniiic�, -b Ž, mn. - knjižicaj li­stina

k'hniinik'h, -a m. - znalac zako­naj književnik, pisac

k'hniibn'h prid. - knjižni, knji-ževni; svetopisamski

k'hn�gyni, � Ž. - kneginja k'hn�ienie, � S. - kneževstvo k'hn�ib prid. - kneževski, vla-

darski k'hn�3b, -a V k"bn�že m. - knez,

vladar, upravitelj k'hn�Zb V. k'hn�3b kbSn�ti, k"bšnjQ, k"bsniši -kasni­

ti, usporavati k'hto mm, G kogo, L CElmb - tko;

k'hto )jubo .- tko god kyzDb, -i Ž. - zasjeda, urota kyi, ka�, koe mm. - koji, koja,

kojej kyi )jubo - bilo koji kyiido, ka�ido, koeido zam. ­

koji god, koja god, koje godj . svaki, svaka, svako

kyka, -y ž. - kosa, vlasi

kyp�ti, kypljQ, kypiši - kipjeti; iščekivati

kyaeh I ky�l'h prid. - kiseo ky�enie, � S. - ponos, uobraže­

nost, oholost ky�iti �, -ČQ s�, -čiši � - oholi­

ti se kqdu pril. - kuda; ob kqdu ­

. odakle kqpetra, -y Ž. - kuma; usp.

kuma, k'hmotra kqpina, -y Ž. - kupina kqpinie, � S. - grmlje kq�lb, -i Ž. - kupelj; kupaliAte kqca, � Ž. - koliba, šator Idmbah, -a m. - cimbal kimin'h, -a m. - kim, kumin Idpri�n'h, -a m. - Ciprijan, os.

ime Idpr'h, -a m. - Cipar, zemlj. Idpr'hsk'h prid. - ciparski Idril'h, -a m. - Ćiril, os. ime Idrinii, � m. - Kvirinij, os. ime Idrini�, � Ž. - Sirija, zemlj. Idrin�i, � m. - Cirenac Idrin�isk'h prid. - cirenski Idri�k'h, -a m. - Cirijak, os. ime

121

db L "

1 - slovo »ljudie«; . eA, . - broj 50, . tt · - broj 30

lavaanoVb prid. - Labaanov lavra, -y ž. - pustinjački samo­

stan lavn.sk'h prid. - koji se odnosi

na pustinjački samostan ladU, � ž. - lada, brod; usp.

ai'helii ladiica, � ž. - lađica lazaroVb prid . - Lazarov lazarr. I lazan., -a m. - Lazar,

os. ime lakati, laČQ, lačeši - gladovati,

biti gladan, postiti; usp . al'h­kati

lakom'hprid. -lakom, pohlepan lak'btb, -i m. - lakat

lamehoVb prid. - Lamekov lanita, -y ž. - čeljust, brada; .

obraz, lice laodikiisk'h prid. - laodicejski laodiki6, � ž. - Laodiceja,

. zemlj. laskanie, -e s. - laskanje, ulagi-

vanje '

laskati, -ajQ, -aeši - laskati, ulagivati se

laskn.db, -i ž. - pohota latinbsk'h prid. - latinski latinbsky pril. - latinski la6nie, -e S. - zasjeda, uhođenje laetelb, -a m. - koji stoji u zasje-

di; uhoda, progonitelj; razboj­nik

laeti, lajQ, laeši - biti u zasjedi; uhoditi; lajati, psovati

122

levii, -e m. - Levi, os. ime; usp. levjii, leVbgti, letili

leviin'h prid. - Levijev levgti, -e m. - Levi, os. ime; usp.

levgiin'h, leviin'h, lelgun'h

levgiin'h prid . - Levijev; usp. leviin'h

levbgii, -e m. - Levi, os. ime; usp . levii, levgU, leigli

leVbgtin'h prid. - Levijev; usp. leiilin'h

leigli, -a m. - Levi, os. ime; usp . levii, levgti, leVbiii

leigiin'h prid. - Levijev; usp. leVbgiin'h, levgiin'h

levgIb, -a m. - levit; usp. lew.ii­b, lei(pt'h

levitbSk'h prid. - levitski; usp. leVbgitbSli:'h

leVbiit'h, -a m. - levit; usp. lev­gih, letiit'h

leVbiitbSk'hprid. -levitski; usp. levitbSk'h

legeon'h, -a m. - legija, čata leigJ.t'h, -a m. - levit; usp. lev­

iit'h, leVbiib led'h, ledu, ledovi m. - led, mraz ležati, ležQ, ležiši---:ležati; nalazi­

ti se lema/ lemma-zašto; usp. lima

lentii -e m. - laneno platno, la-nena pregača

lepta, -y ž. - novčić

let6ti, lećQ, letiši - letjeti

leCi, l�gQ, l�žeši - leći li čest. i vez. -li; pak; i, ili, a, nego;

priMe li - prije nego što liva, -y ž. -jugozapad livan'h, -a m. - tamjan; Libanon,

zemlj. liVanbSk'h prid . - libanonski liviisk'h prid . - libijski liviMa, -y ž. - Libija, zemlj.

livra, � ž. - litra; usp. litra

lizati, ližQ, ližeši - lizati likinii, -e m. - Licinije, os. ime

likovati, -ujQ, -ueši - plesati, slaviti plesom

lik'h, -a m. - kolo, skupni ples

lik'hStvovati, -ujQ, -ueši - plesa­ti, slaviti plesom

lima priZ. - zašto; usp. lema I lemma

lisiiprid. - lisičji listvie, -e s, zb. im. - lišće list'h, -a m. - list, folij lis'h, -a m. - lisica

litie, �, ž. - zajednička usmjere­na molitva; litanija

123

litostrata / litostratha / lito" strota, -y ž. - Litostrata, zemlj.

litra, -y ž. - litra; usp. livra Uturgi', � i. - liturgija, obred litu. - Leto, os. ime libva, -y ž. - nepravedna kamata libo prijed. s G i prilo - iznad,

nad; kamp. liie - prekomjer­no, suvišno, pretjerano

lihovanie, � s. - lišenje; otima­čina, pljačka

lihovati, -ujQ, -ueši - lišavati; otimati, pljačkati

liboemati v. liboimati liboem(b)stvo, -a S. - pohlepa,

gramzivost, škrtost; usp. libo­imanie / lihoimie / liho­imwJtvie / liboimbstvo / li­hoim�nie

liboimanie, � s. - pohlepa, gramzivost, škrtost; usp. libo­em(b)stvo / lihoimie / libo­imJ.stvie / lihoimlo8tvo / li­hoim�nie

liboimati, lihoemljQ, lihoemleši - zakidati, varati za novac; li­hoj�mlei - škrtac

lihoimie / liboimJ.stvie / libo­im.J.atvo / lihoim6nie, -e s. -pohlepa, gramzivost, škrtost;

usp. lihoem(b)stvo, liboima­nie

lihokl�tva, -y ž. -lažna prisega

lihomysliti, -yšljQ, -sliši - imati zle namjere

lihos ... tvoriti, -rjQ, -riši - poči­niti zlo

libot'JJkJ., -a m. - pretek, obilje lihoAdenie, � m. - prejedanje,

proždrljivost lih ... prid, kamp. Uiii - preko­

mjeran, obilan, suvišan; zao, loš; iz liha -još više, previše; lib ... byti -biti lišen čega, ne­mati

lice, -a, s. - lice, obraz; osoba; bez lica - besramno

licem�rie, � s. - licemjerje; usp: licem�rb8tvo

licem�n, -a m. - licemjer licem�rbstvie v. licem�rie

licem�rIo8tvo, -a s. - licemjerje; usp. licem6rie

liiati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) -oskudijevati; stajati sastrane; otimati

liše prilo i prijed. s G - iznad, nad; više nego; usp. libo

lišenie, -e s. - oskudica, potrebi­tost

124

lišen ... prid. - nedovoljan; ma­len, slab

liiii V. lih ...

lišiti (s�), liiQ (�), llilii (�) -oskudijevati; stajati sastrane; otimati

li6nie v. lRAnie

li�ti, l�jQ, l�eši - liti, lijevati lob ... zanie / lobyzanie, � s. -

ljubljenje, cjelivanje lob ... zati, -'bžQ, -'bžeši -poljubiti lobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti, cje­

livati; usp. lob'JJzati lovitva, -y Ž. - lov; ulov; lovitva

ryb ... - ribolov; usp. lov...

loviti, -vljQ, -viši - loviti, hvata­ti; lov�i - lovac, ribar

lov..., -a m. - lov; ulov; usp. lovi-tva

lovbCb, -a m. - lovac loVItČb prid. - lovački lože, -a s. - postelja; odar; brlog,

jazbina ložesno, -a s. - majčino tijelo

(utroba); majčino krilo; obično u mn: ložesna; ot ... (iz ... ) 10-žesn ... - iz majčina krila / iz majčine utrobe

loza, -y ž. - loza lozie, -€l s. - trsje; šiblje

lozbn ... prid. - lozov, od loze loky, lok'bve, lok'bvi ž. - lokva lomiti, lomJjQ, lomiši - lomiti;

lomiti � - trsiti se lono, -a s. - krilo, koljena; tijelo,

utroba lopata, -y ž. - lopata lopotiv... prid. - mrmljav, koji

mrmlja lotOV'JJ prid. - Lotov lot ... , -a m. - Lot, os. ime luka, -y m. - Luka, os. ime luk ... , -a m. - češnjak; luk luna, -y Ž. - Mjesec lunlo8k ... prid. - Mjesečev luča, � ž. - zrak, zraka, trak

lučati �, -ajQ �, -aeši � - doga-đati se

luče V. dobro2, dobri

lučii V. dobn

lučiti �, luČQ �, lučiši s� - dogo­diti se

l ... b ... n ... prid. - lubanjski; m�sto l ... bbnoe - Kalvarija, zemlj.

.... gati, l'bžQ, l'bžeši - lagati

l ... ža, � ž. - laž; v... l ... žQ kl�ti s� - lažno prisegnuti; v... I ... ŽQ navaditi - klevetati, lažno optužiti; l ... žQ s ... v�d�telb-

125

stvovati (posluiati) - lažno svjedočiti

l'hieimenitl. / 11aŽeimem.n ... prid. - lažan

l ... ieposlui ... tvovati, -ujQ, -ueAi - lažno svjedočiti

I ... ies ... v&:l�nie, -e s. - lažno svjedočanstvo

l'hieftv&:l�teb., -a m. - lažni svjedok; l'hies ... v�d�teb. byti - lažno svjedočiti; usp. I ... ii­posluh ...

l'hies ... v�d�telbstvovati -ujQ, -ueAi - lažno svjedočiti

l'hiiv... prid. - lažljiv; lažan; u'sp.

l ... ib(n ... ) l ... iiposluh ... , -a m. - lažni svje­

dok; usp. l�ies ... v�d�telb I ... ib(n ... ) prid. - lažljiv; lažan;

usp. l'hiiv... Ibvii prid. - lavlji; usp. lhVhSk ... IbVOv... prid. - lavov, lavlji lbv..., -a m. - lav; Lav, os. ime IbVfJ8k ... prid. - lavlji; usp. lhvii lbgota, -y ž. - lakoća lbg...ko prilo - lako, bez napora;

malo lhg...k ... prid. - lak; nenaporan IblfhČiti, -čQ, -čiši - olakšavati lbgyni, � ž. - olillanje

Ib3� prilo - moguće; Ib3� est .. -moguće je

Ibzati IbžQ, lbžeši - lizati lbn�n ... prid. - lanen; platnen l ... teCb v. l ... tr.cb l ... tiv... prid. -lukav, podmukao

IbStiti (s�), lbĆQ (�), lbstiši (s�) -obmanjivati (se), varati (se), la­gati; zavoditi

I ... tb, -i ž. - lukavština, varka; prevara, obmana; zabluda

lbstbn ... prid. - lukav, lažan lfJ8tbC .. , -a m. - varalica, luka­

vac, lažac

l..canie, -e s. - blistanje

l..cati �, IbcQ s�, IbĆiši � - lašti­ti se

Ibcenie, -e s. - lu�vstvo, preva­ra, obmana

l�v... prid. - lijevi

I�galbnica, � ž. - spavača soba, ložnica

'

l�gati, -ajQ, -aeši / ležQ, ležeši -lijegati

leniv... prid. - lijen, nemaran; usp. len ...

leniti s�, IenjQ s�, leniši s� - biti lijen, nemaran; kolebati se, oklijevati, otezati .

126

lenostb, -i ž. - lijenost, nemar­nost

lim ... prid. - lijen, nemaran; usp. leniv...

lepo prilo - lijepo; prilično, pri­kladno; dobro; usp. I�p�

lepotno prilo - ugodno; pri­kladno

lepota, -y Ž. -ljepota; ft lepoty, v... l�potQ, po lepote - pri­kladno, prilično

lep ... prid. - lijep; prikladan lepbstvovati, -ujQ, -ueAi - isti­

cati se, odlikovati se lepe prilo - lijepo; prilično, pri-

kladno; dobro; usp. lepo lestvica, � Ž. - ljestve lesti, lezQ, lezeši - ići les ... , -a m. - šuma leto, -a S. - ljeto; godina letoraslb, -i Ž. - mladica, izda-

nak; grana I�tb, -i ž; let .. esti. - dopušteno

, je, smije se letbnii / letbnyi prid. - godišnji,

ljetni leha, -y Ž. - gredica, lijeha; na

lehy na lehy - u skupinama I�čbba, -y Ž. - liječenje Ijubiv... prid. - drag, mio, lju­

bljeni

ljubim ... prid. - omiljeni, lju­bljeni

ljubiti, -bljQ, -biši - voljeti, že­ljeti

ljublenik ... , -a m. - miljenik; po­štovatelj

Ijublenie, -a m. - ljubav, prija­teljstvo; dobrota

ljubo vez, čest. i prilo - ili; lju­bo-ljubo - ili-ili; k ... to ljubo - tko god; kyi ljubo - koji god; ugodno

ljuboVhn ... V. ljub ... Vhn ...

Ijubovykati, -yčQ, -yčeši - biti znatiželjan

ljubodei1 prid. - preljubnički ljubod�i,2 ,-e m. - preljubnik;

razvratnik, bludnik; usp. Iju­bod�icb

ljubodein... prid. - preljubni, preljubnički; slovo ljubode­inoe - povod preljuba; usp. Ijubodeen&n ...

Ijubodeistvo, -a S. - preljub, preljubništvo

ljubodeica, � Ž. - preljubnica; bludnica

Ijubodeicb, -a m. - preljubnik; razvratnik, bludnik; usp. Iju­bodei2

127

lJubod��Die, -as. -preljub, pre­ljubništvo; blud; usp. lJubo­d��tvo

lJubod��m.n'h prid. - preljub­nički, razvratan; slovo ljubo­ciMJDhnoe - povod preljuba; usp. lJubod�in'h .

J,juboim�Dhn'h prid. - koristo­Ijubivj pohlepan

lJuboDicb prid. - dobročinitelj­skij suoEdećajan

IJUboPbriV'h prid. - svadljiv lJuboslyianie, � s. - pozornost j

pozorno slušanje lJubostram.Die, � s. - gosto­

primstvo Jjubostran..n'h prid. - gostolju­

biv lJub'h prid. - drag, ljubak IJuby, Ijubbve, Ijubbvi Ž. - lju­

bav; lJuby tvoriti / d��ti -či­niti preljub

lJubhzno prilo - ljubazno, prija­teljski; uSp. IJUbbzn�

lJubbZn'h prid. - ljubazanj milo­stiv, milosrdanj prijateljski

lJubbzn� prilo - ljubazno, prija­teljskij uSp. lJubbzno

lJubhn'h prid. - ljubljen, drag, mio

IJudie, -ii m, mn. - ljudi; usp. ' člov6k'h

lJudin'h, -a m. - seljak j svjetovo njak, laik

lJudr.sk'h prid. - ljudski lJuto,l ljutese, Ijutesi S. - zlo lJuto,2 prilo - ljuto, bijesnOj usp.

lJut� lJutov6trr.n'h prid. - olujni IJUtosth, -i Ž. - okrutnost, gru-

bost ljub prid. - ljutit j strašanj zao IJUtr.cb, -a m. - osoran čovjek lJut6 prilo - ljuto, bijesnOj usp.

lJuto2 l�dvi�, � ž. - bubregj bedro,

bok; uobičajena je uporaba u mn. l�vij�

l�ža�, � Ž. - kvočka l�ati, I�Q, l�češi - postavljati

zamke lQgh, -a m. - šumica, lug, gaj lQžhn'h prid. - šumski, koji se od­

nosi na IQgh lQka, -y Ž. - lukavstvo; zaljev;

bara, močvara lQkavestvie v. lQkaVh8tvie lQkaV'h IIQkaV'hn'h prid. - opak,

zao, lukav; IQkavyi - đavao lQkaV'hstvo, -a S. - lukavstvo,

zloća; usp. lQkaVh8tvie

128

lQkavyi V. IQkaV'h lQkaVhno prilo - lukavo, zlura­

do, zločesto IQkaVhnovati, -ujQ, -ueši - čini­

ti zlo, spletkariti lQkaVhstvie, � s. - lukavstvo,

zloća; usp. lQkaVb8tvo

lQk'h, -a m. - luk (oru�e) ; svod, luk (u arhitekturi)

IQčiti, -čQ, -čiši - lučiti, rastav­ljati, razlučivati

lQ6a, � Ž • .:.-. koplje HsanU, � m. / Hsan'h, -a m. - Li­

zanija, os. ime

129

W M M

m - slovo » myslite«; . we . - broj 60" M · - broj 40

magdalyni, � ž. - Magdalena, os. ime

mazati, mažQ, mažeši - mazati makedoni(e), -i� ž. - Makedo­

nija, zemlj. mala ne prilo - bezmalo, malne,

jedva da, skoro; ni mala -uopće ne; ne vb mala - mno­go, vrlo

malo pril, kamp. Dlbne - malo, nekoliko; kratko vrijeme, ča­sak; potODlb malo, malo po­tomb, poseDlb malo - malo poslije

malovremeDbD'b prid. - kra­tak, kratkotrajan, prolazan; usp. malogodbn'b

malOVel"b, -a m. - malovjernik

malogodbn'b prid. - kratkotra­jan, prolazan; usp. malovr6-meDbn'b

malomoob, -a m. - nemoćnik, bogalj; gubavac

malomb prilo - komadić, nedale­ko; malomb prežde - malo prije

maloslovie, --fl S. -kratak govor

malos'bpanie, --fls. - kratak san

maločismeDbn'b prid. - umje-ren

mal'b prid, komp. mbnii - mali, maleni; po maleh'b . dbneh'b - za malo dana; vb mal'b čas'b - izvjesno vrijeme; malo est'b teh'b - malo je tih; vb male -

130

malo, kratko vrijeme; malo ČbtO - nešto malo; po maly­sitnica; umjereno, polako, po­stupno; na male - za kratko vrijeme; po male - malo da­lje; u kraćem vremenu; Dlbnii byti - smanjivati se; mwi diek'b - predavač, lektor

mal'bžen'b, -a m. - muž; usp. mQžb

malbČbko prilo - sasvim malo maly prilo - malo; predi maly,

prežde maly, pred'b simb maly - malo prije; maly ne ­skoro, gotovo

mana, -y Ž. - mfula manastirb / manastyrb, -a m. -

samostan manastynsk'b prid. - samo­

stanski mandragora, -y Ž. - Mandrago­

ra, zemlj. manna / man'bna / m8Dbna V.

mana man'bdra, -y - ograda, vrt; usp.

ograda, ograd'b, ogražde­nie, oplot'b

m8Dbtiica, � Ž. - monaški ogr­tač (bez rukava)

mariin'b prid. - Marijin

marie, � Ž. - Marija, os. ime

mark'b V. m8l"bk'b

mart'b, -a m. - ožujak m8l"bko, mar'bk'b / man.k'b, -a

m. - Marko, os. ime maslina, -y ž. - maslina masliDbD'b prid. - maslinski maslo, -as. -maslo, ulje, maslac

mastiti, macQ, mastiši - mastiti, mazati

mastit'b prid. - mastan, pretio; zamazan

mastb, -i Ž. - mast, pomast; ulje; mastb masliniju, masliny mastb, oleinae mastb - ma­slinovo ulje

matei, -a m. - Matej, os. ime materb V. mati

materbDb prid. - majčin, mate­rin

materbStvo, -a s. - starost, oro­nulost

mati, matere, materi Ž. - majka, mati

matizm'b, -a m. - haljina

matica, � Ž. - matica; matica olDbnae - pakao

matorbStvo V. materbStvo

matusal'b, -a m. - Metuzalem, os. ime

mat'btei / matei v. matei

131

medVbn .. prid. - meden, sladak no med

medvIJdb, -i m. - medvjed medoVItn .. v. medVItn .. medotočhIl .. prid. - medotočiv,

iz kojeg teče med; slatkorječiv med .. , -u m. - med, medovina;

med .. mb teky, med .. kaplj�i - tekući med

med .. Vltn .. v. medVItn .. meida, � ž. - meda, sredina,

granica; mala ulica meidu / meidjuprijed. s l i A -

među, između, po sredini; meidu Simb - izmedu; me­idu soboJu - medusoban, uzajamni

meidumerie, � 8. - vremenski razmak

meiduramie, �s. -leda, hrbat meidjurečie, � s. - međuri­

ječje; Mezopotamija, zemlj. mezebon .. , -a m. - Ezebon, He-

zebon, zemlj. mesilJ, � m. -mesija, pomazanik mesti, metQ, meteši - mesti metati, metajQ, metaeši / metQ,

meteši / meCQ, meeeši -bacati mečb, -a m. - mač; mečemb

iaeci, mečemb useknqti -obezglaviti mačem

mDovati, -ujQ, -ueši - smilovati (se); naći smilovanja; biti milo­stiv; voljeti, ljubiti

milosndie, � s. - milosrđe, smilovanje, dobrota, milost; usp. milolll"bdbstvie

mDosndovati, -ujQ, -ueši -smilovati se, imati sažaljenda

mDosn.d. .. prid. - milosrdan, dobrodušan

milosrwb.stvie, � s. - milo­srđe, sažaljenje; usp. milosn'" die

milo8n.die v. mDosn.die mDo8rwlovati v. milosn.do-

vati milosrwl .. v. milo8n.d .. mDosrwlbno prilo -dobrodušno milosrwlbn .. V. milo8n.d .. milostiv..prid. - milostiv, saža-

ljiv, dobar; pobožan mDostiVltno prilo - milostivo mDostyni, � Ž. - milost, smilo­

vanje, milostinja, milosrđe, do­brotvornost; milostynJq tvo­riti - činiti milostinju; usp. milostb

mDostb, -i Ž. - milosrđe, smilo­vanje, milost, milostinja; usp. mDostynl

132

milostbn.. prid. - milosrdan, milostiv

miloti, � Ž. - ogrtač milotb, -i ž. - ogrtač mil .. prid. - drag, mio, dostojan

sućuti; mil .. mijest .. narod .. - drag mi je narod, žao mi je naroda; mil .. byti - biti žao; mD .. � tvoriti / mU .. � dil­lati - moliti milost od koga

mimo prilo - mimo, pokraj; mi­mo iti (hoditi, �8ti) - pro­laziti

minovati, -ujQ, -ueši - prolaziti, mimoići, prelaziti

minqti, -nQ, -neši - proći, minu-ti; propasti; prijeći

mira v. mira miro v. miro mirodrr.iitelb, -a m. -gospodar

svijeta mirotVOl'bCb, -a m. - mirotvo­

rac min, -a m. - mir, tišina; idi v..

min - idi u miru; Vb8b min - svijet

mimo�sti, �Q, �eši _ pro- . mir&no prilo - mirno; usp. mi-laziti nnIJ

mimoiti, -idQ, -ideši, akt. part. -pret. l. mimošbdb - mimoići, proći, prolaziti; prijeći, prelazi­ti; nestajati, izgubiti se, presta­jati

mimonesti, -sQ, -seši - mimoići; pronijeti mimo (koga, čega)

mimoteci, -ekQ, -ečeši - otjeca­ti, oteći

mimotekati, -ajQ, -aeši -otjeca­ti, iscrpiti; protjecati

mimohoditi, -hoždQ, -hodiši -mimoilaziti, prolaziti, proći, ići okolo; nestajati, gubiti se

mimošbd .. V. mimoiti

minn .. prid. - miran; svjetski mirbnepril. -mirno; usp. m.in.no mir&sb prid. - svjetovan misa, -y ž. - zdjela mitropolit.., -am. -metropolit mite prilo - pored, uzastopno mladenicb, -a m. - malo dijete mladeničb prid. - dječji nđaden .. v. mladbn .. nđadenb8tvo v. mladbnb8tvo nđadenb8tvovati v. nđadbnb-

stvovati mladeDhCb v. mlad.nbcb nđadeDhČb v. nđadbn&čb uđadeDhČbn .. v. mladbDbčbn ..

133

m1adellbČbSkJ, V. m1adbIlbČb­sk'h

m1ad.'h prid. - mlad, svjež m1adbn'h prid. - mlad, dječji;

usp. m1adbllbČb m1acb.nbStvo, -a s. - mladost,

djetinjstvo m1acb.nbStvovati, -ujQ, -ue�i -

praviti se djetetom, mladiće­vati

m1acb.m.cb, -a m. - maleno dije­te, dojenče; usp. m1ad�tbCe

mlacb.llbČb prid. - dječji; usp. m1acb.n'h

m1adbllbČbn'h prid. - djetinjski mlacb.llbČbSk'h prid. -djetinjski mlad�nbCb v. mlacb.nbCb mlad.�tbce, -as. -maleno dijete;

usp. mlacb.nbCb mlat'h, -a m. - čekić ml'hva, -y ž. - buka, vika, metež,

nemir; četa, mnoštvo ml'hviti, -vljQ, -viši - bučiti, gun­

đati; boraviti ml'hnii, � �. - munja ml'hčaliV'h prid. - �utljiv, muča­

ljiv, miran, tih; usp. ml'hČalb-n'h, ml'hč8llbn'h

ml'bČalbnik1., -a m. - šutljiv čo­vjek, šutljivac

ml'hČalbn'h prid. - miran, tih. usp. m1'hČaliV'h, ml'hČ8Ilbn'h

ml'hČanie, -e s. - šutnja, mir ml'hČ8Ilbn'h prid. - tih, miran;

usp. ml'hčaliV'h, ml'hČalbn'h

ml'hČati, -čQ, -iši - šutJeti mlbva v.·ml'hva mlbv�ti v. ml'hviti m1bknQtl, -nQ, -neši - umuknu-

ti, ušutjeti mlbnii v. m1'hnii mlbČati v. ml'hčati ml�ko, -a s. - mlijeko ml�sti, mlbzQ, mlbzeši - musti ml�ti, meljQ, meleši - mljeti mleČbn'h prid. - mliječni mnasb v. m'hnas'h mnih'h v. m'hnih'h mnišbsk'h v. m'hnišbSk'h mnog'it v. m'hnog'it množb8tvo v. m'hnožb8tvie

m'hnOžbStvo mog- v. moci2 modlitva v. molitva modliti v. moliti mož- v. moci2 moždan'h prid. - moždan m03- / moz- v. mooi2 mozg'it, -a m. - mozak

134

moi, m�, moe zam. moj, moja, moje

moisl(i) v. mosi(i) moistl'b, -a m. -majstor; učitelj mokrotbn'h prid. - mokar, vla-

žan mokr'h prid. - mokar molgranb, -a m. - mogranj, nar,

morski šipak molenie, -e s. - molba, molitva;

usp. molitva molitva, -y ž. - molitva, molba;

usp. molenie molitvovati, -ujQ, -ueši -moliti molitVbnik'h, -a m. - svećenik,

molitelj molitVbn'h prid. - molitven moliti (�), -IjQ (s�), -liši (s�) -

moliti (se) molb, -a m. - moljac molbba, -y ž. - molba monastirb v. manastir.. monastirb8k'h v. manastyn.-

skJ, monastyrb v. manastirb monista, -y ž. - grivna monisto, -a s. - kovani novac monostyrb v. manastirb more, -a s. - more mor'h, -a m. - pomor, pošast,

kuga mOl'bsk'h prid. - morski

mosei v. mosi moseoV'h prid. - Mojsijev mosi(i), mosea/mosea, -a m. -

Mojsije, os. ime most'h, -a m. - most mo�i v. mosi motyka, -y ž. - motika motyla, -y ž. - blato, glib; izme­

tine mooi,1 -i ž. pl. t. - moći (sve­

tačke) mooi,2 mogQ, možeši, imp. ne

m03i, ne m03ete - moći, biti u stanju, biti jak, moćan, imati moć

mocb, -i ž. - moć, sila, snaga mOCbn'h prid. - moćan, silan,

sposoban; moona est'h - mo­guće je

močiti, -čQ, -iši - močiti mošbna, -y Ž. - putna torba m� v. moi mravii, � Ž. - mrav mraziti, mražQ, mraziši - smr­

zavati mraz'h, -a m. - mraz, led mrazbn'h prid. - mrazovit, hla-

dan, leden mrak'h, -a m. - mrak, tama mramor'h, -a m. - mramor mraČbno prilo - mračno, tamno mraČbn'h prid. -mračan, taman

135

IDl'bZOstb, -i ž. -grozota, sramo­ta, gadost, gadenje, odvratnost

mru'!.]"" prid. -grozan, sramo­tan, gadan, odvratan, gnjusan

Dlr'Itznqti, -nQ, -neiii - zepsti, mrznuti

Dlr'Itz6ti, llU'bžQ, mrbziiii - biti odvratan, mrziti

Dlr'Itknqti, -nQ, -neiii - smrknu­ti, pomračiti, potamnjeti

Dlr'Ittviti, mn.evljQ, mn.tviiii -ubiti, ubijati

Dlr'Ittvostb, -i ž. - umiranje, smrt

Dlr'IttV'lt prid. - mrtav Dlr'IttVbn1t prid. - smrtan Dlr'IttVbCb, -a m. - mrtvac mncati, mrbČQ, mrbČeiii - smr-

kavati se, mračit{ se DlrbČenie, -e s. - zamračivanje,

tama, mrak IIll'hzostit V. Dlr'ItZOstb IIll'hZ1t� v. Dlr'Itz1tk1t DlI'Itz6ti v. Dlr'Itzllti DlI'Ittvt.Cb V. Dlr'Ittvt.Cb DlI'ItCati v. mncati �ia, � Ž. - mreža �korie, � ž. - dvoriiite �ti, mbrQ, mbreiii - mrijeti

muditi, muždQ, mudiiii -otezati,. oklijevati; odugovlačiti

murin1t, -a m. - Etiopljanin musild6, � Ž. - glazbena umjet-

nost, pjevanje, ples; poezija muha, -y Ž. - muha muica v. m1tiica

m1tzda v. mbzda

m1tzdoimbCb, -a m. - carinik m1tknqti (�), -nQ (s�), -neiii (s�)

....:.. maknuti (se) m...nu1t neskl. - kovani novac,

moneta mbnii v. mal1t

m1tnih1t, l _a m. - monah, redov­nik

m1tnih1t,2 -a m. - oteklina, izra. slina

m1tnišb8k1t prid. - monaiiki, re­dovnički

m1tnogaidi pril. - mnogo puta, često, katkad; u inačicama: m1tnogaidy / m1tnogaibdy I m1tnogaci / m1tnog&Šbdi / mnogaibdy

m1tnogo pril, komp. v�Ce -mnogo, prilično

m1tnogoboib8tvo, -a s. - mno­goboiitvo

136

m1tnogobolhn.l.n1t prid. -jako bolestan; koji boluje od mnogih bolesti

m1tnogovl1tnbn1tprid. -valovit m1tnogog}aVbn'h prid. - mno­

goglav, s mnogo glava m1tnogog}agolati, -ljQ, -leiii -

mnogo govoriti, brbljati m1tnogodbnbn1t prid. - viiie­

dnevan m1tnogod6t61bD1t prid. - težak m1tnogollČbn1t prid. - raznolik;

usp. m1tnogoobrazbn1t m1tnogoličbne prilo -raznoliko,

na različite načine; usp. m1t­nogoobrazbne

m1tnogo16tbn1t prid. - mnogo-godiiinji, koji je duga trajanja

m1tnogomil08tiV'lt prid. - jako milostiv

m1tnogomlbVbn1t prid. -bučan, nemiran; usp. m1tnogom�te­Žbn1t

m1tnogom�teibn1t prid. - bu­čan, nemiran; usp. m1tnogo­mlbVbn1t

m1tnogoobrazbn1t prid. - koji ima mnogo oblika, likova, ra­znolik; usp. m1tnogoliČbn1t

m1tnogoobrazbD6 prilo -razno­liko; usp. m1tnogoličbne

m1tnogoočitelbD1t prid. - mno­gook, koji ima mnogo očiju

m1tnogoplačr.n1t prid. - jako tužan, koji je pun suza, pun briga

m1tnogoplodbn1t prid. - jako plodan

m1tnogoprisvetl1t prid. - pre­svijetao

m...nogopM'iV'lt prid. - drzak, bezobrazan

m1tnogorazličie, -e S. - različi­tost, raznolikost

m1tnogorazličr.no prilo - razli­čito, raznoliko

m1tnogorazličbn1t prid. - vrlo različit

m1tnogosilr.n1t prid. -jako mo­ćan

m1tnogotrudI.n1t prid. - težak, mučan, ispijen mnogim mu­kama

m1tnogoceDbn1t prid. - vrije­dan, drago�en, skupo�en

m1tnogOČb8tbn1t prid. - visoko­uvažen

m1tnog�sto prilo - vrlo često, prilično često

m1tnog'h zam. prid. - mnogi, brojan, velik, znatan; komp. m1tnoiai I m...nožei - viiie;

137

m'bJ1ogo ... rebro - mnogo srebra; m .. nolfJt VltP1J, - jak plač; nad .. m'bJ1ogy �ie .'Ia­tvori i8U8'h - i mnoga druga djela učini Isus; na m .. noz� ­dugo; na m'hDoz�, po m .. -nogu - mnogo, vrlo

m .. nožai v. m'hDolfJt

m .. noiati, -ajQ, -aeAi - množiti, umnožavati

m .. nožiti .�, -žQ s�, -žiAi s� -množiti se, povećavati se, raz­množavati se; dolaziti u većem broju

m .. nožieejQ prilo - često, mnogo puta

m .. noibstvie, � / m .. noib8tvo, -a S. - mnoAtvo, izobilje

m .. noiei V. m .. nolfJt m'b8k .. , -a m. - mula, mazga m'h8t .. , -a m. - mastika; moAt,

slatko vino

m'hČati, m'bčQ, m'bčiAi - hitati; razbacati

m .. iiea, � Ž. - muAica, komarac, skakavac

mbgIa, -y Ž. - magla mr.dlostb, -i Ž. - tromost, lije­

nost mr.zda, -y Ž. - plaća, nagrada;

osveta; dar, poklon; mbzde,

mr.zdam.. V'hZdatelb - ot-' platitelj, koji vraća dug; UBp. myto

mr.zdoVltzdatelb, -a m. - na· gradivač, otplatitelj, koji vraća dug

mbzdodav.cb, -a m. - otplati! telj, koji vraća dug; usp. mr.­zdoohdav.cb

mbzdoimbeb, -a m. - carinik mr.zdoohdavr.cb, -a m. - otpIs"

titelj, koji vraća dug; UBp. mr.zdodavr.cb

mr.zdbniea, � Ž. - carina, mit-nica

mbn88b V. m .. n88'h mr.ne v. malo nu.nii V. mal ..

mr.niti (s�), mbnjQ (�), mbniA. (s�) - smanjivati (se), oduzi­mati

mr.nbibmipril. - manje mr.ne v. mne mbne V. az ..

mbnenie, � s. -namjera, miAlje­nje, razmišljanje

mr.neti (.�), mbnjQ (s�), mbniši (s�) - misliti, činiti se, nekoga za nešto držati; mbnimyi -valjda, po svoj prilici

mbrbtVlt V. mr-.tVlt

138

mr.reti v. mreti

mbrQ v. mreti

mbsk .. , -a m . ...:.. maska

mr.stiti, mbćQ, mbstiAi - osvetiti, kazniti; braniti

mbstb, -ii. -osveta, kazna, obra­na; UBp. m..cenie

mbstbnik .. , -a m. - osvetitelj, zaAtitnik

mbČb v. meilb

mbČbnik .. , -a m. -nositelj mača, zaAtitnik

mbČbh, -a m. - priviđenje, utva­ra, halucinacija; mig okom

mlJia, � Ž. - misa, služba, litur­gija; mlJiQ tvoriti - služiti misu

mbiiea v. m'biiea

mr.eati, -ajQ, -aeAi - osvećivati

mr.eenie, -a s. - osveta; usp. mb8tb

my, nas'b, nam'b zam. - mi

mysliti, myAljQ, mysliAi � misliti, razmišljati; namjeravati

myslb, -i ž. - misao, svijest, um, pamet; namjera

myslbn .. prid. - mišljen; duše­van, razuman, pametan, duho­van

mytarb, -a m. - carinik; usp. mytoimr.eb

myti (�), myjQ (s�), myeAi (�) ­miti (se), umivati (se)

myto, -a B. - nagrada, dar, po­klon; nadnica, plaća, dobit; no­vac; usp. mbzda

mytoimbCb, -am. - carinik; usp. myt&rb

mytr.niea, �ž. -carina, mitnica myib, -i ž. - miš

myibCa, � i. - mišica; rame meden .. V. m&b.n ..

medb, -i ž. - mjed; bakar

medbniea, � ž. - kovani novac, moneta

m&b.n .. prid. - mjeden; bakren meden .. v. medbn ..

mei .. , -a m. - vapno, kreč mena, -y Ž. - razmjena, promje-

na, mijena menenie, � s. - razmjena, pro­

mjena menen .. prid. - spomenut

meniti, m�njQ, m�niši - mijenja­ti, promijeniti; spomenuti; vje­rovati, misliti

mera, -y Ž. - mjera; VIt merq -točno po mjeri

merilo, -a s. - vaga

139

m6riti, �rjQ, m�riii - mjeriti m6siti, m�iQ, mAsiii - mijesiti,

pomijeAati; m68iti krt.VI> -dopuitati mijeianje krvi; do­puAtati incest

m6sto, -a s. - mjesto; m6sto pu­sto - pustiJ\ja; m6sto pridl.­nee - počasno mjesto; m6sto stariiiee - metropola; m6-sto giaVl>noe - Kalvarija, zemlj.

m6�sloves..mk'b, -am. -ka­lendar

m6.r., -a m. - ?fjesec, mjesec; noV'h m6�cr. -mladi ?fjesec

m6�cr.n'bprid. - mjesečni, mje­sečev; m�r.n'b neciQll'b imy - mjesečar

m6tati, -ajQ, -aeši - bacati (mre­že)

m6h'b / m6šr.cr., -a m. - mješina, mijeh

m�knqti, -nQ, -neši - smekšati, umekšati

m�In.ko16ganie, -e 8. - mekani ležaj, postelja

m�k'bk'b prid, kamp. m�ln.čai ­mek; m�In.ka riza - mekana odora

m�so, -a 8. - meso

m�80pu.str.n'b prid. - mesopu .. , stan

m�sti �, mQtQ SQ, mQteši SQ -zbuJ\jivati, smetati, ometati. smesti se, uznemiriti se, buni ti se

m�ta, -y l. - metvica m�teir., -i l. - metež, ustanak"

buna, nemir m�teir.nik'b, -a m. - buntovnik m�teir.n'b prid. - metežan m�ti, mbnQ, mbneši - stiskati,

gužvati mqditi, mQždQ, mQdiši - otezati,

oklijevati; odugovlačiti mqdriti, mQždrjQ (mQdrjQ), mQd.

riši - mudriti, činiti mudrim, pametnim, misliti, razmisliti

mqdrovati, -ujQ, -ueši - misliti, razmišljati, pametovati

mqdrostr., -i ž. - mudrost; S'b­m6rena mqdrostr.-ponizna mudrost, poniznost

mqdrJ. prid. - mudar, razuman mqdn.stvo, -a 8. - mudrost, pre­

dumišljaj mqdn.stvovanie, -e 8. - mudro­

vanje mqdrr.stvovati, -ujQ, -ueši .

mudrovati, misliti, razmišljati mqdre prilo - mudro, razumno

140

mqdl.n'b prid. -trom, spor, pola­gan

mqiati �, -ajQ SQ, -aeši SQ - po­stati hrabar, odvažan

mqžeblair.stvie, -e 8. - hra­brost

mqib, -a m. - muž, muškarac, čovjek; mqžr. k'bniir.n'b -učeJ\jak; mqir. cesan. - kra­ljevski činovnik; usp. mab­žen'b

mqžr.sk'b prid. - muževljev, muški

mqŽbsky prilo -muževno, muški mqžr.stvo, -a 8. - muževnost,

muškost mqka, l -y Ž. - muka, mučilo;

mqky poimati - pretrpjeti, trpjeti muku

mqka,2 -y Ž. - brašno mqtiti (�), mQĆQ (sQ), mQtiši (sQ)

- smućivati se, zbunjivati, smesti

141

mqčenik'b, -a m. - mučenik

mqčenica, � ž. - mučenica

mqčeničr. prid. - mučenički

mqčeničr.sk'b prid. I - mučeni-čki, mučenikov

mqčenie, -e 8. - mučeJ\je, muka, patJ\ja; mqčenie postradati - pretrpjeti muku

mqčUr.n'b prid. - koji je predan na mučeJ\je; mqčnr.nyi 8'b8q­d'b - mučilo, sprava za mu­čenje

mqčitelr., -a m. - mučitelj, vla-dar, gospodar, tiranin

mqčitelr.stvo, -a 8. - tiranija

mqčiti, mQČQ, mQčiši - mučiti

mqčr.n'b prid. - koji se odnosi na muku; m6sto mqčr.noe -mjesto mučenja

mira, -y ž. / miro, -a 8. - pomast, mirisno ulje

P N N

n - slovo »našb«; . P . - broj 70, . H · - broj 50

naprijed. s A i L -na, (iz)nad; na �j�zyki -iznad svih naro­da

navadUi, -aždQ, -adiši -nagovo­riti, skloniti

navat'b, - a m. - Nabat, os. ime navesti, -edQ, -edeši - privesti,

uvesti; navesti navečerie, -e s. - večernjica pri­

je blagdana navoditi, -oždQ, -odiši - navodi­

ti, uvoditi navodie, -e s. - poplava navodbniti �, -njQ s�, -niši s� -

poplaviti naV'bhodonosorb, -a m. - Na­

bukodonosor, os. ime

navyknqti, -nQ, -neši - navi­knuti se, naučiti se (na što)

naVY80če prilo - visoko, uvis

navycati, -ajQ, -aeši - učiti se, navikavati se

navM�ti, nav�mb, navesi - znati nav�ždenie, -e S. - posjet

nav�t'b, -a m. - lukavstvo, zasje-da, nagovor

nav�zati, �žQ, �žeši - prive-zati

nagostb, -i ž. - golotinja

nagota, -y ž. - golotinja

nagotovati, -ujQ, -ueši -biti gol

nBg'b prid. - nemljeven, nag

nada, -y Ž. - Nada, os. ime

nadežda, � Ž. - nada

142

nadoiti, -ojQ, -oiši - nahraniti, nadojiti

naduti �, -ujQ s�, -ueši � - pra­viti se važan, uzoholiti se

nad'b prijed. s A i I - (iz)nad

nad'bležati, -žQ, -žiši - ležati (na čemu)

nacibneVbn'b V. nadbnbVbn'b nacibnLVbn'b prid. - svagdanji

nadymati �, -ajQ .s�, -aeši s� -nadimati se, praviti se važnim

nadMti s�, nad�jQ s�, nadeeši s� - nadati se

nadqti, nadbmQ, nad'bmeši - na­duti (se)

nazarei, -e m. - Nazarećanin; usp. nazar�i, naz�nin'b

nazareisk'b prid. - nazaretski nazaret'b, -a m. -Nazaret, zemlj. naz�i, -e m. - Nazarećanin;

usp. nazarei, naz�nin'b naz�nin'b, -a m, mn. nazar�ne

- Nazarećanin; usp. nazarei, nazar�i

nazelllbn'b prid. - zemaljski; prolazan

nazirati, -ajQ, -aeši - motriti, promatrati, slijediti

naznamenati, -ajQ, -aeši - oz­načiti, naznačiti

naznamenovati, -ujQ, -ueši -označavati

nazJtriti, -rjQ, -riši -promotriti, pogledati

nalvQCe pril, sup. - najviše; usp. m'bnogo

naim'b, -a m. - najam

naimbnik'b, -a m. - najamnik

nain'b, -a m. - Nain, os. ime /zemlj.

nalti, naidQ, naideši - doći, naići

nakazanie, -e S. - pouka, opo­mena

nakazati, nakažQ, nakažeši / -zajQ, -zaeši - Poučiti, pouča­vati; odgojiti, odgajati; opome­nuti, opominjati

nakladati, -dajQ, -daeši -ulaga­ti, tovariti, trpati

naklasti, -adQ, -adeši - uložiti, umetnuti, natrpati

nakovalo, -a S. - kovačnica

nakrbmiti, -mljQ, -miši - nasiti­ti, nahraniti

nakynqti, -nQ, -neši -dati znak, signalizirati

nalagati, -ajQ, -aeši - nalijegati

naležati, -žQ, -žiši - ležati; nagr­nuti

143

nali�ti, -1@jQ, -l@elii - naliti, na­puniti

naloiiti, -žQ, -žilii - staviti, polo­žiti

naloiiti �, -žQ �, -žiiii s� -baci­ti se (na lito), predati se (čemu)

nal�cati, -ajQ, -aelii - natezati, napinjati, zapinjati

nal�i, �kQ, �Ai - nategnuti, napeti

namanovenie, � 8. - mig, opo­mena, znak, uputa

nama�ti, -ajQ, -aeAi - davati znak

namo6iti, -čQ, -čim - namočiti nam�niti, -njQ, -niAi - imeno­

vati nam�riti, -rjQ, -rim - nl1lnjeriti,

odmjeriti namilsthnik1t, -s m. - nasljed­

nik, zamjenik nanebeshn1t prid. - nebeski nanesti, -8Q, -seAi -nanijeti, pri­

nijeti nanositi, - AQ, -osiši - nanositi,

prinositi naostriti, naocrjQ, naostriAi -

naoštriti, nabrusiti napadati, -dajQ, -daeAi - padati,

napadati

napadenie, � 8. - napad naputi, -adQ, -sdeAi - pasti,

sruiiiti se, napasti naputh, -i l. - napast, kuAnja naputlitvovati, -ujQ, -ueAi - či­

niti zlo komu, iskuiiavati koga napa�ti, -ajQ, -seAi - napajati,

navodnjavati napisati, -ajQ, -seAi - zapisivati/

popisivati, opisivati; slikati . napitati, -ajQ, -sem - nahraniti,

nasititi napitiIti, �jQ, �eAi - nahraniti napl'ltniti, -njQ, -niAi - napuniti,

ispuniti nllPl'ltniln1t prid. - pun, ispu­

njen napl'ltn�ti, �jQ, �eAi - puniti,

napunjati napoiti, -ojQ, -oiAi - napojiti,

dati piti napraviti, -vljQ, -viAi - usmjeri­

ti, uputiti napravlilti, �jQ, �eAi - usmje­

ravati, voditi napruniV'lt prid. - žestok naprUbno prilo - iznenada, ne­

očekivano naprun1t prid. - iznenadan,

brz

144

napnvoe prilo - prije svega; usp. p�ide2

nap�idh prilo - sprijeda na�ci, - �gQ, �žem - zategnu­

ti, zatezati; napeti, napinjati napEt8anie, � 8. -natpis, naslov,

priopćenje, popis, tekst napEt8ati, napiiiQ, napiAeAi - na-

pisati, popisati, priopćiti naraCenie, � 8. - porast nard1t, -a m. - pomast nardlitn1t prid. - pomastni nareci, -ekQ, -ečeAi - imenovati,

zvati, nadjenuti nare6enie, � s. - ime, naziv,

imenovanje naricati (�), -ajQ (�), -aeAi (s�)

- imenovati, nadjenuti ime, zvati (se), apelirati

narodovodim1t prid. -predvod­nički

narod1t, -a m. - narod, puk naroJn., -a m. - dogovoreni ter­

min; glas (pri glasovanju); na­rokom.h - uglavnom

nar06it1t prid. - osobit, slavan, značajan, poznat

n�ie, � s. - odluka, rjeAenje; prigoyor

I1BrQganie, --e s. -poruga, ruglo

n81'Qgati �, -ajQ s�, -selii � -narugati se, rugati se

nasaditi, nasaždQ, nasadiAi nasaditi, zasaditi

naseliti, -ljQ, -liAi - naseliti, za­posjesti

nuel�ti, - l�jQ, -1�eAi - naselja­vati, zaposjedati

naselena�, � ž. - svijet nuiliti, -ljQ, -liAi - učiniti na­

silje (nad kime), povrijediti (koga)

nuilie, � S. - nasilje nasililti, -1�jQ, -1@eAi - činiti na­

silje, Atetiti naskakati, naskaČQ, naskačeAi­

baciti se (na Mo), skočiti (na Ato)

nasladiti, -aždQ, -adiAi - zasla­diti

naslaidati (s�), -ždajQ (s�), -ždaeAi (s�) - naslađivati se, radovati se

nas1aidenie, � S. - naslada nasl&ti.e, � S. - naslijede, na­

sljedstvo nasl�dovati, -ujQ, -ueAi - nasli­

jediti; slijediti nasl&b.nik1>, -am. -nasljednik

145

naslflcb.stvovati, -ujQ, -ueAi -naslijediti

nasonoV"b prid. - Naasonov nason"', -am. -Naason,08. ime

nastaviti, -vljQ, -viAi - naučiti, usmjeriti

nastavlflt1, -1�jQ, -l�Ai - usmje­ravati, upućivati

nastavlenie, � s. - vođenje, upravljanje

nastavwrlk ... , -s m. - voda, uči­telj, znalac zakona

nastati, -tanQ, -taneAi - nastati, početi

nastolbllib, -a m. - (prijesto-lo )nasljednik

.

nastoflnie, � s. - nastanak, tra­janje

nast�ti, -ojQ, -oiAi -biti tu; tek nastati

nastblati, -teljQ, -teleAi - namje­stiti postelju

nastqpati, -ajQ, -aeAi - stupati (na što) .

nastqpiti, -pljQ, -piši - stupiti (na što)

nasytiti, -y&2, -ytiši - nasititi nasycanie, � s. - zasićenje, za­

dovoljstvo; usp. nasycenie

nasycati, -ajQ, -seAi -činiti koga sitim, hraniti

nasycenie, � s. - zasićenje, za .. doyoljstvo; usp. nasycanie

nasflvati, -ajQ, -seAi - posijati, posaditi

nasflti, �jQ, �eAi - zasijati n�flti v. nasAti

nasqebn ... prid. - nasuAan, bio. tan, prijeko potreban

natanail ... , -a m. - Natanael, os. ime

natanoV"b prid. - Natanov natan ... , -a m. - Natan, os. ime

natruti, -rovQ, -roveAi - nahra-niti

nat ... kati, -'bkQ, -'bčeAi - nabiti, zbiti, natrpati

naum ... , -a m. - Naum, os. ime

naustiti, naucQ, naustiši - nago­voriti, navesti

naučati, -ajQ, -aeAi - učiti, nau. čavati

naučenie, � s. - učenje, pouka; običaj

naučiti, -ČQ, -čiAi - naučiti, pro­učiti

nahoditi, -oždQ, -odiAi - prido­laziti, nailaziti

146

načinanie, � s. - djelo, postu­pak

načinati (�), -ajQ (sQ), -seši (BQ) - počinjati

načn.pati �, -ajQ SQ, -aeAi BQ -nagrabiti, nacrpsti

načrbtanie, � s. - nacrt, znak načr&tati, -ajQ, -aeši - nacrtati,

narisati, napisati nač�lo, -a s. - početak; uprava,

vlast nač�lbnik ... , -a m. - voda, začet­

nik nač�lbn ... prid. -prednji, vodeći,

glavni na�ti, načbnQ, načbneši - po­

četi nač�tie, � s. - početak, podrije­

tlo nač�t ... k ... , -a m. - početak, po­

drijetlo našb, naia, naie zam. - naA,

naAa, naAe naib8tvie, � s. - dolazak, na­

vala naj�ti, naimQ, naimeši - unaj­

miti ne čest. - ne nebesbn ... I nebe8bSln. prid. -

nebeski

nebJjudom ... prid. - koji se ne može očuvati, neobranjiv .

nebo, l nebese, nebesi s. - nebo nebo2 vez. -jer, budući da nebol'bprid. -ubog, siromaAan nebolflzniV"b I nebolflzJibn ...

prid. - zdrav nebrigom ... prid. - neprimije­

ćen, zapostavljen nebriCi, �gQ, �žeši -ne mariti,

zanemariti nebytie, � s. - nepostojanje, ne­

bitak nevelik ... prid. - nevelik, bezna­

čajan nevidenie, � s. - sljepoća nevidimo prilo - nevidljivo; usp.

nevidimfl nevidim ... prid. - nevidljiv nevidimfl prilo - nevidljivo; usp.

nevidimo nevinbn ... prid. - nevin; usp.

bezvinbn ... , bez�bn'" nev .... n�i �prid. -koji se ne uz­

buđuje nevod ... , -a m. - velika ribarska

mreža nevoibn ... prid. - nedobrovoljan,

neželjen nevolfl, -Q ž. - nevolja nevrflda v. vred ...

147

nevr�iden1> prid. - nepovrije­đen, nedirnut

neV1>zblagodatbn1> prid. - ne­zahvalan

neV1>zdrl.ian1> prid. - neizdr­žljiv, neodoljiv

neV1>ZDloibn1> prid. - nemoguć neV1>kuien1> prid. - neiskusan,

neprovjeren neV1>m�stim1> prid. - nedoku­

čiv, nepojmljiv neV1>m�caem1> prid. - koji ne

može ući (proći) neV1>n�hprid. - nepojmljiv, ne­

uhvatljiv nev�gl881> prid. - neznan, nera­

zumljiv nevMom1> prid. - nepoznat, ne­

priznat nevM�nie, -e s. / nev�idltstvo,

-a s. - neznanje nev�rie, -e s. - nevjerovanje,

bezvjerstvo nev�rltn1> prid. - nevjeran, vje­

roloman nev�rIt8tvie, -e s. / nev�rlt8tvo,

-a s. - malovjernost, nevjer­nost

nev�rlt8tvovati, -ujQ, -ueši - ne vjerovati, ne povjerovati

nevesta, -y ž. - nevjesta, snaha

nevestb, -i ž. - neznanje nev�stltnik1>, -a m. - mladože­

rYa, ženik; usp. iemdh1> nev�stlt8tvo, -a s. - svadba negasim1> prid. - neugasiv, neu.

gašen ne,lagolanie, -e s. - šutrYa

negodovati, -ujQ, -ueši - proti­viti se, negodovati

negod� prilo - neugodno, neu­dobno, neodgovarajuće

nelfJtblb prid. - nepokoran, ne­podatan

nelfJtli prilo i vez. - možda, valj- . da; nego

neda čest. - neka nedaleče prilo - nedaleko; us­

koro nedviiim1> prid. - nepomičan,

nepokolebljiv nedl1>Žbn1> prid. - neobavezan nedobro / nedobri prilo - loše nedov�dim1> prid. - neshvat-

ljiv, nepojmljiv nedov�d�ti, -Vemb, -vesi - ne

shvacati, ne razumjeti nedoim�ti, -mamb, -maši -

imati nedostatak

nedostati, -ajQ, -aeši -oskudije­vati, zaostati

148

nedostat1>vovati, -ujQ, -ueši -manjkati, nedostajati

nedostat1>k1>, -a m. - nedosta­tak

nedostahčltD1> prid. - osku­dan, potrebit

nedostoino prilo - nedostojno nedostoin1> prid. - nedostojan,

beskoristan, nevrijedan nedostoinlt8tvo, -a s. - nedo­

stojrlost nedoum�nie, -a S. -nedoumica,

dvojba nedočaeDltn1> prid. - beznadan nedelan1> prid. - neobrađen ned�lbn1> prid. - nedjeljni ned�le, � Ž. - tjedan; nedjelja

(dan u tjednu) nedQgovati, -ujQ, -ueši - bolo­

vati

nedQIfJt, -a m. - bolest, nemoć, slabost

nedQiiV1> / nedQžbliV1> prid. -boležljiv, slab; usp. nedQibn1>

nedQibnik1>, -a m. - bolesnik

nedQiltD1> prid. -bolestan, bole­žljiv; usp. nedQiiV1> / nedQ­iliV1>

neeman1>, -a m. - Naaman, os. ime

neie(l1) vez. - nego, nego li; (n)i ne - a ipak, tim manje; pn.­vh neie / priide

neie - prije nego nezavidbl1V1> prid. - koji je bez

zavisti nezavidbno prilo - bez zavisti nezazon.n1> prid. - besprijeko-

ran, čestit

nezamQdbno prilo -neprekidno neznaem1> prid. - nepoznat neZ1>van1> prid. - nepozvan nez1>loba, -y Ž. - bezazlenost nez1>lobiV1> prid. -bezazlen, ne-

dužan nez1>JjubiV1> prid. - besprijeko­

ran, prostodušan, dobroćudan nez1>lobie, -a S. - neporočnost nezyblem1> prid. - nepokole­

bljiv, neustrašiv, postojan neizv�st1> prid. - nepoznat, ne­

siguran neizglagolano prii. - neizreci­

vo; usp. neizdrečeDltno neizglagolan1> prid. - neiska­

zan neizglagolem1> prid. - neiska­

ziv neizdaem1> prid. - neiscrpan neizdrečen1> prid. - neizreciv

149

neizdrečem.no prilo - neizreci­VO; UBp. neizglagolano

neizm6m.n .. prid. - nepromje­njiv

neizum6em'lo prid. -nedostižan neiskwn.n'lo prid. - neiskusan,

nevješt neis16dim'lo / neisl6cb.n'lo prid.

- neistraživ neisl6iden'lo prid. - neistražen,

neispitan; UBp. nelspytan'lo neispisanbn'lo prid. - neopisiv nei8povMan'lo prid. - neiska­

zan neu.pov6dim .. prid. -neizreciv neispytan'lo prid. - neispitan,

neistražen; UBp. neisl�iden'lo nei8tovlenie, � B. - ludost, be­

zumlje nei8toV'lo prid. - lud, bezuman neistoVb8tvo, -a B. - ludilo, be­

zumlje nei8tn.gnom'lo prid. - koji se ne

da istrgnuti / iščupati, neiskor­jenjiv

neishl�nbn'lo prid. - neprola­zan, neraspadljiv; usp. bĐ8tb­lem.n'lo

neicislbn'lo / neicbten'lo prid. -neizbrojiv, neizmjeran

nei(8)celim'lo prid. - neizlječiv

ne�'Ioli V. nelfJtli neklJu6im .. prid. -beskoristan,

nevaljao nekotori6bn .. prid. - mirolju�

biv, prijateljski nekrohk'lo prid. - neukroće�

neukrotiv neknstbn'loprid. -nekrAĆ8nSQ nekn.Cen'lo prid. - nekršten nekuplen'lo prid. -nepotkupljivj

iskren nek'loniinik'lo, -a m. - neuk oo.

vjek nelipril; oh neli / oh neliie ­

od toga vremena nelicem6n.n'lo prid. nelice-:

mjeran, iskren nelicem6n.ne prilo nelice-

mjerno, iskreno nel'ložno priZ. - neprijetvomo,

istinito nelepo prilo - nelijepo, nepri­

kladno, loše neJjubb8tvo, -a S. - neljubav nelQČen'lo prid. - nerazlučen,

nedjeljiv nemilostiV'lo prid. - nemilosr­

dan, nemilostiv nemlbČbno priZ. -neumuknjivo,

neušutljivo nemogy prid. - nemoćan, slab

150

nemoCb, -i Ž. - nemoć nemOCbn'lo prid. - nemoćan; ne­

moguć nemra6bn'lo prid. - nezamra­

čen, neugaAen, jasan nemrbČem'lo prid. - jasan, svije­

tao nem'lovenie, � 8. - nečistoća,

neurednost nem'lono(('lo prid. - malobrojan nemerbn'lo prid. - neizmjeran,

beskrajan nemqdr'lo prid. - nerazuman,

nerazborit nemqib8tVbn'lo prid. - nemuže­

van nemQČen'lo prid. - otporan na

muke, neranjiv nenavid6nie, � 8. - mržnja nenavideti, -iždQ, -idiAi -mrziti nenavistie, � B. - mržnja nenavi8tb, -i ž. - mržnja nenavi8tbnik'lo, -a m. -mrzitelj,

osvetoljubiv čovjek nenavistbn'lo prid. - koji mrzi,

osvetoljubiv nenaročih> prid. - beznačajan nenaselenae prid. Ž. - nenase­

ljena zemlja nenasileem'lo prid. - nenasilan

nenasyeen .. prid. - nenasioon; nezasitan

nenau6en'lo prid. - neuk neobinovati �, -ujQ s�, -ueAi �

-izravno govoriti, ne okoliAati neobim.n'lo prid. - bezgrešan,

nepogreAiv neobiskan'lo prid. -nepotvrđen,

neprovjeren neobrazbn'lo prid. - bezobličan neobrizan'lo prid. - ne()brezan neodr'loiim'lo prid. - nedostižan,

neuhvatljiv; nepostojan neom'loven'lo prid. - neumiven,

neopran; U8p. neum'loven'lo

neo8kqd6nbn'lo prid. - neiscr­pan, nepresušan

ne(o)uqdeem'lo prid. - obilan, neiscrpan

neosIabim'lo prid. - neoslabljen, istrajan

neostavim'lo prid. -nenasljedan neosqide(nb)n'lo prid. - neosu­

den, nevin neot'loVetbn'lo prid. - nepovra-

tan; neodoljiv neocecen .. prid. - neočiAćen ne�zaem'lo prid. - nedokučiv neplodovih prid. - neplodan,

nerodan

151

neplody, neplod'bve, neplod'bviž. - nerotkinja, neplodnica

neplodJ.n'h prid. - neplodan neplocb.stvo, -a s. - neplodnost,

nerodica nepl'htb8ln. prid. - bestjelesan nepoWdim'h / nepo�m. -

prid. - nepobjediv nepoWiden'h prid. - nepobije­

đen nepovelfln'hprid. � nedopušten nepovinuJ�i � prid. - nepoko­

ran, nepodložan nepovim.n'h prid. - nedužan nepovolltD.'h prid. - nedobrovo­

ljan, prisilan nepog!UlIUono prilo - nepre­

stano nepog!...cen'h prid. - neprogu­

tan nepogonenie, -e s. - neistraži­

vanje, neis1jedivanje; oprost nepodviiim'h / nepodviir.n'h -

prid. - nepokretan, postojan nepodobr.nikr., -a m. - bezbož­

nik, razvratnik nepodobr.n'h prid. - neprikla­

dan, nedostojan nepodobltD.� prilo - neprilično,

neodgovarajuće nepozybr.n'hprid. -nepokretan

nepokon., -a m. - nepokorn� neposlušnost

nepokon.n'h prid. -neposluAan nepokorenie, -e s. - nepoko1"<

nost, neposluh nepo13r.n'h prid. - nekoris�

beskoristan, nepotreban nepomračqeii � prid. - neza:"

tamnjen, nekasnonoćni neJDrbCaQQcii prid. - nezatam..,

njen, neugaAen neporočr.n'h prid. - neporočan.

nevin, besprijekoran neporočltD.fl prilo - neporočno,

nevino neposluir.UV'h prid. - neposlu­

Aan nepospMr.n'h prid. - nekori­

stan, nepotreban; usp. nepo­tribltD.'h

neposramlen'h prid. - neposra­mJjen, nepostiđen

nepostiir.n'h prid. - nedostižan, nepojmljiv, nedokučiv

nepostradam.n'h prid. - koji nije stradao

nepostydr.n'h prid. - koji se nema čega stidjeti, besprijeko­ran, neporočan

nepostQpbn'h prid. - nepokre­tan, nepopustljiv

152

nepotribr.n'h prid. - nepotre­ban, nekoristan; usp. nepo­spflšltD.'h

nepravr.da, -y Ž. - nepravda nepravr.diV'h prid. - neprave­

dan; usp. nepravr.dr.n'h

nepravr.dos'htvorenie, -e s. -činjenje nepravde, ružan po­stupak

nepravr.dr.nik'h, -a m. - nepra­vednik

nepravr.dr.n'h prid. - neprave­dan; usp. nepravr.diV'h

nepravr.dr.nfl prilo - nepraved­no

neprazdr.naprid. - trudna neprigvoiden'h prid. - nepribi­

jen, nerazapet neprikosnoven'h prid. - nedo­

dirljiv, nedostupan neprim�sltD.'h prid. - nepomije­

Aan, bez primjesa

nepri8tQpr.n'h prid. - nedostu­pan

neprič�stltD.ik'h, -a m. - koji ne sudjeluje

neprič�tbD'h prid. - koji ne su­djeluje

nepri�znin'h prid. - zao, đavol­ski

nepri6zm., -i Ž. - zlo, đavao, zlo­duh

nepriflzDltD.'h / nepri�zm.sk'h prid. - zao, vražji, đavolski

nepri�zDb8tvo, -as. -zloba, zlo neprodaem'h prid. - koji nije za

prodaju neprotbkovan'h prid. ,.... neo­

bjaAnjen, neobjaAnjiv neprohodim'h / neprohodJ.n'h ­

prid. - neprohodan, nedostu­pan

nepriborem'h prid. - nepobje­div

neprizorr.stvo, -a s. - skro­mnost

nepriidom'h prid. - neodoljiv, nenadmaAan

nepriklom.n'h prid. - neslom­ljiv, uporan

nepriloienie, -e s. - neslomlji­vost, upornost, nepokoleblji­vost, stalnost

neprim�m.no prilo - neizmjen­ljivo, nepromjenljivo

neprim�DItD.'h prid. - neizmjen­ljiv, nepromjenljiv

nepripodobr.n'h prid. - bezbo­žan

nepripodobltD.� prilo - bezbo­žno

153

nepripltriV'b prid. - nevjeroja­tan, neuvjerljiv

nepristam.nopril. -neprestano nepristan&n'h prid. - nepre­

stan, neumoran

nepristQpbD'h prid. - nepovre­div, nenarušljiv; postojan

neprihodim'h / neprihodJ.n'h prid. -neprelazan, neprevlad­ljiv

nep..cevanie, � s. - mišljenje, pretpostavka, predodžba; sum­nja, tobožnji razlog

nep..cevati, -ujQ, -ueši - misliti, smatrati, držati za; izgovarati se, izmotavati se

neraditi v. neroditi nerazdriAaem'hprid. -nerješiv nerazdriAen'h / nerazdriAim'h

prid. - ne(raz)riješen nerazdt.ran'h prid. - nerazde­

ran, nerastrgan nerazd�lim'h prid. - nec:ljeljiv nerazd�len'h / nerazd�lLn'h

prid. - nepodijeljen, zajed­nički

nerazlQČen'h prid. - neodije­ljen, nerastavljen; usp. neraz­lQČ&n'h

nerazlQČim'h prid. - nec:ljeljiv, nerastavljiv

nerazlQČbn'h prid. -neodijeljenj nerastavljen; usp. nerazlq-6en'h

nerazorim'h prid. - neporušiv

nerazum.iV'b prid. - nerazu­mljiv, nerazuman; usp. nera­zumbliV'b, ner8ZUDlbD'h

nerazumie, � s. -nerazumnost

nerazumLliV'b prid. - nerazu­mljiv; usp. nerazum.iVL, ne· razumbn'h

nerazum(bn)i�bn'h prid. - ne-razumljiv, neshvatljiv

nerazumbD'h prid. - nerazu­man, nerazumljiv, tupoglav; usp. nerazum.iV'b, nerazu. mliV'b

nerazumLn� prilo -nerazumno, tupoglavo

ner�(DL)n'h prid. - okorio, nepopravljiv

nerBStvoren'h prid. - nerazrije­den

neroditi, neroždQ, nerodiši - ne brinuti se, zanemarivati

nerodJ.no prilo - nebrižljivo, bezbrižno

.

nerqkotvorLn'h prid. - koji nije ljudskom rukom stvoren

nesažden'h prid. - neposaden

154

nesamovolbn'h prid. - bezvo­ljan

nesv�tbl'h prid. � taman

neskvrbm.n'h prid. - neoskvr­njen, neporočan

neskqdJ.n'h / neskQdhm'h prid. - obilan, neiscrpan, neosku­dan

neslava, -y Ž. - sramota

nesti, nesQ, neseši - nositi neslan'h prid. - neslan, nep080-

ljen neslove8bn'h prid. - nijem, koji

je ostao bez riječi; nerazuman nestroenie, � 8. - nered nes'hvr...Aen'h prid. - nesvršen,

nesavršen

nes'hv&ia, -y Ž. - bezbrojno mnoštvo

nes'hv�dom'h prid. - neshvat­ljiv, neopisiv

nes'hv�dLn'h prid. - neizbrojiv, neshvatljiv

neS'hV�stLn'h prid. - nesvjestan

nes'hv�t'h, -a m. - zbunjenost, bespomoćnost

nes'h�anie, � S. - zbunjenost, bespomoćnost

nes'hgonim'h prid. - beskona­čan, nedostižan

neS'hdraV'b prid. - nezdrav, bo­lestan

nes'hzLdan'h prid. - nesazdan, nestvoren

nes'hkažem'h / nes'hkazaem'h prid. - neiskazan, neizreciv

nes'h:m.n.tLn'h prid. -'- besmrtan neS'hmyslLn'h prid. - nerazbo­

rit, bezuman, besmislen nes'hmyilenie, � S. - nerazum­

nost neS'hm�SLn'h prid. - nepomije­

šan nes'hpov�dom'h prid. - neizre­

civ nentvoren'h prid. - nestvoren nes'htr...pim'h / nentr...p�n'h

prid. - nestrpljiv, netoleran­tan

nesytostb, -i Ž. - nezasitnost, nenadomjestivost; usp. nesy­tbStvo

nesyt'h/nesytLn'h prid. -nezasi­tan, neBit

nesytbStvo, - as. - nezasitnost, nenadomjestivost; usp. nesy­tostL

n.kom'h prid. - koji se ne može razbiti, tvrd; neotesan

ne�t'h prid. - nezasijan, neposi­jan

155

nesqeii prid. - nepostojeći netr.l�nie, � s. - neraspadlji­

vost, neprolaznost netr.l�nr.n ... prid. -neraspadljiv,

neprolazan neuboir.no prilo - nesiromaAno neulJ88aem ... / neulJ88im. ... prid.

- neugasiv neudrr.ianr.n'b prid. - neshvat­

ljiv, nedokucrv, neobuzdan neukrotim. ... prid. - neukrotiv

neukroCen'b prid. - neukroćen, neukrotiv

neum ... ven ... prid. - neumiven, neopranj usp. neom ... ven ...

neupodarenie, � s. - nezahval­nost

neUBtroen'b prid. - neureden, neuvježban

neusypaj�iprid. - neusnuli, ne­. umirući

neut�iim. ... prid. - neutješiv, ne­utješan

neučen'b prid. - neobrazovan nec�saruem ... prid. - koji ne

vlada nečaenie, � s. -smetenost, zbr­

ka, bespomoćnost nečiatota, -y Ž. - nečistoća nečist'h prid. - nečist

nečlovekoJ,jubie, � m. - mri� nja prema ljudima, nečovještVQ

nečlovek'h, -8 m. - nečovjek nečlovečr.n ... prid. -nečovječan nečloveč .. � prilo - nečovječno nečuvr.stvo, -8 S. / nečuVblltvie,

� S. - neosjećajnost, tupost nečuvr.stvr.n ... prid. - neoBjeća·

jan

nečr.stvovati, -ujQ, -ueši - po .. našati se neodgovorno

neč .. tiV1t prid. - bezbožan, opak, nečastiv

neč .. tie, � s. - beščašće, sram, bezbožnost j usp. nečr.str.

neč .. tvovati, -ujQ, -ueši - biti nečasnim, biti bezbožnim

nečr.str., -i ž. - beščaAće, sram, bezbožnost j usp. neč .. tie

nečr.str.n ... prid. - nečastan, ne· plemenit

neč .. tne prilo - nečasno, neple­menito

neC�n ... prid. - bespoštedan, žestok

neir.ven'b prid. - nešiven, u ko· madu, bez šavova

nej�ytr., -i Ž. - pelikan ni vez. - ni, niti niva, -y Ž. - njiva, oranica

156

nivr.n ... prid. - njivski, poljski niedin ... , niedina, niedinomm.

- nikoji, nikoja, nikojej nije· dan, nijedna, nijednoj nitko

nižel vez. - niti niže2 prilo - niže niŽr.nb prid. - donji niziti, nižQ, niziši - ponižavati,

snižavati nizu / niz ... prilo - dolje niz ... biti, -bijQ, -bieši - skinuti,

povaliti

niz ... vesti, -adQ, -adem - skinuti, staviti dolje

niz ... voditi, -oždQ, -odiši -voditi dolje, spustiti se

niz ... iti, -idQ, -ideši - sići

niz ... loiiti, -žQ, -žiši - svaliti, zbaciti

niz"'pasti, -adQ, -adeši - spasti, upasti

niz'brinqti, -nQ, -neši -strovali­ti, srušiti

niz ... hoditi, -oždQ, -odiši - sila­ziti, spuštati se

niz ... hoždenie, � S. - silazak, spuštanje

nikakože prilo - nikako nikamože prilo - nikamo nikak ... že prilo - nikako

nikogda(že) V. nikoliže, nik ... • gda(ie)

nikodim ... , -8 m. - Nikodem, os. ime

niko1iie prilo - nikadaj usp. ni· kogda(že)

nikotoryiže prilo - nijedan niJn.deie prilo - nigdje, nikada nik ... gda(ie) prilo - (još) nikada nik ... tože mm. - nitko nikyiže mm. - nitko, nikakav nicati, ničQ, ničem - nicati nicr. prilo - ničice ničr.tože zam. - ništa niceJ,jubie, � S. - ljubav prema

siromasima niceJ,jubr.cb, -a m. - ljubitelj si­

romaha niceta, -y Ž. -bijeda, siromaAtvo

nier. prid. - siromaAan, ubog, si­romah

no v. n ... novolepno prilo - novo i p�kra­

sno novoosvecen ... prid. - novopro­

svijećenj usp. novosvMr.n ...

novopristqpiti, -pljQ, -piši -ne­davno pristupiti

novoprihoditi, -hoždQ, -hodiši - odnedavno dolaziti

157

novoroiden .. prid. -novoroden novosv�t .. n .. prid. - novopro­

svijećen; usp. novoo8V�en .. nov�viti, -vljQ, -viiii - netom

javiti

nov.. prid. - nov noga, -y ž. - noga

nogr.t .. , -i m. - pandža, nokat

noi .. , -a m. - nož noir.n .. prid. - nožni nomakanon .. , -a m. - nomoka-

non, zbornik crkvenoga prava nosilo, -a s. - nosiljka

nositi, noiiQ, nosiiii - nositi nos .. , -a m. - nos

noe .. , -i Ž. - noć

noc .. n .. prid. - noćni

noj�b"" -a m. - mjesec studeni nrav.. v. n .. rav-. nucb.ma v. nqcb.mi n .. vez. - nego, već; n .. ne -

samo ne; n .. t .. kr.mo - nego samo; n .. obače - ali ipak; n .. i - nego i, čak i; n .. da - nego da

nr.znqti, -nQ, -žneiii - pronicati, prodirati, probijati

nr.r�ti, nbrQ, nbreiii - roniti, izroniti

m.Cvi, -ii Ž, mn. - naćve, korito

nyn6 prilo - sada nyn�i .. n .. prid. - sadaiinji

nyrice, -a s. - razvalina kuće, iipilja, jazbina

n�kako prilo - nekako

n�kak .. , n6kaka, n�kako zam. - nekakav, nekakva, nekakvQ

n�k .. to mm. - netko n6kyi, n�ka�, n6koe mm.

neki, neka, neko n�kr.gdapril. - nekada

n� .. to zam . .....; neiito

n6movati, -ujQ, -ueiii - biti ni� jem

n�moglagolati, -ljQ, -lem - g0-voriti s teiikoćama, mucati

n6most .. , -i Ž. - nijemost

n6m .. prid. - nijem n6mr.c .. , -a m. - Nijemac n6Dl1tČ .. sk .. prid. - njemački

nQ v. n .. nQditi, nQždQ, nQdiiii - siliti, pri­

siljavati, prinuđivati

nQduie, ot.. nqduie prilo - da-kle, otkuda

nqcb.mi pril. - nasilu, od nužde

nQida, � Ž. - prisila, nužda

nQidr.nik .. , -a m. - nasilnik

nQŽdr.n .. prid. - nasilan; nužan, prijeko potreban, neophodan

158

� O O

o - slovo »onb«; ' � . -broj 80, · O · - broj 70

o prijed. s A, L - o; oko; glede; kroz; zbog; radi; za; u; o pn.st6 boiii - Božjim prs­tom; o boz6 sqb sad61ana­u Bogu su učinjena; potn.pi o mr.n6 -budi strpljiv sa mnom

oan- V. ioan­ob v. ob .. oba, ob6, ob6gl. broj -oba, obje,

oboje

obavati, -vajQ, -vaeiii - čarati, bajati

obaviti, -vljQ, -viiii - otkriti, objaviti; pokazati

obavlenie, � s. - objavljivanje, ukazivanje, pokazivanje; uka­zanje

obavl�ti, -lt�jQ, -l�iii - otkrivati, objavljivati, izdavati; pokazi­vati

obaditel .. , -a m. - tužitelj

obaditi, obaždQ, obadiiii - optu­žiti

ob8Ždenie, -{! s. - kleveta

obače vez. i prilo - ali, no; nego; a i; n .. obače -ali ipak, ali una­toč tomu; obače ubo - a ipak; zaista; samo, tek; unatoč tomu

obet .... ati, -ajQ, -aeiii - ost8ljeti, postati starim

obet'l>iiti, -iiQ, -iiiiii - ostariti, učiniti starim

obida, -y Ž. - nepravda; pakost, zlo; obidQ tvoriti - vrijeđati, pakostiti

159

obicbJ.iV"b prid. - nepravedan obicb.liVlo8tvo, -a s. - nepravda,

krivda obldAti, obiždQ, obidiši - ošteti­

ti, oštećivati; naAkoditi, ško­diti; prezreti, prezirati; pod­cijeniti, podcjenjivati

obUle, � s. - obilje, pretek obUo pril, kamp. obUAe - obil-

no; usp. obilltDA

obUovati, -ujQ, -ueši -obilovati obU(ItD)'b prid. - obilan obUItDApril. -obilno; usp. obUo obUAe v. obUo

obimati, obemljQ, obemleši / -ajQ, -aeAi - obujmljivati; brati, ubirati, skupljati

obinovati �, -ujQ �, -ueši s� -izbjegavati, kloniti se; ne obi· nuj� � - bez okoliAanja

obinQti �, -nQ s�, -neši � -izbjeći, uplaAiti se; ne obinQti � - ne prezati

obiskati, -ajQ, -aeši / -iĆQ, -iceši - promotriti; dotaknuti, opi­pati

obitati, -ajQ, -aeši - naseljavati se; prebivati, obitavati

obiti,l obidQ, obideši - obići; okružiti, opkoliti; IAta obi·

dQCa - svakogodišnje, svake godine

obiti, 2 obijQ, obieši - oviti, omo­tati

obitAb., -i ž. - konačište; samo· stan

obit6b.n'b prid. - prikladan za obitavanje

oblagati, -ajQ, -aeši - oblagati, prekrivati

obladanie, � s. -vladanje, vlast obladati, -ajQ, -aeši - ovladava·

ti, vladati, upravljati obl8Ženik'b, -a m. - svetac, bla·

ženik obl8Ženie, � s. - blaženstvo obl8Žen'bprid. - blažen oblaznlti, -ažnQ, -azniši - sabla-

zniti; skrenuti (s puta) oblak'b, -a m. - oblak oblast'b, -i ž. - moć, vlast; po­

dručje, kraj oblast .. no prilo - silovito oblačiti, -ačQ, -ačiši - oblačiti,

odijevati oblač .. n'b prid. - oblačan oblačr.c .. , -8 m. - oblačak oblaš .. prid. - svjetovan, laički oblašb8kt. prid. - svjetovni, la-

ički

160

obležati, -žQ, -žiši - ležati u kru· gu, okruživati

obleci, obl�gQ, obl�žeši - preno· ćiti

oblizati, -ižQ, -ižeši - oblizivati

oblistva.n6ti, -n�jQ, -n&ši -prolistati

oblihovati �, -ujQ �, -ueši � -izbaviti se

obličati, -ajQ, -aeši - osuđivati; prekoravati

obličenie, � s. - okrivljavanje, optužba

obličie, � s. - oblik, obličje

obličitel .. , -a m. - tužitelj, kle­vetnik

obličiti, -ČQ, -či�i - optužiti; po­svjedočiti

oblič .. niIn., -a m. - tužilac, kle­vetnik

obliAti, oblejQ, obleeši - preliti

oblob'bzati, -bŽQ, -bžeši / -ajQ, -aeši - poljubiti

oblobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti

obložiti, -žQ, -žiši - obložiti, po­staviti uokolo; pokriti

obl'bgati / oblygati, -ajQ, -aeši ­ogovarati, klevetati

obl .. vati, obljujQ, obljueši - za· povraćati se, uprljati se bljUV0-tinom

obl"g'hČavati, -vajQ, -vaeši -olakšavati

obb.g'hČati, -ajQ, -aeAi - olakAati obb.g'hČiti, -ČQ, -čiši - olakšati

oblb8titi, -bCQ, -bstiši -prevariti oblhČenie V. opbčenie

oblAdAti, -d�jQ, -d�eši - problije-djeti

oblAniti �, -njQ s�, -niši s� -uli­jeniti se

oblACi, �kQ, �eši - obući, odje· nuti

obnavifJti, �jQ, �eši - obnav­ljati

obnRŽati, -žajQ, -žaeši - razot­kriti; razgolititi, obnažiti

obn8Ženie, � s. - nagost, razgo­lićenje

obn8Žiti, -žQ, -žiši - razgolititi, obnažiti

obnicati, -ajQ, -aeši - osiroma­šiti

obnoviti, -vljQ, -viši - obnoviti obnovlenie, � S. - obnavljanje,

obnova obnositi, -ošQ, -osiši - nositi

ukrug

161

obnoowca, � ž. - cjelonoćna liturgija

obnoobn ... prid. - cjelonoćni

obogatiti, -aćQ, -atiAi - obogati­ti, obdariti

obogacati, -ćajQ, --ćaeAi - oboga­ćivati

oboiprid. - oboji, i ovakav i ona­kav

obon�ti, -n�jQ, -n�eAi - omiri­sati

oboriti, -rjQ, -riAi - sruAiti, obo­riti: oboriti s� - nasrnuti

obo�ko prilo - u oba slučaja, na oba načina

oboJQdupril. - dvostruko, s obi­ju strana

obradovanie, -e s. - radost, ve­selje

obradovati, -ujQ, -ueAi - obra­dovati

obraziti, -RŽQ, -aziAi - oblikova­ti: obraziti � -udariti se, su­dariti se

obrazovati, -ujQ, -ueAi - obliko­vati: označavati, predstavljati

obraz ... , -a m. - izgled, lik, poja­va; oblik, forma; odjeća; način; slika, kip; simbol, znak: pri­mjer, uzor(ak); ponašanje; ky­Dlb obrazomb - na koji način

obrazbn ... prid. - slikovit

obratiti, -aćQ, -atiAi - okrenut� obrnuti; obratiti; promijeniti; odagnati, odvratiti: obratit! � - vratiti se

obracati, --ćajQ, --ćaeAi - okreta4 ti, obrtati; obraćati; mijenjati; odvraćati; obracati s� - vra­ćati se

obraeenie, -e s. - obraćenje

obrok ... , -a m. - plaća; danak

obnp ... titi, -P'bćQ, -p'btiAi - pro-turječiti

obr�zanie, -e s. - obrezivanje

obr�zati, -ežQ, -ežeAi / -ajQ, -aeM - obrezati

obr�zovati, -ujQ, -ueAi - obrezi­vati

obrimeniti, -njQ, -niAi - optere­titi

obr�men�ti, -n�jQ, -n�eAi - op­terećivati

obristi, obr�cQ, obr�ceši - naći, pronaći; ustanoviti, ustvrditi; dosegnuti, postići; obristi � - zateći se, naći se

obritatelb, -a m. - pronalazač; začetnik

162

obr�tati, -ajQ, -aem - nalaziti, pronalaziti; ustanovljavati, 'us­tvrđivati; dosizati, postizati

obr�teb.nikb, -a m. - začetnik

obr�tenie, -e s. - pronalazak; ustanovljavanje

obret�lb, -i ž. - pronalazak

obr�ci v. obrisU obrqčiti, -čQ, -čiAi - zaručiti;

primiti

obuboiati v. ouboiati obuiti, -ujQ, -uiAi - izluditi, pas.

part. pret. obuen'b - luđak, be­zumnik

obuti, -ujQ, -ueAi, pas. part. pret. obuven'b - obuti

obueti, �jQ, -eeAi - izgubiti ra­zum, poludjeti; izgubiti okus

ob( ... ) prijed. s A - kroz, na; ob ... on ... pol ... - na drugoj obali (strani); ob nocb - kroz noć, tijekom noći

ob ... vet'hšati v. obet'hšati ob'hdrbiati v. odrbžati ob ... zirati v. ozirati ob ... mati v. obimati ob1>8rbdovanie, -e s. - srdžba

ob ... st- v. ost-ob ... teci, --ekQ, --ečeši - raspro­

strijeti

ob ... hoditi / obbhoditi, -oždQ, -odiAi - obilaziti; okruživati, opkoljavati

ob ... hodbn ... / Obbhodbn ... prid. - ophodni

obbdo, -a s. - bogatstvo, blago: nasljedstvo, baAtina

obbmati v. obimati obbcevati, -ujQ, -ueAi - sudjelo­

vati; saobraćati

obbCenie, -e s. - zajednica, op­ćinstvo; pričest

obbcina, -y ž. - zajednica; zajed­nička, opća stvar

obbCin� prilo - druAtveno

ObbCiti 8�, --ćQ s�, --ćiAi s� - sudje­lovati

obbCie, -e s. - zajednica, dru­Atvo; usp. ObbCb8tvo

ObbCb prid. - zajednički, oPĆi; ObbCii manastyn. - samo­stanska zajednica (u odnosu na pustinjačke samostane)

ObbCbnik ... , -a m. - član zajedni­ce, druAtva; drug; sudionik

obbCbn ... prid. - opći, zajednički: koji sudjeluje

ObbCb8tVO, -a s. - zajednica, društvo; usp. obbCie

ob�ti v. o�ti

163

obyknqti, -nQ, -neši - naviknu· ti se

obyčai, � m. - običaj, navika obyčain'h prid. - uobičajen obyčen'h prid. - uobičajen obyčMl'h prid. - običan, uobi·

čajen

obyč .. n6 prilo - obično, uobiča· jeno

obManie, � 8. - proždrljivost, prežderavanje

oMdovati, -ujQ, -ueši - ručati, objedovati

oMd'h, -a m. - objed (doručak, ručak, večera)j gozba

ob6siti, ob�ŠQ, obasiši - objesiti

ob6sti �, obemb s�, ob�si s� -prejesti se

ob6tovanie, � 8. - zavjet, obe· ćanje

oMt'h, -a m. - zavjet, obećanje

ob6cati V. oMeati

ob6c6nde v. oMcanie

o�vati (�), -vajQ (s�), -vaeši (�) - obećavati, obvezivati se

ob6ilanie, -a 8. - obećanje, za­vjet

oMeati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - obećati, obvezati se; položiti zavjet

ob6iati, -ajQ, -aeši - vješati

o�zanie, � 8. - povez

o�zati, ob�žQ, o�žeši / o�z� ob�zaeši - obvezati, obveziva.­ti; povezati, povezivati; sveza� ti, svezivati

ob�ti, obbmQ, obbmeši -obuhva� titi, obujmiti; zagrliti; okružiti. opkoliti; zahvatiti; steći, dobiti

o�triti �, -rjQ s�, -riši s� - rao splamtjeti, užariti

o�triti 8� / o�r6ti �, -r�jl> s�, -rMi s� - rasplamtjeti seI žariti se

o�erende, -a 8. - buktinja

obqz'h, -a m. -teret, težina; pod obqzom .. - nevoljko, neljuba�' zno

obqrod6ti, �jQ, �eši - oglupje .. ti, izgubiti razum

.

obqhati, -ajQ, -aeši - mirisati

ovamo prilo - ovamo, tamQ, onamo

o vele - o, jao!

ovidoV'h prid. - Obedov

ovid'h, -a m. - Obed, os. ime

ovo vez; ovo . . . ovo .. . - ili. .. ili ... ; sad ... sad ... , jednom ... drul!lil put .. .

164

ovogda pril; ovogda . . . ovog­da .. . - sad ... sad . . . , jednom ... drugi put ...

ovoee, -a 8. / ovoe .. , -a m. -plod; voće

ovoc .. n'h prid. - voćni OV'h, ova, ovo mm. - ovaj, ova,

ovo; neki, neka, neko; OV'h ••• drugyi . . . / OV'h . . . OV'h . .. / OV'h . . . s ... . . - jedan . . . drugi . .. j prvi . . . drugi . . .

oV'hde prilo - ovdje, ondje

oV'htoriti, -orjQ, -oriši -ponoviti

oyYšati �, -ajQ s�, -aeši s� - po-višavati se

oVltde v. oV'hde oVltn'h, -a m. - ovan OVItnIt prid. - ovnov

ovltCa, � Ž. - ovca OVItč .. prid. - ovčji

OVItČ�, oVbč�te, o�ti S. - ovči­ca, janje

ovqdupril. - ovdje, ondje; sqdu i ovQdu - s jedne i s drugll strane

ogavie, � S. - neugoda; ogavie tvoriti (d6eti) - iscrpljivati

ogaVltenie V. oglavlenie oglavIende, � S. - glavnica; os­

novni kapital

oglagolanie, � B. - okrivljava­nje, optuživanje; klevetanje

oglagolati, -oljQ, -oleši - okrivi· ti, optužiti

oglasiti, -aŠQ, -asiši - poučiti u vjeri

oglaiati, -šajQ, -šaeši -poučava­ti u vjeri

oglašenie, -e S. - poučavanje u vjeri

ogl�dati �, -ajQ �, -aeši B� -ogledavati se

ogntt, -i m. - vatra, oganj; gro­znica

ognttnlt prid. - plamen, vatren, ognjen

ogob"3iti (�), -bŽQ (�), -b3iši (s�) - biti plodan, donijeti bo­gat plod

ogoliti, -oljQ, -oliši - ogolititi, obnažiti

ogotovati V. ugotovati ograda, -y Ž. - ograda; tor, ogra­

đeni prostor; brlog; usp. ma· n'ltdra, ograd'h, ograidenie, oplot'h

ograditi, -aždQ, -adiši - ogradi­ti; utvrditi

ograd'h, -a m. - ograda, vrt; usp. man'ltdra, ograda, ograide­nie, oplot ...

165

ograždati, -žd�Q, -ždaeši -ograđivati

ograždenie, � 8. - opkoljava­nje, opsada; U8p. man1.tdra, ograda, ograd�, oplot�

ogr�8ti, �dQ, �deši - obilaziti, prolaziti; l�ta o�dqCa svake godine

og'lt, -a m. - Og, 08. ime

odariti, -rjQ, -riši - obdariti

odežda, � ž. -odjeća, pothaljina

odeždJ.n� prid. - odjevni

odel- v. odol-

odol�vati, -�Q, -aeši - pobjeđi­vati, svladavati, nadvladati

odol�nie, � 8. - pobjeda, svlada­vanje, nadvladavanje

odol�ti, �jQ, �eši - pobijediti, svladati, nadvladati

odn., -a m. - postelja, nosiljka; lijes, odar

odrJ,žanie, � s. - vladanje

odrbžati, -žQ, -žiši - ovladavati, zahvaćivati; okruživati; pro­matrati

Odn.cb, -a m. - ražanj, rešetka u peći

od�va v. ed�va

od�ždati, -ajQ, -aeši - kišiti

od�žditi, od'bždQ, od'bždiši prokišiti, prosuti kišu

od�lllkb v. ohlllk� odJ.nače v. edbnače odJ.rati, oderQ, odereši - odrati,

.

ostrugati

odllvati, -�Q, -aeši - odijevati, oblačiti

odilio, -a 8. - odjeća; U8p. odll­nie, odlllllo, odllllnie

odllnie, � 8. - odjeća; usp. odilio, odlllllo, odllllnie

odllti, odeždQ, odeždeši -odjenu­ti, obući

od�lllo, -a s. - odjeća; usp. odilio, od�nie, od�n,ie

od�nie, � 8. - odjeća; usp. odilio, od�nie, odlllllo

odll�ti, od�jQ, od�eši - odijevati, oblaciti

oženiti, -njQ, -niši - oženiti

ože8titi, OŽeCQ, ožestiši - otvrd­nuti

ožestočanie, � 8. - otvrdnuće

ožestočiti, --ČQ, --čiši - otvrdnuti, ogrubjeti

ože8t�ti, �jQ, -reši - otvrdnuti, ogrubjeti

ožeci, ožegQ, ožežeši - opeći .

oživiti, -vljQ, -viši - oživiti

166

ožidati, -�Q, -aeši - očekivati, čekati

ožiti, oživQ, oživeši - oživjeti

ozariti, -rjQ, -riši � obasjati, oza­riti

ozariti, �jQ, �eši - obasjavati, ozarivati

ozimllnie, � 8. -prezimljavanje

ozirati (8�), -�Q (s�), -aeši (s�) ­obazirati se

ozmbren� prid. - pomiješan s mirisnim uljem

ozobati, -bljQ, -bleši - pozobati; opustošiti

oz�lobiti, -bJjQ, -biši - iscrpiti, izmučiti, oštetiti, ugnjetati; ogor­čiti

oz�loblenie, � s . ....;. nevolja, pat-nja

oz�lenie, � 8. - patnja oimi, -'b m, mn. - vojnici oimbsk� prid. - vojnički oimb8tvo, -a 8. - vojska oka(a)n� v. okae(nb)n� okamenenie, � 8. - okamenje-

nje; otvrdnuće

okameniti, -njQ, -niši - okame­niti; otvrdnuti

okameneti v. okameniti okaenie, � 8. - bijeda, jad

okall(m.)n� prid. - bijedan, ne­sretan, grešan

okallti, o�Q, okaeši - sažaliti, požaliti se, oplakati

oklevetavati, -v�Q, -vaeši klevetati; grditi

oklevetanie, � 8. - kleveta

oklevetati, -veCQ, -veeeši / -�Q, -aeši - (o)klevetati, (po)grditi; optužiti, optuživati

oklosniti, -ošnjQ, -osniši - osa-katiti

oko, očeSe, očesi / -a 8. - oko; po-gled

okovati, -ujQ, -ueši - okovati

okovi, -'b m, mn. - okovi

okonbčati, -ajQ, -aeši - svršiti, okončati

okopati, -�Q, -aeši - okopati

okrasti, -adQ, -adeši - okrasti, opljačkati

okratiti, -aČQ, -atiši - skratiti

okriliti, -ljQ, -liši - zakriliti, ogr­nuti; zaštititi

okrin�, -a m. - posuda, zdjelica

okropiti, -pljQ, -piši - poprskati, poškropiti

okročiti, --čQ, --čiši - opkoliti, okružiti

167

okri.vaviti, -avljQ, -aviAi - okr­vaviti, raniti do krvi

okri.venie, � 8. - otkrivenje, objava

okryvati, -EYQ, aeM - otkrivati, objavljivati

okryti, -yjQ, -yeAi - otkriti; otvo­riti; objaviti, pokazati

okn.etb prilo - uokolo, naokolo, ukrug

okr ... tbn ... / Okn.stbnt. prid. -okolni

okrQIfb prijed. 8 G - oko, okolo

okrQlfbnb prid. - okolni

oktobn. / oktobrb / okt�bn., -a m. - listopad

okusa, -y Ž. - kušnja, iskušenje, napast

okuAati, -EYQ, -aeši - iskuAavati, dovesti II napast

ok ... nr.ce, -a s. - prozor; puko­tina

oky prilo - kao (i), kako; oko, ot-prilike

ole uski. - oh olovo, -a s. - olovo olovin ... prid. - olovan olokavtoma, -y Ž. - žrtva paJje-

nica; usp. Vlt8eS1>žeženie, v..­sis ... žagaem ...

olokavtomah V. olokavtoma

olom..pii, � ž. - Olimpija, 08. ime

oltan. V. obtan.

0lu6itl, -čQ, -čiši - pokazati, ra­svijetliti

ob, -a m. - opojno, omamljivo piće

obguin ... V. alguin ... 011>m'" V. hbm ... ol ... tan., -a m. - oltar, žrtvenikj

prezbiterij obtarbVbD ... prid. - oltarni, žr­

tvenički ollli, � m. - ulje

omakati, -kf\iQ, -kaeši - nama­kati, močiti, vlažiti

ometa, -y Ž. - obrub, donji dio O<ijeće

ometb, -a m. - obrub, donji dio odjeće

omin, -a m. - Homer, os. ime oml1>6ati, -ČQ, -čiši - zašutjeti,

umuknuti

omooiti, -ČQ, -čiM - smočiti, umočiti, navlažiti

omraziti s�, -ažQ s�, -aziši � -pokvariti se; postati odvratan

omra6ati, -čf\iQ, -č&eši - zatam­njivati, zamračivati

168

omra61ti, -ČQ, -čili -zatamnjeti, zamračiti; oslijepiti

omrbzllti, -ejQ, -eeši - zamrziti, zgaditi se

omri»knQti, -nQ, -neši - smr­knuti se, smračiti se

omr..tvllti, -ejQ, -eeši - obamrl­jeti, umrtviti se, ukočiti se

om ... venie, -e 8. - umivanje

omyvati, -EYQ, -aeši - umivati, prati

omyti, omyjQ, omyeši - umiti, oprati

om�6iti, -ČQ, -čiši -umekšati; iz­baviti

omQtiti s�, omQ8Q s�, omQtiši � - užasnuti se, preplašiti se

on&gn., -a m. - divlji magarac onamo prilo - onamo onude prilo -ondje; usp. on1>de

onuea, � Ž. - sandala on ... , ona, ono zam. - onEY, ona,

ono; on ... pol ... - druga (su­protna) obala

on ... depril. - ondje; usp. onude

on ... sica, � zam. - jedan, neki

onemliti, -lejQ, -leaši - ušutka-vati

onemeti, -mejQ, -meaši - zanije­mjeti

onQCIupril. - onuda, ondje opaky prilo - (u)natrag; su­

protno

opaliti, -IjQ, -liši - zapaliti, spa­liti

opaliti, -lejQ, leaM - paliti, spa-ljivati

opasenie, � s. - brižljivost, , skrbnost

opasiV1> prid. - brižan, skrban opas ... , -a m. - briga, skrb OpasbDO prilo -brižljivo, skrbno OP8Šb, -i Ž. - rep

ope6aIiti, -JjQ, -liši - ožalostiti, rastužiti

opivati �, -EYQ �, -aeM � -opi­jati se

oplakati, oplaČQ, oplačeši -opla­kati

oplat ... , -a m. - hostija oplot ... , -a m. - ograda; usp.

man1>dra, ograda, ograd ... , ograždenie

opl1>6ati, -EYQ, -aeši -postavljati u bojni red

opl1>6enie, -e 8. - utaborenje

opl1>6iti, -ČQ, -čiši - utaboriti, podići tabor; opl1>6iti � - po­staviti se u bojne redove, pri­praviti se za borbu

169

oplbvatl, opljujQ, opljueši - po­pljuvati

oplilnenie, � s. - zatočenje

opozditi �, opoždQ �, opozdiši s� - gubiti vrijeme

opona, -y Ž. - zastor; usp. kata­petazma

oposluAati, -ajQ, -aeši - posvje­. dočiti

opraviti, -vljQ, -viši - uperiti, ci­ljati, dati smjer

opraVbdavati, -vajQ, -vaeši -opravdavati

opraVbdan1e, � s. - dobro djelo; propis, odredba, naputak

opraVbdati, -dajQ, daeši - oprav­davati, opravdati

opraVbditi, -bŽdQ, -bdiši - oprav­dati; ne opraVbditi - počiniti nepravdu

opražneti, �jQ, �eši - trošiti, iscrpljivati

oprovreci, -vrbgQ, -VThžeši -isprevrtati

opresn'bk'b, -a m. - beskvasan kruh

Oprem'hCbn'b / opresn'bČb8k'b -prid. - beskvasni

opreti �, opbrQ s�, opbreši s� -oduprijeti se, oprijeti se

opustiti, opuĆQ, opustiši - oslo-boditi, lišiti; opustoAiti

opus�ti, �jQ, �eši - opustjeti

opytati, -ajQ, -aeši - istraživati

oralo, -as. -ralo, plug; usp. ralo

orati, OIjQ, oreši - orati

oriV'b, -a m. - Oreb, os. ime oriti, orjQ, oriši - zavoditi

ongan'b, -a m. - harfa

onmUDb sk'b prid. - hermon-ski; prema Hermon, zemlj.

orbl'b, -a m. - orao

orb1.J, prid. - orlov

o1'Qd,ie, � s. - djelo, stvar

orqienosb stvovati, -ujQ, . -ue" - zaštititi oružjem

orqiie, � s. - oružje; mač; bojna kola

orqibnik'b, -a m. - naoružana osoba

osan(n)a čest. - hosana

osvitati, -ajQ, -aeši -svitati, raz­danjivati se

o8Vetiti, �cQ, �tiši - osvijetliti� prosvijetliti

o8Vecavati, -vajQ, -vaeši - ()80. vjetljivati

o8Vooati, -ajQ, -aeši - osvjetlji­vati

1 70

osvecenie, -a s. - krštenje; usp. krb&enie, prosvecenie

osv�titi, �cQ, �tiši - posvetiti

osv�cati, -ajQ, -aeši - posveći-vati

o8V�cenie, � s. - posvećenje

osv�cenie v. o8V�enie

osed'blati, -ajQ, -aeši - osedlati

osli v. iosiil osilo, -a s. - zamka

osineti, �jQ, �eši - modrjeti, plavjeti

osie v . iosie

osieti, -ajQ, -aeši - obasjati

oskvnnaviti, -vljQ, -viši - za-mrljati, okaljati

oskvnnenie, � s. - oskvrnuće; mrljanje, kaljanje, prljanje

oskvnniti, -njQ, -niši - zamr­ljati, okaljati, zaprljati

oskvrbneti, �jQ, �eši - mrljati, kaljati, prljati

osklabiti s�, -bljQ s�, -biši s� -nasmijati se, naceriti se

osklablenie, � s. - osmijeh

osknbiti, -bljQ, -biši - ražalo­stiti, ožalostiti

osknbleti, -lejQ, -leeši - žalo­stiti, tugovati

osknbeti, -bljQ, -biši - ražalo-stiti se

osknd'b, -a m. - pijuk, budak

oskqd1ti, --qždQ, --qdiši -oduzeti

oskQdeti, �jQ, �eši - propasti, potrošiti; oslabjeti, malaksati

osla, -y Ž. - brus, tocilo

oslaba, -y Ž. - popuštanje, olak­šanje

oslabiti, -bljQ, -biši - olakšati; osloboditi, pustiti; dopustiti; popustiti

oslablenie, � s. - popuštanje; ublažavanje

oslablen'b prid. - oslabljen; uzet; oslablen'b žilami - uzet, pa­raliziran

oslabeti, �jQ, �eši - oslabjeti, malaksati, iznemoći

osluAanie, � s. - neposluh, ne­poslušnost; nevjerovanje, bez­vjerje

osluAati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - biti neposlušan, ne slušati

osluAbliV'b prid. - neposlušan; koji ne vjeruje

oslbnQti, -nQ, -neši - oslijepiti, oslijepjeti

oslbpenie, � s. - osljepljenje

1 71

osl"pnQti, -nQ, -neAi, aor. oslbp'b/ oslbpnQh'b - oslijepiti, oslije­pjeti

osl'piti, -pljQ, -pim - oslijepiti

osl6pl�ti, -1�jQ, -l�eši - osljeplji-vati

osl6plenie, -a s. - sljepoća

osmi d�t'It v. osuu. de�t'It osmodbnevr.n1> prid. - osmo-

dnevni

osmonade�tyi, osmonade�­td, osmonad�toe red. broj - osamnaesti, osamnaesta, osamnaesto

osmraditi, -aždQ, -adiši - za­smrdjeti

osm1>, osmd, osmoe red. broj ­osmi, osma, osmo; osmy! na des�te - osamnaesti

OSmi> gl. broj - osam; GSmb de�t1>, osmi des�t1> -osam­deset

osnovanie, � s. -temelj, osnova

osnovati, -VQ, -vem - utemeljiti, osnovati

osnyvati, -ajQ, -aeAi - temeljiti, osnivati

osn'žiti, �žQ, �žiši - zasnije­žiti

osobiti�, -bljQ �, '-bim � -osa-mljivati se, živjeti samotno

osob1.pril. -posebno; odijeljeno

osoliti, -oljQ, -oliši - posoliti

osramiti, -mljQ, -miAi -postidje-ti, posramiti

osram16ti �, �jQ �, �ši s� -­stidjeti se, sramiti se

osramlenie, � s. - sramota; po. sramljende; osramoćende

ostaviti, -vljQ, -viši - ostaviti, napustiti; dopustiti; propusti­ti, izostaviti; otpustiti, opro­stiti

ostavlenie, � s. - napuštande, otpuštande, oproštende

ostavl'ti, -e.iQ, �ši - ostavljati, napuštati, dopuštati; otpušta­ti, opraštati

ostan'bk1>, -a m. - ostatak; reli­kvija; nasljedstvo

ostati, -anQ, -aneši - ostati; do­pustiti; ostati � - napustiti, odustati

ostatie, � s. - ostanak; ostatie sini - sirotanstvo

ostat1>k1>, -a m. - ostatak

o&tat'ltčbn'b prid. - preostali

osta'ti, -ajQ, -aeši - preostajati

1 72

osto'nie, -a s. - utvrđivande; grad1> osto'ni' - utvrđeni grad

ost06ti, -ojQ, -oiši - okruživati, opkoljavati

ostrastiti, -aćQ, -astiši - rastu­žiti

ostrie, -as. -oštrica; neravnost

ostriti, ofujQ, ostriši - oštriti; ostriti � na ČbtO - pripre­mati se za što

ostroV1>, -a m. - otok; usp. oto;k1>

ostrog&, -a m. - palisada, ogra-da od kolja

ostrostb, -i ž. - oštrina

ostrota, -y ž. -oštrina; surovost

ostnJ.iti, -ujQ, -ueši - uništiti

ostnl6ti, �jQ, �eši - uništavati, razarati

ostn prid. - oštar

ostngati, -'bžQ, -'bžeši - oslobo­diti, izbaviti

ostri prilo - brzo

ostbn1>, -a m. - žalac, tm, bodlji­ka, šiljak

ost'niti, -njQ, -niši - ograditi, podići zid

ostQpati, -ajQ, -aeši - odstupati, otpadati

ostQpiti, -pljQ, -piši - okružiti, opkoliti; odstupiti, udaljiti se; odustati, ostaviti se čega; otpa­sti

ostQPbn1> prid. -posrnuo, otpao

omiati, -ajQ, -aeši - isuAivati

OS1>pa, -y Ž. - boginje

OS1>pbn1> prid; m'sto OS1>PbDO - pješčani prud, sipina

osypati, -pljQ, -pleši - zasipati, posipati; osypati gnoeuu. -gnojiti

osyriti, �jQ, �ši - usiriti se

OSb, -i Ž. - os

oSbl1>, -a m. - magarac

os ..... / oSblb8k1>prid. -magareći oSbl�, oSbl�te, oS'bI�ti s. - maga-

re, magarac

oSbl�tin1> prid. - magaretov, magarčev

�niti, -njQ, -niši - zatamniti, zasjeniti

o�n'ti, -nejQ, -naeši - zatam­ndivati, zasjendivati

os'sti, os�dQ, os�deši - pritije­sniti, opkoliti

os'ti, osejQ, oseeši - zasijati

o�gnQti, -nQ, -neši - dotaknuti, dodirnuti

1 73

oS�3ati, os�žQ, os�žeAi -doticati, dodirivati

oSQditi, oSQždQ, oSQdiAi -osuditi

osqcb.n'b prid. -koji se odnosi na osudu

osqždati, -ajQ, -aeAi - osuđivati

osqždenie, -e s. - osuda

osqkat'b prid. - trnovit, bodlji-kav

otaipril. - (po)tajno

otvoriti, -rjQ, -riAi - otvoriti

otvrhzati, -ajQ, -aem - otvarati Otvrbnh v. ot'bvrhnh otvresti, -nzQ, -nzeAi - otvori-

ti, rastvoriti otimati v. ot'bimati otirati, -ajQ, -aeAi - otirati

otiti, otidQ, otideAi, akt.part.pret. I. oAbd'b, akt. part. pret. II. oAbl'b - otići

otišati, -ajQ, -aeši - umirivati otišie, -e s. - utočiAte, pristani-

šte

otl'bsteti, -ejQ, -eeši - odebljati

otnqcb. v. ot'bn(j)qdh otok'b, -a m. - otok; usp. os­

troV'b otoohn'b prid. - otočni; more

otoohno - ocean

otraviti, -vljQ, -viši - otrovati

otrovenie v. otrovlenie otrovlenie, -e s. - otrovaI\ie

otrokoviea, � Ž. - djevojči� djevica

otrok'b, -a m. - dijete, dječaki sluga

otrooii prid. - dječji

otro�ina, -y ž. - djetinjstvo

OtrGČiCh, -a m. - djetešce Otro�h prid. - dječji otroohnik'b, -a m. - joA nezreo

grozd

otro��, otroč�te, otroč�ti s. - dj.. jete

otr'bti, otbrQ, otbreši - otrti, obrisati

ot�biti, -bljQ, -biši - očistiti

ot�bleti, -IejQ, -leeAi - čistiti ot�ti v. otr'bti ot�šati, -ajQ, -aeAi - odvezivati ot�šenie, -e s. - odrjeAenje, ot-

pečaćenje; razrješenje

otrešiti, -ešQ, -Miši - odvezati; osloboditi "

ot�sti v. ot'btr�sti ot'b prijed. s G - od, iz, zbog

ot'bbegati, -ajQ, -aeši - bježati

ot'bbegnqti, -nQ, -neši - pobjeći, umaknuti

ot'bbežati, -žQ, -žiši - pobjeći

1 74

ot'bvaiiti, -ljQ, -liAi - odvaliti

ot'bvaieti, -ejQ, -eeši - odvaJjati

ot'bvaienie, -e s. - odvaJjenje

ot'bvesti, -edQ, -edeši - odvesti, izvesti

ot'bvleci, -ekQ, -ečeAi � napeti

ot'bvoditi, -oždQ, -odiAi - odvo­diti, izvoditi

ot'bvratiti, -8.ĆQ, -atiAi - odvra­titi

ot'bvracati, --eajQ, --eaeAi - od­vraćati

ot'bvrbženie, -a s. - odricaI\ie, poricanje, nijekanje

ot'bvrhžen V. ot'bvreci ot'bvrhzi v. ot'bvreci ot'bvrhnh prilo - obratno, obr­

nuto

ot'bvrhSt'b prid. - otvoren

ot'bvreci, -rbgQ, -rbžeši, imp. ot'bvr'bzi, pas. part. pret. ot'b­vrbžen'b - odbaciti, odbiti; ot­pasti; ot'bvreci � - odreći se

ot'bVhSQdu / ot'bVhSQde prilo -odasvud

ot'bvetiti, -eCQ, -etiši; sigm. I. aor. ot'bveš� - odgovoriti

ot'bvet'b, -a m. - odgovor; osuda, presuda; ukazanje; opravda-

nje; račun; ot'bvet'b S'btvoriti (dati) - donijeti presudu

ot'bvecavati, -vajQ, -vaeši - od­govarati; protusloviti; oprav­davati se, braniti se; ot". vecati s� - odricati se

ot'bvecanie, -a S. - odgovor

ot'bvecati, -ajQ, -aeši - odgovo-. riti, odgovarati; protusloviti, protuslovljavati; opravdati, opravdavati; presuditi, presu­đivati; priznati, priznavati; op­rostiti se, opraAtati se; ot'b­vet'b ot'bvecati - davati od­govor

ot'bganeti, -ejQ, -eeši - tjerati, proganjati, protjerivati

ot'bgoniti, -onjQ, -oniši - tjerati, proganjati, protjerivati

ot'bg'bnati, ot'bženQ, ot'bženiši -potjerati, odagnati

ot'bdaie�e prilo - izdaleka

ot'bdanie, -e S. - davanje, izda­vanje; nagrada; otpuštenje

ot'bdati, -amb, -asi - predati, dati, vratiti; otpustiti

ot'bdaeti, -ajQ, -aeši - predavati, vraćati, otpuAtati

ot'bdes�thStvovati, -ujQ, -ueši - plaćati desetinu

ot'bdoenoe prid. - dojenče

1 75

otwl'bienie / otwlyhanie. -a s. - odahnuće

otwlyhati. �Q. -aeAi - disati

otwlIJUti. -IjQ. -liAi - udaljiti; odijeliti

ot'ltimati. otbemljQ. otbemleAi -oduzimati

ot'ltkn.venie v. okn.venie

ot'ltkryvati v. okryvati

ot'ltkryti v. okryti

ot'ltkQdu(te) / ot'ltkQdIJ(že) prilo - odakle. otkuda

ot'ltlagati. -gajQ. -gaeAi -odlaga-ti, otklanjati

.

ot .... oženie. � s. -odlagax.Ue. od-bačenje

ot'ltlotiti. -žQ. -žiAi - odložiti

ot1.1IJk'lt, -a m. - ostatak

ot'ltlQČati, -ajQ, -aeši - odvajati, razlučivati; isključivati

ot'ltlQčenie, �s. -odvajanje, od­cjepljenje; isključenje

ot'ltlQČiti, -tQ, -tiši - odvojiti, ra­zlučiti; isključiti; odijeliti, ra­zlikovati; odrediti; ot .... QČivyi � - šizmatik

ot'ltlQČhn'lt prid. - odijeljen, is­ključen

ot'ltmesti, -etq, -eteAi - odbaciti; ot'ltmetyi � - otpadnik, b* božnik

ot'ltmetanie. -a s. -odbacivanj, odlaganje, nijekanje, poricanje

ot'ltmetati, -eCQ, -eCaM / �QJ. -aeAi - odbaciti, otkloniti, ot� kazati, ukidati, odstupiti

ot'ltmethnh prid. - pokvaren, loA, nevrijedan

ot'ltmyvati. -ajQ, -aeAi - ispirati

ot'ltmyti. -myjQ, -myeAi - ispra.;. ti, izbrisati

ot'ltmb8titi, -bCQ, -bstiAi - osve­titi

ot'ltm..cati, -ajQ, -aeši - osveći­vati

ot'ltmhcenie, � s. - osveta, od. mazda

ot'ltmetati, -ajQ, -aeši - odbaci­vati, odbijati; remetiti, naruša­vati; ot'ltmetati s� -odreći se

ot'ltm�iti, �čQ, �iAi - smek-šati

ot'ltneliže prilo - otkad

ot'hJleleže V. ot'ltneliže ot'ltnemooi, -ogQ, -ožeAi - izne-

moći, onem0Ć8ti

ot'ltnositi, -ošQ, -osiši -odnositi

1 76

ot'ltn(j)Qdu(te) prilo - odakle, otkud

ot'ltn(j)Qdh prilo -sasvim, posve; uopće; jako; zauvijek

ot'ltn(j)Qdhn'lt prid. - tamošnji

ot'ltn(j)Qde prilo -sasvim, posve; uopće

ot'ltn(j)Qdete prilo - odakle

ot'ltpadati. -dajQ, -daeši - otpa­dati, odjeljivati

ot'ltpadenie, � s. - padanje, pad, opadanje; poraz

ot'ltpasti, -adQ, -adeši - otpasti, odijeliti; pogriješiti

ot'ltplatiti, -aćQ, -atiši -otplatiti

ot'ltpluti, -lovQ, -loviM - otplo­viti

ot'ltpl'hva prilo - ispočetka, is­prva

ot'ltpustiti, -uĆQ, -ustiši - (ot)pu­stiti; osloboditi; ostaviti; opro­stiti

ot'ltpucati, -ajQ, aeši - (ot)pušta­ti; oslobađati; slati .

ot'ltpucenie, � s. - oslobađanje; oproštenje

ot'ltrada, -y Ž. - otpuštanje, ot­pust; oslobođenje; V'It ot'ltradQ - na slobodu

ot'ltraditi, -aždQ, -adiAi - otpu­stiti, oprostiti

ot'ltradhne prid. - podnošljivo. lako

ot'ltraždati. -ždajQ, -ždaeši -biti obziran, strpljiv

otvaslh, -i ž. -mladica, izdanak ot'ltreei, -ekQ, -ĐČeši - odgovori­

ti; odbiti, otkloniti; poricati; uskratiti; ispričati;

ot'ltreei �, -ekQ s�, -ĐČeAi s� � odreći se; oprostiti se

ot'ltrečenie, -a s. - presuda ot'ltrivati, -ajQ, -aeši - odgura-

vati ot'ltrigati, -ajQ, -aeši -izbacivati ot'ltrignQti, -nQ, -neAi - izbaciti ot'ltrinQti, -nQ, -neši - odgurnu-

ti, odbaciti ot'ltricati �, -ajQ �, -aeAi � -

odricati se; ispričati se ot'ltrOOhn'lt prid. - ispričan ot'ltl"ltvanie, � s. - otkidanje,

otrgnuće ot'ltl"ltvati, -rbVQ, -rbveši - otki­

nuti, otrgati ot'ltrezati, -ežQ, �žeši - odre­

zati ot'ltrezovati, -ujQ, -ueši - odre­

zivati

1 77

ot'h�ti, -rejQ, -reeAi - odgura-vati, odbacivati

ot'hseli v. ot'hsel� ot'b8el� prilo - odsad

ot'hskočiti, -čQ, -čiAi -odskočiti, otrčati

ot'hstaviti, -vljQ, -viAi - maknu­ti, ukloniti; udaljiti

ot'hst�ti, -ojQ, -oiAi - biti dale­ko, stajati sastrane

ot108tropiti, -pljQ, -piAi - razru­Aiti krov sobe

ot'hst�ti, --ejQ, --eeAi - postati ne­popravljiv

ot1081o1ati, -S'bljQ, -s'bleši - oda­slati, poslati

ot'h8Ylati, -ajQ, -aeši - odaAiljati, slati

ot'hsekati, -ajQ, -aeAi - odsije­cati

ot'h�1mQti, -nQ, -neAi - odsjeći

ot'h�ci, --ekQ, --6češi - odsjeći, ukloniti

ot'h�čenie, --e S. - odsijecanje; bez ot1o�čenie - neobrađen, neotesan

ot'hsqditi V. oSQditi . ot'hsQClu / otwQCle prilo -odavde

ot'hteei, -ekQ, -ečeši - pobjeći, uteći

ot'htoli / ot'htole prilo - otad; odatle; stoga

ot'htnpQti, -nQ, -neAi - otrlJ" nuti

ot'htrb3ati, -ajQ, -aeAi - trgati, kidati

ot'htribiti V. otribiti ot'htriti V. otnti ot1otr�sati, -ajQ, -aeAi - otresati

ot'ht�sti, -sQ, -seAi - otresti

ot'ht�3ati s�, -ajQ s�, -aeAi � -odgađati

ot'htQdu / ot'htQd� prilo - odatle, otud

ot'humyti, -yjQ, -yeši - braniti

ot1ohoditi, -oždQ, -odiši - odlazi­ti, udaljavati se

ot'hhod1o, -a m. - odlazak

ot1ohodbnik1o, -a m. -pustinjak, isposnik

ot'hhodbn1o prid. - pustinjački, isposnički

ot1ocvisti, -vhtQ, -Vbteši - ocva­sti

ot'hčaenie, --e S. - očajanje, bez­nadnost

ot1očaen1o prid. -suviAe odvažan

ot'hčaeti, -ajQ, -aeši - zdvajati! očajavati; ot'bČaeti � - polu­djeti

1 7Ef

ot1očisti, -ČbtQ, -čhteAi -dočitati, iščitati

ot1ocetiti, -eĆQ, -etiši - oštetiti; pretrpjeti Atetu

ot'hcecati, -ajQ, -aeši - ošteći-vati

ot1oed1o, -a m. -protuotrov; lijek

ot'hj�ti V. ot�ti

otbmiti, -mljQ, -miši - potam­njeti, zamračiti

otbmbJlen1o prid. - zatamnjen, zamračen

otbmbneti, -ejQ, --eeši - zatam­njeti se

OtbCb, -a m, V otbče - otac; pre­dak; predstojnik samostana; otbei - roditelji

otbčina, -y Ž. - domovina

Otbčb prid. - očev

otbČbSk1o prid. - očinski, očev

otbČbstvie, --e S. - porodica, rod; domovina; otbČbstvie - rodi­telji

otbČbStVO, -a S. - porodica, rod; domovina

ot�got�ti, --ejQ, --eeši - otežati, opteretiti

ot�gočati / ot�g...čati, -ajQ, -aeši - otežati

ot�gočiti / o�,...čiti, -ČQ, -čiAi­pritisnuti, opteretiti

ot�žati, -ajQ, -aeši - otežati, po­stati težak

ot�žbČavati, -vajQ, -vaeši - ote­žavati

ot�žbČati, -ajQ, -aeši - otežati, postati težak

ot�3ati, ot�žQ, ot�žeši - upitati, zapitati

ot�ti, othmQ, othmeši - oteti, oduzeti

ot�tie, --e S. - otimanje

ohl�danie, --e S. - nemar, ne­marnost

ohod- V. ot'hhod­ohn(m1o)nQti, -nQ, -neši - po­

stati hrom

ohuditi, -uždQ, -udiši - umanji­ti, poniziti

ohudeti, --ejQ, --eeši - smanjiti se

ohuliti, -ljQ, -liši - pokudjeti, oklevetati

ohQpiti, -pljQ, -piši - zgrabiti, uhvatiti, ščepati

OCbt1o, -a m. - ocat, kiselo vino

oCbtbn1o / ocbten1o prid. - octen

oceždati, -ajQ, -aeši - cijediti, ocjeđivati

1 79

ocApati, -ajQ, -sem - tvrdnuti; ukrućivati se

ocApAnAvati, -ejQ, -aeAi - tvrd­nuti; ukrućivati se

�Ati, -n�Q, -n�-(o)tvrd-nuti; ukrotiti se, ukrućivati se

oc�stiti, oC�Q, oc�stiAi -očistiti oc�6ati, -ajQ, -aeši - očistiti ociCenie, � B. - očiAćenje očesltJl ... prid. - očni očivist .. prilo - očigledno, jasno očistiti, očiĆQ, očistiAi - očistiti oč16ati, -ejQ, -seAi - čistiti

180

očiCenle, � B. - očiAćenje očrr.vlen ... prid. - crveno (gri­

mizno) obojen očrr.n�ti, �jQ, �Ai -potamniti,

zacrniti očnee, -a B. - Aator očutiti u. oeutiti oeutiti, -uĆQ, -utiAi -osjetiti; za-

mijetiti oitod. ... u. otiti Gi .. b u. otiti OiMIte .. , -a m. - pustinjak, ispo­

snik

f' p n

p - slovo »pokoi,,; . r . - broj 90, o n · - broj 80

paVbloV'b prid. - Pavlov, Sveto­ga Pavla; UBp. paVbl ..

paVbl ... , -a m. - Sveti Pavao, OB. ime

paVbl .. prid . ...:.. Pavlov, Svetoga Pavla; UBp. paVbloV'b

paguba, -y Ž. -propast, pogibelj; pokvarenost

pagubbnik ... , -a m. - gubitnik; upropastitelj

pagubbno prilo - pogubno; po­kvarljivo

pagubbn ... prid. - poguban; po­kvarljiv

padanie, -.e S. - pad, (pro)pada­nje, opadanje; usp. padenie

padati (�), -ejQ (�), -seši (�) ­padati

padenie, � S. - pad, (pro)pada­nje; UBp. padanie

pažit..., -i Ž. - paAnjak, livada, is­paAa, krmivo

pazneg'bt ... / paznog'bt ... , -a m. - pandža, papak, kopito

pazuha, -y ž. - pazuho; prsa, na­ručje

pakost ... , -i Ž. - zlo, ozljeda, po­vreda, Ateta; pakosti tvoriti (d��ti) - zlostavljati, tući

pakostbnik ... , -a m. - nasilnik, mučitelj

pak ... u. paky paky prilo - opet, ponovno, za­

tim, pak, onda, joA, nadalje, ta­koder, osim

pakybytie, -.e S. -ponovno rode­nje, preobrazba (nakon sud­njeg dana)

181

palatii, -a m. - dVOIjanin, dvor­ski službenik

palatin .. v. palatU palestin .. , -a m. - Palestina,

zemlj. palestinlt8k .. prid. -palestinski

paliti, -ljQ, -liši - paliti; žariti se, gorjeti

palica, � ž. - palica, štap

palenie, � s. - požar, gorenje

pametiV'b prid. -koji pamti, koji se sjeća

pam�nQti v. pom�nQti pam�tiV'b v. pametiV'b pam�tie, � s. - sjećanje, uspo-

mena

pam�tlt, -i ž. - uspomena, sjeća­nje; pozornost

panica, � ž. - posuda za vodu; cisterna

pani�ica v. panica papa, -y m. / papežlt, -a m. -

papa

papn.t .. , -a m. - predvorje

paraskeVltgi(i), � ž. - petak, dan spremanja kada se Židovi ­uoči subote pripremaju za blag­dan; Petka, os. ime; usp. p�­bka

paremi�, � ž. - paremija, biblY­sko čitanje koje se čita uvečer uoči blagdana

parimi� v. paremi� pariti, -rjQ, -riši - letjeti, lijetati paropsida, -y ž. - zdjelica paska v. pasha .

pastva, -y ž. - stado, mnoštvo ljudi koje nekoga slijedi

pastvina, -y ž. - ispaša pastvin..no, -a s. - pašnjak pastvin..n .. prid. - koji se odno-

si na ispašu; obrastao travom pasti (�), padQ (s�), padeši (�)

- plisti

pasti, pasQ, paseši - plisti (ovce npr.)

pastuhov.. prid. - pastirov pastuhIt / pastyn" -a m. - pa­

stir pasha, -y ž. i neskI. - Uskrs; pas­

halna žrtva (janje koje se jede za Pashu)

pasy v. paky patriarh .. , -a m. - patrijarh;

praotac; rimlt8ki patriarh .. - papa

patriaršltsk .. prid. - patrijar­ški, koji se odnosi na patrijarha

patriaršltStvo, -a s. - patri. jarštvo

182

patrikii, � m. - vlastelin; Pa­trik, os. ime

pau'" v. pav..l .. pa�e prilo -više, više nego, upra-

vo, radije, štoviše

pa(j)�ina, -y Ž. - paučina pail .. V. pav..l .. pelena, -y Ž. - pelena

pen( .. )tikosti(i) V. �tikosti pen( .. )tikosti(i)n .. V. �tiko-

stiin'b pepe'" -a m. - pepeo pervar1> V. fervar1> pergamii, �m.-Pergam, zemlj. perinii, � m. - Perinij, os. ime persi m, mn. - Perzijanci persidItsk .. V. persit8k1> persiisk .. V. perslt8k .. persltSk .. prid. - perzijski

pe�nin .. , -a m. - Perzijanac

perltnab prid. - pernat, krilat

per- V. pItrati petas .. , -a m. - Petason ili Petas,

ime poganskog hrama petrov.. prid. - Petrov, Svetoga

Petra petr1>, -a m. - Petar, os. ime pe�aliti �, -ljQ s�, -liši s� - žalo­

stiti se, uznemirivati se, brinu­ti se

pe�alovati �, -ujQ s�, -ueši � ­tugovati

pe�allt, -i Ž. - tuga, nevolja, jad, briga

pe�alltno prilo - brižno

�alltm. prid. - tužan, brižan pe�atlt, -i / -a m. - pečat

pe�atltl�ti, �jQ, �eši - zapeča-titi

peeera, -y ž. - špilja

pecen.n .. prid. - špiljski

peei, pekQ, pečeši """""' peći peei �, pekQ s�, pečeši s� - bri-

nuti se

pecb, -i Ž. - špilja; peć

peebnica, � Ž. - (otvorena) peć

pecltn .. prid. - koji se odnosi na špilju ili peć

pivo, -a s. - piće; gozba; usp. pitie

piVltca, � m. - pijanica pigan .. , -a m. - ruta, rutvica

pila, -y Ž. - pila pilatov.. prid. - Pilatov; usp.

pilacb pilab, -a m. - Pilat, os. ime pilacb prid. - Pilatov; usp. pila­

tov.. pinakida, -y ž. - piočica za pisa­

nje

183

pinik1. / pinik ...... v. ftnib pira, -y i. - putnička torba pn, -a m. - gozba, pijanka pilBDie v. plt8anie pisati v. plt8ati piddon, -a m. - Posejdon, OB.

ime plakati, -ajQ, -aeli - zvi!dati,

svirati u kakvu sviralu piaku.pb. prid. - biskupski pilkup .. , -a m. - biskup pismem.n .. prid. - pismovni, pi.

sani, pismeni pismenyiiprid. - pisani

pism�, pismene, pismeni s. - slo· vo; tekst

pitaem .. v. pitati pitati, -ajQ, -aeiii, paB. part. prez.

pitaemh - hraniti, othranji· vati

piti, PbjQ, pbeiii / pijQ, pieiii -piti pitie, � B. - piće; gozba; usp.

pivo pitiiprid. - pitak pitom .. prid. - nahranjen pit�nie, � s. - hrana; usp.

braihno, pica piUti, -ejQ, �iii - hraniti, ot·

hranjivati pica v. pica

pica, � i. - hrana; izobilje; UBJ!I. brai .. no, pit6me

picfon .. prid. - koji se odnosi na hranu ili izobilje

piAQ v. plt8Bti

pi6nica, � i. - pijanac, pijanica pi6n .. prid. - p�an, pripit

pi6ll108tvie, � s. - pijanstvo

pi6D1t8tvo, -a s. - pijanstvo, opi-jenost

plavati, -vajQ, -vaeiii - plivati. ploviti

plav-. prid. - !ućkast

pladr.ne1 prilo - u podne; naju" južno

pladr.ne2, � S. - podne; UBp. poludr.ne

plakati (�), -aČQ (s�), -ačeiii (�) - plakati, oplakivati, naricati; prati, propirati

plameDh V. plamy plameDhn .. prid. - plamen, va­

tren

plamy, plamene, plameni m. -plamen, vatra

plam�n .. prid. -plamen, vatren

plah, -a m. - komad tkanine; fi­tilj

plač .. , -a m. - plač

184

plaeanica, � i. - veći komad, obično lanena, platna

plaeani6t.n .. prid. - platneni, laneni

plac .. , -a m. - ogrtač, plaiit plemeDn .. prid. - plemenski,

koji se odnosi na pleme plem�, plemene, plemeni s. -

pleme, rod plemca, � i. - lanac, okovi; uvo-

jak pie_ti -eeQ, -eeeiii - pljeskati plesna, -y i. - taban plesDhCe, -a s. - sandala plesti, pletQ, pleteiii - plesti piece, -a s. - pleće, rame; pleei

v-.dati - dati se u bijeg; dv. pleci - pleća, leđa

pleci V. piece plinoveme, � S. - slina plinQti, -nQ, -neiii - pljunuti

plicevati, -ujQ, -ueiii - uznemi-rivati se, uzbuđivati se

plic .. , -a m. - nemir, buka, .krik plod1ti, ploždQ, plodiiii - ploditi,

rađati, davati plodove plodovih prid. - plodan plodonoslt8tvovati, -ujQ, -ueiii

- ploditi, rađati, davati plo-dove

plodoprinoienie, � s. - plod­nost

plod .. , -a m. - plod, rod plod .. tvoreme, � S. - rađanje

(djece) plodhn .. prid. - plodan plosk .. prid. - plosnat, ravan plot .. , -a m. - plot, ograda

pluti, plovQ, ploveiii - ploviti

pluca v. plJuCa pbzati, pl�!Q, pl�žeiii - puzati,

puziti

pl .. ziti l pl .. z�ti, plbžQ, plb!iiii -puzati, puziti

pbz .. k1. prid. - sklizak pl1tk .. , -a m. - odred, puk (vojna

jedinica); mnoiitvo, puk pl .. nie, � s. - (riječni) tok pl..u .. prid. - pun pbtolJubiv-. prid. - pohotan pl .. t06div-. prid. - koji jede me-

so, mesožder pl .. th, -i ž. - ljudsko tijelo, put

(ž.); meso pl .. t .. n .. prid. - tjelesan, puten pbth8k1. V. pl .. t .. n .. pl .. Un .. V. pbt .. n .. pl'hČiti �, pl'bČQ, pl'bčiši s� -

spremati se za borbu pb.vanie, � S. - pljuvanje

185

pb.vati, pljujQ, pljuelii - pljuvati

plltJl'h v. pl'hn'h plflva, -y ž. - pljeva, mekinje

plflveb, -a m. - korov

plflVhnica, �ž. - litagaJj, žitnica

plflVhn'h prid. - koji se odnosi na pljevu, mekinje

plfliq v. pbzati plflnenie, � 8. - zarobljenilitvo,

pustolienje, zarobljavanje, pljač­kanje

plflniti, -njQ, -nilii - zaplijeniti, opustoliiti, zarobiti, opljačkati

plfln'h, -a m. - plijen, zaroblje-nilitvo

plflm.nik'h, -a m. - zarobljenik

plflnbnica, � ž. - zarobljenica

plflnflti, -n�jQ, -n�elii - plijeniti, pustoliiti, zarobljavati, plja­čkati

plflti, pl�vQ, pl�velii - plijeviti

plysk'h v. pljusk'h pljunqti, -nQ, -nelii - pljunuti

pljusk'h, -a m. - buka, galama

pljuca 8, pl. t. - pluća

pl�sanie, � 8. - plesanje, ples

pl�sati, plfi!šQ, plfi!šelii / -f\iQ, -aeši - plesati

pl�SbCb, -a m. - plesač

po prijed. 8 D, A, L. - PO; za, na· kon; po mflsta -po mjestima; po vas'h est'h - za vas je; po Isusfl-za Isusom; po d'hvoju dbnu - nakon dva dana

pobesfldovati, -ujQ, -uelii - raz­govarati

pobivati, -ajQ, -aelii - pobijati, ubijati

pobiti, pobbjQ, pobbeAi - pobiti, ubiti

poboIflti, -IjQ, -lilii - osjetiti bol, osjetiti sućut

poboriti, -rjQ, -riši - pomoći u borbi

pobranb8k'h prid. - ratni

pob'hdflti, -'bždQ, -'bždilii - prob-eljeti

pobytb, -i ž. - pobjeda

pobegati, -ajQ, -aelii - bježati

pobegnqti, -nQ, -nelii - pobjeći pobeda, -y ž. - pobjeda

pobeditelb, -a m. - pobjednik

pobecUti, �ždQ, �dilii - pobije-diti, poraziti, nadvladati, svla­dati

pobedotvorbcb, -a m. - pobjed­nik

pobedbliV'h prid. - pobjednički, pobjedonosan

186

pobedbnik'h, -a m. - pobjednik

pobfldbn'h prid. - pobjednički, pobjedonosan

pobeidati, -ajQ, -aeAi - pobjeđi­vati, poražavati, nadvladavati, svladavati

pobflidenie, � 8. - pobjeda; po­raz

povaditi, .-aždQ, -adilii - prou­zročiti, potaknuti

povaidati, -ždajQ, -ždaelii - uz­rokovati, poticati

povapbniti, -njQ, -nilii - obijeli­ti, premazati

povelevati, -ajQ, -aelii - zapovi­jedati, naređivati

povelenie, � 8. - zapovijed, na­redba; odredba

povelem.n'h prid. - zapovjeđen, naređen

poveleti, -IjQ, -liši - zapovjediti, narediti

povesti, povedQ, povedeši - po­vesti, odvesti; odvoditi

povivati, -ajQ, -aeši -uvijati, za­matati, motati

povinovati, -ujQ, -ueši - podre­đivati, pokoravati, podvrgavati

povim.n'h prid. - pokoren, pod­vrgnut, podređen; kriv

povinqti, -nQ, -nelii - podrediti, pokoriti, podvrgnuti

poviti, -ijQ, -ielii - uviti, zaviti, zamotati

povieti, �Q, �elii - uvijati, za­vijati, zamatati

povleci, �kQ, �eši - povući, nategnuti; prevući; odvući

povodatai, � m. - vođa

povrflsti, -r'bZQ, -r'bzelii - pove­zati, privezati

povreci, povr'bgQ, poVrDželii -baciti, odbaciti

pOV'hpraiati, -ajQ, -aelii - raspi­tivati (se), ispitivati

pOV'hsledovati, -ujQ, -uelii - sli­jediti; oponaliati

povedanie, � 8. - pripovijest, proglas, izjava, svjedočenje; po­ticanje

povedati, -ajQ, -aeši - izjavljiva­ti, proglašavati, svjedočiti, pri­znavati

povedovati, -ujQ, -ueši - izjav­ljivati, proglašavati

povem., -i ž. - uče�e, nauk

povedeti, -v�mb, -v�si - izjaviti, proglasiti, posvjedočiti

povesiti, �šQ, �siši - objesiti, okvačiti

187

pov&ltJ" -i ž. -pripovijest, priča, izjava

POV&ltbll"', -a m. - povijesni, pripovijedni, izvještlijni

po,anin ... , -a m, mn. pogane -poganin

pogan ... prid. - pogan

po,8.DJa8k ... prid. - poganski po,8IlIJ8tvo, -a 8. - poganstvo

poganyni, � ž. - poganka

po,an�ti, �jQ, �i -goniti, tje-rati

po,asiti, -ašQ, -asiši - pogasiti, ugasiti

pogladiti, -aždQ, -adiši -gladiti, milovati; sravniti, razrušiti

poglumiti �, -mljQ SQ, -miši SQ - porazgovarati; po,lumiti � v1> čemb-zabaviti se čime

pogl ... titi, -'bĆQ, -'btiši - progu­tati

po,l ... cati, -ajQ, -aeši - gutati popesti, --etQ, --eteši - stisnuti,

pritisnuti

pop�vati �, -ajQ sQ, -aeši SQ -razljutiti se

po,oniti, -njQ, -niši - goniti

pogrebenie, � 8. - pogreb, po­kop; usp. pogrebanie

pogrebitelb, -a m. - pogrebnik

pogreti, --ebQ, --ebeši - pokopatit sahraniti

popibati, -ajQ, -aeši -pokapati, sahranjivati

pogribanie, � s. - pogreb, po­kop; usp. pogrebenie

pogribati, -ajQ, -aeši - pokapa .. ti, sahranjivati

pogriienie, � 8. - zabluda, ogrešenje, pogreška

pogriiiti (�), -šQ (sQ), -šiši (�) - zalutati, propustiti, pogrije­šiti; promašiti

po�znQti, -nQ, -neši - potopi­ti, potonuti, uroniti

pogrqžati, -ajQ, -aeši - potapati, tonuti, uranjati

pogrqienie, � s. - potopljenje, potonuće, uranjanje; krštenje

:Pogrqziti, -QžQ, -Qziši -potopiti, potonuti, uroniti

poguba v. paguba pogubiti, -bljQ, -biši - zatrti,

uništiti, upropastiti pogublenie, � s. - zatiranje,

uništavanje, upropaštavanje

pogubl�ti, �jQ, �eši - zatirati, uništavati, upropaštavati

pog..nati, poženQ, poženeši -(is)pratiti, (pro)goniti, (po}žu­riti

188

pogybati, -bljQ, -bleši / -ajQ, -aeši - ginuti, pogibati, propadati, kvariti se

. pogybenie, � s. - propast, pro­padanje, zatiranje, uništenje

pogybnQti, -nQ, -neši - poginu­ti; propasti, pokvariti se

pogyb�lb, -i ž. - pogibelj, neda­ća, propast

pogyWlbll ... prid. - pogibeljan, poguban

podavati, -vajQ, -vaeši - davati; pružati, nuditi

podaviti, -vljQ, -viši - udaviti, ugušiti

podavl�ti, -1�jQ, -l�ši - daviti, gušiti

podaditelb, -a m. - davatelj, da­rivatelj

podalie, � s. - udaljenost, raz­mak

poctareti, -r�jQ, -r�ši -darivati

podatelb, -a m. - davalac, dari­vatelj

podati, -am'b, -asi -dati, pružiti

poddnie, � s. -davanje, pruža­nje

podaeti, -dajQ, -daeši - davati, darivati; pružati, nuditi

podvipQti, -nQ, -neši - pokre­nuti; podignuti, dići; potaknu­ti, navesti na što

podvig.., -a m. - napor, trud, na­stojanje; borba, podvig

podvižati / podvižiti, -ižQ, -ižiši -pokretati, tresti, dizati, poti­cati

podyižbnik ... , -a m. - borac, po­bornik

podvižbno prilo - gorljivo

podvižbn ... prid. - pokretan; re­van, gorljiv

podvi3anie, � 8. - kretnja; na­por, naprezanje; borba

podvi3ati, -ižQ, -ižeši /-ajQ, -aeši - pokretati se, dizati se

podiviti �, -vljQ SQ, -viši SQ - za­diviti se

podlbg'b prijed. 8 A - uzduž

podoba, -y Ž. - način, vrsta; pri­kladnost; podoba esb - pri­stoji se, dolikuje; čini se, vjero­jatno

podobati, -ajQ, -aeši - priličiti, dolikovati, biti potrebno, tre­bati

podobie, � S. - sličnost; isto­vjetnost; usp. pOdobstvie

podobiti, -bljQ, -biši - prikazi­vati, izlagati, nalikovati

189

podoblenie, -e 8. - lik, slika; vr­sta

podobnoravr.n'h prid. - sličnog običaja

podoboličr.n'h prid. - sličan podobstvie, -e 8. - sličnost; usp.

podobie podobr.no prilo - slično podobr.nostrastr.n'h prid. -koji

slično trpi podobr.n'h prid. - sličan, prikla­

dan, dostojan podobr.n'hv�r'h prid. - pravi,

neosporan, vjerodostojan podragr., -a m. - porub, obrub podražanie, -e S. - opon�anje,

ugledanje; ruganje, ismijava­nje; usp. podraženie

podražatelr., -a m. - opon�a-telj

podražati, -ajQ, -aeši - oponaša­ti, ugledati se; rugati se, ismija­vati

podraženie, -e S. - opon�anje; usp. podražanie

podrugr., -a m. - drug, sudrug; bližnji

podružie, -e S. - brak; supruga podrr.ianie, -� S. - upotreba, ·

korištenje

podrr.iati, -žQ, -žiši - zadri ati po�ianie V. podražanie, po­

draženie

po�iati, -ajQ, -aeši - oponaša­ti, ugledati se; rugati se, ismija­vati,

pocirqiiti, -žQ, -žiši - postaviti, uspraviti

pod'h prijed. s A i I - pod, ispod pod'hb�ga V. potr.�ga pod'hgorie, -a S. - podgorje

pod'hdrr.iati, -žQ, -žiši - podu-pirati, podržavati

pod'hemati V. pod'himati pod'hzakonr.n'h prid. - podvr­

gnut zakonu

pod'hzemie, -e S. - podzemlje

pod'himati, pod'bemljQ, pod'bem­leši - podupirati, primati, pri-hvaĆ/iti

pod'hiti, pod'bidQ, pod'bideši -prići, ući

podražiti, -žQ, -žiši - opon�ati; podražiti � - uvrijediti se

podražiV'h prid. - sličan podražr.nik'h, -a m. - opon�a­

telj pod'hkloniti, -njQ, -niši - na­

gnuti, položiti

190

pod'hkopavati, -vajQ, -vaeši -potkopavati

pod'hkopati, -ajQ, -aeši - potko­pati

pod'hlagati, -gajQ, -gaeši - pod­lagati, postavljati ispod čega

pod'hloiiti, -žQ, -žiši - podložiti, postaviti ispod čega

pod'hmet'h, -a m. -porub, obrub pod'hnebesr.n'h / pod'hnebesr.s­

k'h prid. - podnebeski pod'hnoiie, -e S. - podnožje,

podloga za noge pod'hpadati, -dajQ, -daeši - pot­

padati, pripadati pod'hpaliti, -JjQ, -liši - potpaliti,

upaliti pod'hp�ga v. pot'hp�ga pod'hryti, -yjQ, -yeši - podriti,

potkopati pod'hstr.lati, -JjQ, -leši - poda­

strijeti, podložiti pod'hsypati, -ajQ, -aeši - podai­

pati, sipati ispod čega pod'hemati V. pod'himati pod'h�telr., -a m. - podupiratelj,

zaštitnik pod�ti, pod'bimQ, pod'bimeši -

poduprijeti, ·podići; prihvatiti (se)

pod'h�tie, -e S. - potpora, po-drška, pomoć

podymati V. pod'himati pod�lie, -e S. - dodatak poiagati, -gajQ, -gaeši - spaliti poialiti si, -JjQ si, -liši si - rastu-

žiti se poželanie, -e S. -pohota, žudnja požeci, požegQ, požežeši / POŽbgQ,

požežeši - spaliti požiti, -ivQ, -iveši - poživjeti pointi / požreti,l pOžbrQ, POŽb­

reši - prinijeti žrtvu požreti,2 požbrQ, požbreši - pro­

ždrijeti požr.dati, pOžbdQ, požbdeši / po­

židQ, požideši - pričekati pož�ti, požbnjQ, požbneši - po­

žeti pozavid�ti, -iždQ, -idiši - poza-

vidjeti pozakonr.n'h prid. - zakonski pozdr.n'h prid. - kasan; polagan pozd� prilo - kasno, noću pozlatiti, -acQ, -atiši - pozlatiti poznavati, -vajQ, -vaeši - po-

znavati poznanie, -e S. -prepoznavanje,

znanje poznati, -ajQ, -aeši -prepoznati

191

pozobati, -ajQ, -seši - pozobati

pozoratal, � m. - gledatelj

pozoriee, -a B. - arena, kazali-. Ate, mjesto prikazivEll\ia

pozorovati, -ujQ, -ueAi - paziti na Ato, promatrati

pozon, -a m. - prizor, kazaliAni komad

pozon.nik ... , -a m. - gledatelj

ponvanie, � B. - pozivEll\ie, zvEll\ie

poz ... vati, pozoVQ, pozoveAi - po­zvati

pozyvati, -!ijQ, -aeAi - nazivati

pozhriti, -rjQ, -riAi - paziti, obratiti pozornost, promotriti

poimati, poemljQ, poemleAi -uzimati; poimati ienq - že­niti se; poimati na kogo / . o kom .. - okrivljavati, prekora­vati koga

poimovati, -ujQ, -ueši - okriv­ljavati

poiskati, poiCQ, poiceši - (po)­tražiti; istražiti, istraživati

poiti,l pojQ, poiši - pojiti, napa­jati

poiti,2 poidQ, poideši -poći, pola­ziti; otići, odlaziti

pokaanie v. pokaenie

pokaeliti, -aždQ, -adiši - poka­diti

pokazanie, � 8. - predznak, upozorenje; poticanje

pokazati, pokažQ, pokažeši -z!ijQ, -zaeši - prekoriti, ka" zniti

pokazovati, -ujQ, -ueši - poka­zivati, upozoravati, kažnjava­ti, prekoravati

pokaleti �, �Q �, �eAi s� -za­prljati se

pokaeznr., -i i. - kazna; pokora, klijanje

pokaeznr.n ... prid. - poklijnički pokaenie, �8. - (po)klijEll\ie, po­

kora pokaenr.n ... prid. - poklijnički

pokaeti, �jQ, �eAi s� - poklija­ti se

poklaniti �, -njQ s�, -niši � -nakloniti se, pokloniti se

poklanenie, � 8. - obožavanje

poklaneti, �jQ, �eši - klEll\iati se, obožavati

poklonenie, � 8. - naklon, po­klon

pokloniti, -njQ, -niši - nagnuti se, nakloniti se, pokloniti se, obožavati

poklon ... , -a m. -naklon, poklon

192

poklom.nikJ., -a m. - obožava­telj, poAtovatelj, poklonik

pokl,knqti, -nQ, -niAi - (po)kle­knuti

pokovati, -VQ, -veši / -ujQ, -ueši - okovati

pokoi, � m. - mir, odmor

pokoin ... prid. - miran

pokoiti, �jQ, �iši - umiriti, od-moriti se; pokoitl zakona -provesti zakon

pokon ... , -a m. - početak; vlast, ugled, autoritet

pokorenie, � 8. -smjernost, po­niznost

pokoriti, -rjQ, -riši - pokoriti, potčiniti, podvrgnuti

pokrovitelb v. pokn.vitel .. pokrovice, -a8. -pokrivalo, veo

pokrov..., -a m. -pokrivač, krov

pokropiti, -pljQ, -piši -poprska-ti, poškropiti

pokn.vitel .. , -a m. - zaštitnik, pokrovitelj

pokryvati, -ajQ, -aeši - pokriva­ti, zastirati

pokryti, -yjQ, -yeši - pokriti, za­strti

pokusiti, -uŠQ, -usiši -pokušati, iskušati

polmiati, -!ijQ, -aeši - pokuAati, nastojati, potruditi se

pokyvanie, � 8. - kimEll\ie gla­vom

pokyvati, -!ijQ, -aeši - kimati (glavom)

pokynovenie, � 8. - mig

pokqpati �, -pljQ s�, -pleši S� -okupati se, umiti se, oprati se

pola, -y i. - polovica, polovina

polagati, -glijQ, -gaeši - polaga-ti, postavljati

polata, -y i. - palača

pole, -a 8. - polje

polem ... v. polemon ... polemon ... , -a m. - Polemon, 08.

ime

poleteti, poleCQ, poletiši - pole­tjeti, polijetati

polivati, -!ijQ, -aeAi - polijevati, zalijevati

polizati, -ižQ, -ižeši - (po)lizati

polica v. palica polieti, polejQ, poleeši - politi

poloienie, � 8. - polagEll\ie, po-log

poloiiti, -žQ, -žiši - položiti, po­staviti; učiniti

poludenr.n ... v. poludr.nr.n ...

193

polud.r.ne prilo - o podne, u pod­ne; na polud.ne - na jug, na jugu, južno; UBp. pladne

polucb.m.n1> prid. - podnevan poludhn. / poludhn.n1> prid. -

podnevni polunoCi prilo - o ponoći, u po-

noć polunoCh, -i i. - ponoć polu�ai, � m. - sudbina, sreća polučati, -ajQ, -aeAi - primati,

uzimati polu�enie, � B. - slučaj, sreća polu�iV'JJ prid. - spreman, pri­

pravan poluMti (�), � (s�), -čiši (s�) ­

primiti, dogoditi se, uspjeti pob, polu, polovi m. - polovina,

polovica; riječna obala, strana pol1>mapril. - napola, popola polr.3a / pol.za, -y Ž. - korist,

dobitak polh3evati / polh30vati, -ujQ,

-ueAi - koristiti (se) polr.3 .. no prilo - korisno polh3hn1> prid. - koristan polr.sk1> prid. - poljski, seoski poleti, poljQ, poliši - plamtjeti,

goljeti

polykarp1>, -a m. - Polikarp, OS. ime

pomavati, -vajQ, -vaeAi - maha­ti, domahivati

pomagati, -gajQ, -gaeAi - porna.. gati

pomazanie, � B. - pomazlllije pomazam.ntk1>, -a m. - poma­

zanik pomazati, -m8ŽQ, -m8ŽeAi -maw

zati pomanqtl, -nQ, -neAi - domah.

nuti pomdnie, � B. - mahanje, mig pomdti, �jQ, �eAi - mahnuti pomesti, -etQ, -eteAi - pomesti

pometati, -eCQ, -eeeAi / -ajQ, -aeti - bacati

pomi3ati, -ajQ, -aeAi - migati. žmirkati

pomilovati, -ujQ, -ueši - smilaw vati se

pominanie, � S. - sjećanje pominati, -ajQ, -aeAi -sjećati se,

pamtiti poml�ati, -čQ, -čiši - umuknu­

ti, zašutjeti pomoženie, � B. - pomoć

194

pomoliti (s�), -ljQ (s�), -HAi (s�) - pomoliti se; zamoliti; zavje­tovati se

pomorie, � B. - obala pomoCi, pomogQ, pomožeAi -po-

moći pomooi�, -ii B, pl. t. - pomoć pomoC .. , -i i. - pomoć pomoohnik1>, -a m. - pomoćnik pomoehnica, � ž. - pomoćnica pompii, � m. - Pompej, OB. ime pom.ra�enie, � B. -pomračenje,

zamračenje pom.ra�iti, -čQ, -čiAi -zamračiti,

smračiti se

pom.rr.znqti, -nQ, -neši - smr­znuti, zamrznuti

pom.rr.lmqti, -nQ, -neši - smr­knuti se, zatamnjeti

pomuditi, -uždQ, -udiAi - zadr­žati se, zaostati, čekati

pomhneti (s�), -njQ (s�), -niši (s�) - (u)pamtiti; sjetiti se, sje­ćati se

pomysliti, -yšljQ, -ysliši -pomi­sliti, razmisliti; čeznuti

pomyslh, -i m. - misao, pomi­šljanje

pomyšlenie, �B. -pomisao, po­miAljanje; namjera; čežnja

pomyjl�ti, �jQ, �eši - pomi-Aljati, razmiAljati; ceznuti

pom�žlti, -žQ, -žiši -sklopiti oči pom�tati V. pometati pom�novenie, � S. - sjećanje pom�nqti (�), -nQ (s�), -neAi

(�) - sjetiti se; napomenuti, spomenuti

pom�tati V. pometati pomqditi V. pomuditi pone vez. - jer, budući da

poned�lr.nik1>, -a m. - ponedjew ljak

poneže vez. - jer, budući da; otad

ponesti, -sQ, -seši - ponijeti ponilmqti, -nQ, -neši - spustiti

glavu ponoviti, -vljQ, -viši - obnoviti;

posvetiti ponovlenie, � S. - obnavljanje,

obnova; posveta ponositi, -ošQ, -osiši - nositi;

koriti, grditi ponOS1>, -a m. - sramota; poru­

ga, prijekor ponošenie, � S. - sramota, po­

grda, poruga ponuditi, -uždQ, -udiši -nagna­

ti, prinuditi, primorati

195

ponuidati, --lijQ, -aeAi - nagoni­ti, prinuđivati, primoravati

pon .. t .... prid. - Poncije (Pi-lat), 08. ime

poni prilo - makar

pon'va, -y Ž. - platno

ponivica, � Ž. - manje platno

popaliti, -IjQ, -liAi - spaliti

popal6ti, �jQ, �Ai - spaljivati popeb V. pepeb pope6enie, � 8. - briga, sućut

popeci �, -ekQ SQ, -8ČeAi SQ -brinuti se; suosjećati, sažali­ti se

popirati, -ajQ, -aeAi - gaziti, �a­tirati

popl6niti, -njQ, -niAi - opustoAi­ti, opljačkati, zaplijeniti

popll>ZnQti �, -nQ SQ, -neAi SQ -okliznuti se, spotaknuti se

popustiti, -u�, -ustiAi - dopu­stiti, odobriti

popucati, -ajQ, -aeAi '- dopuAta­ti, odobravati

popucenie, -e S. - dopuAtenje, odobrenje

pop .. , -a m. - svećenik

popytati, -ajQ, -aeAi - upitati

poPbranie, -e S. - uništenje

popbrati, poperQ, popereAi -zgaziti, zatrijeti

pop .. riee, -a 8. - milja; stadio� staza za utrke

pop ... tvo, -a 8. - svećenst1lq� svećenički poziv

porabotati, -ajQ, -aeAi - sluiiti ­komu; porobljavati, pokoravati

porabotiti, -oeQ, -otilii - pokori­ti, porobiti

poraboCati, --lijQ, -aelii - poro­bljavati, pokoravati

poradovati s�, -ujQ SQ, -uelii sQ - obradovati se

poraždati s�, -ajQ SQ, -aeAi SQ -ponovno se roditi

poraziti, -ažQ, -aziAi - udariti, tući

porazum6ti, �jQ, -eeAi - razu-mjeti, shvatiti; prepoznati

porasti, -tQ, -telii - porasti

po�ti, -rejQ, -reeAi - tući

porivati, -ajQ, -aeAi - gurati, po-micati

poroda, -y Ž. - raj

poroditi, -oždQ, -odiAi - roditi

porocb.n .. prid. - rajski

porodJ.stvo, -a S. - ponovno ro-denje, uskrsnuće

196

poroidenie, � 8. - rodenje; po­novno rodenje, uskrsnuće

poroidit8tvo / poro3lt8tvo, -a 8. -ponovno rodenje, uskrsnuće

porok .. , -a m. -prigovor, sramo-ta, prijekor, pogrda

portU .. V. porfI.rJ.

porfira V. ponftra

porfin, -am. -POrfirij, 08. ime

portiri V. porfin

porfyrii V. pQrfI.rJ.

porfira V. ponftra

ponp .. tati, -P'bćQ, -p'bćeAi -mrmljati, hroptati; gunđati

porltt .. nik .. , -a m. - stražar na vratima

porltVltJ1ovati, -ujQ, -uelii - gor­ljivo koga slijediti

por'hftra, -y Ž. - grimiz, purpur

po�e, -e S. - poredak, redosli­jed

porqganie, -e S. - poruga, ruga­nje, podsmijeh

porQgati, -ajQ, -aeAi - rugati se, podsmjehivati se

porqtiti �, � SQ, --qtilii SQ -udariti se, razbiti se, ozlijedi­ti se

porQčati, --lijQ, -aeAi - pouzdati se, imati povjerenja; pOrQČati � -jamčiti

pOrQČenie, � 8. - povjerenje, preporuka; zavjeAtanje, zavjet

pOrQČiti, -eQ, -ei/iIi - preporučiti, povjeriti; zaručiti se; zajamčiti, narediti

porQČwb, -a m. - jamac, ta­lac; zaručnik, ženik

posagati, -gajQ, -gaeAi - udava­ti se

posBgnQti, -nQ, -neAi - udati se

posaditi, -aždQ, -adiši -postavi­. ti, posjesti, odrediti

posaždati, -ždajQ, -ždaeAi - po­stavljati, određivati

poskrJJb'ti, -bljQ, -biAi - rastu­žiti se, biti tužan; suosjećati

poskrlti .. tati, -rbCQ, -rbCeAi -. Akrgutati, Akripiti zubima

poskQdu prilo - malo, oskudno

posluienie, -e S. - posluga

poslužiti, -žQ, -žiši - poslužiti, uslužiti

posluhovati, -ujQ, -ueAi - svje­dočiti

posluh .. , -a m. - svjedok

197

�uianie, � 8. - sluAanje, slu­šateljstvo; poslušnost; svjedo­čenje

posluiati, -ajQ, -aeši - (po)slu­šati; (po)svjedočiti

posluitJiVb prid. - poslušan, poltoran

poslui .. nik'h, -a m. - sluAalac posluir.atvo, -a s. - svjedočenje

posluir.atvovati, -ujQ, -ueAi -slušati koga, biti poslušan; svje­dočiti

posl&u prilo - poslije, kasnije, naposljetku; poal6di 6ko -nakon toga; usp. poslMr.

posl6dovati, -ujQ, -ueši - slije­diti, pratiti

posl6d1tkJ., -a m. - kraj; na posl6d'h1o. - naposljetku

poslMr. prilo - poslije, kasnije, naposljetku; usp. posl6di

posl6dr.nii prid. - zadnji, po­sljednji

posI6dr.atvovati, -ujQ, -ueši -slijediti, pratiti

posl6žde prilo - zatim, poslije, kasnije; naposljetku

.

posmieti s�, -mejQ s�, -meeši s� - nasmijati se, podsmjehnu­ti se

posobie, � S. - pomoć, savez

posobiti, -bljQ, -biši - pomoćit poduprijeti

p080bovati, -ujQ, -ueši - zaštitI.. ti se čime, pridr�avati se za što

posoha, -y Ž. - batina, palica, prut

posp6ti, �jQ, �ši - uspjeti, do.­spjeti kamo

posp6hovatl, -ujQ, -ueši - po­magati

pos�h'h, -a m. - uspjeh, napre­dak; pomoć; sposobnost, vrlina

posp6iati, -ajQ, -aeši - pomaga� ti; po�uriti se

posp6ienle, � 8. - uspjeh, na­predak; pomoć; nastojanje

posp6iiti, -šQ, -šiši - napredo­vati, uspjeti, pomoći, nastojati; po�uriti

posp6i .. niIn., -a m. - pomoćnik, suradnik

pospei .. stvovati, -ujQ, -ueši -uspjeti; pomagati

pospeeti, -pejQ, -peeAi - poma­gati

posramiti, -mljQ, -miši - zasra­miti, postidjeti

posramleti, �jQ, -eši - sramiti, stidjeti

198

posridi / posridu prilo - usred, u sredini; izmedu; usp. pos­r6d6

posridr.nr. prid. - središnji posrid6 prilo - usred, u sredini;

između; usp. posrMi / po­sr6du

postaviti, -vljQ, -viši - postaviti, predstaviti; ustanoviti

postavlenie, � S. - građevina, gradnja; postavljanje

postavl6ti, �jQ, �ši - postav­ljati; ustanovljavati

postele, � Ž. - postelja; poste­ljica

posteJjq V. post .. lati postlgnqti, -nQ, -neši - postići,

dospjeti kamo, sustići; dohva­titi, biti sposoban

postiženie, � S. - postignuće, shvaćanje

postUati, -ajQ, -aeši -prostirati

postiti �, pocQ s�, postiši s� -postiti

postoenie, � S. - postojanje, održavanje

postoeti, -ojQ, -oiši - postojati postradanie, -a S . -jad, bolest,

bolovanje postradati, -aždQ, -adiši - na­

stradati, pretrpjeti

postraienie, � s. - prijetnja

postrditi, -šQ, -šiši - u�asnuti, zastrašiti, preplašiti

postrigati, -ajQ, -aeši - strići

postriženie, � S. - stri�nja

postri3ati, -ajQ, -aeši - strići

postrici, -igQ, -�eši - postrići, ostrići

postrikati, -ajQ, -aeši -poticati

postr6ci V. postrici post'h, -a m. - post

post .. lati, -teljQ, -teleši - prostr-ti, pokriti

post .. niIn., -a m. - isposnik

post .. nica, � ž. - isposnica post .. n'h prid. - posni

postydeti �, -y�dQ s�; -ydiši s� - postidjeti se, zastidjeti se

pos'hlanie, � s. - poslanje, mi-sija

pos'hlati, -ljQ, -leši - poslati

pos'hpati, -pljQ, -piši - prispati

pos'hrebriti, -brjQ, -briši - po-srebriti

posylati, -ajQ, -aeši - slati

posypati, -pljQ, -pleši / -pajQ, -paeši - posipati, zasipati

posedeti, pose�dQ, posemši - po­sjediti

199

p�kati, -ajQ, -aeši � sjeći, posi­jecati, odsijecati

po�niti, -I\iQ, -niši - zasjeniti, potamniti

P08�8ti, pos�dQ, pos�eši - po­sjesti, smjestiti

�titi, �, -etiAi - posjetiti

po�tovati, -ujQ, -ueši - žaliti, oplakati, sažaliti se

po�eati, -ajQ, -aeši - posjeći­vati

po�nie, -e s. - posjet, posjeći­vaI\ie

po�ei, -ekQ, -ečeši - posjeći, otesati; ubiti

�3ati, �žQ, �žeši - opipati, dodirnuti

posqditi, -QždQ, -Qdiši -presudi­ti, odlučiti; osvojiti, dobiti

posqždenie, -e s. - odlučivaI\ie, odluka, presuda; osvajanje, do­bitak

potaiti, -ajQ, -aiši - zatajiti, uta­jiti, skriti

potapl�ti 8�, -ejQ �, -eeši s� -tonuti, potapati; propadati

potvoriti, �rjQ, -riši - preinačiti, preobraziti, pretvoriti

poteCi, -ekQ, -ečeši - (po)teći, (po)trčati

potir., -a m. - čaAa, kalež

potiti �, pocQ s�, potiAi s� - zno­jiti se

potok1., -a m. - potok j vodeni tok

potollll>(že) prilo - zatim, poslije togaj onda

potopiti, -pJjQ, -piši - potopiti. utopiti j potonuti, uroniti

potop .. , -a m. - potop, poplava potoploD.lt prid. - koji se odnosi

na potop, poplavu

potruditi �, -uždQ �, -udiAi 8@ - potruditi se

potngnQti, -nQ, -neši -trgnuti; pot .... gnQti smysl .. - smi­sliti

potr.3ati, -ajQ, �eši -trgati, ot. kidati

potr.�ti, -pJjQ, -piši - potrpje­ti, izdržati, podnijetij priče. kati;

potr.�ti s�, -pljQ s�, -piši � -biti strpJjiv

pot�ba, -y Ž. - potreba, korist j nužda, nevolja

potr�biti, -bJjQ, -biAi - razoriti. uništiti, zatrijeti

pot�bl�ti, -ejQ, -eeši -razarati. uništavati, zatirati

200

pot�bovame, -e s, - potreba, nužda

pot�b.no prilo - nužno, prijeko potrebnoj usp. pot�b.n�

pot�b.n .. prid. - nuždan, pri­jeko potreban j prikladan, kori­stan

pot�b.n� prilo - nužno, prijeko potrebno; usp. pot�b.no

potr�sati, -ajQ, -aeši - tresti, dr­mati

pot�sti, -SQ, -seši - potresti, po-drmati

potrqs.n .. prid. - potresen pot .. , -a m. - znojj napor, muka

pohknQti s�, -nQ s�, -neši s� -spotaknuti se; nataknuti, za­biti

pot'bČenie, -e S. -posrtaI\ie, spo­ticaI\ie, pad

pot.n .. prid. - znojan, uznojen

pot.p�ga, -y Ž. - rastavljena, ot­puštena žena; raspuštenica

poheame, -a S. - hitI\ia, žurba; gorljivost

pot..cati �, -CQ s�, -Ciši � - žu­riti se; nastojati

potykati, �Q, -aeši - poticati, gurati, spoticati se

poWCiti, -CQ, --.ciši - potisnuti

poubožati �, -ajQ �, -aeši � -osiromaAivati, ponižavati se

pouvr.zenie, -es. - kajaI\ie, grl­žI\ia savjesti

poum.iti �, -mljQ s�, -miši s� -opametiti se, postati razborit

poustiti, poueQ, poustiši - pota­knuti, bodriti j upozoriti, opo­menuti

poust.n .. prid. - spreman; čio, bodar

poueame, -e S. - poticanje, bo­dreI\ie; opomena, stremJjeI\ie, nastojaI\ie; spremnost j usp. po­ueenie

poueati, -ajQ, -aeši -upozorava­ti, bodriti, opomiI\iati

poueenie, -e S. - poticaI\ie, bo­dreI\ie; opomena, stremljeI\ie, nastojaI\ie; spremnost j usp. po­ueame

poučaliv.. prid. - dobar u uče­I\iu

poučati, -ajQ, -aeši - naučavati, poučavati; poučati 8� - raz­mišljati

poučenie, -e S. - poučavaI\ie, po­uka; razmiAljaI\ie

poučiti, -čQ, -čiši - poučiti, nau­čiti; poučiti � - razmisliti

201

pohvala, -y ž. - pohvala, slava, ponos

pohvalenie, � B. - pohvala, za­hvala, slava

pohvaliti, -ljQ, -liši - pohvaliti, zahvaliti

pohvalItru. prid. - pohvalan, za­hvalan

pohval�ti, -IAjQ, -IAeši - hvaliti, zahvaljivati, slaviti (koga)

pohvatiti, -aćQ, -atiši -uhvatiti, dohvatiti

pohvaeati, -ćajQ, -ćBeši - zahva­ćati, uhvaćati

pohoda, -y ž. - šetnja

pohoditi, -oždQ, -odiši - ići ka­mo, obilaziti; prebivati; poho­diti nocijQ - prenoćiti

pohoh, -i ž. - pohota, požuda, želja; UBp. hOtb1

pohotbn'b prid. -pohotan, požu­dan, puten

poho�nie, � s. - pohota, po­žuda

poho�ti, pohoćQ, pohoćeši - žu­djeti

pohrizmiti, -mljQ, -miši - po­mazati krizmom

pohulenie, � s. - prijekor, grd­nja

pohuliti, -ljQ, -liši - prekoriti, pokuditi, opsovati

pohul�ti, �jQ, �ši - kuditi, prekoravati, kleti

pohytati, -ajQ, -aelli -obuhvać ... ti, zahvaćati

pohytiti, -yćQ, -ytilli - domoći se, obuhvatiti, zahvatiti

pohQpiti, -pljQ, -pilli - zagrliti, obgrliti

pooivati, -ajQ, -aelli - mirovati, odmarati se, počivati, boraviti, ne počivati - ne prestajati

pooisti, POČbtQ, počbtelli - izra­čunati, izbrojiti; pročitati; po­lItovati, počastiti

počitanie, � s. - počast

počitati, -ajQ, -aelli - računati, brojiti; čitati; polltovati

pooiti, počbjQ, počbeši -odmoriti se, umiriti se, počinuti

poonpalo, -as. - vjedro, kabao

počnpalbn.ikb, -a m. - vjedro, kabao

počnpati, -ajQ, -aelli / -pljQ, -pim - crpsti, (za)grabiti

počriti, -rbPQ, -rbpelli - zagra­biti, nagrabiti; zahvatiti

poouditi �, -uždQ �, -udiši 8� ­čuditi se

202

počuti, -ujQ, -uelli - osjetiti, za­mijetiti, ol?aziti

počI.tenie, � B. - počast, polIto­vanje

POObtO vez. - zalito

poo�ti (s�), počbnQ (s�), pOčbnelli (S�) - početi

poC�6ti, �ždQ, �illi - polIte-djeti, počuvati

p06dati, -ajQ, -aelli -jesti

p06sti, �m'b, po�si - pojesti

po�sati, -ajQ, -aelli / po�IIQ, po�-silli - opasati

PO�S'b, -a m. - pojas

poj�ti, poimQ, poimeIIi - uzeti, odvesti; shvatiti; okriviti; po­j�ti ienQ - oženiti se

pojQ v. p�ti praveden'b v. praVbdbn'b pravilo, -a s. - pravilo, crkveni

zakon

pravitelb, -a m. - voditelj, upra­vitelj

praviti, -vljQ, -villi - voditi, up­ravljati

pravlenie, � s. - pravilo; pra­vičnost, pravednost

pravo prilo - pravilno, istinito; usp. prave

pravoverie, � S. - pravovjerje

pravov6r&no prilo -pravovjerno

pravov6r&n'b prid. - pravovje­ran

pravosloVbeb, -a m. - pravovje­ran

pravostIt, -i ž. - pravednost, če­stitost

pravota, -y Ž. - pravednost

praV'b prid. -pravedan, prav; ra­van

praVb prilo - pravilno; pravo; pravedno; amen

praVbda, -y Ž. - pravda, praved­nost; istina; bes prav&dy -nepravedno

prav&diVbprid. -pravedan, isti­nit

praVbdltnik'b, -a m. -pravednik

prav&dbni(�1t prid. - praved­nički

prav&dbno prilo - pravilno, pra­vedno

praVbdbn'b prid. - pravedan, istinit

pravY prilo - pravo, valjano; ravno

pravYni, � ž. - pravednost, pra­vičnost

prave prilo - pravilno, istinito; usp. pravo

pr&.gb, -a m. - prag

203

prad&:h., -a m. - pradjed prazcb.niIn., -a m. - blagdan,

praznik prazcb.novatl, -ujQ, -ueši - svet­

kovati, praznovati; dokoličari­ti, biti besposler1

prazcb.n1l prid. - prazan; bespo­slen, dokon, lijen; prazcb.n1l bytl - oskudijevati

prazcb.m.stvie, � s. - blagdan, praznik; usp. prazdbm.stvo

prazdbm.stvo, -a s. - nezaposle­nost, dokolica; praznovanje; blagdan, praznik; usp. praz­cb.llb8tvie

prazdbm.stvovati, -ujQ, -ueši -svetkovati, praznovati; dokoli­čariti

praznik1l v. prazcb.nik1l prazn& v. prazd&n& praotbCb, -a m. - praotac, patri­

jarh

praprqda, -y ž. / praprqd1l, -a m. - grimiz, purpur

praprqd&n1l prid. - grimizan, purpuran

praroditeb.n1l prid. -koji se od­nosi na pretke

prahn�n1l prid. - truo prah1l, -a m. - prah

praCati, -eajQ, ooĆaeši - oslobađa­ti, praštati, dopuštati

pracbnik'll, -a m. - praćkaš, koji gađa praćkom

prezvlter'll, -a m. - svećenik prezvlten.sD prid. - sveće­

nički prezvltel'b8tvo, -a s. - svećen­

stvo preposit'll, -a m. - glavni k0-

mornik pretorii, � m. - pretorij, palak

rimskih prokuratora pretor'll, -a m. - pretor pri prijed. s D i L - (po)kraj, pri;

oko; u pogledu; pri dev�UJi :le godin� - oko devet sati

pribiti, -bijQ, -bieši - pribiti

približati �, -ajQ �, -aeši s� -približavati se

pribU:liti �, -žQ �, -žiši s� -približiti se

pribbrati, -berQ, -bereši - pri­brojiti, priračunati

pribyvati, -ajQ, -aeši - rasti, odrastati

pribyti, -bQdQ, -bQdeši - pridoći, prići, pridružiti se

pribyt'bk'b, -a m. - porasti, pri­rast; dobitak, korist

204

prib6ganie, � s. - pribježište, utočište; usp. priMžice

priMgati, -ajQ, -seši - tražiti pribježište, bježati

priMpQti, -nQ, -neši -potraži­ti pribježište, pobjeći

priMiati, -žQ, -žiši - potražiti pribježište, pobjeći

priMiice, -a s. - pribježište, utočište; usp. prib�lanie

privudati, -ždajQ, -ždaeši - do­voditi, privoditi

privaliti, -JjQ, -liši - dovaJjati

priveslati, -ajQ, -seši - privesla­ti, prići barkom

privesti, 1 -edQ, -edeši - dovesti (dovedem ... ) , privesti (prive­dem . . . ), pozvati; žrtvovati; pri­vesti � - prijeći, uputiti se

privesti,2 -eZQ, -ezeši - dovesti (dovezem . . . ) , privesti (prive­zem ... )

privid�nie, � s. - priviđenje, utvara

privitati, -ajQ, -aeši - smjesti­ti se

privlačiti, --čQ, -čiši - povlačiti, privlačiti

privl�ci, -ekQ, -ečeši - povući, privući

privoditi, -oždQ, -odim - dovodi­ti, privoditi; žrtvovati

privr�i, -rbgQ, -rbžeši - baciti, položiti

priV'llpivati, -ajQ, -aeši - dozi­vati, prizivati

priv�t1l, -am. -poziv, nagovara­nje; namjera, nakana

priv�zanie, � s. - privez priv�zati, 1 �ŽQ, �žeši - prive­

zati

priv�zati,2 -ajQ, -aem - vezati, privezivati

prigvudati, -ždajQ, -ždaeši -prikivati, pribadati; priključiti

prigvoždenie, � s. -prikivanje, pribadanje

prigvozditi, -oždQ, -ozdiši - pri­kovati, pribiti

prigkip,1I, -a m. - poglavar, za­povjednik

priglasiti, -ašQ, -asiši - dozvati, prizvati; posvetiti

priglaiati, -šajQ, -Š8eši - zvati, dozivati, prizivati; prilagati

prigoniti, -njQ, -niši - prigoniti prigotovati, -ajQ, -aeši - pripre­

miti, pripraviti prigotoviti, -vljQ, -viši - pripre­

miti, pripraviti

205

prilJOtovl�ti, �Q, -6eAi - pri­premati, pripravljati

prigrach., -a m. - trijem, pred­vorje

pridavati, -vajQ, -vaeAi -davati prulati '

pridati, -amb, -asi - dati prida�ti, -ajQ, -aeAi - davati

pružati '

prid�lati, -ajQ, -aeAi - privrije­diti, steći

prid�ti, -deldQ, -deldeAi - prilo­liti

prid�ti, -d�jQ, -d�eAi - prila­gati

priiagati, -gajQ, -gaeAi - paliti spaljivati

'

priii3�ti, -ajQ, -aeAi - paliti, spaljIvati

priiiti, -livQ, -živeAi - roditi priiitie, --e s. - rođenje, rađanje prizirati, -ajQ, -aeAi - pogleda-

vati prizrak'h, -a m. - prikaza, ut­

vara priz'hvanie, --e s. - pozivanje

prizivanje; poziv '

priz'hvati, -ZOVQ, -zoveAi - po­zvati, dozvati, sazvati, nazvati

prizbreti, -rjQ, -riAi - pogledati

prizyvanie u. priz'hvanie prizyvati, -ajQ, -aeAi - prizivati

dozivati, sazivati, nazivati '

priiiditi, -MivQ, -ldiveAi - pre­komjerno potroAiti

priimanie, --e s. - primanje, pri­hvaćanje

priimati, priemljQ, priemleAi -primati, prihvaćati, uzeti, obu­hvatiti; podnositi, trpjeti

priimičbJ1'h prid. - prijemčiv priiti u. priti prikasati s�, -sajQ s�, -saeAi s� -

doticati (se), dodirivati (se) prikladati, -dajQ, -daeAi - prila­

gati; uspoređivati; oponaAati priklad'h, -a m. - simbol prikloniti, -njQ, -niši - prikloni­

ti, nagnuti priklupl�ti u. prikupl�ti prikJju�ai, --e m. - slučaj; po

prikJju�&ju - slučajno prikJju�iti �, �Q s�, �iši s� -

dogoditi se; nastati, postati; pristajati; prikJju�ii � - ro­đak

prikosnovenie, --e s. - dodiriva­nje, doticanje

prikosnqti (�), -nQ (s�), -neAi (s�) - dotaknuti (se), dodirnu­ti (se)

206

prikr'hvenie, --e s. - pokrivač prikryvati, -ajQ, -aeAi - prekri­

vati

prikryti, -yjQ, -yeAi - prekriti prikupl�ti, --ejQ, --eeši -vezivati,

sjedinjavati

prikup'h, -a m. - dobit, dobitak; korist

prilagati, -gajQ, -gaeši - pri­lagati, dodavati; pridrulivati, pripajati; uspoređivati

prileianie, --e s. - briga, njega, skrb; gorljivost, ustrajnost

prileiati, -IQ, -žiAi - nalaziti se kod čega, posvetiti se čemu, brinuti se o komu / čemu, nava­ljivati na koga

prileibno prilo - brižno, savje­sno; gorljivo, usrdno; usp. pri­leibn�

priležbn'h prid. - brižan, savje­stan; gorljiv, ustrajan

priležbne prilo - brižno, sav­jesno, gorljivo, usrdno; usp. priležbno

prilog'h, -a m. - dodatak, prilog; prilog'h nepMznin'h - ne­volja, nesreća

priloženie, --e s. - dodatak, pri­log; usporedba

priloiiti, -žQ, -žiAi - dodati, do­metnuti; nametnuti; pridruži­ti, usporediti; priloiiti � -ovisiti (o komu / čemu)

prilu�ai, --e m. - slučaj; položaj

prilu�iti �, �Q �, �iAi s� - do­goditi se

prilbnqti, -nQ, -neAi - prionuti; prilijepiti, pričvrstiti

prilbpati / prilbpeti, -pljQ, -pleši - prilijepiti, pričvrstiti

prilepiti, -pljQ, -piši - prionuti, prilijepiti

prilepleti �, -pl�jQ s�, -pl�eAi s� - prianjati, priljepljivati, pri­pajati; pridruživati

prilepbn'h prid. - povezan, spo-jen

priJjubleti, --ejQ, --eeši - voljeti

priJjublenie, --e s. - ljubav

primati u. priimati

primetati � u. prim�tati � primiriti, -rjQ, -riAi - izmiriti,

pomiriti primorie, --e s. - primorje

p�rak'h, -am. -sumrak, tanta

primysliti, -yšljQ, -ysliši -sjetiti se, smisliti što

primyšlei, --e m. - zamisao

207

prim.yi16ti, �jQ, -iWi - izmi­Aljati, smiAljati

prim.yilenie, -a s. - pomisao, smiAljanje

prim6niti, -njQ, -niAi - pribroji­ti, priračunati

prim6siti, �AQ, �siAi - priklju­čiti, ujediniti, združiti, primije­Aati

prim6tati �, -ajQ �, -aeAi � -bacati (se) ustranu

prim6iati, -ajQ, -aeAi - priklju­čivati, ujedinjavati, združivati, mijeAati

prim�tati s�, -ajQ s�, -aeAi s� -pojaviti se (slučajno)

prinesenie � 8. -prineseni dar, žrtva; U8p. prinos ..

prinesti, -sQ, -seši - prinijeti, donijeti; položiti; prinijeti žr­tvu; upotrijebiti, iskoristiti; na­voditi

prinilmQti, -nQ, -neAi - nagnu­ti, prikloniti, prignuti

prinositi, -oAQ, -osiši - donaAa­ti; prinaAati (žrtvu); upotre­bljavati, koristiti se

prinon., -a m . -žrtva, prineseni dar, hostija;

'usp. prinesenie

prinošenie, -e s. - prinoAenje (žrtve)

prinuditi, -uždQ, -udiAi - prinu­diti, primorati

prinuidati, -ajQ, -aeti - prinu­đivati, primoravati

priobr6sti, -�ĆQ, -� -steQ, dobiti, privrijediti; prouzročiti

priobr6tati, -ajQ, -aeAi - stjeca­ti, dobivati

priobr6telt.niln., -a m. - začet­nik, pokretač

priobr6tenie, � s. - stjecanje, dobitak, korist

priobr6t6lh, -a m. -dobitak, ko­rist

priob..cavati �, -vajQ �, -vaeti s� - saobraćati, komunicirati

priob..cati �, -ajQ �, -aeAi � -sudjelovati; saobraćati, komu­nicirati

priob..citi, -eQ, -eiAi - početi su­djelovati; početi saobraćati, ko­municirati

pripadati, -ajQ, -aeAi - padati prema čemu, prikloniti se

pripasti, -adQ, -adeAi - pasti (na koljena); pristupiti

priplesti, -etQ, -ete ši - preple­sti, splesti

priploditi, -oždQ, -odiši - roditi, donijeti plod

208

pripod.obiti, -bJjQ, -biAi - sličiti, odgovarati; uspoređivati

prip�i, �gQ, �žeAi - pripojiti, spojiti; �ediniti

prip6vatt, -ajQ, -aeAi - pripje­vati, pjevati refren

pri�ti, -phnQ, -phneAi - sjedini­ti, pripojiti

priPQt .. nrr. prid. - koji je na putu; usputan

prirazitt s�, -8ŽQ s�, -aziAi sQ -udariti o Ato

priristatt, pririćQ, pririćeAi pritrčavati, dotrčavati

prirok .. , -a m. - nadimak

prisvoenie, � 8. - prisvojenje; priključenje, sjedinjenje

prisvoistviti, -vljQ, -viAi - pri­svojiti

prisv�d .. v. prisv�noti

prisv�nQti, -nQ, -neši, aor. pris­v�d'h - uvenuti, usahnuti

priseUti s�, -ljQ �, -liši s� - na-staniti se, naseliti se

priska v. priskil-.Ia priskočiti, --eQ, --eiši -priskočiti

priskr-.b .. n .. prid. ,- vrlo tužan

priskil .. Ia, -y ž. - Priscila, os. ime

prisno prilo - uvijek, nepresta­no, vječno; istinski, prisno

prisnod6va, -y Ž. -Vazda Djevi-ca, Bogotodica

prisnod6va6 V. prisnod6va

prisnost .. , -i Ž. - vječnost

prisnonvrr.stnica, � ž. - vječ. na družica

prisnosy prid. - vječni, nepre­stani

prisnoteky prid. -uvijek tekući

prisn .. prid. - vječan, trajan, ne­prolazan; pravi, vlastiti

prisp6ti, �jQ, -eeši - prispjeti, doći

.

pristaviti, -vJjQ, -viši - pristavi­ti, postaviti, namjestiti

pristavIenie, -e s. - dodatak; zakrpa; postavljanje, odre­đenje, namještanje; pristanak, odobravanje; pristavIenie domovr.noe - upravljanje, uprava

pristavI6ti, --ejQ, -eeši - pristav­ljati, postavljati, namještati

pristavr.nikr., -a m . - upravi­telj, predstojnik

pristanice, -as. -luka, pristani­šte

209

pristati, -anQ, -aneAi -prići, pri­stupiti; pristati, usidriti se, iskrcati se; suglasiti se

priBtrIliiti, -AQ, -AiAi - prestra­Aiti

pristrubn'b prid. - prestraAen; strašan

pristroiti, -ojQ, -oiAi - pripojiti, povezati, sjediniti; dobaviti

pristqpati, -I:\iQ, -aeAi - pristu­pati, prilaziti

pristqpiti, -pljQ, -piAi -pristupi­ti, prići

pristqplenie -a s. - pristup, pri­spjeće, dolazak

pri8'bVbkupiti, -pljQ, -piAi - pri­pojiti, povezati, sjediniti

pris&ieti, -seždQ, -sediAi - zadr­žati se, ostati

prisetiti, �Q, �tiAi - posjetiti prisecenie, -a s. - posjet; isku­

Aenje

pri�ga, -y ž. - prisega

pri�gnqti, -nQ, -neAi - dota­knuti

pri�ienie, -a s. - dodirivanje, doticanje; prisega

p�3ati, �žQ, �žeAi - prise­zati

pri�ci (�), �Q (s�), �žeAi (�) - dotaknuti

prisqditi, -QždQ, -QdiAi - o8uditi

pritvariti, �Q, �eAi - pridava­ti, pribavljati, prilagati

pritvariti s�, �jQ 8�, �eAi � -pripremati se, pripravljati ae

pritvoriti, -ljQ, -riAi - pridati. pribaviti, priložiti

pritVOr'b, -a m. - trijem, pred· volje

priteci, -ekQ, -ečeAi - pritrčava­ti, dotrčavati; potražiti utoči. Ate kod koga

priti, pridQ, prideAi, akt. part. -prez. priAhd'b - doći, prići

pritok!. v. prit'bk'b pritOr'b v. pretorii prit'bk!., -a m. - karika

prit'bk'b prid. - oAtar; hrapav

prit'bča, � ž. - usporedba, para-bola, priča, alegorija

pritbča v. prit'bča

pritekati, -I:\iQ, -aeAi - pritrča­vati, dotrčavati, tražiti kod ne· koga utočište

prit�ianie, � s. - stjecanje; do­bit, posjed

pri�iati, -žQ, -žiši - steći, pri. vrijediti

pritqiati, -I:\iQ, -aeši - mučiti

210

prihodati, -ždI:\iQ, -ždaeAi - do­laziti, prilaziti

prihoditi, -oždQ, -odiAi - dolazi­ti, prilaziti

prihod'b, -a m. - dolazak

prihoždenie, � s. - dolazak, na­pad

pričaeti, -čajQ, -čaeši -očekivati

pričetati, -I:\iQ, -aeAi - prilagati, pribrojiti

pričiniti, -njQ, -niši -pridružiti, priključiti, pripojiti; opremiti

pričisti, -ČhtQ, -čhteši - pribroji­ti, priračunati

pričitati, -ajQ, -aeši - priključi­ti, pribrojiti, priračunatij pri­znavati

pričbtbnik'b, -a m. - duhovnik, klerik

prič�stie, -e s. - zl:\iednica; su­djelovanje; nasljeđe, baština; sudbina; dio, udio

prič�stiti S�, �cQ s�, �stiši s� ­postati sudionik, uključiti se, uzeti udio u čemu

prič�tbnik'b, -a m. - drug; su­dionik

prič�stbn'b prid. - koji sudjelu­je, prisutan

prič�canie, -e s. - pričest

prič�cati, -I:\iQ, -aeši - omoguća­vati komu da sudjeluje, uklju­čivati

prič�enie, -a s. - 8udjelovanje, zl:\iednica; udio, primanje

priibd'b v. priiti priiblbstvie, -e / priiblbstvo, -a

8. - boravak u tuđini; egzil

priiblbStvovati, -ujQ, -ueši -boraviti u u tuđini, putovati u tuđinu

prilblbcb, -a m. - došljak, stra­nac

priibstvie, -e s. - dolazak; bora­vak, prebivanje; napad; puto­vanje u tuđinu

priib&tie, � s. - dolazak pribmati v. priimati priezniV'b prid. - prijateljski prieZDb, -i ž. - naklonost, prija-

teljstvo, odanost prietelb, -a m. - prijatelj

prieti, pri�jQ, priooši - biti na­klonjen komu

prij�mJjq v. priimati prij�ti, priimQ, priimeši - primi­

ti, dobiti, steći; dostići, postići; uzeti, uhvatiti; ovladati, uzeti koga u zaštitu; potrpjeti

prij�tie, -e s. - primanje, pri­jam; dolazak, trpljenje

211

priJ�t1tprid. -primljen; ugodan priJ�tJ.n ... prid. - ugodan probaviti, -vljQ, -viši - produ-

žiti probiti, -ijQ, -ieši - probiti;

glavq probiti - raniti, ozlije­diti glavu

problqditi �, -QždQ s�, -Qdiši s� - počiniti preljub; potrpjeti

probosti, -bodQ, -bodeši - pro­bosti

probrizlJ'lt, -a m. - zora, svita­nje

pro�gnqti, -nQ, -neši -pobjeći, uteći

provaidati, -ždajQ, -ždaeši -pratiti, provoditi vrijeme

provHti, -v�jQ, -vAeši - prop� havati

propn6ti, �jQ, ,�eši - proga. njati, �erati

proglagolati, -IjQ, -liši - prop voriti, spomenuti

proglasiti, -8ŠQ, -asiši - uzbudi­ti, ogorčiti; pretkazati; pjevati. pred kime

progn6vanie, � s. - ljutnja, srdžba, uzbuđenje, ogorčelije

progn6vati, -ajQ, -aeši - razlju­titi

progoniti, -njQ, -niši - progoni. ti, proganjati; pro�erivati; slio jediti

progonenie, � s. - progon

provesti, -edQ, -adeši _ provesti, prolJ'ltnati, proženQ, proženeši -dovesti prognati

provoditi, -oždQ, -odi ši _ prodanie, � s. - prodaja

(do)pratiti; dovesti, dovoditi; prodati, -amb, -asi - prodati provesti, provoditi proda6ti, -ajQ, -aeši -prodavati

provr6ti, -rQ, -reši - prodrijeti prodh.žati, -ajQ, -aeši - produ-proV'h, -a m. - Prob, os. ime žiti, širiti

proV'h8trqbiti, -bljQ, -biši _ za- prodlr.ženie, � s. - dužina, pro-trubiti duženje, širenje

prov6cati, -ajQ, -aeši - (pro )go- prodlr.žiti, -žQ, -žiši -produžiti voriti; objaviti, objavljivati; pro- · prodrqžiti, -žQ, -žiši - probosti, glasiti, proglašavati prodrijeti

212

prodr.Uti, -IjQ, -liši - produljiti, rastegnuti

prozviten. II. prezviten promati, -ajQ, -aeši - progle­

dati, prozirati; predviđati , prozorr.n ... prid. - oprezan; pro­

nicav, vidovit proz ... vati, -zoVQ, -zoveši - pro­

zvati, nazvati prozr.rinie, � B. - povratak

vida; predviđanje; odluka prozr.riti, -rjQ, -riši -progledati pro�bati, -ajQ, -aeši - klijati,

nicati proz�benie, � s. - klica, mladi­

ca, izdanak proz�bnqti, -bnQ, -neši - pro­

klijati, niknuti proiti, -idQ, -ideši - proći; proši-

riti se prokaienie, � s. - guba prokažen1> prid. - gubav prokaza, -y ž. - zlo, zao duh;

guba prokaziV'hprid. - lukav, pokva­

ren prokaziti, -ažQ, -aziši - upropa­

stiti, uništiti prokazr.16ti, �jQ, �eši - splet­

kariti

prokazr.stvo, �a B. - lukavost, spletka, prevara

proldmen ... , -a m. - prokimen (kratak stih iz psalama koji se čita prije Evanđelja u Istočnoj crkvi)

proklinati, -ajQ, -aeši - kleti, proklinjati i

prokl�ti, -lbnQ" -lbneši -.:.. prokle­ti, ekskomunicirati

prokopati, -ajQ, -aeši - proko­pati

prokoj�pril. -�adaJje, ubuduće prokuda, -y ž. -'- uništenje, raza­

ranje; ljaga; oskvrnjenje prokuditi, -uždQ, -udiši - uni­

štiti, oštetiti prokudr.nik"', -a m. - upropa­

stitelj, uništavatelj prokudr.n ... prid. - štetan prokuždati, -ajQ, -aeši -uništa­

vati, oštećivati prok ... , -a m. - ostatak prokyi, proka�, prokoe prid. -

(pre)ostali, (pre)ostala, (pre)­ostalo

prolivati, -ajQ; -aeši - prolije-vati

proliti, -ijQ, -ieši - proliti proli�nie, � s. - prolijevanje proli6ti, -1�jQ, -l�eši -prolijevati

213

prologos'b, -a m. - prolog prom'blmQti s�, -nQ s�, -neAi s�

- raAiriti, rasprostraniti, ra­zglasiti

promysliti, -yAljQ, -ysliAi - po­brinuti se

promysh" -i ž. - namjera, naka­na, promiAljenost; providnost; skrb

promysl .. nik'b, -a m. - skrbnik, učitelj

promyšlfJi, -a m. - skrb, briga promyšleme, � s. - namjera,

nakana; providnost; skrb, briga pronesti, -8Q, -seAi - proAiriti,

pronijeti, rasprostraniti pronisti, -nbZQ, -nbzeAi -probo­

sti, prodrijeti pronositi, -noAQ, -nosiši - pro­

nositi, širiti pronr.znQti, -znQ, -zneAi - pro­

biti, prodrijeti, probosti pronyriV'b prid. - zao, podao,

zloban pronyrie, � s. - zlo, podlost,

zlobnost, lukavost pronyriti, -IjQ, -riši - postići lu­

kavstvom pronyr'b, -a m. - zlo pronyrr.stvo, -a s. - zlo, pakost

proobražeme, � s. - uvod, po.­četak; prikazivanje, slika

proobraziti, -a!Q, -aziAi - pre.­dočiti, predstaviti, pokazati

proobrazovanie, � s. - uvod, početak; primjer, uzor

propadr. / propast .. , -i Ž. - I»' nor, provalija, jama

propinati, -ajQ, -aeAi - rasteza­ti, razapinjati, napinjati

proplakati �, -lačQ s�, -lačeAi � - proplakati, rasplakati se.

propovfJdanie, � s. - proglas; zagovor; propovijedanje; pred­vidanje

propovfJdatel .. , -a m. - glasnik, propovjedatelj, proglasitelj

propovfJdati, -ajQ, -aeAi - pro­glašavati; pretkazivati; propo­vijedati; zagovarati

propovfJdovati, -ujQ, -ueAi -proglaAavati, zagovarati

propovfJdr., -i Ž. - proglas, pro­povijed

propovfJdr.nik'b, -a m. - gla­snik, propovjednik, proglasi­telj

propovfJdfJti, -vemb (-vede), -vesi -proglasiti, prop�vijeda-­ti, pretkazati

214

pro�ti, -pbnQ, -pbneAi - raste­gnuti, razapeti, napeti

pro"tie, � s. - raspeće proraziti, -ra!Q, -raziAi - udari­

ti, probiti prorazumfJvati, -ajQ, -aeAi -ra­

zumijevati

prorastiti, -aćQ, -astiAi -uzrasti prorečeme, � s. - proricanje,

proročanstvo, pretkazanje; usp. proricanie

proreci, --ekQ, -ečeAi; aor. pro­reh'b - proreći, pretkazati

proricanie, � s. - proricanje, proročanstvo, pretkazanje; usp. prorečeme

proricati, -ičQ, -ičeAi / -ajQ, -aeši - proricati, pretkazivati; do­bavljati, pribavljati

prorokr., -a m. - prorok proročica, � Ž. - proročica proroč .. / proročr.sk'b prid. -

proročki proročr.sky prilo - proročki proročr.stvo, -a m. - proročan­

stvo, proricanje proročr.stvovati, -ujQ, -ueši -

proricati, pretkazivati prosaditi, -aždQ, -adiši - rastr­

gnuti, razbiti

prosvora, -y ž. -pričest, hostija; usp. prosfora

prosvr.tfJti, -bĆQ, -VbtiAi - razja­sniti, pojasniti; javiti se

prosvfJtiti, �Q, �tiAi - prosvi­jetliti, zasjati; rasvijetliti, ot­kriti

prosvfJcati, -ajQ, -aeAi - pro­svjetljavati, svijetliti; pojaAnja­vati, otkrivati

prosvfJceme, � S. - svjetlo, pro­svjetljenje; razjaAnjenje; pojav­ljivanje

prositel .. , -a m. - prosjak prositi, proAQ, prosiši - moliti,

prositi, zahtijevati; željeti; pi­tati

prosifJti, �jQ, �Ai - zasjati proskup .. stvo, -a S. - potkuplji­

vost proslaviti, -vljQ, -viši -proslavi­

ti, učiniti slavnim, veličati; ra­zglasiti

proslavl�ti, �jQ, �Ai - proslav­ljati, činiti slavnim, veličati; razglaAavati

proslutie, � S. - slava proslr.ziti, -bŽQ, -bziAi - propla­

kati, rasplakati se proslyšati, -šQ, -Aiši - pročuti,

ponovno čuti

215

prosmi6ti�, -m�jQ �, -m�Ai s� - nasmijati se

pro8Dll"aidati, -ždajQ, -ždaeši ­nagrdivati

prostiti, prOĆQ, prostiši - otpu. sti�ij osloboditi '

prosto prilo - jednostavno, samo; usp. prost�

prostovl ..... prid. - gologlav prostostIt, -i ž. -jednostavnost,

čednost, bezazlenost prostranie, -es. -prostranstvo;

iskrenost, otvorenost prostraniti, -njQ, -niši - raširi·

ti, proširiti (prostorom) prostrano prilo - prostrano, ši­

rokOj iskreno prostran ... prid. - prostran, ši-

rok; iskren, otvoren prostranr.no V. prostrano prostranItD ... V. prostran ... prostraDlt8tvo, -as. - prostran-

stvo; iskrenost, otvorenost prostr�ti, -t'b:rjQ, -t'breši - pro­

strijeti, raširiti, ispružiti, pru­žiti, uspraviti

prost ... prid. - jednostavan, is­kren, otvoren; uspravan

prostyni, � Ž. -bezazlenost, ne­dužnostj jednostavnost; oprost, oproštenje

prost6 prilo - jednostavnoj usp. prosto

prostora, -y ž. - hostija, pričest; usp. prosvora

prosypati, -pljQ, -pleši / -ajQ, -aeši - prosuti, prosipati j rasu­ti, rasipati

pros6kati, -ajQ, -aeši - sjea,. prosijecati

pros6sti �, pros�Q s�, pros�eši s� - raspuknuti se, prsnuti

pros66ti, -s�jQ, -s�eAi -prosijati protasii, -a m. - Protazij(e), 08.

ime protu ... V. protuii protvariti, -r�jQ, -r�eAi - pri­

premiti protesati, -eiJQ, -eAeši - razbiti,

razlupati protiviti �, -vljQ s�, -viši � -

usprotiviti se, protiviti se; odu­prijeti se, odupirati se

protivlenie, -e s. - protivljenje, suprotstavljanje; neposluAnost

protivleti �, -ejQ, -eeši � -pro­tiviti se, odupirati se

protivo prijed. s D - protiv; pre­ma, s obzirom na

protiV'JJ / protiVI> prijed. 8 D i prilo - protiv

216

protiVl>nik ... , -a m. - protivnik, neprijatelj

protiVl>ničlt prid. - protivnički, neprijateljski

protiVItDO / protiVl>n� prijed. s D i prilo - protiv; suprotn,o

protivltn ... prid. - protivan, su­protan; neprijateljski; nepo­slušan

protiVlt8tvo, -a s. - protivljenje; zla sudbina, nesreća

protivQ prijed. s D i G - protiv, nasuprot, ususret

protl ... kovati, -ujQ, -ueAi - istu­mačiti, objasniti

protngDQti, -nQ, -neAi - rastr­gnuti, razoriti, raskinuti

Protrl>3ati, -ajQ, -aeAi - raski­dati

prot�gDQti, -nQ, -neAi - prote­gnuti, ispružiti

pro�žltno prilo - s naporom; snažno

prouvedeti, -Vemb, -vesi - una-prijed znati

proučati, -ajQ, -aeAi -poučavati profit ... , -a m. - prorok probladiti, -aždQ, -adiAi - ohla-

diti problaždenie, -e s. -osvježenje

prohoditi, -oždQ, -odiAi - prola­ziti, Airiti se

prohoždenie, -e s. - prolaz, pri­jelaz

procvisti, -VbtQ, -vbteši - pro­cvaSti, procvjetati

procvitati, -ajQ, ,-aeši - procva­sti, procvjetati

pročee prilo - dalje, nadalje pročU prid. - ostali, drugi; slje­

deći pročl>nii / prooltnyi prid. -

ostali, drugi proeenie, -e s. - oproAtenje,

oprost prošenie, -e s. -molitva, molba proiibati �, -ajQ s�, -aeAi � -

klijati, nicati, izbijati pr'l>voV'JJzleženie / Pr'l>voV'JJ­

zl�ganie, -e s. - sjedenje za stolom na počasnome mjestu

pnvozl>dan ... prid. - prvi stvo-renj usp. prltvos ... tvoren

pr'l>voe priZ. - isprva, prvo, na početku, ponajprvo

pr'l>vomQČenik'l>, -a m. - prvo­mučenik

pnvomQČenica, � Ž. - prvo­mučenica

pnvorodl>cb, -a m. - prvorode- ' nac

21 7

pn.V08'1>tvoren'h prid. - prvi stvoren; usp. pn.vozbCian'h

pn.vyi, pn.va�, pn.voe red. broj - prvi, prva, prvo

pn.WllhCb, -a m. - prvorode- . nac, prvenac

pn.v� prilo - prije, ranije, prvo; ponajprije, prvi put

pn.pbrice V . poPbriee

pn.si, -ii Ž, pl. t. - prsa

pl'bStenb, -a m. - prsten

Pl"hSt'h, -a m. - prst

Pl"hStb, -a m. - prah, zemlja

Pl"hStbD'h prid. - od praha; ze-mljani

pn.tiCb, -a m. - krpa, dronjak

pn.V6IlhCb, -a m. -prvorođenac, prvenac

pn.t'h, -a m. - komad tkanine, stijenj

pribivati, -ajQ, -aeši - lomiti, slamati

pribiti, -ijQ, -ieši - prelomiti, slomiti

priblBgb prid. - predobar, vrlo dobar

priblažen'h prid. - blagoslov­ljen, blažen

pribrati, -bOljQ, -boreši - nad­vladati, svladati, pobijediti

pribyvanie, � 8. - život; prebi­vanje; ustrajnost

pribyvati, -ajQ, -aeši - živjeti. prebivati, boraviti

pribyti, -bQdQ, -bQdeši - poži· vjeti, proboraviti, opstati, us­trajati

privelik'h prid. - prevelik

privesti, 1 pr�vedQ, pr�vedeši -prevesti (prevedem . . . )

pr�vesti, 2 pr�vezQ, pr@vezeši -prevesti (prevezem .. . )

pr�vitati, -ajQ, -aeši - preseliti

priviti, -ijQ, -ieši - zamotati, uviti

privl6C1, -1�kQ, -lečeši - prevu­ći; skloniti

pr�vratiti, -ačQ, -atiši -prevali. ti, oboriti, prevrnuti; okrenuti, promijeniti; upotrijebiti

privracati, -CajQ, -eaeši - pre­valjivati, obarati, prevrtati

privriditi, -reždQ, -rediši �

oštetiti

priV'hZVbriti, -rjQ, -riši - uza­vreti, zakipjeti

priV'hziti, -idQ, -ideši - nadići, prevladati, prijeći

priV'hznesti, -SQ, -seši - uzvisi­ti, uzdići

218

priVbZnositi, -oŠQ, -osiši -podi­zati, uzdizati

priV'hshoditi, -oždQ, -odiši nadvisiti, nadmašiti

pr�vysprbDb prid. - najviši

privyiii/privyibDb prid. - naj-viši

privha, -y ž. - zastor

pr�dČbD'h prid. - vječan

pr�grad.iti, -aždQ, -adiši - ogra-diti

pri�ienie, -EJ S. - grijeh, po­greška, zabuna

pr�gr�iiti, -šQ, -šiši - griješiti

pr�gybati, -ajQ, -aeši - svijati, pregibati

pr�gyni / pregyne, � Ž. - divlji gorski kraj

pregqcb.nica, � Ž. - citara

predaVbnik'h, -a m. - izdajnik; usp. pridaditelb

pr�daditeleV'h prid. - izdaj ni­kov

predaditelb, -a m. - izdajnik; usp. pridaVbnik'h

pridanie, �s. -isporuka; tradi­cija, predanje; žrtvovanje

pridanbnik'h, -a m. - izdajica, izdajnik

pridateib, -a m. - izdajica, iz­dajnik

pr�dati, -damb, -dasi - predati

priddnie, -EJ S. - predaja, ispo­ruka; tradicija, predanje; iz­daja

pr�daeti, -ajQ, -aeši -predavati, isporučivati, povjeravati; usta­novljavati; otpravljati se kamo; žrtvovati

pride16vati, -vajQ, -vaeši - po­bjeđivati, nadvladavati

pr�deleti, -lejQ, -l�ši - pobije­diti, nadvladati

pr�di prilo - ispred, naprijed, sprijeda

pridiVbn'h prid. - predivan, ču­desan

pridobro prilo - predobro, izvr­sno

predobn. prid. -predobar, vrlo dobar, izvrstan

predoievati, -ajQ, -seši - pobije­diti, nadvladati

predol�nie, -EJ S. - pobjeda

predoi6ti, -lejQ, -leeši - pobije­diti, nadvladati

pridrap prid. - skupocjen, dragocjen

219

pricln.iati, -žQ, -žiši - držati u svojim rukama; vladati j pridr-žavati se

.

prid ... prijed. s A i I - (is)pred; prije

prid ... bon.nik'h, -a m. - borac na prvoj liniji

prid. ... varlti, -rjQ, -riti -pretho­diti; preteći, prestići

prid ... varlJti, -rejQ, -reeši -prethoditi; pretjecati, presti­zati

prid. ... vesti, �Q, �eši - dove­sti

prid.'itdvorie, --il s. - predvorje

prid ... z ... vanie, --il s. - počasno mjesto za stolom

prid ... izvoditi, -aždQ, -adiši -svjedočiti

prid ... iti, -idQ, -ideši -prethodi­ti, ići pred kim

prid�ti, -gajQ, -gReši -pred­lagati; stavljati ispred

prid ... leiati, -žQ, -žiši - ležati pred kim/čim

prid ... loienie, --il s. - stavljanje, prinošenje; odredba; namjera; napor

prid ... loiiti, -žQ, -žiši - predlo­žiti, staviti ispred

prid ... pb.č.n ... prid. - borac na prvoj liniji

prid"'pokazati, -kažQ, -kažeši - prije pokazati

prid. ... polagati, -gajQ, -gaeši -stavljati ispred

prid"'postaviti, -vljQ, -viši -pretpostaviti, postaviti ispred; donijeti jelo na stol; dovesti

prid ... pos ... lati, -8"bljQ, -8"bleši -poslati prije; izaslati

prid. ... Pbsanie� --il s. - primjer, uzor

pr�d ... reci, -rekQ, -rečeši - reći prije

prid ... staviti, -vljQ, -viši - stati ispred; prisustvovati; . služiti, pomagati

prid ... stati, -anQ, -aneši - stati ispred; pomoći

pridwtolie, --il s. -počasno mje­sto za stolom

prid ... st�ti, -ajQ, -aiši - stajati ispred; nazočiti, prisustvovati; služiti, pomagati

prid.�anie, -a s. - predsje­danje

prid'h8&ti, -s�Q, -�eši - zau­zeti počasno mjesto za stolom

prid ... teci, -tekQ, -tečeši - pre­bjeći, pobjeći pred kim/čim

220

prid ... teča, � ž. - preteča, koji ide pred kim/čim

prM ... hoditi, -hoždQ, -hodiši -poći naprijed

prM. v. prid ... prid.n. prid. - prednji, pret­

hodni, raniji, prvi, glavni

pri�rati, -derQ, -dereši - ra­strgnuti

prM�d ... v. prad�d ... prid�b., -a m. - granica; kraj,

predio

prid�ti / prid��ti, -dejQ, -deeši - braniti

pr� v. priide priiasati, -sajQ, -saeši - užasa­

vati se

priide prijed. s G i prilo - prije, pred; isprva, ranije, prije, dav­no

pr�idebyvyi prid. - prijašnji

priideV'hzleganie, --il s. - poča­sno mjesto za stolom

priidezvanie, --il s. - prethodni poziv

priide(na)rečen ... prid. - prije spomenuti

prižde8V�cen ... prid. - prethod­no posvećen

priždesyi prid. - prijašnji

priid_danie, --il s. - počasno mjesto za stolom

prii�nik:J" -a m. - kormilarov pomoćnik

prii�n.prid. -prijašnji, stariji

prizon.no prilo - prezirno, dr­sko

prizon.stvo, -a s. - prezir, dr­skost

priz�nie, --il s. - nadzor; oma­ška, propust

priz.riti, -rjQ, -riši - promotri­ti, promatrati; previdjeti, pre-vidati

.

pr�izlihapril. - to više, štoviše

priiznuriti, -rjQ, -nši - preva­riti

pr�imati, preemljQ, preemleši -primati, prihvaćati

priimbnik ... , -a m. - nasljednik

priispocb.n. prid. - najdonji, najniži, najdublji, podzemni

priiti, preidQ, preideši -poći, ot­putiti se; prijeći, proći, otići

pr�klada, -y ž. -poprečna greda

priklan�ti, --iljQ, --ileši -naginja­ti se, klanjati se·

priklonenie, --ils. -naklon, kla­njanje

221

prikloniti, -njQ, -niši - nagnuti, pokloniti se; prikloniti kol�­n� - (po)kleknuti

priknmiti, -m.ljQ, -miši - na­hraniti (do sita)

priknstiti, -bĆQ, -bstiši - pre­križiti

prikrt.Cati, -ajQ, -aeši - prekri­žiti

prikutiti, -ucQ, -utiši -ukrasiti

prilagati, -gajQ, -gaeši - prevr­tati, obarati; mijenjati; otkla­njati; prevoditi

prilaziti, -ažQ, -aziši -prelaziti

prilamati, -majQ, -maeši - lo­miti, prelamati

prilivati, -ajQ, -aeši - prelijeva-ti; preplaviti

pr�lih'h prid. - prekOInjeran

pr�licati, -ajQ, -aeši - varati

pr�liiJti (s�), -lejQ (sQ), -leeši (sQ) - preliti (se), preteći

priJliiJti s�, -iejQ SQ, -ieeši SQ -prelijevati (se), pretjecati

prilog'b, -a m. - proljev

priloženie, --e s. - promjena, iz­mjena; prijevod

priložiti, -žQ, -žiši - prenijeti; promijeniti; prevesti; obratiti

prilomiti -m.ljQ, -miši - prelo- , miti, slomiti

prilomlenie, --e s. - prijelom pr�b .. titi, -bĆq, -bstiši - preva­

riti, obmanuti, zavesti pr�""tb, -i ž. - prevara, obma­

na, zabluda prilbstbnik'h, -a m. - varalica pril..cati, -ajQ, -aeši - varati,

obmanjivati, zavoditi pril..cenie, --e s. - varka, ob-

mana pril�p'h prid. - uzvišen pril�sti, -lezQ, -lezeši - prijeći priljubod�i, --e m. - preljubnik priljubodiJiprid. -preljubnički priljubodiJin'h prid. - preljub ni .priJjubod�istvo, -a s. -preljub priljubod�istVbJl'h prid. - pre-

ljubni, preljubnički priljubod�nie, --e s. - preljub priJjubodiJiJti, --ejQ, --eeši - čini­

ti preljub priJjuby, preljub-bve, preljub'bvi

ž. - preljub; priJjuby diJiJti (tvoriti) -;- činiti preljub

prilQkaV'h prid. - vrlo podao; vrlo lukav

primetati, --eCQ, --eceši / -ajQ, -aeši - premetati, pripadati

222

primilostiV'h prid. - premilo­stiv, premilosrdan

priminovati, -ujQ, -ueši - pre­koračivati, prelaziti; prolaziti

priminQti, -nQ, -neši -prekora­čiti, prijeći; proći

primlbknQti, -nQ, -neši - umu­knuti, zašutjeti

pr�mlbčati, -čQ, -čiši - zaAutje­ti, prešutjeti

pr�mo prijed. s D i G i prilo -pre­ma, nasuprot

primoci, -ogQ, -ožeši - nadvla­dati, svladati, pobijediti

pr�mraČbn'h prid. - posve ta­man

pr�muditi, -uždQ, -udiši - pri­čekati, počekati; oklijevati

priJm'hnog'b prid. - mnogobro­jan, preobilan

primb prilo - pravo, pravilno primbdiV'h prid. - ovlaAten; ob­

vezan primbnr. prid. - nasuprotan primiJna, -y Ž. - promjena, iz­

mjena, razmjena primiJniti, -njQ, -niši -promije­

niti, izmijeniti, zamijeniti

priJm�novati, -ujQ, -ueši - raz­mijeniti, zamijeniti

primiJnr.nik'h, -a m. - sljMbe­nik, nasljednik

primiJniJti �, -nejQ SQ, -nMi SQ - mijenjati se

primiJriti, -rjQ, -riši - premjeri-ti, izmjeriti

primiJtati V. primetati

primQdro prilo - vrlo mudro

priJmQdrostiti, -OCQ, -ostiši -biti pametan, mudar

primqdrostb, -i Ž. - mudrost, znanje

primqdrostbn'h prid. - koji se odnosi na mudrost, znanje

primQdr'h prid. - vrlo mudar; promišljen; umješan

pr�mQdriti �, --ejQ SQ, --eeši SQ ­postati mudar, mudrovati

primQždriti � V. priJmQdriJ­ti �

prinemaganie, --e S. - malo­dušnost, obeshrabrenost

priJnemagati, -gajQ, -gaeši -biti malodušan, izgubiti hra­brost; iznemoći; biti nehajan

prinemoei, -ogQ, -ožeši -poČeti se loše osjećati, klonuti

priJnesti, -sQ, -seši - prenijeti; promijeniti, izmijeniti

223

prinoienie, -e 8. - prinOšenje, prenošenje

pr�bidAti, -iždQ, -idiši - učini­ti što krivo, nanijeti štetu; pre­zreti

p*blACi s�, -MkQ s�, -leČeši s� - preobući se, presvući se

p*braienie; -e 8. - promjena, preobrazba, pretvorba

· preobraziti, -RŽQ, -aziši - pro­mijeniti, preobraziti, pretvo­riti

pr�brazovati s�, -ujQ s�, -ueši s� - mijenjati se, pretvarati

prAodolAti, -lejQ, -leeši -pobije-diti, na(ljačati

p*tbCb v. praotbcb · prepacia v. prefaciA prepirati, -ajQ, -aeši - gaziti,

obeščašćivati, oskvrnjivati; uv­jeravati

· prepisati, -ajQ, -aeši -prepisati, pripisati

prepiteti, -tejQ, -teeši - nahra­niti, nasititi; udomiti, pobrinu­ti se .

prAplavati, -vajQ, -vaeši -plovi­ti preko, preplivati preko

prepladbnie, -e 8. - samo podne prApluti, -lovQ, -loveši - preplo­

viti, preplivati

prepodobie, -e 8. - pravednost, svetost

prepodobbn'b prid. - dostojan poštovanja; svet; pravedan, ča­stan

prepodobbnA prilo - pravedno, sveto

prePokoitl, -kojQ, -koiši - umi­riti, smiriti

prApoloviti, -vljQ, -viši - prepo­loviti

prApolovlenie, -e 8. - polovica, polovina

prepoAsati, -ajQ, -aeši / -oešQ, -oeAeši - opasati se

prAprovaidati, -ždajQ, -ždaeši - provoditi

preprovoditi, -voždQ, -vodiši -provodliti (vrijeme)

preprost'b prid. - jednostavan, iskren

preprostb / preproste prilo -jednostavno, sasvim

preprqd- v. praprqd­prepr.renie, -e 8. -nagovaranje,

uvjeravanje prepbreti, -rjQ, -riši - nagovori.

ti, uvjeriti prepeti, -pojQ, -poeši - slaviti

(pjesmom)

224

prereci, -rekQ, -rečešj -prekori­ti, posvađati se

prericati, -ajQ, -aeši - nagova­rati, uvjeravati

preroV'b, -a m. -jarak, pećina prAroditelhJl'b V. prarodite­

lbn'b prArezati, -režQ, -režeši -prere­

zati, razdijeliti prerekanie, -e 8. - svađa, pre­

pirka; proturječje prerekati, -ajQ, -aeši - nagovo-

riti, uvjeriti; proturječiti presvAtw'b prid. - presvijetao prAsv�t'b prid. - presvet preseliti, -ljQ, -liši - preseliti,

iseliti, prognati preselenie, -e 8. - preseljenje,

iseljenje preselbnik'b, -a m. - doseljenik,

tuđinac preskvr'bnhJl'b prid. - nečist,

uprljan preskočiti, -,čQ, -,čiši - presko-

čiti preskrbbbn'b prid. -vrlo tužan prAslaVbn'b prid. - preslavan preslavne prilo - preslavno pres1ušanie, -e 8. - neposluš-

nost, tvrdoglavost

prAsIUŠ8ti, -ajQ, -aeši - biti ne­poslušan, tvrdoglav

prAspevati, -ajQ, -aeši - svlada­ti, svladavati; prekoračiti, pre­koračivati; nadmašiti, nadma­šivati

prespAti, -pejQ, -peeši - svlada­ti, nadmašiti, prekoračiti; uz­nastojati

pre�ti, -pejQ, -peeši - svla­davati, nadmašivati, prekora­čivati

prestaviti, -vljQ, -viši - prenije­ti, premjestiti, ukloniti, podi­gnuti; ustvrditi; umrijeti

prestavlenie, -e 8. - premje­štanje, preseljenje, uklanjanje; smrt

prestavlAti, -IejQ, -leeši - pre­našati, premještati; umirati .

prestareti (�), -rejQ (s�), -reeši (s�) - prestarjeti

prestati, -anQ, -aneši - prestati; stati pred koga/što

prestaeti, -tajQ, -taeši - presta­jati

prestol'b, -a m. -sjedalo, stolica; prijestolje; U8p. stol'b

prestoenie, -e 8. - nazočnost, prisutnost; služba

225

priJstoflti, -ojQ, -oiši - stajati (pred kim/čim); pomagati, slu­žiti

prflstradati, -dajQ, -daeši / -raždQ, -raždeši -trpjeti, patiti

priJstranflti �, -nejQ s�, -neeši s� - naginjati, biti naklon

priJstqpati, -tYQ, -aeši - prelazi­ti, prestupati

priJstqpiti, -pljQ, -piši - prijeći, prestupiti

priJstqplenie, -e s. - prestupa­nje, prijestup

priJstqpokl,tie, -e s. - lažna prisega, krivokletstvo

priJStqpbnikb, -a m. - prijestu­pnik, krivokletnik, otpadnik

pr�s�d�ti, -seždQ, -sediši - če­kati u zasjedi

pr��ci, -sekQ, -sečeši -presjeći

priJ�3ati, -s�žQ, -s�žeši - presi­zati, zahvaćati

priJsQciti, -čQ, -čiši - isušiti

priJtvareti, -rejQ, -reeši - mije­njati, pretvarati

priJtvoriti, -rjQ, -riši - promije­niti, pretvoriti

priJteei, -tekQ, -tečeši - preteći, proći

prflti s� v. PbriJti s�

priJtirati, -tYQ, -aeši - piliti

prfltiti, precQ, pretiši - prijetiti; prekoravati; zapovijedati; raz­ljutiti se

priJtorii v. pretorii priJton. v. preton. priJtn.gnqti, -nQ, -neši - rastr-

gnuti

prfltn.3ati, -tYQ, -aeši - trgati

priJtn.pfJnie, -e s. - trpljenje, patnja

priJtn.pflti, -pljQ, -piši - pretr­pjeti, izdržati

priJtriJbiV'h prid. - znatiželjan

priJtriJti, -tbrjQ, -tbreši - prepi­liti

priJt1.lmqti, -nQ, -neši - udariti o što, spotaknuti se

priJtbDlbn1> prid. -posve taman

priJtflkati, -tYQ, -aeši - pretje­cati

priJtykanie, -e s. - zapreka

priJtykati, -ajQ, -aeši - zapreči­vati; spoticati se

priJfaci�, � ž. -uvodna molitva

prflhaidati, -ždtYQ, -ždaeši -prelaziti

pr�hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti, veličati, slaviti

226

prflhvalbnb prid. - hvaljen, veli­čan, slavljen

pr�hodim1> prid. - prolazan, prohodan

priJhoditi, -oždQ, -odiši - prela­ziti, presizati, prolaziti

pr�hodbB1> prid. - prolazan, prohodan

prflčist1. prid. - posve čist

prfJčuditi S" -uždQ s�, -udiši 8� -jako se čuditi

prflčbstb, -i ž. - blagost, milost

prflČb8tbn1> prid. - prečastan, častan

priJcedn. prid. - premilostiv, milosrdan

priJCenie, -e s. - prijetnja; ka­zna, odmazda; prigovor

priJflhati, preedQ, preedeši, aor. preed'b / preedoh'b - prevesti se, preploviti

priJe v. pr�žde pr�j�ti, preimQ, preimeši -

(pre)uzeti, primiti; dobiti

pr�sti, pr�dQ, pr�deši - presti

p�tati, -tYQ, -aeši - tlačiti; za­brinjavati

prqg'b, -a m. - skakavac

prqžati s�, -ajQ s�, -aeši s� -pružati se, prostirati se

prqtie, -e 8. - pruće

psalbmOS'b v. psal1>m1> psal1>m1>, -a m. - psalam psal1>mb8k1> prid. - psalamski

PSal(1))tyrb, -a m. - psaltir

pustiti, pUĆQ, pustiši - pustiti, osloboditi, otpustiti; poslati, spustiti, ostaviti, dopustiti

pustota, -y ž. - praznina

pustoAb, -i ž. - raspuštenost, ne­obuzdanost

pustoAbn1> prid. - prazan, uza­ludan

pust1> prid. -pust, zapušten, na­pušten, osamljen

pustyni, � ž. - pustinja, pustoš, samoća; isposnica; pustošenje

pustynbnik1>, -a m. - pustinjak

pustynbn1> prid. - pustinjski, pustinjački

pustynbsk1> prid. - pustinjski

pucati, -tYQ, -aeši - puštati, ot­puštati, oslobađati; slati

pucenica, � ž. - iz braka otpu­štena žena

p1>vanie, -e s. - nada, povjere­nje, pouzdanje

p1>vati, -ajQ, -aeši - pouzdati se, nadati se

p1>pbrice v· poPbrice

227

pvati, perQ, pereši - tući p ... al .. tyn. 1). p.al(-.)tyn. p .. tem.cb, -a m. - ptiče, ptić p-.tiab, -a m. - ptiče, ptić ' . p .. tica, � ž. - ptica p-.tAru.cb l). p .. tem.Cb pltk .. b, -a m. - smola, pakao pbl'ati, perQ, perem - prhnuti,

uzletjeti pbrinie, � B. - prigovor pbriti I�, -rjQ s�, -riši � - prigo­

varati, svađati se Pbri, � ž. - svađa, prigovaraI\ie;

sudski proces; problem, za­preka

phlanie, � B. - nešto napisano (tekst), pisaI\ie, pismo; UBp. pysanie

phlati, pišQ, pišem - (na)pisati; (na)slikati; (na)risati

PhlU prid. - pasji phi", -a m. - pas Phlhlky prilo - kao pas pbtica 1). p .. tica pbCbl .. , -a m. - smola pbCblbn .. prid. - smolav, pun

smole pi>Šenica, � ž. - žito, pšenica pbŠeniČ..n .. prid. - žitni, pše­

nični

Pbienbn" 1). pbŠeničbn .. pysanie, � B. - nešto napisano

(tekst), pisanje, pismo; UBp. phlanie

pytanie, � B. - istraživanje pytati, -ajQ, -aeši - istraživati �b, -a m . - pjevač pAgotiVI> prid. - gubav pAgoty, -'b ž, pl. t. - guba pAnie, � B. - pjevaI\ie, pjev;

himan; počasna pjesma; UBp. pAtie

pAniti, -njQ, -niši - pjeniti pAny, -'b ž, pl. t. - pjena pAnbn .. prid. - zapjenjen, pjenav pAn�ibnik .. , -a m. - mjenjač

novca pAn�3b, -a m. - novac, moneta pAroVI> 1). priroVI> pAlm., -i Ž. - pjevaI\ie, pjev; hi­

man; počasna pjesma pAsnbn .. prid. -koji se odnosi na

pjesmu, himan pAstun .. , -a m. - odgajatelj, nje-

govatelj pAs .. k .. , -a m. - pijesak pAtelb, -a m. - pijetao pAti, pojQ, poeši - pjevati petie, --e S. - pjevaI\ie, pjev; UBp.

penie

228

pAib prilo - pješice

�cb., -i Ž. - pedalj

�ta, -y Ž. - peta

p�ti, pbnQ, pbneši - raspeti

p�tide�h, "tide�taA, "ti-de�toe red. broj - pedeseti, pedeseta, pedeseto

p�tikoltie, � B. - blagdan Du­hova; UBp. "tbde�tbnica, rusali�

p�tiko.tii, � Ž. -blagdan Duho­va; UBp. p�tbde�tbnica, ru-8ali�

p�tikostiin .. 1). "tiko8tbn ..

�tiko8tiA 1). p�tiko8tU

p�tiko8tbn .. prid. - duhovski

p�h gl. broj - pet

"hka, -y ž. - Sveta Petka, OB. ime; UBp. paraskeVl>gi(i)

p�hk .. , -a m. - petak "tbde�tbnica, � Ž. - blagdan

Duhova; usp. p�tikostie, "­tik08tii, rusali�

p�tbdes�tbn .. prid. - pedeseti; duhovski

p�tyi, "taA, "toe red. broj -peti, peta, peto

PQto, -a B. - lanac, okovi PQtb, -i m. - put, staza, prolaz pqtbnik .. , -a m. - putnik, prola-

znik pqtbn .. prid. - putni pqtbutro8iA, � Ž. / pqtblhltvie,

� S. - putovaI\ie pQČina, -y Ž. - more; dubina pironia, � Ž. - Pironija, OB. ime

229

b R P

r - slovo »rbCi«; . b . - broj 100, . p . - broj 100

raba, -y ž. - slu�kinja, robiI\ia; djevojka

rabiiprid. - ropski, služinski rabiiskr. prid. - ropski, služin­

ski; prisilni rabičicb, -a m. - dječak; sluga rabota, -y ž. - služeI\ie, poda­

ništvo rabotanie, -e s. - služenje, po­

daništvo rabotati, -ajQ, -aeši - robovati,

služiti rabotbD'It prid. - služinski, pot­

čiI\ieni rab'lt, -a m. - sluga, rob rabynt, � ž. - sluškinja, ropki­

I\ia

rabbSk'lt prid. - ropski ravvi neskl. m. - učitelju; usp

raV'hvi / ravr.vi ravvuni v. ravvi / raV'hvi l

ravr.vi raV'hvi / ravr.vi neskl. - učitelju.

usp. ravvi raVbDO prilo - ravno, jednako,

isto raVbDoestbstvr.D'It prid. - iste

prirode ravr.DočbstbD'It prid. - istovrije­

dan, jednako ugledan, jednako častan

ravr.D'It prid. - ravan ravr.DbStvr.De prilo - ravno, jed­

nako radi prijed. s G - zbog, radij

togo radi / sego radi - radi

230

toga; česo radi - zašto; ego<­že radi - radi I\iega, i zato

raditi, raždQ, radi�i - skrbiti se, brinuti se

radovati �, -ujQ s�, -ue�i � -veseliti se, radovati se

radostb, -i ž. - radost, veselje radostbDo prilo - radosno radost"D'It prid. - radostan

radoćia, � Ž. - radost rad'lt prid: - radostan, veseo;

z'ltlu rad'lt - zlonamjeran, zlurad

radbma V. radi radeti, raždQ, radi�i -rado činiti

rsždati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - rađati (se)

rsždežeDie, -e s. - plamen, 0gaI\i, požar

rsždeci, --egQ, --ežeši - raspaliti, ražeći

rsždie, -e s, zb. im. - šiblje razareti, -rejQ, -reeši - razarati,

uni�tavati, rušiti

razbivati, -ajQ, -aeši - razbijati, udarati (o zemlju), drobiti

razbiti, -ijQ, -ie�i - razbiti, srav� niti sa zemljom

razboi, -e m. -razbojstvo, zločin

razboinik'lt, -a m. - razbojni�, zločinac, ubojica

razboisk'lt prid. - razbojnički razboistvo, -a s. - razbojstvo,

grabež razbolenie, -e s. - oboljeI\ie

razboleti (�), -ljQ (s�), -lim (�) - razboljeti se

razbegnQti 8�, -nQ s�, -nem � ­razbježati se

razvariti, -rjQ, -riši - raskuhati, rastopiti, rastaliti

razvesti, --edQ, --ede�i - razvesti razvlačiti, -čQ, -čiši - razvlačiti,

razbacivati, rasipati, raznositi

razvoditi (8�), -oždQ (s�), -o�i (s�) - razvoditi, rascijepiti

razvratiti, -acQ, -atiši - razruši­ti, uništiti

razvracati, -ajQ, -aeši - rušiti, uništavati, činiti opačine

razvracenie, -e s. - pokvare­nost, razvrat, sablazan

razvr'ltzati, -ajQ, -aeši - rastva­rati, otvarati

razvr'ltzenie, -e S. - uzbudeI\ie, uzrujavaJ\je

razvresti, -rbZQ, -rbzeši - otvo­riti, rastvoriti, razbiti

231

razvrici, -l"bgQ, -l"bžeši - odba­citi, razbiti, rastvoriti

razv� prijed. 8 G i prilo - osim; samo, isključivo; razvil ace -osim ako

razga V. rozga razgarati �, -rajQ s�, -raeAi s� ­

razgarati se

razgn6vati, -ajQ, -aeši - ljutiti, dražiti

razgn�viti, -vljQ, -viAi - raz­gnjeviti, razljutiti, raspaliti

razgoriti s�, -rjQ s�, -riAi s� -razgorjeti se, raspaliti se

razgrabiti, -bljQ, -biAi - razgra­biti, opljačkati

razgrablenie, � 8. - grabež, pljačka

razgn.d�ti, �jQ, �eAi - uzoho­liti se, postati drzak

razpnati, raždenQ, raždeneAi -razagnati, razjuriti; sruAiti

razpnQti, -nQ, -neAi - razviti, razmotati, raAiriti

razdavati, -ajQ, -aeši - razdava­ti, razdijeliti

razdaVLnik'b, -a m. - rasipnik

razda6ti, -ajQ, -aeši - razdavati, dijeliti

razdviženie, � S. - otvaranje, otvor

razdirati, -ajQ, -aeAi -trgati, de­rati

razdon, -a m. - smutnja, skan­dal

razdražiti, -žQ, -žiAi - razdraži. ti, rasrditi; pobuniti se

razdraziti, -ažQ, -ažiAi - sruAiti, spustiti; razbiti

razdrobiti, -bljQ, -biAi - razdro­biti, usitniti

razdruiati, -ajQ, -aeiii - uniAta­vati, ruAiti

razdruienie, � S. - ruAevina

razdruiiti, -AQ, -AiAi - razruAiti, uniAtiti

razdriiati, -ajQ, -aeAi - razvezi­vati, oslobađati, opraAtati

razdriienie, � 8. - razrjeAenje, oslobođenje, oprost

razdriiiti, -iiQ, -AiAi - oslobodi­ti, razriješiti

razm.rati, -derQ, -dereši -rastr­gati, razdrijeti

razd6liti, -ljQ, -liši - razdijeliti, odijeliti, udijeliti

razd616ti, -lejQ, -leeA! - razdje­ljivati, odjeljivati, udjeljivati

razd�enie, � 8. - dijeljenje, ra­zlikovanje, nesuglasje

raziti �, -idQ s�, -ideši s� - razi­ći se

232

razli6enie, � 8. - rastanak, raz­dvojba

razli6ie, � s. - razlika; inačica

raz1i6b prid. - različit, drukčiji; usp. razli6bn'b

razli6b(no) prilo - različito; usp. različb(n�)

raz1i6bn'b prid. - različit; usp. razli6b

različb(n6) prilo - različito, ra­zno; usp. različb(nb)

razlomiti, -mljQ, -miAi - razlo­miti, slomiti

razli6ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -ra­zlijevati se

razlQka, -y Ž. - rastava, dijelje­nje; usp. razlQČenie

razlQČati, -ajQ, -aeši - rastav­ljati

razlQčenie, � s. - rastanak, di­jeljenje; usp. razlQka

razlQČiti, --čjQ, --čiši - rastaviti; razlikovati

razmesti, -etQ, -eteši - razme­sti, raAčistiti

razmysliti, -yšljQ, -ysliši - raz­misliti, pomisliti

razmysl'b, -a m. - razmatranje, razmišljanje

razmyšlenie, � s. - kolebanje, premišljanje

razmyšl6ti, �jQ, �ši - smišlja­ti, razmišljati

razm6žiti, �žQ, -žiši - otvoriti, razmaknuti

razm6siti, �AQ, �siši - smiješa­ti, uvesti u zabludu, sablazniti

razm6iati, -ajQ, -aeši -miješati, uvoditi u zabludu, smućivati, sablažnjavati

razoriti, -rjQ, -riši - razoriti, istrijebiti, uništiti

razorenie, --e s. - razaranje, istrebljivanje

razumičbno prilo - razumno; usp. mQdr6, �no

razum'b, -a m. - razum, svrha, spoznanje, mudrost

r8ZUDlbno prilo - razumno, jas­no; usp. mQdri, razumičbno

r8ZUDlbn'bprid. -razuman, mu­dar, poznat; razumbn'b byti - postati poznat

razum6vati, -ajQ, -aeši - razu­mijevati, znati, uočavati, pri­hvaćati, imati u vidu

razum6nie, � s. - shvaćanje, razumijevanje, prihvaćanje

razum6ti, --ejQ, �eši - razumje­ti, uočiti, pojmiti, spoznati

razmatriti v. ras'bmatriti razbno prilo - različito, odije­

ljeno

233

razbD1» prid. - različit, odijeljen razbDbStvie, --i!, s. / raZbDbstvo,

-a s. - razlika razbDbStvovati, -ujQ, -ueši - di­

jeliti se, činiti razliku, razliko­vati; izgoniti

rai, --i! m. - raj raisk1» prid. - rajski raka, -y ž. - grob, raka ralo, -a s. - ralo; usp. oralo rama, -y Ž. - Rama, zemlj. ramo, -a s. - pleće, rame rana, -y Ž. - rana, bolest; bijeda rano prilo - rano, ujutro raskaziti, -kažQ, -kaziši - sme-

tati

raska�ti s�, -ajQ s�, -aeši s� -pokajati se; ogorčiti se

raskvreti, -rjQ, -reši - rastopiti, razmočiti

raskolbD1» prid. - razdvojen, ra­skolni

raskopavati, -vajQ, -vaeši - ra­skapati, rušiti, iskapati

raskopati, -ajQ, -aeši - rasko­pati

raslabiti, -bljQ, -biši ,.- oslabiti, obnemoći

raslableD1» prid. - paraliziran, uzet

raslaMti, --i!jQ, --i!eši - oslabiti

rasmaCriti, --i!jQ, --i!eši - razma­trati

raspadati �, -<iajQ s�, -<iaeši s� - raspadati se

raspalina, -y Ž. - rascijep

raspalinbD1» prid. -rascijepljen

raspaleDie, -a S. - uspaljenje, strast

raspasti s�, -adQ �, -adeši s� -raspasti se

raspinati, -ajQ, -aeši - raspro­stirati

rasplaždati s�, -ždajQ s�, -ždaeši S� - ploditi se, donositi rod

rasploditi �, -oždQ �, -odiši s� - rasploditi se, donijeti rod

raspoD1», -a m. - križ

rasprašiti, -ŠQ, -šiši - rasijati, razbacati

rasprostraniti, -njQ, -niši - ra­sprostraniti, raširiti

rasprostriti, -tbrQ, -tbreši -..:... prostrijeti, razaslati

raspri, � Ž. - razdor, raspra, spor; usp. rasPbrinie

raspustbD'b prid. - raspusni, ra- ! . .

zvodni; k'bJligy raspustt.nyj, - razvodni list

234

raspbl'bD1» prid. - proturječan, raskolnički

raspbrinie, -a S. - raspra, spor, razdor; usp. raspre

raspbriti, -rjQ, riši - prepirati se, dvoumiti se

rasp�ti, -pbnQ, -pbneši - raza­peti

rasPfPtie, --i! S. - razapinjanje, raspelo

r88pQditi, -QždQ, -Qdiši - rastje­rati

raspqtie, --i! S. - raspuće, ras­križje

rastačati, -ajQ, -aeši - razbaci­vati, tračiti

rastaeti, --i!jQ, --i!eši - rastapati (se), razvodnjavati; zaustavlja­ti se, stajati dugo vrijeme

rastvoriti, -rjQ, -riši - promije­šati, rastopiti

rastvoreDie, --i! S. - smiješani napitak; mješanac; raspored

rasti, rastQ, rasteši - rasti rastislav.. / rasticb, -a m. - Ra­

stislav, os. ime; usp. rosti­slav..

rastrošiti, ,šQ, ,šiši - potrošiti, rasuti (imanje)

rastn.gati, -ajQ, -aeši - rastrga­ti, razoriti

rastn.gDQti, -nQ, -neši - rastr­gnuti

rastn.ganie, --i! S. - rastrzanje, deranje, komadanje

rastn.3ati, -ajQ, -aeši - rastrza­. ti, rastjerivati, trgati

rastočiti, -ČQ, -čiši - razmetati, rasuti

rast1», -a m. - stas, uzrast

rastbl�ti, --i!jQ, --i!eši - rastopi­ti se

rastQpiti, -pljQ, -piši - razdijeli­ti se

rashoditi �, -oždQ s�, -odiši s� - razilaziti se, rasprostrani­ti se

rashytiti, -YCQ, -ytiši - rastrga­ti, razvući

rashyeati, -ajQ, -aeši - grabiti, pljačkati

rasc�iti, -pljQ, -piši - rascijepi­ti, rasjeći

ras'bmatriti, --i!jQ, --i!eši - mo­triti

ras'bmotriti, -oerjQ, -otriši -razmotriti

rasypati, -pljQ, -pleši -razasuti, rasipati

raHdati �, -ajQ s�, -aeši � -pucati

235

r�enie, -e s. - rasjek(otina), razdioba

rasf!anie, -e s. - raspršenost, di- . jaspora

rasqditi, -QždQ, -Qdiši - presu­diti

r8SQidati, -ajQ, -aeši - suditi, sporiti (se)

r8SQidenie, -e s. - zaključak ratai, -e m. - orač, ratar, zemljo­

radnik rat .. , -i ž. - rat, bitka rat .. nik ... , -a m. - ratnik, nepri­

jatelj rat .. niČbsk ... prid. - protivnički,

neprijateljski rat .. n ... prid. - ratni, bojni, ne-

prijateljski rafail ... , -a m. - Rafael, os. ime rahava, -y ž. - Rahaba, os. ime rahi(i)l ... neskl. ž. - Rahela, os.

ime račiti, -tQ, -tiši - htjeti, željeti,

izvoljeti račiea, � ž. - blagajna, riznica racenie, -e s. - rast, uzrast racisti, racbtQ, racbteši - izraču-

nati, prebrojiti raiiriti, -rjQ, -riši - raširiti (se),

rastvoriti (se)

raiir�ti, -ejQ, -eeši - širiti

rebro, -a s. - rebro; okrug

reveka, -y ž. - Rebeka, os. ime

red ... , -a m. - kola

remenr., remene, remeni m. -remen

remr.stvo, -a s. - umjetnost, umijeće

retiti s�, recQ s�, retiši s� - natje� cati se

ret .. , -i ž. - revnost, gorljivost, natjecanje, raspra

reci, rekQ, rečeši, imp. rbCi, rbCete - reći, spomenuti; reCi na kogo - okriviti (koga); blago reci -hvaliti; reci � - (na)z­vati se

rečenie, -e s. - riječ, govor, ime-novanje

rivati, -ajQ, -eši - gurati

riza, -y ž. - odjeća, ruho, platno

rizbniea, � ž. - riznica

rizbno, -a s. - odjeća

rizbn ... prid. - odjeven

rigeon ... , -a m. - prostor, po­dručje, regija

rikati, -ajQ, -aeši - vikati, jau­kati

236

riml�nin... / rim�nin ... , -a m, mn. rimlene - Rimljanin; usp. rumin ...

rim ... , -a m. - Rim, zemlj. ; usp. rum ...

rimr.sk ... prid. - rimski, latinski; usp. rum ... sk ...

rinqti �, -nQ s�, -neši � - gur­nuti

ristati, ricQ, riceši - bježati ritoriki�, � ž. - govorništvo; re­

torika ritorr.sk ... prid. - govornički, re­

torski ritorbstvo, -a s. - oratorstvo,

ljeporječivost rob ... v. rab ...

rovoam ... , -a m. - Roboam, os. ime

roV'JJ, -a m. -jama, rov rOVbnik ... , -a m. - ponor rogozina, -y ž. - rogožina, hasu-

ra; pašnjak rog..., -a m. - rog roditelb, -a m. - roditelj, otac roditelbniea, � ž. - roditeljica,

majka roditelr.sk ... prid. - roditeljski,

prirodan roditelr.stvo, -a s. - rod, vrsta

roditi (�), roždQ (�), rodiši (�) - roditi (se)

rod ... , -a m. - rod, porod rodr.stvo, -a s. - rođenje, porod,

urod, podrijetlo, pleme, narod; v. roždr.stvo, roidenie

rožan ... prid. - rogov roždenie, -e s. - rođenje, plod,

pleme, narod; usp. rodbstvo, roidr.stvo

roždie v. raidie roidr.stvo / roir.stvo, -a s. - ro­

đenje, rođendan, narod; h· nigy roidr.stva - rodoslov­lje; roidr.stvo ogn .. noe - pa­kleni oganj; usp. rodr.stvo, roždenie

rožr.c .. , -a m. - rogač rozga, -y ž. - grana, šiba, mla­

dica rozr.stvo v. roždr.stvo rok ... , -a m. - rok, dogovoreni

termin roman ... , -am. -Roman, os. ime rosa -y ž. - rosa, vlaga rositi, roŠQ, rosiši - rositi, vlažiti rostislaV'JJ, -a m. - Rastislav, os.

ime; usp. rastislaV'JJ / rastie .. rota, -y ž. - prisega, zakletva rotiti �, rocQ s�, rotiši s� - kleti

(se), zaklinjati (se)

237

ruda, -y ž. - ruda, rudni

rumin"b, -a m. - Rimljanin; usp. riml�nin"b

rum"b, -a m. - Rim, zemlj; usp. rim"b

rum'bSk"b prid. - rimski; usp. rimb8k"b

rum�n"b prid. - rumen

runo, -a s. - runo, krzno

rusali�, -ii ž. mn. - blagdan Du-hova; usp. �tikostie, p�ti­k08tli, �t&des�thEUca

rusalhn"b prid. - duhovski

ruti / rjuti, rovQ, roveši / revQ, re-veši - rikati, urlikati, urlati

rufOVb prid. - Rufov

ruf"b, -a m. - Ruf, os. ime

rušiti, rušQ, rušiši - rušiti, uni-štavati

l"bvati, nVQ, nveši - čupati, ki­dati

l"bvat'bva, -y ž. - trganje, berba, ljuštenje, guljenje

l"bvenik"b, -a m. - studenac; usp. klad�3h

l"bVeEUe, -e s. - revnost, mar

l"bdl"b prid. - crven

l"bŽda, � ž. - hrđa

l"bzati, nžQ, nžeši - rzati

l"bp"btwe, -e s. - gunđanje, mr­mljanje; usp. l"bp"bt"b

l"bp"btati, r'bp'bcQ, np'btiši -mr­mljati, gunđati

l"bP"bt"b, -a m. - gunđanje, mr­mljanje; usp. l"bp"btwe

I'bth, -i ž. - prednji ili zadnji dio broda (pramac/krma)

rbVhEUV1> prid. - revan, uredan I'bVhnitelh, -a m. - revnitelj, po­

bornik I'bVhnie, -e s. - revnost, gorlji­

vost, svadljivost

rbVhnovati, -tijQ, -ueši - revno­vati; biti ljubomoran

I'bVhn"b prid. - revan; ljubomo­ran

I'bVhnosth, -i ž. - revnost, gorlji-vost

ryba, -yž. - riba rybBrh / rybitVb, -a m. - ribar rydanie, -e s. - ridanje, plač,

jauk

rydati, -ajQ, -aeši - ridati, gorko plakati

rykanie, --e m. - rika, buka rykati, -ajQ, -aeši - rikati rylo, -a s. - motika, budak, sje­

kira ryh.sk"b prid. - rilski (iz Rile,

zemlj.)

238

ryti, ryjQ, ryeši - kopati, rovati rechk"b prid. - rijedak r�za, -y ž. - urez, zarez rezati, režQ, režeši - rezati, ure­

zivati, zarezivati r�ka, -y ž. - rijeka, potok; m�ž­

du rekami - Mezopotamija, zemlj.

repie, -e s. - čičak, čkalj resnota, -y ž. -istina; vb resno­

ta / r�8notojq - zaista resnOtiVb prid. - istinit, istin­

ski, pravi resnotiVhn"b prid. -istinit, stva­

ran

rečiVb prid. - krasno:rječiv, lje­po:rječiv

rečh, -i ž. - govor, jezik, izreka, prigovor, stvar, činjenica; si­rečh - to jest

r�čhnovati, -ujQ, -ueši - trebati (od koga što)

reČhn"b prid. - riječni

reiiti, -šQ, -šiši - riješiti, oslobo­diti, donijeti odluku

reeti, rejQ, reeši - pritiskati, gu-rati

rjuti v. ruti

�d"b, -a m. - red, niz, poredak

rqgwe, -e s. - poruga, podsmi-jeh

rqgati (8�), -ajQ (s�), -aeši (s�) ­izrugivati (se), podrugivati se

rqg'h, -a m. - poruga, rug

rqžeEUe, -e s. - poruga, podsmi-jeh

rqka, -y ž. - ruka, krak

rqkov�th, -i ž. - rukovet, snop

rqkOp(h)swe, -e s. - rukopis, zadužnica, zapis

rqkotvoren"b prid. - rukotvo­ran, stvoren čovjekovom ru­kom

l"qČhn"b prid. - ručni

239

Q S C

s - slovo » slovo«; . Q . - broj 200, . c · - broj 200

sava, -y Ž. - Saba, zemlj. savaamr.sk'b ,prid. - koji je iz

Sabe, sabejski savaothoV'b prid. � Sabaotov savaoth'b, -a m. - Sabaot, Bog

Sabaot, Gospod nad Vojskama saditi, saždQ, sadiši - postaviti,

staviti; saditi sadukei, -8 m. - saducej, pripad­

nik židovske vjersko-političke stranke

sadukeisk'b prid. - saducejski sad'b, -a m. - biljka; vrt

sakelarii, -8 m. / sakelan. / sa-kelan., -a m. - blagajnik, riz­ničar

salomi neskl, Ž. - Saloma, os. ime

samaranin'b v. samarenin'b samareisk'b I samariisk'b prid.

- samarijski; usp. samarei­sk'b

samarie, � Ž. - Samarija, zemlj. samareisk'b prid. - samarijski;

usp. samareisk'b / samari­isk'b

s8marenin'b, -a m, mn. sama­rene - SamaIjanin, Samarita­nac; prema samarie

samarem.sk'b prid. - samari­tanski; prema samarie

samarenyni, � ž. - SamaIjan­ka, Samaritanka; prema sa­marie

samovidhne prilo - očevidno samovicb.cb, -a m. - očevidac

samovlastb, -i Ž. - sloboda, slo-bodna volja

240

samovlastbn'b prid. - samovo­ljan

samovlastbcb, -a m. - samovla­dar, monarh

samodn.žitelb I samodn.ŽbCb, -ft m. - samovladar, monarh

samoizvolbn'b prid. - dobrovo­ljan

samotvon.n'b prid. - stvoren vlastitim rukama

samohotb, -i Ž. - vlastita volja, slobodna volja

samohotbne prilo - po svojoj vo­lji, dobrovoljno

sampson'b / samson'b, -ft m. -Samson, os. ime; usp. sam'b­son

S&m'b, sama, samo zam. - sam, sama, samo

sam'bson'b, -a m. - Samson; usp. sampson'b I samson'b

sam'bčii I s&mbčii, � m. - pre­fekt, poglavar

sanovit'b prid. - otmjen, dosto­janstven, plemenit

san'b, -a / -u m. - čast, dostojan­stvo, status

san'bdalie, � Ž. - sandala sapogb, -a m. - obuća, čizma;

usp. črevii sarra, -y Ž. � Sara, os. ime

satornikb, -a m. - Satornik, os. ime

sat'b, -a m. - sat, mjerica za žito (12, 14 1)

svariti, -QQ, -rui - grditi; svađa­ti se, prepirati se

svatbba, -y Ž. - svadba

svekry, svekrove, svekrovi Ž. -svekrva

sverepovati, -ujQ, -ueši - svi-repo se ponašati

sverep'b prid. - svirep, žestok

sverepbStvo, -a s, - svirepost

svinii I svinie, � Ž. - svinja

svirati, -ajQ, -aeši - pištati, zviž-dati, svirati u frulu

Svin.cb, -a m. - svirač, frulač; usp. SOPbCb

svirelb, -i Ž. - svirala

svitati; -ajQ, -aeši - svitati; sjati

svobaždati, -ajQ, -aeši - osloba-đati

svoboda, -y ž. - sloboda svoboditelb, -a m. -osloboditelj

svoboditi, -boždQ, -bodiši -osloboditi

svobod'b / svobodb prid, neskl. - slobodan

svobodbn'b prid. - slobodan svoboždenie, -8 s. -oslobođenje

241

svoi, sv�, svoe zam. - svoj, svo­ja, svoje; svoi si, svoe si (D) -vlastit; svoi emu - njegovi (članovi obitelji)

svoistvo, -a s. - osobina, osobi­tost, osebujnost

svbnQti, -nQ, -neši - ustati rano, uraniti

SVbtenie, -e s. - svjetlo, sijeva­nje, žarenje

SVbteti (�), SVbCQ (s�), sVbtiši (s�) -svijetliti (se), blistati (se)

svene prijed. s G i prilo - izvan; mimo

svetilo, -a S. -zublja, luč, svjetlo svetilbna, -y Ž. - svijećnica svetilbnik'b, -a m. - svijećnjak,

svjetiljka; usp. svecilo, sve­cnik'b

svetitelb, -a m. - svjetlonosac, prosvjetitelj

svetiti (s�), svecQ (s�), svetiši (s�) - svijetliti (se), sjati (se)

svetoV'bn'b prid. - svjetlosni svetodaV'bcb, -a m. - darovatelj

svjetla v

sVetoZ8rbn'b prid. - sjajan, svi­jetao

svetonoSbn'b prid. - svjetlono­san

sveh, -a m. - (danje) svjetlo; vi­jek, svijet

svetbIo prilo -jasno, svijetlo svetbloobrazbn'b prid. - koji

svijetli, jasan svetblostb, -i ž. - svjetlo, svje­

tlost svetblota, -y ž. - svjetlost; slava,

sjaj; usp. svetIbstvo

svetbl'b prid. - svijetao, jasan, divan

svetb,stvo, -a S. - sjaj, radost; usp. svetbIota

sveca, � ž. - svijeća svecilo, -a S. - svjetlo, svjetiljka,

svijećnjak; usp. svecbllikJ., sve­tilbnik'b

svecbnik'b, -a m. - svijećnjak; usp. 8vetilbnik'b, svecilo

sv�tilice, -8 S. - svetište sv�tilo, -a S. - svetinja sv�titelb, -a m. - svećenik, bi-

skup sv�titelbsk'b prid. - svećenički,

biskupski sv�titi, sv�cQ, sv�tiši - svetiti,

posvećivati sv�to prilo - sveto; usp. sv�te

sv�tosth, -i Ž. - svetost; sakra­ment

242

sv�h prid. - svet; usp. sv�e­(nb)n'b

sv�tbCb, -a m. - svetac sv�tyni, � Ž. - svetinJa, svetište,

sakrament

sv�te prilo - sveto; usp. sv�to

sv�cati, -ajQ, -aeši - svetiti, po-svećivati

sv�cenie, -e S. - posvećenje sv�cenik'b, -a m. - svećenik sv�cenomQČenik'b, -a m. - sve-

ćenik mučenik

sv�ce(nb)n'b prid. - svet; usp. sv�h

se1 uskl./čest. - eto, gle se2 v. sb

sevastiisk'b prid. - sebastenski, sebastijski

sevastie, � Ž. - Sebasta, zemlj.

segdapril. - tada

sedmericejQ / sedmoricejQ prilo - sedam puta

sedmero / sedmoro zb. broj -sedmero

sedmicejQ / sedmišbdi prilo -sedam puta; usp. sedmerice­jQ / sedmoricejQ / sedmbkra­ticejQ

sedmb gl. broj - sedam

sedmbdes�tbnyi, sedmbdes�­tbnae, sedmbde�tbnoe red. broj - sedamdeseti, sedamde­seta, sedamdeseto

sedmbkraticejQ prilo - sedam puta; usp. sedmericejQ / sed­micejQ / sedmišbdi / sedmo­ricejQ

sedmyi, sedmae, sedmoe red. -broj - sedmi, sedma, sedmo

sekyra, -y Ž. - sjekira, bradva seliko prilo - toliko selik'b zam. prid. - takav, tolik,

tako velik selice, -a S. - sjedište, boravište selo, -8 S. - polje, njiva; zemlja,

područje selunenin'b V. 8Olunenin'b

selUnb8k'b V. 801Unb8k'b

selbn'b prid. - poljski sele prilo - sada; oh sele - od­

sad; do sele - dosad sept�br'b / sept�brb, -a m. - ru­

jan seraf'lDl'b, -a m. ili neskl. - sera-

fin sestra, -y ž. - sestra sestrbnb prid. - sestrin setbno prilo - na kraju, napo­

sljetku; potpuno, posve

243

set .. n ... prid. - posljednji, zadnji, konačan

si1 prilo - ovako si2 V. s .. sidon ... , -a m. - Sidon, zemlj. sidollb8k ... prid. - sidonski sikera neskl. / siken, -a m. -

opojno piće sikili�, � Ž. - Sicilija, zemlj. siko prilo - tako; usp. tako sikoV'b, sikova, sikovo zam. -

takav, takva, takvo; usp. si­ceV'b, siceva, sicevo; SiCl., sica, sice

sikomori� V. sikomori� sik'h V. sic .. sila, -y Ž. -snaga, sila; mn. -voj-

ska, čete silvia, � Ž. - Silvija, os. ime silen ... V. si"'n ... silo, -a s. - zamka, klopka, omča

(za hvatanje ptica) SilOStb, -i Ž. - sila, snaga smno prilo - silno, jako; usp.

smn� smn ... prid. - silan, jak smn� prilo - silno, jako; usp.

sib.no simmah ... , -am.-Simah, os. ime simonoV'b prid. - Šimunov

simon ... , -a m. - Šimun, os. ime sina, -y Ž. - Sinaj, zemlj. sinai, -e m. - Sinaj, zemlj. sinaisk ... / sineisk ... prid. - si-

najski sinr. prid. - taman, crnkast sionoV'b prid. - sionski; usp.

sion .. / sion .. sk ... sion ... , -a m. - Sion, zemlj. sioDlt / siollb8k ... prid. - sionski;

usp. sionoV'b sirota, -y Ž. - siroče sin prid. - osirotio, ostao bez

oca i majke; ostatie siru -sirotanstvo

sir'hk ... , -a m. - svila sirr.sk ... prid. - sirski sirr.sky prilo - sirski siric .. čest. - to jest, naime; vje­

rojatno sice V. siko siceV'b, siceva, sicevo zam. -

takav, takva, takvo; usp. siko­V'b, sikova, sikovo; sic .. , si­ca, sice

sic .. , sica, sice zam. - takav, ta­kva, takvo; usp. sikoV'b, siko­va, sikovo; siceV'b, siceva, sicevo

sice V. siko sienie, -a s. - sijanje, sjaj

244

sieti, si�jQ, siooši -pružati zrake, sjati; usp. s..eti

skakati, skačQ, skačeši -skakati skandalisati, -sajQ, -saeši - sa­

blazniti skandab / skandel ... , -a m. -

sablazan, iskušenje skvoze prijed. s A i prilo - kroz;

skroz skvnna / skvr .. na, -y Ž. - os­

kvrnuće; mrlja, nečistoća; usp. skvnnost ..

skvnnaV'hprid. -prljav, nečist, pogan

skvnniti, -njQ, -niši - poganiti, prljati, skvrniti

skvnnost .. , -i Ž. - mrlja, ljaga; usp. skvnna / skvr .. na

skvnn .. n ... / skvr .. nr.n ... prid. -prljav, nečist, pogan

skvr .. niti, -njQ, -niši - poganiti, prljati, skvrniti

skima, -y Ž. - habit, redovnička o(ljeća; redovništvo

skinii / skinie, � Ž. - šator skinipa, -y Ž. - komarac skinopigie, � Ž. - blagdan sje-

nica sklabiti, -bljQ, -biši - smijati se 8kl�3" / sk'hl�3'" -a m. - sitan

novac, moneta

skovrada, -y Ž. - tava skoze V. skvoze skopiti (�), -pljQ (�), -piši (s�)

- škopiti SkOpbC .. , -a m. - eunuh skoro prilo - skoro, hitro, usko-

ro, brzo; usp. skor� skorota, -y Ž. - brzina skoropisbC", -a m. - brzopisac skon prid. - brz skorpii / skonpii, -a m. -štipa­

vac, škorpion skore prilo :- hitro, brzo; v'b

skore v. V'bskore; usp. skoro skot ... , -a m. - životinja, stoka,

marva, blago; usp. skot� skot'hn ... prid. - životinjski skot�, skot�te, skot�ti - životi­

nja, stoka, marva; blago; usp. skot ...

skočiti, -tQ, -tiši - skočiti skrada, -y ž. - ognjište, oganj za

žrtvu skrižal .. , -i ž. - stijena, daska,

tablica; skrižal.. zav4l!ta -Mojsijeve zapovijedi napisane na tablicama

skrinica, � ž. - škrinjica, spre­mnica za novac

sknbiti, .-bljQ, -biši - mučiti

245

skrJ.bb, -i ž. - tjeskoba, skrb, tuga

skrJ.bbJlb prid. - tjeskoban, skr­ban

skrhb�ti, -bljQ, -biši - skrbiti, mučiti se, nastojati

sk.n.g'btati, -g'beQ, -gheeši - škr­gutati (zubima)

skn,ibtati, -žbCQ, -žbeeši - škr­gutati (zubima)

skrbibt'h, -a m. - škrgut skumen'h, -a m. - lavić, mladi

lav; usp. Skimbn'h

skqd�b. / skqdolb V. skqdblb

skqdo prilo - oskudno

skqdostb, -i ž. - neimaština, nužda; škrtost

skqd'h prid. - oskudan, škrt; po skqdu - škrto

skqdbb., -a m. - glinena posuda, lonac

skqdblbnikoVbprid. - lončarev

skqdblbnik'h / skqdelnik'h, -a m. - Iončar, grnčar

Skqdbb.niČb prid. ::"" lončarski

skqdeti, --ejQ, --eeši - nestajati, ponestajati; siromašiti

skimbn'h, -a m. - lavić, mladi lav; usp. skumen'h

slabo prilo - slabo

Slabostb, -i ž. - slabost, nemoć, oduzetost

slab'h prid. - slab, nemoćan

slabeti, --ejQ, --eeši - slabiti, osla­biti

slava, -y Ž. - slava, dika

slaviti, -vljQ, -viši - slaviti, pro­slavljati

slavosloviti, -vljQ, -viši -slaviti, hvaliti (se)

slavlenie, -a s. - pohvala, slav­ljenje

slavosloves(t)ie, -a S. - hvalo­spjev

slavoslovie, -a S. - slavljeJ\je, hvalospjev, veličanje

slaVbno pril, komp. slaVbnee -slavno

slaVbne V. slaVbno

slaVbn'h prid. - slavan

sladostb, -i ž. - poslastica

sladbko prilo - slatko

slad'hk'h prid. - sladak; mio, ugodan

slacb.ce V. slad'hko

slambJlbn'h prid. - slamnat

slana, -y Ž. - slana, iJ\je, mraz

slan'h prid. - slan

slastb, -i Ž. - slast, naslada, zado­voljstvo

· 246

slastbn'h prid. -sladak, ljubazan

slatina, -y Ž. - močvara, blato, slano tlo

slovesbn'h prid. - koji se odnosi na riječ, Iječit; slovesbnae drJ,ZOStb - smjelost, odvaž­nost govora

slovo, slovese, slovesi S. - riječ, govor, razum; Sveto pismo, ho­milija

slovoJjubr.cb, -a m. - ljubitelj kJ\jiževnosti / znanosti, kI)jigo­ljubac

slovopisatelb, ":a m. - pisac, lje­topisac

slovenin'h, -a m, mn. slovene -Slaven

slov�nbsk'h prid. - slavenski

slov�nbsky prilo - slavenski

slok'h V. S'hlok'h

sluga, -y m. - sluga

slugovati, -ujQ, -ueši - služiti

sluienie, -as. - služenje, služba; bogoslužje; usp. sluibba

sluiitelb, -a m. - sluga, posluži­telj

sluiitelbnica, � Ž. - sluškiJ\ja, poslužiteljica

sluiiti, -žQ, -žiši - služiti, dvori­ti; baviti se (čime)

sluibba, -y Ž. - služba, služerije; bogoslužje; usp. sluienie

sluzb, -a m. - sok; usp. 8Ok'b

sluti, slovQ, sloveši - pročuti se, sloviti; zvati se, glasiti

slutie, -a S. - slava, dobar glas

sluh'h, -a m. - glas, vijest, glasi­na; sluh; uho

slušati, -ajQ, -aeši - slušati; biti poslušan

sl'hza V. slbza

sl'hnr.ce, -a S. - Sunce

sl'hnbČbn'h prid. - sunčev, sun-čan

slyšanie, -a s. - slušarije

slyšati, slyšQ, slyšiši / -ajQ, -aeši - slušati, čuti

slbza, � ž. - suza

slbziti, slbžQ, slbziši - suziti, pro-lijevati suze, plakati

slbzbn'h prid. - suzan

slediti, sleždQ, slediši - slijediti

sledovanie, --es. -red, niz, redo-slijed; po sledovaniju - re­dom, po redu

sl�dovati, -ujQ, -ueši - slijediti, ići za kim

sIed'h, -a m. - slijed; vb sled'h iti - slijediti, ići za kim

247

81�m�, sl�mene, sl�meni s. - slje­me

sl�pati, -pljQ, -pleši - skakati; izvirati

sl�pota, -y ž. - sljepoća sl�p1t prid. - slijep sl�pJ>C'" -a m. - slijepac slqb v. s ... lqk .. smi�ti �, sm�jQ s�, smeeši s� -

smijati se smokoV'bniea / smokovr.nica /

smok .. vr.niea, �ž. - smokvi­no drvo

smok ... vin ... / smok ... vr.nič .. n ... / smok ... v .. nič .. sk ... prid. -sm9kvin

smoky, smok'bve, smok'bvi ž. -smokva

smrad ... , -I;l m. - smrad, zadah, vonj

smradr.n ... prid. - smrdljiv sDJ.rbd ... , -a m. - kmet sDJ.rbd�ti, smrnždQ, smrndiši -

smrdjeti smykati �, -ajQ s�, -aeši s� -mi­

ljeti, puzati, gmizati, vući se smysl ... , -a m. - smisao, razum,

mudrost; usp. s ... mysl ... sm�ati s� v. smi�ti � sm�h ... , -a m. - smijeh

sm�6ti � v. smi�ti � snaga, -y ž. - snaga, sila snop ... , -a m. - snop sn ... ha, -y ž. - snaha

sn�,..., -a m. - snijeg

so v. s ...

sobiti �, sobljQ �, sobiši � -biti osamljen, samovati

sobota, -y ž. - subota; usp. sq-bota

sobotr.n ... prid. - subotnji

sob .. rati s� v. s ... b .. rati � sodoma, -y ž. - Sodoma, zemlj.

sodoml�ne, -'b m. - Sodomljani

lIodomr.sb prid. - sodomski

sokačii, � m. - kuhar sokol ... , -a m. - sokol

sok ... , -a m. - sok; usp. slUZI> solilo, -a s. - pladanj, zdjela

solomon ... , -a m. - Salamon, Sa-lamun, os. ime; usp. solo­mun ...

solomon .. prid. - Salamonov, Salamunov; salamunski; usp. solomun..

solomun ... , -a m. - Salamon, Sa­lamun, os. ime; usp. solo­mon ...

248

solomun.. prid. - Salamonov, Salamunov; salamunski; usp. solomon ..

solun ... , -a m. - Solun, zemlj. solun6nin ... , -a m, mn. solunene

- Solunjanin

�lunr.sk ... prid. - solunski

sOlun�nyni, � ž. - Solunjanka sol .. , -i ž. - sol

sonr.mice v. s ... nr.mice sopr.e .. , -a m. - svirač, frulaš;

usp. svirr.eb sotona, -y m. - sotona, vrag, đa­

vao sotonin ... prid. - sotonin, vražji,

đavlov sotoninr.sk ... prilo - sotonski sotbnik ... v. s ... tbnik ... sofi�, � ž. -Mudrost, Sveta Pre­

mudrost i os. ime spathar'b, -a m. - član osobne

straže spekulator'b, -a m. - krvnik

spodobiti v. s ... podobiti spira, -y ž. - četa spod ... , -a m. - skupina; na

spody -po skupinama, skupno spolin ... v. ispolin ... spyti pril. -bezrazložno, uzalud

s�ti (�), spejQ (�), sp&ši (s�) ­pokretati (se) naprijed, uspije­vati, biti koristan

s�h ... , -a m. - uspjeh, težnja, na­stojanje, žurba; (s ... ) s�homr. - rado, drage volje

�iiti, -šQ, -šiši - žuriti se

speibno prilo - žurno, hitro, hit­no; odlučno uporno

sp�šbn ... prid. - koristan, revno­stan, gorljiv

spqd ... , -a m. - posuda, mjera za žito, spud

sraka, -y ž. - donja haljina, pot� haljina; usp. sračica

sraky V. sraka sramiti, -mljQ, -miši - osramoti­

ti, zastidjeti, posramiti sraml�ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -

sramotiti se, stidjeti se sramotbn ... prid. - sraman, sra­

motan; usp. sram .. n ... sram ... , -a m. - stid, sramota, be­

stidnost sram .. no prilo -sramno, sramot­

no; usp. sram .. n� sram .. n ... prid. -sraman, sramo­

tan; usp. sramotr.n ... srambn� prilo -sramno, sramot­

no; usp. sramr.no sraein ... , -a m. - Saracen

249

sracim.skh prid. - saracenski sračica, � ž. - košulja; donja

odjeća, pothaljina; usp. sra1ul srebro v. sbrebro sn.banie, � s. -juha sn.dobole, � ž. - rodbina, bli-

žnji sn.dbce, -a s. - srce; središte sn.dt.cevecb.cb, -a m. - pozna­

vatelj srdaca sn.dJ.čbl1'b prid. - srčan; srda­

čan; sn.cb.čbnae boleznb -bolest srca

sn.dobole v. sndobol� sr&cb.ce v. sncb.ce srbdlJČbn'b v. sn.dJ.čbn'b srna, -y Ž. - srna snp'b / Srbp'b, -a m. - srp srebro v. sbrebro sreda, -y ž. - sredina; po srede

- usred sredbnb prid. - srednji srede prilo i prijed s G -po sredi-

ni, u sredini; usred ssarii V. assarii

stavilo, -a S. - vaga staviti, -vljQ, -viši - staviti, po­

staviti, ostaviti; ustanoviti stavleti, -lejQ, -leeši - stavljati,

postavljati, graditi; podizati

stadU, � m. - stadij (mjera za dužinu, 180 m), osmi dio rim­ske milje

stado, -a S. - stado stanie, � S. - zid, ograda, plot stan'b, -a m. - stalno mjesto, 10-

gor, tabor; stanje starica, � Ž. - starica starostb, -i ž. - starost; uzrast st8r'b prid. - star, prvi, glavni StarbCb, -a m. - starac, starje-

šina starlJČb prid. - starački stareišina, -y m. - glavar, star­

ješina, pretpostavljeni starešina V. stariišina stati, stanQ, staneši - stati, usta­

ti, zaustaviti se, izdržati statir'h, -a m. -statir, srebrn no­

vac staeti, -ajQ, -aeši - stajati steg&no, -a S. - but, stegno,

noga stežen, -a m. - stup; podrška stele, � Ž. - stelja stenanie, � S. - stenjanje stenati / steneti, stenjQ, steneši

- stenjati, uzdisati stepenb, stepene, stepeni m. -

stupanj; korak

250

stefan'b, -am. - Stjepan, 08. ime

stignQti, -nQ, -neši - stići, dosti­ći; postići

stih'b, ':"a m. - stih; redak stl'hpotvorenie, -a S. - izgrad­

nja tornja (babilonskog) stl'bp'b, -a m; - toranj, stup stl'bpbnik'b, -a m. - svetac (koji

stoji na stupu) stol'b, -a m. - stol, prijestolje; I

usp. prestol'b stomah'b, -a m. - želudac stopa, -y Ž. -stopa, stopalo, trag stoenie, � S. - stajanje; na-

zočnost, prisutnost stoeti, stojQ, stoiši - stajati; pri­

sustvovati, nazočiti stradanie, � S. - stradanje stradati, -aždQ, -aždeši - stra-

dati, trpjeti

straža, � Ž. - straža; briga stražii, � m. - stražar stražb, -a / -i m. - stražar stražbba, -y Ž. - straža strana, -y Ž. - zemlja, kraj; na­

rod stranbnik'b, -a m. - tuđinac,

stranac stran&no prilo - čudno

stranbnoJjubie, � S. - gosto­primstvo

stra(nb)n'b prid. - stran, tuđi; neobičan

strastonosbCb, -a m. - stradal­nik, mučenik; usp. strasto­tnpbCb, strastbnik'b

strastotnpie, � S. - sladostra­šće

strastotnpbCb, -a m. - muče­nik, stradalnik; usp. strasto­nOSbCb, strastbnikh

strastb, -i ž. - strast; stradanje; mučenje

strastbnik'b, -a m. - mučenik, patnik; usp. strastotnpbCb, strastonoSbCb

strastbničbskh prid. - muče­nički

strastbn'b prid. - mučenički, patnički

stratig&, -a m. - vojni zapovjed­nik, načelnik, gradonačelnik

strahovanie, � S. -strahovanje strah'b, -a m. - strah, užas,

groza strašiV'b prid. - plašljiv, boja­

žljiv strašiti, -šQ, -šiši - plašiti, stra­

šiti strašbn'b prid. - strašan, užasan

251

striiltllik'b, -a m. - duhovnik strici, -igQ, -ižeši - strići stroi, � m. -red, poredak, ustroj stroiti, -ojQ, -oiši - spravljati,

spremati, sređivati strop'b, -a m. - strop, streha stroenie,-em. -upravljanje, vo­

đenje, uprava struga, -y ž. - riječni tok; huk;

usp. strue struna, -y Ž. - struna, žica strup'b, -a m. - rana strue, � Ž. -st�a, riječna stru­

ja, riječni tok; usp. struga strugati / stn.gati, stružQ, stru­

žeši - grepsti, strugati stn.k'b, -a m. - roda, štrk stn.P'btiVb prid. - prkosan, loš,

ljut stn.p'btanie, -e s. -strwpputica Stn.P'btb, -i ž. - ljutina, prkos stn.p'btbn'b prid. - iskrivljen,

hrapav; surov, grub stn.miti, -mljQ, -miši - težiti,

truditi se, nastojati strbDllenie, -e s. -tlak, pritisak stn.mo prilo - tvrdo strikati, strecQ, str�ceši - bosti,

probadati strekalo, -a s. - bodljika, trn

strila, -y ž. - strijela stril�ti, -lejQ, -l�ši - pucati, ga­

dati, strijeljati striti, sthrQ, sthreši - pružati,

prostirati se

striha, -y ž. - streha, krov striCi, str�gQ, strežeši - čuvati;

stajati na straži studen'b prid. - hladan, studen studenb, -i ž. -hladnoća, studen studellbCh, -a m. - bunar, zde-

nac; ponor studoVbnh prid. - bestidan studodeenie, -e S. ---..,. bestidnost,

raspuštenost stud'b, -a m. - sramota; stid,

sram studbn'b prid. - sramotan stuidb v. cuidb st'bgna / stbgna, -y ž. - ulica stbblie, -e s. - slama, pljeva StbgnO v. steg'bno sth3a / sthza, � Ž. - put, staza · sthklo, -a S. - staklo stbklbnica / sthklenica, � Ž. -

staklenka, čaša stblati, steljQ, steleši -prostirati sthreti v. striti StudOSth, -i Ž. - besramnost, dr­

skost

252

styd'b, -a m. - stid, sram stydenie, -e S. - stid, sram stydeti �, styždQ �, stidiši s� -

stidjeti se stena, -y Ž. -zid, stijena; utvrda stenb, -i ž. - sjena stQCiellbCb v. studenbCh stQpati, -ajQ, -aeši - stupati stQpiti, -pljQ, -piši - stupiti stQP'b, -a m. - sudište, sud st�3ati V. s'b�3ati sugubiti, -bljQ, -biši -udvostru-

čiti sugubo prilo -dvostruko; udvoje sugub'b prid. - dvostruk sudan., -a m. - otirač, rubac suiprid. -tašt, prazan, pust; vb

sue - zaludu, uzalud sukno, -a S. - sukno sukne, � Ž. - suknja sulii / sulbi / sulei kamp, nema

pozitiva - bolji, dostojniji sumr.neti s� V. SQmbneti � 8UnQti, sunQ, suneši - izvući,

isukati, izvaditi (mač)

suprug'b V. SQprqg'b surovb prid. - sirov, nekuhan surove prilo - sirovo, žestoko surh8k'b prid. - sirski susana, -y Ž. - Suzana, os. ime

suti, S'hPQ, s'hpeši - sipati suhan., -a m. - Sihar, zemlj. suho, -a s. - suho, čvrsto tlo; ko-

pno suhorqk'b prid. - suhoruk, koji

ima suhu ruku suhota, -y Ž. - suhoća, suhost suh'bprid. - suh; ožujak

suia, � Ž. - suho tlo, kopno suillo, -as. -suho granje, pruće

suiiti, sUšQ, sušiši - sušiti sue prilo - uzalud, nepotpuno sueta, -y Ž. -ispraznost, taština suetbn'b prid. - isprazan, tašt sceglo pril. - posebno, za sebe,

nasamo S'b prijed. s G i 1- s(a); S'b zadi ­

iza s'bbiranie, -e S. - skupljanje, sa­

biranje

s'bbirati, -ajQ, -aeši - sabirati, skupljati

S'bblaineti, -nejQ, -neeši - sa­blažnjavati; zbunjivati, sme­tati

s'bblazniti, -blažnjQ, -blazniši -sablazniti, zbuniti, smesti

s'bblazn'b, -a m. - pogreška, za­bluda, nesreća; prepreka

253

S'I>blazm., -i ž. - pad, sablazan, nepristojnost

s'I>bJjudati, -ajQ, -aeši - čuvati, rukovoditi se (čime)

s'I>bJjusti, -udQ, -udeši - ispuni­ti, očuvati, istražiti

s'I>blqditi, -QždQ, -Qdiši -predati se razvratu

s'I>blqždenie, -e s. - razvrat, preljub

s'I>borice, -a s. - skupština, sina­goga; usp. s'I>nbmice

s'I>borb, -a m. - skup, skupština, sabor; usp. S'I>nbm'l>

nborbn'l> prid. - zajednički, sa­borski, sveopći

s'I>b...rati lJ. s'I>bbrati nbranie, -e s. - opskrba, utro­

šak

s'I>bbrati, s'bberQ, s'bbereši - sa­brati, skupiti

nbyvati �, -ajQ s�, -aeši s� -ostvarivati se, ispunjavati se

nbyti �, -bQdQ s�, -bQdeši s� -ostvariti se, ispuniti se

s'bvada, -y ž. - prepirka, svađa

nvadbnik, -a m. - svadljivac, svađalica

s'I>val'l>m'l>, -a m. - loptica, ku­glica

s'I>vesti, -edQ, -edeši � svesti, spustiti, odvesti dolje

nvivati, -ivJjQ, -ivleši - svijati

s'I>viti, -ijQ, -ieši - sviti

s'I>vlačiti, -čQ, -čiši - svlačiti

s'I>vlbft v. s'I>vl�ci s'I>vl�ci, -1�kQ, -1t3Češi, akt. part.

pret. l. s'bvlbk'b - skinuti, svući

s'I>vratiti, -aeQ, -atiši - svratitij svrnuti

s'I>vracati, �Q, -l!aeši - svraća­ti, odvraćati

nvrbg'b v. s'I>vr�ci s'I>vriati, -ajQ, -aeši -izvršavati,

činiti

s'I>vn.ien'l> prid. - savršen, pot­pun

s'I>vn.ien� prilo - savršeno

s'I>vn.iitelb, -a m. - autor, tvo­rac

s'I>vrbienie, -e S. - izvršenje, is­punjenje

s'I>vn.iiti / s'I>vrbiiti, -šQ, -šiši -svršiti, izvršiti, ispuniti

s'I>vreci, -rbgQ, -rbžeši, akt. part. pret. l. S'bvrbgD - zbaciti, svr­gnuti

s'I>v...kupiti, -pljQ, -piši - spojiti, sastaviti

254

s'I>vzdvignqti, -nQ, -neši - za­jedno podići

s'I>v...kuplenie, -e S. - skuplja­nje, spajanje

s'I>v...kupl�ti, -ejQ, -eeši - spaja­ti, sastavljati

s'I>V'I>Skrsnqti, -nQ, -neši - suu­skrsnuti

s'I>V'I>Staviti, -avljQ, -aviši - suu­skrsnuti

s'I>v...sta�ti, -ajQ, -aeši - zajedno ustajati (od mrtvih)

s'I>V'I>Shytiti, -ycQ, -ytiši - zajed­no ugrabiti

S'I>vyibnb prid. - koji dolazi s vi­sine, s nebesa

s'I>Vbreti, -IjQ, -riši - raskuhati (se)

s'I>v�denie, -e S. - svjedočan­stvo, znanje, savjet

s'I>ved�telb, -a m. - svjedok, vođa

s'I>ved�telbStvie, -e S. / s'I>v�de­telbStvo, -a S. - svjedočan­stvo

s'I>vedeteThstvovati, -ujQ, -ueši - svjedočiti, objaviti

s'I>v�deti, S'bV�mb, s'bv�si - biti svjestan, znati, razumjeti

s'I>v�siti, S'bvešQ, s'bvešiši - spu­stiti, spuštati

S'I>V�Stb, -i ž. - svijest, spoznaja, saznanje

nv�st .. n'l> prid. - svjestan, na­mjeran

s'I>v�stbstvovati, -ujQ, -ueši -potvrđivati, svjedočiti

s'I>vetovati, -ujQ, -ueši - savjeto­vati (se)

s'I>v�h, -a m. -vijeće, savjet; ra­zum

S'I>VetbnikI., -a m. - savjetnik, član vijeća

s'I>v�cavati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) - savjetovati (se), dogova­rati (se); odlučiti

s'I>vecati (�), -ajQ (�), -aeši (s�) - posavjetovati (se); odlučiti

s'bv�zati, -ajQ, -aeši / S'bV�žQ, S'b v�žeši - svezati

S'bv�zovati, -ujQ, -ueši - vezi­vati

S'bV�Zbm.l prid. - svezan, oko­van

S'bV�Zbm.2, -a m. - zatvorenik, uznik

S'bVQZ'l> V. s'I>qZ'b

s'bgarati, -rajQ, -raeši -izgarati

s'bglagolati, -ljQ, -leši - primije-titi, opaziti

255

8'hglQd,ati, -ajQ, -aeši -pregleda­ti, razmotriti

8'hgniti, -ijQ, -ieši - sagnjiti, is­trunuti

8'hgnwati, -ajQ, -aeAi - rasrditi, razljutiti

n,oriti, -ljQ, -riši - izgoljeti

8'hgotovati, -ajQ, -aem - pri­pravljati

8'h,otoviti, -vljQ, -viši - pripra­viti

ngraždanin'h, -a m, mn. 8'h­graždane - sugradanin

ngn.ždati 8�, -ajQ s�, -aeši s� -smežurati se

s'hgreiati, -ajQ, -aeši - griješiti 8'hgreienie, -a s. - grijeh

s'hgr8iiti, -AQ, -Aiši - sagriješiti

n(fbnati, s'bženQ, S'bženeši -skupiti, stjerati

s'h(fbnqti, -nQ, -neši - sagnuti, pognuti, svinuti

s'hgybati, -ajQ, -aeši / -bljQ, -bleši - sagibati, svijati

s'hdoleti / s'hd'hleti, s'bdolejQ, s'bdoleeAi - odoljeti, svladati, pobijediti

8'hdravie, -a s. - zdravlje

8'hdravo prilo - zdravo s'hdraV'h prid. - zdrav

8'hdravr.stvovati, -ujQ, -ueAi -biti zdrav

s'hdrobiti, -bljQ, -biši - zdrobiti

8'hdru1iti, -žQ, -žiši - združiti

8'hdn.žati, -žQ, -žiši - držati, vladati; zadržati

8'hdyhanie, � S. - jednodušje, jedinstvo

8'hdevati, -ajQ, -aeši - ostvariva­ti, završavati, raditi

8'hdei8tvo, -a 8. - suradnja, po­moć

8'hdei8tvovati, -ujQ, -ueši - su­rađivati, pomagati

s'hdelati, -ajQ, -aeši - napraviti, učiniti, stvoriti

ndetel&, -a m. - stvaratelj, tvo-i

rac

8'hdetel&n'h prid. - stvaralački

s'hdeenie, � 8. - postupak, po­našanje

ndeeti, s'bdejQ, s'bdeeši - ciniti, učiniti; svršavati, svršiti

8'hžagati, -ajQ, -aeši - spaljivati, izgarati

8'hžaliti si, -ljQ si, -liši si -sažali­ti se, ražalostiti se, smutiti se

nžen- V. s'h(fbnati s'hžeci, s'bžegQ, S'bžežeši / S'bŽbgQ,

s'bŽ'bžeši - spaliti, sažeći

256

nži.ati / 8'hži3ati, -ajQ, -aeši -spaljivati

s'hž&mq V. 8'hžQti

s'hž,ti, S'bŽbmQ, s'bžbmeši - sti­snuti, sažeti

s'hzadi / 8'hzadu / 8'hzažda prilo - otraga, straga

8'hzidati, -ajQ, -aeši - sazidati, sagraditi, dovršiti

s'hzirati (8�), -ajQ (�), -aem (s�) - zagledati se, promatrati, razmatrati

S'hzn.no, -a S. -jezgra

s'hz'hvati, -VQ, -veši- sazvati

8'hzyvati, -ajQ, -aeši - sazivati

8'hz&danie, � 8. - gradnja, iz-gradnja, zdanje

8'hz&dati, s'bziždQ, s'bziždeši -sazidati, sagraditi, utvrditi

8'hz&reti, -rejQ, -reeši - dozreti, sazreti

s'hkazanie, -e S. - objašnjenje, opis, prikaz, homilija

s'hkazatelh, -a 8. - opisivač, tu­mač, propovjednik

s'hkazati, s'bkažQ, s'bkažeši - ka­zati, priopćiti; pokazati, obja­sniti, označiti;

8'hkazati 8Q -izdavati se za koga

8'hkazati, -zajQ, -zaeši - kaziva­ti, tumačiti

nkazovati, -ujQ, -ueši - ob­jašnjavati, tumačiti, govoriti

8'hklestiti, �, �stiši - stisnu­ti, stegnuti, ukliještiti

nklecati, -ajQ, -aeAi - stiskati, stezati; sažimati

nkollhČavati (8Q), -ajQ (�), -aem (s�) - završavati, svrša­vati, ispunjavati (se)

8'hkollhČanie, � 8. - svršetak, kraj, smrt

8'hkollhČati (8Q), -ajQ (s�), -aeši (s�) - završiti (se), svršiti (se), umrijeti, uništiti

s'hkrovice, -a S. - skrovište, ri­znica; blago, bogatstvo

nkroV'h, -a m. - skrovište 8'hkroVhn'h prid. - tajan, skri­

ven

s'hkruiati, -ajQ, -aeši -razbijati, rušiti, satirati, deprimirati

8'hkruienie, � S. - propast, uni­štenje, deprimiranost

8'hkruiiti, -šQ, -šiši - razbiti, sa­trti

8'hkryvati, -ajQ, -aeši - skrivati, gomilati

nkryti, -yjQ, -yem - �kriti, zata­jiti

257

S1tkupiti, -pIjQ, -piAi -,skupiti, sjediniti

n.kydati, -ajQ, --aeAi - izbaciti, ukloniti, odstraniti

8'bkQtati, -QĆQ, �Ai / -ajQ, -aeAi - umiriti, utiAati, uguAiti (po­bunu)

8'bkimeni v. 8kimhn'b

8'blagati, -gajQ, -gaeAi - slagati, postavljati; dogovarati se

8'blaziti, -ažQ, -aziAi - silaziti, spuAtati se

8'blaz'b, -a m. - silazak, spuAta­nje

8'blamatl, -ajQ, -aeAi - lomiti, razbijati

8'blatl, S'bljQ, s'bleAi - slati

8'bležati, -žQ, -žiAi - ležati (bole-stan); odmarati se

8'blet�ti, -lecQ, -letiAi - sletjeti 8'bličie, -e s . -bit, osnova; osoba 8'blično prilo - bitno, istobitno

8'bli�ti (�), S'b"�jQ (�), s'bleeAi (�) -sliti (se), pomijeAati (se)

S1tlogr., -a m. - riječ 8'bloženie, -e S. -slaganje, spaja­

nje; stvorenje, stvor; početak, zbirka; snošaj

8'bložiti, -žQ, -žiAi - složiti, sa­staviti; suglasiti se

8'blom.iti, -mIjQ, -miAi - slomiti, razbiti

8lučai, -e m. - slučaj

81učati �, -ajQ �, -aeAi � - do­gađati se; slučajno se sretati

8'blučiti �, -čQ s�, -čiAi s� - do­goditi se; slučajno se sresti

S1tb, -a m. - poslanik, poslan­stvo; apostol

8bl'bgati, -1'bžQ, -1'bžeAi - slagati, izmisliti; otkazati

8'bl�8ti, -ezQ, -ezeAi -sići, spusti­ti se

8'bI�tati, -ajQ, -aeAi - slijetati

8'bl�ci, �kQ, �Ai - pognuti, sa­viti, zgrčiti, slegnuti

8'bIQk'b prid. - zgrčen, zgrbljen

8'blQčiti 8�, -čQ s�, -čiAi s� - savi­ti se, zgrbiti se; skupiti se

S1tmatr�ti / 8'bmacriti, -at�jQ, -atreeAi - gledati, promatrati; smatrati

s'bmesti, -etQ, -eteši - smesti, pomesti; skupiti

s'bmiliti �, -IjQ s�, -liši s� - smi­lovati se, sažaliti se

s'bmirenie, -e 8. -smirenje, mir

s'bmiriti �, -tjQ s�, -rui s� -smiriti se, izmiriti se

258

S'bm.iriti �, -ejQ �, -eeAi s� -smirivati se, izmirivati se

s'bmotriti, -oCtjQ, -otriAi - pro­motriti, razmotriti, uzeti na znanje

S1tMotrinie, -e 8. - pogled, gle­danje; pozornost, briga

S'bmr'btb, -i Ž. - smrt

s'bmr'btbn'bprid. - smrtan, smr­tonosan

s'bmysliti, -yAIjQ, -ysliAi - smisli­ti, promisliti, razmisliti

s'bmysl'b, -a m. - smisao, razbor, razum; usp. smys!'b

S'bmyslbno prilo - razborito, ra­zumno

S'bmyslbn'b prid. - razborit, ra­zuman

s'bm�žati, -ajQ, -aeši - žmiriti, žmirkati

S1tM�žiti, -žQ, -žiAi - zaklopiti oči, zažmiriti

s'bm�nie, -e 8. - smionost, od­važnost, hrabrost, smjelost

s'bm�ra, -y Ž. -izmjerena težina, odgovarajuća cijena

s'bm�riti �, -tjQ s�, -rim s� -po­niziti se, pokoriti se

s'bm�riti, -rejQ, -reeAi - poniža­vati, pokoravati (se)

S'bm�renie, -e 8. - smjernost, poniženje

s'bm�rbno prilo - smjerno, poni­zno

S1tM�rbn'bprid. -smjeran, poni­zan

s'bm�siti, -eAQ, -esiAi - smijeAati, objediniti

s'bm�Aati, -ajQ, -aeAi - mijeAati, objedinjavati

s'bm�ti, -ejQ, -eeAi - usuditi se, smjeti

s'bm�ti (�), �tQ (�), �teAi (�) - smesti (se), smutiti (se)

s'bmQtiti, -QCQ, --qtiši - smutiti, uznemiriti

s'bmqeati (�), -ajQ (�), -aeši (�) -pokretati (se), uznemiri­vati (se)

s'bmqeenie, -e 8. - pokret, giba­nje

s'bnab'bd�ti, -'bždQ, -'bdiši - op­skrbiti, sačuvati; pribaviti, pri­skrbiti, postići

s'bnesti, -eSQ, -eseši - snijeti, prenijeti odozgo nadolje

s'bnie, -e S. - san S1tnimati (S�), s'bnemljQ (s�),

s'bnemleAi (sQ) - spajati (se), skupljati (se)

S1tniti, -idQ, -ideši - sići, saći

259

s...mtie, � 8. - silazak

S'hniti �, -idQ S'il, -ideši s� - sku­piti se, sabrati se, sresti se

s'hnoriti, -rjQ, -riši - srušiti, oboriti

S'hnuzltn'h prid. -jahaći

s'hnuzltnik'h, -a m. - borac na kolima

S'hnuzltnica, � ž. - kola (bojna)

S'hn'h, -a m. -san, spavanje; vide­nje

s'hn..mati S�, s'bnemljQ s�, S'bne­mleši s� - skupljati se

s'hn..mice, -a s. - skupština, si­nagoga; bogoslužje

S'bn..m'h, -a m. - skup, sabor, si­noda; bogoslužje

S'hn..:nu.nik'h, -a m. - sudionik u skupu / saboru, sabornik

s'hn&lati, -ajQ, -aeši -jesti, uži­vati, blagovati

s'hnedenie, � s. -jelo, uživanje, blagovanje

s'hnedlt, -i ž. - hrana

s'bn&iltn'b prid. -jestiv

s'hDesti, �mb, �si - izjesti

s'hn�ti, S'bnbmQ, s'bnbmeši - ski-nuti

s'bn�tie, � s. - skup, vijeće, naj­viši sud koji je donosio smrtne . kazne

s'hn�ti �, S'bnbmQ �, s'bnbmeši s� - sastati se, skupiti se, sre­sti se

s'hObrazltn'h prid. - oblikom jed­nak, sličan

S'hpanie, � s. - spavanje

S'hpasati, -ajQ, -aeši - spašavati, čuvati

s'hpasenie, � s. -spasenje, spas

s'hpasiteb., -a m. - spasitelj, Spasitelj; usp. S'hpas'h

S'hpasoVb prid. - koji pripada Spasitelju

S'hpasti, l -adQ, -adeši - pasti, spasti

S'hpasti,2 -asQ, -aseši - spasiti, sačuvati, očuvati

S'hP8S'h, -a m. - spasitelj, Spasi­telj; spas; usp. s'hpasitellt

S'hpasltn'h prid. - spasiteljev, Spasiteljev; spasitelj ski

S'hpati, -pljQ, -piši -'-- spavati, spati

s'hpisanie, � m. - spis, popis, književno djelo

s'hpisati, -ajQ, -aeši - napisati, popisati

260

s'hpleskanie, � s. - stvaranje; tvorevina, stvorenje

s'hpleskati, -eCQ, --ečeši / -ajQ, -aeši - mijesiti; stvarati, pra­viti

s'hplesti, -etQ, -eteši - splesti

s'hpletati, -ajQ, -aeši - splitati

s'hpl�sati, �šQ, �šeši - zaplesa-ti, plesati

s'hpobrati, -borjQ, -boreši - za­jedno se boriti

s'hpov&lanie, � s. - razlaganje, objašnjavanje; ispovijedanje, priznavanje

s'hpovedati, -ajQ, -aeši - razla­gati, objašnjavati; ispovijedati, priznavati

s'hpovedovati, -l.\iQ, -ueši - pri­povijedati

s'hpovedeti, -Vemb, -vesi - ra­zložiti, objasniti; ispovjediti

s'hpogribati, -ajQ, -aeši - zajed­no pokapati, sahraniti

S'hpodvi3ati �, -ajQ s�, -aeši � - podizati se

s'hpodobiti, -bljQ, -biši - l.\ied­načiti, prilagoditi, biti nalik; biti dostojan; cijeniti

s'hpodobleti, �jQ, �i - cijeni­ti; biti dostojan

261

s'hpodoblenie, � s. - uspored­ba; dostojanstvo

S'hpožiti, -ivQ, -iveši - zajedno živjeti

s'hpospeAltnik'h, -a m. - sudrug, drug, pomoćnik

s'hpospeeti, -pejQ, -peeši - pri­donositi, pomagati

s'hpostat'h, -a m. -protivnik, ne­prijatelj; usp. sqmpo&tat'h

s'hpostignqti, -nQ, -neši - posti­ći nešto zajedno s drugim, do­segnuti

s'hprazdltn..stvovati, -l.\iQ, -ueši - zajedno slaviti

S'hprisnosqeltn'h prid. - jedna­ko vječan, istovječan

S'hprič�tltnik'h, -a m. - sudio­nik, subaštinik

S'hprič�tltn'h prid. - sretan, blažen, zadovoljan

s'hprovesti, -edQ, -edeši - spro­vesti, dopratiti

s'hprosta prilo - potpuno, savr­šeno, gotovo

s'hpr'hvapril. - na početku, naj­prije

s'hpr'hvee prilo - prije, ranije

s'hpribyvati, -ajQ, -aeši - bora­viti s nekim

s'hpr&li / S'hpridlt prilo - sprijeda

8'hpristolbll'h prid. - suprije­stoini, koji je s nekim na prije­stolju

8'hp�tati, -ajQ, -aeši - potiski­vati, tiskati, tlačiti

8'hP�8ti, �gQ, �žeši -spojiti se, povezati se

8'hP1'Qg'h, -a m. - sprega, zapre­ga, jaram; usp. 8qp1'Qg'h

8'hp1'Qibn'h prid. - suupregnut (u paru)

8'hpustiti (8�), -ueQ (s�), -ustiši (s�) - spustiti (se)

8'hpUcenie, � s. - spuštanje

8'hPbriti 8�, -rjQ s�, -riši � -porječkati se, upustiti se u pre­pirku

8'hpr.sati, s'bpišQ, s'bpišeši -napi­sati, pisati

8'hpllti, S'bpojQ, S'bpoeši - zapje­vati, pjevati

8'h�ti, S'bpbnQ, S'bpbneši - spu­tati

s'hradovati �, -ujQ s�, -ueši s� ­radovati se s nekim

s'hrazumeti, �jQ, �eši - spo­znati

8'hrasp�ti, -pbnQ, -pbneši - za­jedno raspeti

s'hrebro u. sbrebro

8'hrebroJjubr.cb, -a m. - srebro-ljubac

8'hrebrr.nik'h, -a m. - srebrnjak

8'hrebrbll'h prid. - srebrn

s'hrieati, -ajQ, -aeši - raspravlja-ti, dogovarati se

ftristi, s'br�, s'br�teši - sresti, sastati, poći ususret

8'hritanie, � s. - smjer, put

8'hritati, -ajQ, -aeši - polaziti ususret, susretati

ftritenie, � s. - susret

8'h�a, �Ž. -susret; sreća, usud

8'h8ati, S'b8Q, s'bseši -sisati, dojiti

s'h8taviti, -vljQ, -viši - sastaviti, sjediniti; napraviti

8'h8tavleti, -ejQ, �ši - sastav­ljati, praviti

s'h8tavlenie, -a s. - skup, osoba; preporuka

8'hstaV'b, -a m. - okupljanje; or­ganizam, tijelo; biće, osoba

8'h8tariti S�, -rjQ s�, -rMi s� -ostarjeti

s'h8tati S�, -anQ �, -aneši s� -sastati se, skupiti se, naći se

s'h8tolr.nikJ., -a m. -sudionik na saboru, sabornik

s'h8toenie, � s. -postojanost, iz­držljivost

262

s'h8toeti (8�), -ojQ (s�), -oiši (�) - sastojati se, temeljiti se, sta­jati skupa

8'hstrilati, -IjQ, -liši - ustrijeliti, strijeljati

8'h8tqpiti �, -pljQ, -piši s� - spo­jiti se skupiti se

S'h8'h / 8'h8r.cb, -a m. -sisa, dojka

8'h8ridati �, -ajQ s�, -aeši s� -zgušnjavati se

s�kati, -ajQ, -aeši - odsijecati

s�sti �, -s�dQ s�, -s�eši s� -zgusnuti se, sjesti, usiriti se

8'hsqditi, -QždQ, -Qdiši - suditi

s'h8qidati, -ajQ, -aeši - priprav­ljati

s'h8Qd'h, -a m. - sprava, instru­ment; stvar, predmet; posuda

S'hsqCbn'h prid. - bitan, glavni

S'htvarr., -i ž. - zgrada, kuća, stvar

s'htvariti, �jQ, �ši - stvarati, praviti, proizvoditi

8'htvoriti, -rjQ, -riši - stvoriti, učiniti, ispuniti, izvršiti

8'htvorenie, � s. - čin, djelo, iz­vršenje, ispunjenje; stvorenje, stvor

s'hteci �, -ekQ s�, -ečeši s� -sju­riti se, strčati se; okupiti se

8'htiskati �, -ajQ s�, -aeši � -stiskati (se), pokrivati (se)

8'htisnqti, -nQ, -neši - stisnuti

s'htie, � s, zb. im. -piće od meda; USp. 8'ht'h

s'htleci, -1'bkQ, -l'bčeši - stući, sa­trti

8'hto gl. broj - sto

s'htokratieejq prilo - stostruko; usp. 8'htorieejq

s'htoletbn'h prid. - stoljetni

s'htorieejq prilo - stostruko; usp. 8'htokratieejq

s'btrr.pllti, -pljQ, -piši - izdržati, istrpiti

8'htrr.ti / 8'htreti, S'btbrQ, s'btbreši - strti, satrti

s'htrebiti, -bljQ, -biši - očistiti; pripremiti leš za sahranu

8'ht�ati, -ajQ, -aeši - potresati, tresti

8'ht�ti, �sQ, �seši - stresti, zatresti, uništiti

S'ht'h, -a m. - sat (meda)

s'ht'hkati, -t'bkQ (-t'bČQ), -t'bČeši - priopćiti, predati

8'htbnik'h, -am. -satnik, stotnik

S'htbnyi, 8'htbnae, 8'htbnoe red. broj - stoti, stota, stoto

263

st�gnQti, -nQ, -neši - stegnuti, svezati

8'h�ianie, � 8. -imetak, bogat­stvo

8'ht�iati, -žQ, -žiši - dokopati se, dobiti, steći

8'ht�3anie, � 8. - prepirka, obračun; u8p. 8'ht�zanie

s'h�3ati �, -ajQ SQ, -aeši s� -prepirati se, raspravljati

8'h�zanie, � s. -prepirka, obra­čun; U8p. 8'ht�3anie

8'h�zati 8�, -ajQ SQ, -aeši s� -prepirati se, raspravljati

8'htQžati, -ajQ, -aeši - pritiskati, biti na teret, mučiti

8'htQžanie, � 8. - tlačenje, priti­skanje

8'htQžiti, -žQ, -žiši - pritisnuti; izmučiti se

8'hhnQti, -nQ, -neši - sušiti, sah­nuti

8'hhoditi (�), -oždQ (s�), -odiši (SQ) - silaziti, odlaziti; dolazi­ti, skupljati se

s'hhod'h, -a m. - blagost, obazri­vost; popustljivost

8'hhranenie, � s. - briga, čuva­nje, zaštita

8'hhraniti, -njQ, -niši - sačuvati, održati

8'hhran�ti, �jQ, �ši - čuvati, paziti

8'hhram.no prilo - pažljivo, si­gurno

8'hC�niti, -njQ, -niši - ocijeniti

8Metanie, � 8. - zajednica; brak.

sMetati, -ajQ, -aeši - spojiti, svezati, povezati

s'hČinenie, � s. - djelo, skladba

8'hČiniti, -njQ, -niši - složiti, na-praviti

8'hib8tvie, � 8. - silazak

8'hQZ'h, -a m. - okov

Sb1 V. 8'h

8b,2 si, se zam. - ovaj, ova, ovo sbde prilo - ovdje

8bžde / sbže zam. - isti

sbrebro, -a 8. - srebro

sbrebroJjublenie / sbrebroJju-bbstvie, � s. / 8brebroJjubb­stvo, -a 8. - pohlepa za nov­cem, koristoljublje

8brebroJjubbCb, -a 8. - srebro­ljubac, pohlepnik

sbrebrbnik'h, -a m. - srebrnik, denar

8brebnn'h prid. - srebrn

264

sb�zati, -ajQ, -aeši - gomilati, nanositi

8b�ti, SbĐjQ, sbĐeši - pružati zra-ke, sjati; usp. 8i�ti

By V. byti synOVbnb prid. - sinov synOVb8tvO, -a 8. - sinovstvo syn'h, l -u / -a m. - sin 8yn'h,2 -a / -u m. - toranj

sypati, -pljQ, -pleši - sipati

8yrice, -a 8. - želudac &yr'h,1 -a m. - sir SYl"h2 prid. -vlažan; zelen, sirov,

svjež 8yt08tb, -i ž. - sitost syt'h prid. - sit � uski, čest. - no, hajde, neka

bude �anie v. ��nie �ati V. s��ti 8�veroV'h prid. - sjeverni s�ver'h, -a m. - sjever; sjeverac �Verbnb prid. - sjeverni

�dalice, -a 8. - sjedište, stolac, učiteljska stolica, katedra

�dalo, -a S. - klupa, stolica; re­zidencija

sedati (8�), -ajQ (s�), -aeši (SQ) -sjedati

�dinaV'h prid. - sijed, sjedokos

�diny, -'bž, mn.-sjedine, sijeda kosa

�d'h prid. - sijed sMeti, seždQ, sediši - sjediti �kyra V. sekyra �mo prilo - ovamo, tamo sem�, semene, semenis. - sjeme,

sperma seno, -a s. - sijeno Senb, -i ž. - šator, sjena, sjenica

_ti, s�dQ, s�deši - sjesti, posa-diti (se)

seti v. �eti

s�tovati, -ujQ, -ueši - žalostiti se, biti tužan, sjetan

setb, -i ž. - zamka, mreža ��bn'h prid. - tužan, sjetan

�i, sekQ, seceši - sjeći secivo, -a 8. - sjekira 8ečbn'h, -a m. - ve�ača 8�nie, -a s. - usjev, njiva

seeti, sejQ, eeeši, akt. part. prez. sej�i - sijati

S� zam, čest. - sebe, se

�t'h 3. l.jd.prez. (verbum defecti­vum) - reče, kaže

8�ci, S�gQ, sQžeši - segnuti

8Qbota, -y ž. - subota; tjedan; usp. sobota

sQbot'h v. sQbota

265

8Qbotltll1o prid. - subotIiji 8Qgrudanin1o, -a m. - sugrađa-

nin sqdii, � m. - sudac sqdiisk10 prid. - sudački IIQdilice, -a s. - sudište, sudačka

stolica; usp. sqdiee

sqditeb., -a m. - sudac sqditi, 8QždQ, sQdiši - suditi, mi­

sliti, upravljati sqdice, -a s. - sudište, sudski

proces; usp. IIQdilice

8Qdu prilo - ovamo; ob 8Qdu / ob sqd� - odavde, odatle; sqdu i ovqdu - s jedne i s druge strane

sqd1o, l -a m. - sud; pravda, pro­ces, mišljeIije

IIQd1o,2 -a m. -posuda, oruđe, dio tijela

sqdItIl10 prid. - sudIiji; sqc:b.n1o dJ.m, - sudIiji dan

sqd� V. sQdu 8Qb, -a m. - grana 8QDlhIl�nie, -a S. -sumnja, boja-

zan; motreIije; rasprava u

8QlD.Itn6ti (S�), -IijQ (�), -niši (s�) - sumIijati

sqmpostat1o, -a m. - protivnik, neprijatelj; usp. s1opostat1o

SQP1'Qg'It, -a m. - sprega, zapre­ga, jaram; usp. S1op1'Qg'It

8QP1'QŽbnik1o, -a m. - supruž­nik; pomoćnik, sudrug

SQPbn., -a m. - suparnik IIQPbn.nik1o, -a m. - suparnik,

protivnik IIQHda, -y Ž. - susjeda IIQdd1o, -a m. - susjed sqs6dyni, � Ž. - susjeda sQb - preient, 3. l. mn. glagola

byti (nesvr) sqCie, � S. - bit sqebn10 prid. - bitan sqe- V. byti

sqCbStVO, -a 8. - priroda, bit lIqČr.cb, -a m. - trijeska, trun,

iver; slamka .

sidarb V. sudan. sikamina / sikam6na, -y Ž. -

dud, murva sikoman6 / sikomori6, � Ž. -

sikomorina, divlja smokva simeon1o, -a m. - Simeon, os.

ime simeon. prid. - Simeonov sinagog'lt, -a m. -predstojnik si­

nagoge sin.sb prid. - sirski sihan., -a m. - Sihar, zemlj.

266

OU T T

t - slovo » tvrbdo«; . OO • - broj 300, . T . - broj 300

tal prilo - tako, pak ta2 vez. - pa, ta ta3 V. t10 taverna, -y Ž. - gostionica taven. V. thavon. tavita / tavitha, -y Ž. - Tavita,

os. ime tavon. V. thavon. tadei / tad6i, -a m. - Tadej, os.

ime tadin10 V. thadin10 tude V. bžde tue prilo i vez. - isto tako, kao i,

također; zatim, nakon toga, onda; pa

tai prilo - tajno, potajno, krišom; V'JJ tal - potiho, tiho

taibbna, -y Ž. -tajanstvo, miste­rij; usp. taibbno

taibbnik1o, -a m. -kojije upućen u tajnu

taibltllo, -a S. - tajanstvo, miste­rij; usp. taibbna

tailice, -a S. - skrovište, spremi­šte, komora

taina, -y Ž. - skrovište; skloni­šte; skrovitost; tajnost; tajan­stvo, tajna, misterij, otajstvo, sakrament; V'JJ tain6 / V'JJ tai­nQ - skriveno, potajno; usp. tainol

taina�, � Ž. - tiha molitva taino, l -a S. - skrovište, skloni­

šte; skrovitost, tajnost; tajan­stvo, tajna, misterij, otajstvo,

267

sakrament; o tainyih .. - po­tiho; UBp. taina

taino2 prilo - skrovito, (po )tajno; tajanstveno, mistično; usp. tain�

tain .. prid. -skrovit; tajanstven, tajan, mističan

tain� prilo - skrovito, potajno; UBp. taino

taiti (�), tajQ (s�), tai�i (s�) -skrivati (se), tajiti (se)

takanie, � s. -trk, trčanje,jure­nje

tako pril, čest. i vez. - tako, ova­ko; toliko; kao i, pa, zatim; to jest, naime; i tako, prema to­me; tako i; tako mi - kunem se; da tako rekQ -takorekuć; �ko(že) I . . J - tako I .. J - kako I . . J - tako 1 . . . /; eko tako -čim; usp. siko

takOV'h prid. - takav; tolik; usp. tab

takOVhSb zam. - takav takožde / takože prilo - tako,

isto tako, takoder, isto tako, jednako, slično; ekože / .. J -takože / .. J - �to / .. J - to / .. J, čim / .. J - tim / .. J

takoze V. takožde / takože tak-.prid, kamp. tačai - takav,

tolik; usp. takOV'h

tak .. žde / tak .. že mm. - (isto) takav, jednak, sličan

talan( .. )h, -a m. / talan .. to, .,.a B. - talen(a)t, novac u staroj Grčkoj i mjera za težinu

talan .. hn .. prid. - talantski; talan .. tbna� prihča -priča o talantima; usp. talan( .. )h

talita kum .. V. talitha kum .. tali� V. ittali�

talitha kum.. - djevojko, us-tani!

tamara, -y Ž. - Tamara, os. ime tamarr. V. tamara

tamopril. -tamo, onamo, ondje

tanao� V. taneos ..

taneos .. , -a m. - Tanis, zemlj. taranr. prid. - Tarin, prema

Tara, os. ime tar-.sidr.sk.. prid. - tar�i�ki,

zemlj; usp. tar-.sisbsk .. / ta­rbsk ..

tar..sis .. , -a m. - Tar�i�, zemlj. tarui8b8k .. / tarbsk .. prid. -

tar�i�ki, zemlj; usp. tar..sidr.­sk ..

tatb, -i m. -kradljivac, lopov, tat

tatbba / tatbbina, -y Ž. - krada

tatbbbn .. prid. - ukraden

tačai V. tak ..

268

tače prilo i vez. - onda, zatim, iza toga; i, i takoder, i tako; i za­tim, i onda

ta�ti, tajQ, tae�i - taliti, topiti

tvarr., -i Ž. - stvorenje, biće; dje­lo, čin; stvaranje; nebesko tije­lo; oblik

tvar�ti, �jQ, -&ši - tvoriti

tvoi, tv�, tvoe zam. - tvoj, tvo­ja, tvoje

tvorenie V. tvo�nie

tvoriti, -IjQ, -mi - činiti, raditi, proizvoditi, izvr�avati; provo­diti, ustanovljavati; postup�ti; nastojati; pripremati, priređi­vati, organizirati; pretvarati; ispunjavati; slaviti; smatrati; pretvarati se; p�Jjuby tvori­ti - činiti preljub

tvor-., -a m. - djelo, kreacija; oteklina

tvorr.cb, -a m. - stvaralac, tvo­rac; počinitelj

tvorbČb prid. - stvaraočev, tvor­čev

tvor�nie, � S. - činjenje

tvr-.diti, -'bždQ, -'bdi�i -učvr�ći­vati, ojačati

tvr-.do prilo - čvrsto, dosljedno, pouzdano, sigurno; tvr-.do be�ovati - tvrditi

tvr-.dostb, -i ž. - tvrdoća, čvr· stoća; dosljednost, po�tenje

tvr-.d .. prid. -tvrd, čvrst, posto­jan; utvrđen, snažan, jak

tvr-.dr., -i ž. - tvrđava, utvrda; potpora, upori�te; v'h tvr-.dr. - jako, snažno

tvr-.dyni, �ž. -zatvor; trajnost

tvr-.d� pril, Iwmp. tvr-.žde -čvrsto, temeljito

tvr-.d�b., -i ž. - nebeski svod

tvrr.d- V. tvr-.d-

tvr-.žde V. tvr-.d� te V. te-tek- v. teci tek( .. )}a, -y Ž. - Tekla, os. ime tektonoV'h prid. - tesarov

tekton .. , -a m. - tesar

telica, � Ž. -janje, ovčica

teb.cb, -a m. - tele; june

tel�, tel�te, tel�ti S. - tele

temilm .. V. thimian .. temr.nica V. tbmbnica tembn .. V. tbmbn .. temen .. V. thimian .. teneto, -a S. - mreža za lov, uže,

konopac teodor-. V. theodor-. teofil .. V. theofil .. tepenie, � S. - bičevanje

269

teplo prilo - toplo

teplost .. , -i i. - toplina

teplota, -y i. - toplina; žeravica, žar

tep .... prid. - topao

tesati, tešQ, tešeši - tesati

teti, tePQ, tepeši - bičevati, tući

tetrarh ... , -a m. - tetrarh

tet1tka, -y i. - teta

teča, � m. - trkač

t8Čenie, � s. - tok, struja; po­kretljivost; put; težnja, nasto­janje; tečenie kl'1>ve - krva­renje; usp. tob2, točenie

teCi, tekQ, tečeši, sigm. 1. aor. tah'b, imp. tbCi - teći; trčati, žuriti, bježati; razbiti, napre­gnuti se, akt. part. prez. teky I tekb -žurno, brzo; predi teCi - preteći, pretjecati, pretho­diti

til V. ty

ti2 čest. i vez. - dakle, onda, tako; i, pa, te; no, ali; još, dakle

tiverii, -a m. - Tiberije, os. ime tign.sk ... prid; rika tigrb8k ... -

Tigris, zemlj. tik ... , -a m. - zrcalo

timeoV'b prid. - Timejev, prema Timej, os. ime

timi6n ... , -a m. - tamjan; usp. thimi6n ...

timon ... V. thimon ...

timotei I timof�i I timothei, � m. - Timotej, os. ime

tim6nie, � s. - blato, kal, glibj usp. tina

tim�(n .. )n ... prid. - blatan; usp. tinaV'b, tim.n ...

tina, -'Y i. - blato, kal, glib; usp. tim�nie

tinaV'b prid. - blatan; usp. tin .. -nb, tim6(m.)n ...

tim., -i i. - remen

tm..n ... prid. - blatan; usp. ti-naV'b, tim�(n .. )n ...

tisa, -y Ž. - cedar

tit ... , -a m. - Tit, os. ime

tit .. la, -y i. I tit ...... , -a m. - nat-pis, naslov, naziv

tiho prilo - tiho, mimo, blago

tihost .. , -i ž. - blagost, mimost

tihota, -y ž. -mir, tišina, blagost

tih ... prid. - miran, tih, uslužan, prijateljski

tiCi V. teCi

tinti, -ajQ, -aeši - stišavati, umirivati

tišina, -y ž. - tišina, mir

270

tUiti, tišQ, tišiši - stišavati, umi­rivati

t .... knqti, -nQ, -neši - udariti, pokucati

tI ... kovanie, � s. - tumačenje

t .... k ... , -a m. - prevoditelj, tu-mač; tumačenje

t .... pa, -y Ž. - mnoštvo, gomila

tl ... sh prid. - debeo

tl...ca, � i. - debljina; snaga, ja­čina

tl .. knqti V. tl ... knqti

tl�ci, tl'bkQ, tl'bčeši - udarati, tući; kucati

to pril, vez. i čest. - tako, i tako, onda; kao ij a, alij ipak, naime; a, ali, ipak; pak, pa, ta; to kako - pa

to2 V. t ...

tog( ... )da V. hg( .. )da

togdaž(d)e V. hgdaž(d)e

tožde pril, vez. i čest. -jednako, isto tako; i; ali (ipak); također

toždeimenie, � s. - istoimenost

toždeimenih prid. - istoimeni

tože V. tožde

toižde prilo - tamo, gdje

tokrat'b prilo - kratko prije, ne-davno

tok ... , l -a m. - tok; tok ... kr1>ve - krvotok; usp. t8Čenie. to­čenie

tok .... 2 -a m. - gumno

tok ... s V. otob

toli prilo i vez. - tolikOj onda; i zato, i stoga, tako daj kako i, ali ipak; oh toli - otada, odon­da; do toli - dotada

toliko prilo -toliko; tako mnogo; samo; po tolic� l�h - poslije toliko godina; ekoliže l .. .! - to­liko l .. .! - koliko l .. .! - toliko l . . .!; elikože l .. .! - toliko ( .. ,) ­

što više l .. .! - to više; n ... toliko - ali ipak

tolikož(d)e prilo - isto toliko (mnogo I često), upravo toliko (mnogo I često)

tolik ... zam.prid. -tolik, tako ve­lik; tolice I tolicemb - toliko mnogo; na tolice - za toliko; tolik'b da - toliko velik da

tolik'bžde zam. - isto toliko (mnogo)

tol .. I tol .. ma(že) I tol .. mi pril. ­tako. toliko (mnogo); tol .. ve­Ibmi - toliko; tol .. kraty -toliko puta; tol .. dl'bgo -doru.deže - tako dugo dok

tole V. toli

271

toma v. thoma tomiteb.,l -a m. - tiranin, tlači­

telj, mučitelj tomitel .. 2 prid . .,- tiraninov, tla­

čiteljev, mučiteljev tomiti, -m1jQ, -miši -tlačiti, mu­

čiti tomlfinie, -e s. - tlačenje, muče­

nje tonqti, -nQ, -neši - tonuti toPanr.3ie, -e m. - topaz; usp.

toPanr.3ii, tipanr.zie

topanr.3ii, -e s. - topaz; usp. to-Panr.3ie, tipBnhzie

topl- v. tepl-toprvo prilo - tek, jedva tooenie, -es. -tečenje, tok, stru-

ja, rijeka; točenie krr.ve -krvarenje; hemofilija; v'h toče­nii krr.ve byti - bolovati od krvarenja; usp. tečenie, tok1

tooUo, -as. -tijesak, preša; kori­to pod tijeskom

tOOU .. niln., -a m. -tijesak, preša tOOiti, 1 tOČQ, točiši -trčati,juriti,

bježati tooiti, 2 tOČQ, točiši - točiti, istje­

cati; liti, prolijevati; sl ... zy to­čiti - plakati; krr.Vh tOOiti -krvariti; eel .. by točiti -ozdraviti, liječiti

trava V. triva traVhn ... V. triVhn ... travit;i, -vljQ, -viši - žderati,

proždirati trapeza, -y Ž. - stol; poslužena

hrana, trpeza; gozba, jelo; ut­voriti, postaviti trapezq -prirediti gozbu

trapfJza V. trapeza

tratati, traĆQ, traćeši - ubijati, uništavati

trafin ... , -a m. - Trajan, os. ime trepeza V. trapeza

trepetati, -peĆQ, -pećeši - drh­tati, treperiti, bojati se

trepeh, -a m. - drhtanje, tre­pet; strah

trepetlon"', -a s. - strašan; tre­pet .. n ... byti - drhtati, trepe­tati, bojati se

tretee V. tretie tretii, tretifi, tretie red. broj -

treći, treća, treće; tretiimh dione, tretiimh dhnhDlh -prekjučer; tretie č�st .. - tre­ćina; tretii na de�te - tri­naesti

tretiieejq prilo - (po) treći put; triput

treti(i)eipril. - treći put tretiea I tretiei V. treti(i)ei

272

tretie(e) prilo - treći put tri V. trie

trivlie, -e s. / trivlii, -e m. -zdjelica

trivol ... , -a m. - stričak tride�t .. gl. broj - trideset tridhnev..n ... prid. - trodnevan;

tridhnev..noe V'hskn.senie - uskrsnuće trećega dana

trie, tri, tri gl. broj - tri; triput; trie na de�te - trinaest; tri kraty / tri krat .. I tri krata­triput; usp. trici / triihdi / triihCiy I tmi

trizna, -y Ž. - nagrada, naknada, plaća, nadnica

tri8V�h V. trh8V�h trici I triihdi I triihCiy I trIaCi

prilo - triput; usp. tri kraty I tri krah Itri krata

troi br. prid. - troji; trqjak, tro­struk

troin ... prid. - trostruk troiea, � Ž. - trojstvo, Sveto

Trojstvo troič .. n ... I troičh8k'h prid. -koji

se odnosi na trojstvo, Sveto Trojstvo

troiiti, -šQ, -šiši - rasipati trofJni, � Ž. - Trojana, os. ime trpeza I trpeza V. trapeza

truditi (�), truždQ (s�), trudiši (s�) - mučiti (se), zamarati (se); svladavati; biti umoran; truditi se, nastojati; boriti se, žuriti se

trud ... ,l _a m. - muka, mučenje, stradanje; trud, naprezanje, napor; borba; proizvod, djelo; v'h trudfi - naporno, teško; trud ... esh - teško je; trudy d.aeti (defJti, tvoriti) -muči­ti, gnjaviti

trud ... 2 V. trqd ...

trudhnik'h, -a m. - borac trudhn ... prid. - naporan, iscr-

pljujući; umoran, zamoren, is­crpljen, iznemogao

truždanie, -e S. - trud, posao, rad

truždati (�), -ajQ (�), -aeši (�) - umarati (se); mučiti (se); za­marati (se); malaksati; truditi se, nastojati; boriti se

trupie, -e s, zb. im. - trupla, le­ševi

trup"', -a m. - truplo, leš truti, trovQ, troveši I trujQ, trueši

- trovati truh ... V. trud ... 1

tr'hg'h, -a m. -trg, trgovište, trž­nica

273

trhŽice, -a B. - trg, trgovište, trž­nica, sajmište

tn.ibDik'h, -a m. - mjenjač nov­ca; tn.ibnici - svjetina

tn.ib8tvo, -a B. - svetkovina, svečanost

tn.sanie, � B. -jadikovanje tn.sati -ajQ, -aeši - trgati, ki­

dati; tn.sati � - mučiti se tMtDie, � B, zb. im. - trnje tn.noV'h prid. - trnov, od trnja;

UBp. tn.n�n'h tn.n'h, -a m. - trn; bagrem tn.n�n'h prid. - trnov, od trnja;

usp. tn.nOV'h

tn.peza v. trapeza tn.�liV'h prid. - strpljiv; oba­

zriv, obziran tn.�Ib8tvie, � s. / tn.p�"'­

stvo, -8 B. - strpljivost, strp­ljenje

tn.�nie, -a B. - trpljenje, pod­nošenje; postojanost; hrabrost; strpljivost, strpljenje; pouzda­nje, pouzdanost; stradanje, ne­volja

tn.�ti, -pljQ, -piši - trpjeti, pa­titi; biti strpljiv; imati strplje­nja; ustrajati, biti uporan; tn.­�ti cinu. - biti ovladan čime; tn.�ti kogo / Čbto - nadati

se komu / čemu, imati pouzda­nja u koga / što

tr'hStie, � B, zb. im. - šaš, trska, trstika

tn.stb, -i ž. -trska, trstika; kala-mus

tr'hStbn'h prid. -trskov, od trske tn.ti, tbrQ, tbreši - trti, trljati tn.ton., -a m. - pakao; UBp.

ad'h, geona tn.tOrb8b prid. - pakleni tn.t'hr'h v. tn.ton.

tn.tvb8k'h v. tn.torb8k'h tn.h'htJ., -i m. - sitan novac, ma-

lenkost, odlomak, zalogaj tr&blaien'h prid. - triput blago­

slovljen, triput blažen trbveličb8tVhn'h prid. - triput

veći tr&gubiti, -bljQ, -biši -utrostru-

čivati tr&gubo prilo - triput tr&gub .. prid. - trostruk, trojni tn.gub .. prilo - trostruko

trbsati V. tn.sati

tr&ZqbbCb, -a m. - trozubac tr&n- V. trJ>n-

tr .. �l- V. tn.�l­

trbsv�t'h prid. - triput svet trb8tie V. tr'hStie

274

trb8t'h V. tr'hStb

trbhotb V. tn.h'htb tr�ba,l -y ž. - prinošenje žrtve,

služba Božja; žrtveni dar; tri­by tvoriti - prinositi žrtvu, žrtvovati

triba,2 -y Ž. - potreba, nužda; korist, korisnost; triba est'h - potrebno je, treba; trib� im�ti ČbtO - trebati što; tr�­b� (byti) komu - biti kori­stan komu

tribice, -a B. - mjesto za prino­šenje žrtve, oltar; hram, po­gansko svetište; UBp. tribb­nib

treblii V. trib'h

trebnik'h V. tribbnik'h

trebovanie, � B. - nužnost, nu-žda, potreba; potrebne stvari

tribovati, -ujQ, -ueši - trebati, potrebovati; biti potreban; ko­ristiti; zahtijevati; tribovati kogo / česo - iskorištavati; trebuj�i - potrebit

treb'h prid, komp. triblii - pri­jek, hitan, potreban, blizak

tribbnik'h, -8 m. -mjesto za pri­noAenje žrtve, oltar; hram, po­gansko svetište; usp. tribice

tribbn'h prid. - žrtven

tribe V. triba

triva, -y Ž. - trava, još zelen usjev

treVhn'h prid. - travnat

trezati V . trici

trizvenie, � B. - trezvenost, ra­zumnost, suzdržanost, umje­renost, skromnost

trizviti �, -vljQ �, -viši s� -biti trezven, razuman, suzdržan, umjeren, skroman

tr�zV'h prid. - trezven, razu­man, umjeren, skroman

triZVhnik'h, -a m. - trezven, ra­zuman, umjeren, skroman čo­vjek

trisn'h, -a m. - kita, resa

tresnqti, -nQ, -neši - tresnuti, udariti

triti V. tn.ti

trici, trežQ, trežeši - trgati tre�za V. trapeza

tr�savica, � Ž. - groznica; UBp. t�S'hka

tr�sti (�), tr�sQ (s�), tr�seši (s�) - tresti (se)

t�'hka, -y Ž. - groznica; usp. tr�savica

trqba, -y Ž. - truba, trublja trqbiti, -bljQ, -biši - trubiti

275

trqblfinie, � S. - trubljenje; zvuk trube, trublje

trqbltJl'h prid. - koji se odnosi na trubu, trublju

trqdovit'h prid. - bolestan

trqd'h, -a m. - dizenterija; trqd'h vodJ.nyi - vodena bolest

trqs'h, -a m. - potres; oluja

trqt'h, -a m. -straža, vojni odred

trtfon'h, -a m. - Trifun, os. ime tu prilo i čest. - tu, tamo, ovdje,

ovamo, ondje, onamo; odsad, ubuduće; tako, pa; tu able -odmah; obristi � tu / tu byti - biti prisutan; sqCii tu - koji je prisutan

tužde prilo - ondje, tamo; isto­dobno, ujedno

tužderoidenie, -e s. - zemljaci

tužc:b. prid. - tud; tu.đinac; Usp. CUŽdJ,

tuže V. tužde tuiide prilo - upravo tu, upravo

ondje

tuk'h, -a m. - mast, loj; debljina; rodnost, obilje

tul'h, -a m. - tobolac za strijele

tum'hpam. V. tim('h)pan'h tune prilo - besplatno, badave;

uzalud

tun.,l -a m. - bik

tun.2 V. ttn. tun.sk'h V. tiruk'h tu�ltn'h prid. - mastan, debeo;

plodan, bogat

t'h, ta, to zam. - ovaj, ova, ovo; taj, ta, to; togo radi - zbog toga; k'h tomu - dalje, na­dalje; k'h tomu ne - ne više; po tom&(ie) - zatim; tfimlt ie V. t�mIt(ie); i t'h - dakle, i tako, prema tomu

t'hg('h)da prilo - tada, nekada, jednom; zatim, onda

t'hgdu(d)e prilo - tada, iznena­da, upravo, odmah, naglo, isto­dobno; t'hlda ie - na to

t'hi(d)ezam. -isti, sam; taj, onaj

t'hkanie, -a s. - tkanje, tkanina

hkati t'bkQ, t'bčeši - gurati, pri-tiskati; tkati

t'bkn�ti, -nQ, -neši - gurnuti, (do)taknuti, udariti

t'hk'hma / t'hk'hmo / t'hk'hmu -prilo - samo, već; ne t'hk'hmo - ne samo, bez obzira na to; t'hk'hmo ne - skoro, gotovo; n'h t'hk'hmo, razve t'hk'hmo, t'hk'hmo eže, t'hk'hmo ace ne / razve t'hk'hmo ace - osim ako ne

276

t'hma V. t&ma

t'hn'hko prilo - tanko, sitno

t'hn'hk'h prid, komp. tItnei - ta-nak, nježan, slab '"

t'hcanie, -e s. - žurba; nastoja-nje, gorljivost; čežnja, strast; tbCanie tvoriti - posvećiva­ti se

tbCati s�, t'bcQ s�, t'bCiši s� - žu-riti se; nastojati, truditi se

tbCe prilo - uzalud

t'hceslavie, -e S. -isprazna slava

tbCeta, -y Ž. - šteta, gubitak, ta-ština, sujeta; t'hcety tvoriti -oštećivati, činiti štetu; t'bCet� primati - trpjeti štetu; bes t'heety tvoriti - nadoknađi­vati štetu

t'bCetbn'h prid. - tašt, sujetan

t'bCiV'h prid. - brz, hitar

t'hCb prid. - prazan; gladan; uza­ludan, suvišan, ništavan; ne­moćan; malen

tbCbno prilo - žurno, brzo; hitno, brižljivo, revno

t�ij� čest. - samo; t'hčij� ne -zamalo, gotovo; razve t�ij�, t�ij� eže -nego samo, osim; aCe t�ij� - samo ako; n'h t'hčij� - ali, ipak

t�ltJlik'h, -a m. - vršnjak

t�bn'h prid. - isti, sličan; drug

tItlitelb, -a m. - upropastitelj

tbliti, tbljQ, tbliši - razarati, upropaštavati, uništavati

tblo, -a S. - tlo

tIJenie, -e S. - uništavanje, ruše­nje, razaranje; raspadljivost

tble(n&)n'h prid. - raspadljiv" prolazan, smrtan

tbleti, tblejQ, tbleaši - raspadati se, propadati, trunuti

tble, �Ž. -truljenje, trulež; hrda

t&ma -y Ž. - tama, mrak; deset tisuća; nepregledno mnoštvo; t&mami, v'h tbmah'h - mno­gobrojan, bezbrojan, mnogo­struk

tbmien'h V. thimien'h tbmien&n'h prid. - tamjanski

tbmltnica, � Ž. - tamnica, za-tvor

tbm..ničbnik'h, -a m. - zatvore­nik

tbmbniČItJl'h prid. - tamnični, koji se odnosi na tamnicu; strub tbmbnič&nyi -tamni­čar

tbmltn'h prid. - taman, mračan

thmen'h / thmen&D'h V. timen'h tbn'hk'h V. t'bD'hk'h

277

t&ll"'čai v. hn'Lk ... thriti v. tn.ti thSth, -i m. - tast

tbCi v. teci

ty, tebe, te�, I. tobojQ zam. - ti

t yi v. h tyiide v. hi(d)e

t�c- v. tysqc-tysqCa / tysqci, �, ž. - tisuća

tysqChniJn., -a m. - predvodnik tisuću vojnika

tysqehn'h prid. - tisućugodi�nji

te priZ, čest. i vez. -tada, sada; pa, ta; i

teleshno prilo - tjelesno, materi­jalno; usp. teleshne

teleshn'h prid. - tjelesan, priro­dan, materijalan

teleshnepril. - tjelesno, materi­jalno; usp. teleshno

telo, Mlese, telesi S. - tijelo; tjele­snost; osoba, pojava; kip, sta­tusa, stup; uzrast, starost; na­raštaj; telo nepriezn(in)o ­idol

telopisanie / telophsanie, -a S. - natpis na stupu

temh(že) prilo i vez. - zato, zato što, stoga, time; sada; te­mh(že) togo radi - i zato

tesk'hn'h V. tes(h)n'h

tesk'h, -a m. - preša

tes(h)n'h prid. - tijesan, uzak

teiiti, -šQ, -šiši -pokazivati put; poticati; rqkojq tetiti - dava­ti znak

teCiti, -&;l, -ći.ši - tiskati, istiskiva­ti; peny teCiti - bacati pjenu

t�goSth, -i ž. - teret, breme, teži­na; teškoća, nevoija

t�gota, -y .ž. - teret, breme, teži­na; teškoća, nevolja

t�got&ll'h prid. - težak

t�ia, � ž. - prepirka, svađa; sud­ski spor; usp. t�ih

t�žatelh. -a m. - zemljoradnik; ratar; vinogradar

t�iati, t�žQ, t�žiši - vući; raditi

�iesth, -iž. -težina, teret, breme

t�žii V. t�žhk'h

t�ih, -i Ž. - prepirka, svađa; sud­ski spor; usp. t�ža

t�žhko prilo - teško

t�žhkosr'hd'h prid. - teškoga srca, žestok

t�žhk'hprid, komp. t�žii-težak; važan; bijesan; t�ibko byti komu - biti dosadan

t�ibCe priZ. - teško; bijesno

t�3ati, t�žQ, �žeši - istraživati; pitati

278

t�tiva, � Ž. - tetiva

t�š- V. t�ž-

tqga, -y Ž. - teškoća; tjeskoba, tuga; strah; usp. tqženie

tqdu / tqde prilo - tuda, tim, time; oh tqdu - odatle

tqienie, � S. - tjeskoba, strah, tuga; usp. tqga

tqžiti, -žQ, -žiši - trpjeti, patiti; mučiti se; biti tjeskoban; tužiti (se)

279

tqtbn'h, -a m. - tutnjava, tutanj

tqča, � Ž. - pljusak, kiša; oluja; snijeg

tqčbn'h prid. - mokar; nabujali, kišni

ttm('h)pan'h, -a m. - bubanj

ttm'hpanbnica, � Ž. - bubnja­rica

tipanhzie, � s. - topaz; usp. to­panb3ie, topanb3ii

tin., -a m. - Tir, zemlj. tirbSk'h prid. - tirski

D U OY

u - slovo »uk'b«; . D . - broj 400, . w · - broj 400

Ul prijed. s G - u, kod u2 prilo - već; ne u -još ne, nika­

ko; u ne, ni u - ni na koji na­čin

US uski. - o ualerii, -a m. - Valerij ualerian1t, -a m. - Valerijan ual1t, -a m. - Valens, os. ime ubalovati, -ujQ, -ueši -izliječiti ubivanie, -e S. - ubijanje, usmr-

ćivanje ubivati, -ajQ, -aeši - ubijati,

usmrćivati ubiistvo, -a S. - ubojstvo; usp.

uboi, uboistvo ubistVbn1t prid. - smrtonosan,

ubojit

ubilca, � Ž. - ubojica

ubiti, -ijQ, -ieši - ubiti, usmrtiti

ubitie, -e S. - ubojstvo, usmrće-nje

ubica V. ubiica

ubifJti, -ejQ, -eeši - ubijati, us­mrćivati

ubienie, -e S. - ubojstvo, usmr­ćenje; boj, bitka

ublažiti, -žQ, -žiši -blagosloviti, davati hvalu

ubo1 prilo - tada, dakle, pak

ubo2 vez. - zato, i tako

ubog1t prid. - siromašan

UbOŽbStvO, -a S. - siromaštvo, uboštvo

uboi, -e m. - ubojstvo, usmrće­nje; usp. ubiistvo

280

uboistvo, -a S. -ubojstvo, usmr­ćenje; usp. ubiistvo

uboica, � m. - ubojica uboičbDh prid. - smrtonosan,

ubojit

ubosti, -odQ, -odeši - probosti

ubofJti s�, -ojQ s�, -oiši 8Q - pre­plašiti se, prestrašiti se

ubrus1t, -a m. - rubac, marama, koprena

ubuditi s�, -uždQ s�, -udiši s� -probuditi se, probdjeti

ubuždati �, -ajQ s�, -aeši s� -buditi se, bdjeti

ubfJgnQti, -nQ, -neši - pobjeći, skriti se

ubfJditi, ubeždQ, ubediši - pri-nuditi, prisiliti, uvjeriti

ubežanie, -e S. - odlazak, bijeg

ubežati, -žQ, -žiši -uteći, umaći

ubeždati, -ajQ, -aeši - uvjerava-ti, prisiljavati

ubeždenie, -e S. - nagovaranje, pridobivanje; guranje

ubežice, -a S. - pristanište, uto­čište

ubežbn1tprid. -pristanišni, uto­čišni

uooliti, -ljQ, -liši - ubijeliti, uči­niti bijelim

281

uvracati �, -ajQ s�, -aeši s� -napuštati, ostavljati (koga), okretati leda (komu), okretati lice (od koga)

uvresti, uvr'bZQ, uvrbzeši-otvo­riti

uvy uski. - jao; uvy tebe - jao tebi

uvedenie, -e S. - znanje, pozna­vanje; odluka

uvedeti, uvemb, uvesi - saznati, spoznati, ustanoviti, saznati

uveriti, -rjQ, -riši - uvjeriti, is­puniti vjerom, iskazati povje­renje

uvet1t, -a m. - podrška, potpora, pomoć

uvetbnik1t, -a m. - pomoćnik, utješitelj

uvecavati, -vajQ, -vaeši - nago­varati, poticati, ohrabriti; pre­koravati, savjetovati

uvecanie, -e S. - poticanje, uvje­ravanje

uvecati (�), -ajQ (8Q), -aeši (s�) - sporazumjeti se, dogovoriti (se)

uv�dati, -ajQ -aeši / uv�ždQ, uv�ždeši - venuti

uv�ždati, -ajQ, -aeši - isušivati

uv,zati, uv�žQ, uv�žeši I -ajQ, ­aeši - svezati, povezati; ovjen­čavati, ukrašavati

uv,znQti, -nQ, -neši - zaplesti se, zaglibiti

uv,nqti, -nQ, -neši - svenuti, uvenuti

uv,sti, uV�ZQ, uv�zeši -ukrasiti, okititi, ovjenčati

ug8Ždati, -ajQ, -aeši - ugađati (komu), služiti (komu); ug8Ž' dati pred'b C�D1h -biti komu odan

ugasati, -8ajQ, -saeši -ugasnuti, utrnuti se

ugasiti, -llŠQ, -asiši - trnuti, ga­siti

ugasnqti, -nQ, -neši - ugasnuti

ugaienie, -e s. - gašenje, suzbi" janje

uglhbnQti, -nQ, -neši - zaglibiti

uglqbiti, -bIjQ, -biši - udupsti, produpsti

ugn�zditi �, -eždQ s�, -ezdiši s� - ugnijezditi se, useliti se

UgObhziti I ugobh3iti, -bbžQ, -bbziši (-bb3iši) - donijeti bo­gat plod

ugoditi, -QždQ, -odiši - svidjeti se, ugoditi, izaći ususret

ugodie, -e 8. -zadovoljstvo, ugoda

Ugodhnik'l>, -a m. - služitelj; ugodhnlk'b boiii - sluga Bo­žji

ugodhno prilo - ugodno

ugodhn'b prid. - ugodan, mio

ugoidenie, -e S. - uslužnost, revnost; odmaranje

ugotovanie, -e S. - priprema, završavanje, temelj .

ugroziti ." -ožQ s�, -Qziši s� -užasnuti se

ugotovati (.,), -ajQ (s�), -aeši (s�) - spremati (se), priređiva­ti (se)

ugotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�) - prirediti (se), spremiti (se)

ug'b V. jug'b

udaviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�) -ugušiti (se), objesiti (se)

udavlenie, -e S. -vješanje; meso ubijene životinje

udavl�ti, -ejQ, -eeši - daviti, gu­šiti

udaliti (8,), -ljQ (s�), -liši (s�) -udaljiti (se)

udal�ti (�), -ejQ (s�), -eeši (�) - udaljavati (se)

282

udariti, -rjQ, -riši - udariti, na­pasti; udariti v'b lanitq -udariti po licu

udarinie, -e B. -udarac; pljuska udariti, -ejQ, -eeši - udarati,

tući udvar�ti ." -ejQ �, -eeši s� -

noćiti, boraviti, spustiti se, na­seliti se

udvorhnib, -a m. -kućni prija­telj, suputnik, ratni drug

udebel�ti, -ejQ, -eeši - udeblja­ti se

udel�ti V. udol�ti

udobl�ti, -ejQ, -eeši - pobijediti, ojačati

udob'b1 prid, kamp. udob�i -udoban; usp. udobhn'b

udobh2 pril, kamp. udoMe -udobno, lako

udobhno prilo - udobno, lako; usp. udobhn�

udobbn'b prid. - udoban; usp. udob'b

udobbn� prilo - udobno, lako; usp. udobbno

udoVbl�ti v, udol�ti

udol�ti, -ejQ, -eeši - odoljeti udr'bianie, -e S. - vlast, posjed udr'biati, -žQ, -žiši - zadržati,

zaustaviti, hvatati

udrqčenie, -e S. - stradanje, mučenje

udrqčiti, -ČQ, -čiši - izmučiti, mučiti se (oko čega)

ud'b, -a m. -ud, dio tijela; utroba · udhn'b prid. - člankovit Udbriti V. udariti

uiasati (8,), -ajQ (s�), -aeši (s�) - čuditi (se), strašiti (se), boja­ti se

uiasenie, -e s. - užas,jeza, stra­hota

uiasiti (&,), -ašQ (s�), -asiši (�) - prestrašiti se, smesti se

uiasnqti �, -nQ s�, -neši s� � za­čuditi se, zadiviti se

uiastb, -i Ž. -užas, strah, trepet; slabost

uiastbn'b prid. - začuden, uža­snut

uias'b, -am. -užas, strah, trepet uiasbn'b prid. -pogoden (čime),

uplašen; začuden, zadivljen uiepril. i čest. -već; čak, upravo;

uie ne - više ne, uopće ne, jedva

uie&točenie, -e S. - okorjelost, tvrdokornost, zatucanost

uieci, užegQ, užežeši - spaliti uzda, -y Ž. - uzda

283

uz'blobiti, -bJjQ, -biAi -naštetiti, uniAtiti

uzbriti, -rjQ, -riAi - ugledati, uvidjeti; pobrinuti se (o čemu)

ui, � m. - ujak

uimati, uemJjQ, uemleAi -oduzi-mati, smanjivati

uistavlenie, � s. - dokaz

uist�ti, uicQ, uistiAi - uvjeriti

uicati, -ajQ, -aeAi - uvjeravati

uicenie, � s. - osiguranje

ukazanie, � s. - ukazanje, oči-tovanje, pokazivanje

ukazati, -ažQ, -ažeAi / -zajQ, -zaeAi - pokaz(iv)ati, ozna­či(va)ti

ukaz'b, -a m. -oznaka, dokaz

ukariti, �jQ, �eAi - ocrnjivati, grditi, sramotiti; omalovaža­vati

uklan�ti, �jQ, �eši - uklanjati (se), odvraćati (se)

ukloniti, -njQ, -niši - ukloniti (se), odvratiti (se)

ukorenie, � s. - ukor, osramo­ćenje, ponižavanje; usp. ukOri>

ukorizna, -y ž. - grdnja, psovka, sramoćenje

ukOriZbD'b prid. - sramotan, bi­jedan

ukoriti, -rjQ, -riAi -ukoriti, po­niziti, zagalamiti (na koga)

ukOri>, -a m. -ponižavanje, pre­zir; usp. ukorenie

ukOrbn'b prid. - pogrdan, sra­motan

ukrasiti, -ašQ, -asiAi - nakititi, uJjepAati, ukrasiti; dovesti u red; prirediti

ukrasti, -adQ, -adeAi - ukrasti

ukratiti, -acQ, -atiAi - skratiti, ograničiti

ukrdati, -AajQ, -AaeAi -ukraša­vati, kititi, uJjepAavati

ukrdenie, -e s. -ukrašavanje, kićenje, uJjepAavanje

ukroi, -e m. - komad platna; po­krov za mrtvaca

ukrop'b, -a m. - juha

ukrotiti, -ocQ, -otiAi - ukrotiti, smiriti

ukruh'b, -a m. - komad (kruha)

ukryti -yjQ, -yeAi -skriti, zatajiti

ukripiti, -pljQ, -piAi. - osiliti, ojačati, utvrditi

ukrepleti, -lt3jQ, -leeAi - jačati, utvrđivati

ukripeti, -pejQ, -peeAi - ojačati, postati jakim, očvrsnuti

284

uloviti, -vJjQ, -viAi - uloviti, uh­vatiti

ulovlenie, � s. - lov, ulov, lo­vina

ulučati, -ajQ, -aeAi - postići, ostvariti

ulučiti, -čQ, -čiAi - postići, dobiti

ulb8titi, ulbcQ, ulbstiAi - prevari­ti, varkom dobiti

ulqčiti, -čQ, -čiAi - mijenjati, sa­vijati

umalenie, -e s. - smanjenje, skraćenje, poniženje

umaliti (8�), -JjQ (s�), -liAi (s�) ­smanjiti (se), skratiti (se)

umaleti, -ejQ, �eAi -omalovaža­vati, ponižavati

umariti, -ejQ, -eeAi - usmrćiva­ti, ubijati

umastiti, -acQ, -astiši -namaza­ti, utrljati

umiliti (S�), -JjQ (s�), -liAi (s�) -skruAiti se, okajati, pokajati se, zabrinuti se

umilosrI>diti (�), -'bždQ (s�), -'bdiAi (s�) - smilovati se, saža­liti se

umilenie, -e s. - poniženje, po­kajanje, briga

umilen'b prid. - skruAen, poni­zan, brižan

umirati, -ajQ, -aeAi - umirati

um1'bknQti, -nQ, -neši - umu­knuti, zaAutjeti, uAutjeti, pre­stati

uml'bčanie, � s. - umuknuće, onijemJjenje

um1'bČati, -ajQ, -aeši - umuknu­ti, ušutjeti, onijemiti

umnoiiti v. um'bnoiiti

umoliti, -JjQ, -liši - zamoliti, iz­moliti

umoriti, -rjQ, -riši - umoriti, usmrtiti

umn.tviti, -'bcvJjQ, -'btviši - us­mrtiti, ubiti

umn.t(v)ie, -e s. - smrt, kraj, dan smrti

umn.tv�ti, -ejQ, �eši -umrijeti

umn.titi, -'bcQ, -'btiši - usmrtiti, ubiti

umn.Cvl�ti, -lejQ, -leeši - usmr­ćivati, ubijati

umr�ti, umbrQ, umreši - umri­jeti

umudr�ti v. umQ(ž)driti

um'b, -a m. - um, misao, duh, spoznaja, razum, uzrok

um'bvenie, -e s. - umivanje, pra­nje

285

um'hllaiati, -žajQ, -žaeši - um­nažati, umnožiti

um'ltnoženie, -e s. - mnoštvo, obilje

um'ltnožiti, -žQ, -žiši - umnoži­ti, pomnožiti

UDlItn'lt prid. - razborit, uman, duhovan

umyvanie, -e s. -umivanje, pra­nje

umyvati (8�), -ajQ (sQ); -aeši (sQ) - umivati (se), prati (se)

umyti (8�), -yjQ (s�), -yeši (SQ) ­umiti (se), oprati (se)

umyil�i, -e m. - izum; izmišljo­tina; spletka

umyilenie, -e s. - misao, odlu­ka; spletka

um�ti, -ejQ, -eeši -umjeti, znati, moći, razuII\ieti

um�lmQti, -nQ, -neši - smekša­ti, oslabjeti

um�čiti, -čjQ, -čiši - umekšati, smekšati

umqdriti (�), umQždrjQ (sQ), umQdriši (s�) - učiniti mu­drim, opametiti (se)

umQždriti, -rejQ, -rooši - činiti mudrim, mudro razmišljati

umQtiti (8�), umQCQ (SQ), umQtiši (sQ) - smutiti (se)

umQČiti, -čQ, -čiši - pokoriti, ukrotiti; izmučiti

unii v. dobn

uničr.žati, -ajQ, -aeši - omalova­žavati, prezirati

uničr.ženie, -e s. - prezir(anje), omalovažavanje

uničw.žiti, -žQ, -žiši - prezreti, omalovažiti

unyvati, -ajQ, -seši - gubiti po­uzdanje, postajati malodušan

unybprid. - slab, iscrpljen, mli­tav, malaksao; žalostan

unynenie, -e s. - nerad, bespo­slica, ljenčarenje

unynie, -e s. -malodušje, žalost

unyti, -yjQ, -yeši - postati malo­dušan, izgubiti pouzdanje

unr.PQti, -nQ, -neši - zabosti, ubosti

uobid�ti, -iždQ, -idiši -uvrijedi­ti; prevariti

uobraziti, -ažQ, -aziši - obliko­vati

uorqžiti �, -žQ s�, -žiši s� -nao­ružati se

upasti, l upadQ, upadeši - (u)pa­sti (ju/padnem . . . )

Upasti,2 UP8SQ, upaseši - pasti (pasem . . . ) ; spasiti, sačuvati

286

upa�ti, -ejQ, -eeši -napajati (se), opijati (se)

upivati (�), -ajQ (SQ), -seši (sQ) - opijati (se)

upiti �, -ijQ SQ, -ieši SQ -opiti se

upitie, -e s. - pijanstvo

upit�ti, -ejQ, -eeši - nahraniti

upl'bČiti �, -čQ SQ, -čiši s� - po-strojiti se, pripremiti se za boj

upodobiti (�), -bljQ (sQ), -biši (sQ) - nalikovati, sličiti

upodobie, -e s. - stas, lik, poja­va, slika i prilika

upoiti (8�), -ojQ (SQ), -oiši (s�) ­orositi se, napojiti (se), opiti (se)

upraviti, -vljQ, -viši - ispraviti, nišaniti, usII\ieriti, prilagoditi

upravlenie, -e s. - vodstvo, diri­giranje, pouka, savjet

upravl�ti, -ejQ, -eeši - upravlja­ti, rukovoditi; poboljšavati

upražnenie, -e s. - zadaća, vjež­ba, posao

uprazniti, -ažnjQ, -azniši -oslo­boditi (se), izbaviti (se)

upustiti, upucQ, upustiši - ispu­stiti

upucati, -ajQ, -seši - ispuštati, spuštati

up'ltvanie, -e s. - nada, povjere­nje, ufanje

up'ltvati, -ajQ, -aeši - ufati se, nadati se; zvati, vikati

uravr.niti (�), -njQ (sQ) , -niši (sQ) - izravnati (se)

ureei, urekQ, urečeši - naII\iesti­ti, postaviti, zapovjediti

urivati, -ajQ, -aeši - tiskati, gu­rati, tlačiti, udariti

urlI'It, -a m. - Urijel, os. ime uricati, -ajQ, -aeši - namještati,

određivati; omalovažavati

uročr.n'lt prid. - utvrđen, tvrd, određen

unvati 8�, -VQ SQ, -viši SQ -otki­nuti, porušiti

urezati, -ežQ, -ežeši - odrezati, otkinuti, otkidati

urešiti, -šQ, -šiši - osloboditi

uselena� v. V'ltselena�

usi�, � ž. - suština, bit, bitak, opstanak

uslaždati �, -ždajQ SQ, -ždaeši SQ - naslađivati se

uslužiti, -žQ, -žiši - uslužiti, ugoditi

uslyianie, -e s. - slušanje, usli­šanje

uslyšati, -šQ, -šiši -čuti, uslišati

287

usma, -y ž. - koža

usmi6ti s�, usm�jQ s�, usm�eši s� - nasmijati se, narugati se

usmfJn10 / usni6n1o prid. -kožni uson1o, -a m. - laneno platnoj

usp. vis(s)on1o

uspfivati, -�Q, -aeši - napredo­vati, ići naprijed

uspfiti, �jQ, �i - uspjeti, PO­stići (nešto)

uspfJh1o, -a m. - uspjeh, pred­nost, korist, zarada, dobitak

uspfJienie, � s. - uspjeh, pred­nost, korist, zarada, dobitak

uspfJir.n1o prid. - koristan, us­pješan

usramiti �, -mljQ s�, -miši s� -postidjeti se

usramlfJti �, �jQ s�, -eeši s� -sramotiti se

usn.die, -e s. - revnost, trud USr1odn1o prid. - hitar, brz, sr­

čan, hrabar usta, -'b s, pl. t. - usta ustaviti, -vljQ, -viši - postaviti,

namjestiti, odrediti j prosvije­tliti

ustavlenie, -e s. - odredba, od­luka, obustava, prekid

ustavleti, -ejQ, -eeši - ustanov­ljavati, utvrđivati, zaustavlja-

tij ustavlfJti kogo / čr.to - za­državati (koga, što)j ustavleti oh česo - priječiti koga (u čemu)

ustaV1o, -a m. - pravilo, granica, obič�, dogovor, povijest, čita­njej bez ... ustava - neome­đen, neodređen

ustaVbJ110 prid. - postavljen, za­konit

ustati, -anQ, -aneši - prestati

ustiti, -'-ućQ, -ustiši - nagovarati, nagovoriti, obodriti, poticati

ustrabiti (s�), -bljQ (s�), -biši (s�) - uzdići (se), podići (se)

ustraiati (�), -ajQ (s�), -aeši (�) - zastrašivati, utjerivati strahj bojati se (za koga)

ustraiiti (s�), -8ŠQ (s�), -ašiši (s�) - uplašiti (se)

ustrafJti, -ejQ, -eeši - stavljati, postavljati; pripravljati

ustroi, -e m. - ustroj, gradnja, pravilo, red; bez10 ustrofJ -neuredno

ustroiti, --ojQ, --oiši - urediti, usustaviti, ustanoviti; opskr­biti

ustroenie, -e s. - red, odredba, ustrojstvo, odluka

2BB

ustrr.miti �, -mJjQ �, -miši s� ­ustremiti se, baciti se

ustr10mlfJti �, -ejQ s�, -eeši s� ­rušiti se, srljati, juriti

ustrr.mlenie, -e s. - navala, na­pad, stremljenje, namjera

ustreliti, -ljQ, -liši -pogoditi, ra­niti, povrijediti

ustuditi, -uždQ, -udiši - ohladi­ti, osvježiti

ustydfJti �, -yždQ s�, -ydiši s� -zastidjeti se (koga)

ustr.na, -y Ž. - usta, jezik

ustQpati, -�Q, -aeši - odstupati, vraćati se

ustQpiti, -pljQ, -piši - odstupiti, vratiti se

usugubiti, -bljQ, -biši - udvo­stručiti

usušiti, -šQ, -šiši -osušiti, isušiti U81omocrenie, -e s. - upravlja­

nje, gospodarenje, briga

us1onQti, -nQ, -neši - zaspati, usnuti, umrijeti

us1opati, -pljQ, -piši - zaspati, usnuti, umrijeti

uS1openie, -e s. - san, smrt

U81opiti, -pljQ, -piši - zaspati, umrijeti

us1ohnQti, -nQ, -neši - uvenuti, isušiti

usynenie, -e s. - posinovljenje

usypati, -ajQ, -aeši - zaspati; ne usypaj�i - neumrli, nepre­stani

usyriti s�, -rjQ s�, -riši s� -usiri­ti se

us6knQti, -nQ, -neši - odsjeći, odrubiti (komu glavu); tući, klesati

usfJCi, usekQ, usečeši - odsjeći, odrubiti (komu glavu)j tući, klesati

usqditi, uSQždQ, uSQdiši -pripre­miti, spremiti, položiti mrtva­ca u lijes

usqždati, -�Q, -aeši - priprema­ti, spremati

usqmr.neti �, -njQ s�, -niši s� -posumnjati, pokolebati se

utaiti, -ajQ, -aiši - skriti, zataji­ti, prešutjeti, zastrti

utapati, -ut�Q, -utaeši - utapa­ti, tonuti

utaeti, utajQ, utaeši - t�iti, skri­vati

utvarr., -i Ž. - (stvoreni) svijet j ukras

utvareti, -ejQ, -e�i -oblikovati, stvarati, priređivati, uljepša­vati

2B9

utvoriti (�), -IjQ (s�), -riši (s�) - sagraditi, ojačati, stvarati, uljepšati

utvn.diti (�), -bždQ (s�), -bdiši (�) - učvrstiti (se), utvrditi (se), ojačati

utvrl>idati, -8jQ, -aeši - utvrdi­vati, ojačavati, štititi, podrža­vati

utvn.idenie, � s. - utvrda, za­štita, sila, potpora; ozdravlje­l\ie

utetl, utePQ, utepeši - ubiti, utu­ći, istući

utiskati, -8jQ, -aeši - pritiskati, gurati, tlačiti

utišati �, -8jQ s�, -aeši B� - uti­šati se

utiiiti (8�), utišQ (s�), utišiši (�) - umiriti (se), ušutkati

utl'h8t�ti, �jQ, �eši - udebljati uto prilo i čest. - vjerojatno, na­

ravno, nesumnjivo; zar utoliti, -ljQ, -liši - umiriti, suzbi­

ti, obuzdati utonqti, -nQ, -neši - potonuti,

utonuti, utopiti (se)

utopiti, -pJjQ, -piši - utopiti utrie � S. -jutro, zora, svanuće,

sutrašnji dan; na utrla - su­tra, sljedećega dana

utro, -a S. -jutro, zora, svanuće, sutrašl\ii dan

utros ... , -a m. -jutarl\ia liturgija, jutrel\ie

utruditi, -uždQ, -udiši - umoriti se, ostati bez snage

utnnqti, -nQ, -neši - ukočiti se, zaprepastiti se

utn.nica, � Ž. -osvit, zora,jutro utn.Db prid. -jutar}\ji, rani; na-

redni, sutrašnji utrbŠbn ... prid. - sutrašl\ii utr� prilo - ujutro, rano, sutra

ut...knqti (�), -nQ (s�), -neši (s�) - gurati, sresti (koga), sresti se (s kim); pogoditi

ut�ha, -y ž. - utjeha, radost, osvježel\ie

ut6Cati, -ajQ, -aeši - pritisnuti, tlačiti, ugnjetavati

ut�šati (�), -8jQ (s�), -aeši (s�) - tješiti (se), umirivati (se), hrabriti (se)

ut�šiti (8�), -šQ (s�), -šiši (s�) -utješiti (se), umiriti (se)

ut�bn ... prid. - utješan, ohra­brujući

ut�gnqti, -nQ, -neši - postići (što), biti vrijedan (čega), za­služiti

290

ut�iiti, -žQ, -žiši · - opteretiti, pritisnuti; ući, težiti (za čim)

U�ibČiti, -čQ, -čiši - opteretiti uho, uABse, ušesi 8. - uho, ušica

igle; za uho hiene - zaušnica uhud�ti, �jQ, �eši - smanjiti

se, uništiti ucedriti, uceždIjQ, ueedriši -

smilovati se, imati milosti ucuiditi, -ždQ, -ždiši - rastaviti,

udaljiti, odijeliti uc�sariti � V. Vbc�sariti � učenik ... , -a m. - učenik učeničb prid. - učenički učenie, � 8 .. -učenje, nauk, nau-

čavanje, učenost učinanie, -e S. - postupak učiniti, -l\iQ, -niši - učiniti, obli­

kovati, ustanoviti učinenie, � S. - odredba, odlu­

ka, naredba učitelb, -a m. - učitelj

učitelbn ... prid. - koji je sposo­ban poučavati, učiteljski

učitelev... prid. - učiteljev učiti (�), uČQ (s�), učiši (s�) -

učiti (se), predavati; govoriti; prosvjećivati (se)

učicati, -8jQ, -aeši - čistiti učr�diti, -eždQ, -ediši -ugostiti učuti, -ujQ, -ueši - upoznati, pri-

mijetiti uč�tie, -e 8. - društvo; dio uč�tbn� pril. - osobito uč,ti, uČbnQ, uČbneši - početi,

započeti ušidl., -i m. - bjegunac u�denie, -e S. - zmijin ugriz u�zviti, -vljQ, -viši - raniti, ozli-

jediti u�šn�ti, -ejQ, -eeši - objašnjava­

ti, razjašnjavati uj�ti, uimQ, uimeši - oduzeti, za­

uzeti, zaposjednuti

291

r&/<I> F <p

f - slovo »fntb« ; . 080/$ . - broj 500, . 4> . - broj 500

falekoVh prid. - Falekov

fanoil'b 1 fanuil'b, -a m. - Fa­nuel, os. ime

fanuileVh 1 fanuiloVh prid. -Fanuelov

faraon'b, -a m. - faraon; usp. fa­raos'b

faraollh prid. - faraonov

faraos'b, -a m. - faraon; usp. fa­raon'b

faraošb 1 faraušb prid. - farao-nov

faresoVh prid. - Faresov

fareso, -a m. - Fares, os. ime farise- u. farise-farisei, -e m. - farizej

faris�in'b prid. - farizejev

faris�isk'b prid. - farizejski

fariseisky prilo - farizejski

fariseOVh prid. - farizejev

fevr�b, -a m. - veljača

felollh, -a m. - liturgijsko ruho

fervarb 1 feir(o)8r'b u. fevr8r'b

filea neskl, m. - Filea, os. ime filipoVh prid. - Filipov

filip'b(p'b), -am. -Filip, os. ime rIliks'b, -a m. - Feliks, os. ime

filo80p'b U. filosof'b

filosofie, � Ž. - fIlozofija

fil080fJ.sk'b prid. - fIlozofski

filosof'b, -a m. - fIlozof, mudrac, učenjak

rmikisie, � Ž. - Feničanka

292

ftniln.(S'b), -a m. ---: palma

finian., -a m. - Pinhas, os. ime fi�lb, -i m. - posuda, čaAa flalll, -e m. - Flavije, os. ime

fon, -a m. - forum

fotil, -e m. - Focije, os. ime frigiisk'b prid. - frigijski, prema

Frigija, zemlj.

293

b H X

h - slovo »Mn«; · 1:1 . - broj 600, . Je . - broj 600

haidati, -ajQ, -aeši - hodati hah.kidon1>, -a m. - Kalcedo­

n(ija), zemlj. o hal1>kidonbSk1> prid. - kalee­

donski

halQga, -y ž. - ograda, plot

hamoVb prid. - Hamov, prema Ham, os. ime

hanaanoVb prid. - kanaanski hana(a)n1>, -a m. - Kanaan,

zemlj. i os. ime hana(a)nbsn / hananeisk1>

prid. - kananejski hanaon1> v. hana(a)n1>

hapati, -pljQ, -pleši - gristi

harava v. rahava

har'l>tie, � ž. - papirus

hvala, -y ž. - hvala, nagrada; po­hvala; zahvalnost; slava, čast; milost; hvalQ Vbzdati (dati, reci) - zahvaliti

hvalenie, --€l s. - hvaljenje, veli­čanje, zahvaljivanje, zahval­nost; hvala; priznanje, nag­rada

hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti, slavi­ti; zahvaljivati; hvaliti � -hvaliti se, hvastati se; klicati

hvalbn1> prid. - pohvalan

hvatati, -ajQ, -aeši - hvatati

herovim1>, -a m. - kerubin

herovimb prid. - kerubinski

herovimbsk1> prid. - kerubin-ski

294

hersonbSk1> v. hel"b8OnbSk'I>

hen.son1> / herr.8Onb, -a m. -Herson, zemlj.

herr.8On6nin1>, -a m. - Herso-njanin

herr.8OnbSk1> prid. - her80nski

heruvim1> v. herovim1>

heruvimbSk1> v. herovimbSk1>

hlton1>, -a m. - donja odjeća, tu-nika, košulja

hlad1>, -a m. - pirkanje; hlad, hladovina

hladbn1> prid. - hladan

hlamida / hlamida, -y ž. - gor­nja odjeća, ogrtač

hlap1>, -a. m. - rob, sluga; po­moćnik

hl1>m1>, -a m. - brežuljak, hu­mak

hleb1>, -a m. - kruh, hljeb (kru­ha); hrana; hl6b1> 81>n6sti -jesti, sudjelovati pri gozbi

hlebbn1> prid. - krušni

hlevina, -y ž. -kuća; pribježište; ćelija; riznica

hleVb, -a m. - staja

hl�bb, -a m. - slap, brzak

hl�bbn1> v. hlebbn1>

hlQbati v. hlQpati

hlQpati, -ajQ, -aeši -prositi; pro­sjačiti

hobot1>, -a m. - rep

hodatai, --€l m. - poslanik, po­srednik, zagovornik

hodata1stvo, -a s. - posredova­nje, pomoć, podupiranje

hodataiti, -ajQ, -aiši -zagovara­ti, zauzimati se

hoditi hoždQ, hodiši -ići, hodati; prolaziti; obilaziti; putovati; dolaziti, posjećivati; odlaziti; postupati; prebivati; hoditi vb čem1> - baviti se čime; ho­diti vb slM1> 0080 - ravnati se . prema čemu; hoditi po kom1> - slijediti koga

hod1>, -a m. - kretanje, hod, trk

hoidenie, --€l s. - hodanje, hod; putovanje; vladanje, način ži­vota

horazin1>, -a m. - Korozain, zemlj.

horiVb, -a m. - Horeb, zemlj.

horQgy horQg'bve, horQgDvi ž. -žezlo; stijeg

hOtb, l -iž. -pohota; usp. pohOtb

hOtb,2 -i m. i ž. - ljubavnik, lju­bavnica

295

hoWnie, � s. - htijenje, volja, želja, spremnost; namjera; �­žnja, pohota

hot�ti hooQ, hooeši - htjeti; ho­t�ti komu - učiniti uslugu

komu; hot�i (byti) - budući

hrabn. prid. � hrabar, junački, borben

hrabn.sky prilo - hrabro, ju­nački, borbeno

hramina, -y Ž. - kuća, dom, zgrada, prebivalište, pribježište

hram1t, -a m. - kuća, dom, smje­štaj, prebivalište

hranilice, -as. - zaklon, skrovi­

§e; hambar; amulet; OVOOb­noe hranilice - drvena ko­liba u voćnjaku

hranilo, -a s. - uzda

hraniteb., -a m. -zaštitnik, bra­nitelj, čuvar

hraniti, -njQ, -niši - držati, ču­vati, §tititi

hran&no prilo - bezopasno, si-gurno

hribbt1t u. hrbbbt1t hrizma, �y Ž. - pomast; krizma

hrizmbn1t prid. - krizmeni

hri.sostoV1t V. hn.stOV1t �stom1t u. iuMbsostom1t hrist- V. hrbst-

hrom1t prid. - hrom

hrombCb, -a m. -Aepavac, bogalj

hr1tzan1t, -a m . ....,. bič

hrbsostom1t, -a m. - zlatousti (Sveti Ivan Zlatousti / Sveti Ivan Krizostom)

hn.sti�nbSk1t prid. - kršćanski

hr1tstObOn.cb, -a m. - Kristov neprijatelj

hn.st'b, -a m. - Krist

hn.stOV1t prid. - Kristov

hn.stoVbn1t prid. - Kristov

hn.stoJjubiV1t j h.n.stOJjUbbVb-n1t / h.n.stoJjubbn1t prid. -koji voli Krista

hn.stOJjUbbCb, -a m. - Kristov ljubitelj, sljedbenik

hrbstoJjubiV1t prid. - koji ljubi (voli) Krista

hn.stoJjub1tVbn1t V. hn.stoJju­biV1t

hrbstoJjubbn1t V . hrbstolju­biV1t

hrbstoJjubbCb, -a m. - koji ljubi (voli) Krista

hrbstonenavidJ.n1t prid. - koji mrzi Krista

hn.stos-- V. hrbst­hn.stoubiistvo, -a S. - ubojstvo

Krista

hrbbbt1t, -a in. - leda, hrbat

296

hudov�rbn1tprid. -malovjeran

hudosil(&n)1t prid. - slab, ne­moćan

hudostb, -i Ž. - slabost, nemoć; nedostatnost

hudoum1t / hudoUm&n'bprid. ­malouman

hud1t prid, komp. hudii - slab, beznačajan; malen; kratak; bi­jedan, jadan, ubog, siromašan; loš; ne hud1t -nemalen, velik

hud� prilo - malo

huždil u. hud1t hula, -y Ž. -kletva, ukor, pogrda,

kleveta; bogohulstvo, huljenje, hereza; ruglo, sramota; optuž­ba; huly v�ati (glagolati, reei) - kleti, grditi, psovati; klevetati; huliti

hulenie, � S. -huljenje, kleveta­nje, proklinjanje

huliti, -ljQ, -liši - proklinjati, psovati, grditi; klevetati; huliti

hul&nik'b, -a m. - bogohulnik, heretik

hul&n1t prid. - sramotan, pogr­dan; bogohulan

huloJjubiV1t prid. - podrugljiv, svadljiv

husiin1t prid. - Kušev, prema Kuš, os. ime

h1tt�ti V. hot�ti

hyza, -y ž. - koliba, kućica; usp. hyz1t

hyzina, -y ž. - komorica, ćelija

hyz1t, -a m. - koliba, kućica; usp. hyza

hytro prilo -pravilno, prikladno; usp. hytr�

hytrostb, -iž. -oštroumnost, lu­kavost; znanje, znanost; umi­jeće, majstorstvo

hytrostbn1t / hytn. prid. -umješan, vješt, majstorski

hytn.cb, -a m. - mudrac; stvara­lac, majstor, zanatlija

hytri prilo -pravilno, prikladno; usp. hytro

hycenie, � S. - pljačka, razboj­ništvo

hYCbnik1t, -a m. - razbojnik

hqdog1t prid. - mudar, uman, obrazovan, pametan

hqdOŽbnik1t, -a m. - stvaralac, graditelj

hQdožbStvie, � S. - djelo, proi­zvod; umijeće, vještina; umjet­nost, umjetničko djelo

hqdOŽbStvO, -a S. - mudrost, razboritost, razumnost; lukav­stvo

297

O D W

cl - slovo »oto« ; . <:> . - broj 700, . W · - broj 800

o- v. o-

298

A

W C. QJ

c - slovo »ea« ; . YI . - broj 800; u ćirilici nema brojevne vrijed­nosti

eedrota, -y ž. - milosrđe; veliko­dušnost; milost

cedroth8tvie, -e s. - veliko­dušnost

ced.n. prid. - milosrdan, dare­žljiv, milostiv

cit'b, -a m. - štit

cola, -y ž. - štola, stola

cudb, -iž. -običaj, držanje, pona­šanje

CuždekrLDlhnica, � ž. - preno-ćište, konačište

Cuždb prid. - tuđ, stran cjudb, -i ž. - način; oblik; običaj c�dbno prilo - štedljivo

c�d�ti, c�ždQ, c�diši - štec:ljeti; paziti, čuvati

299

c -slovo »ci«; , ·V · -broj 900, · u · - broj 900

carica v. c�8arica car- v. �8ar­Ca&arh v. C�8&rb cvisti, CVbtQ, CVbteši - cvasti cVbtltn1> v. cv�tltD1> cv�tican1> prid. - rascvjetan cv�h, -a m. - cvijet; ljiljan cv�tltn1> prid. - cvjetni cv�tltClt, -a m. - cvjetić Ce881"h v. C�881"h cin.k1>n1> prid. - crkveni, bogo­

služni cin.kycink'bve, cir'bk'bviž. - cr­

kva; usp. cn.ky crkaVb / cn.koV'lt v. cn.ky cn.bvice, -a s. - poganski

hram

cn.bvicltD1> prid. - hramski, koji pripada poganskome hra­mu

cn.koVbn1> v. Cnk1>Vbn1> cn.­k1>vica, � Ž. - crkvica

crltk1>vltn1> prid. - crkveni; hramski

. cnky, crbk'bve, crbk'bvi Ž. - cr­kva; hram; društvo, (crkvena) zajednica; usp. cin.ky

crltnoriz'bClt v. čn.norizltClt clt8ar- v. C�8ar-c� vez. - premda, makar, iako c�Vbnica, � ž. - lira · c4Hen;.e, -e s. - liječenje, iscjelji­

vanje; zacjeljivanje; ozdravlja­I\ie

C�litelb, -a m . - liječnik, iscjeli­telj

300

c6liteb.n1> prid. - što liječi, što iscjeljuje

c�liti, �ljQ, celiši - liječiti, iscje­ljivati; zacjeljivati; usp. c�l�ti

c�lovanie, -e s. - pozdrav, po­zdravljanje

c�lovati, -ujQ, -ueši - pozdrav­ljati, pozdraviti; opraštati se, oprostiti se; ljubiti, poljubiti .

c�lomqdrie, -e s. - razboritost, promišljenost; suzdržljivost, umjerenost; čednost; usp. c�­

. lomqdrlt8tvie

c�lomQdrovanie, -e s. - razbo­rito razmišljanje

c�lomQdro8tlt, -i ž. - suzdržlji­vost, čednost

c�lomQdn.n1> prid. - razborit, promišljen; suzdržljiv, čedan

c�lomqdrlt8tvie, -e s. - razbori­tost, promišljenost; usp. c�lo­mqdrie

c�lomQdn.stVbno prilo - razbo­rito, promišljeno

clJloWBltn1> prid. - suzdržljiv, čedan

c�l1> prid. - sav, cio, potpuno; ne­ozlijeđen; bezazlen; zdrav, izli­ječen; �11> 81>tvoriti - izlije­čiti

301

�l1>vltn1> prid. - lječiv

c�ly, cel'bve, �l'bviž. - ozdravlje­I\ie, izlječeI\ie, zacjeljeI\ie, is­cjeljeI\ie

c�lyvati, -ajQ, -aeši - wzdrav­ljati; ozdravljati

�"'ba, -y ž. -;- liječeI\ie; lijek

c�"'bltn1> prid. - iscjeliteljski; koji ozdravlja; spasiteljski

c�l�ti, -lejQ, -leši - liječiti, iscje­ljivati; zacjeljivati; usp. �liti

c�na, -y Ž. -naknada; cijena; vri­jednost; novčana svota

c�niti, -I\iQ, -niši - cijeniti, pro­cjeI\iivati; plaćati

c�sarevati, -ujQ, -ueši - vladati

C�8areV'lt prid. - kraljev, vlada­rev, carev; usp. c�saroV'lt

c�sariti, -IjQ, -riši - carevati, vladati

c�arica, � Ž. - kraljica, vlada­rica

c�8arovati, -ujQ, -ueši -vladati

c�8aroV'lt prid. - kraljev, vlada­rev, carev; usp. �sareV'lt

C�8&rb / �8arIt, -a m. - kralj; vladar; (rimski) car

C�8arIt prid. - kraljev; vladarov; carev

c�san.sk ... prid. - kraljevski, vladarski, carski

c�san.sky prilo - kraljevski, vla­darski, carski

c�san.stvie, � 8 . - kraljevstvo, carstvo

C�SBl'b8tvo, -a 8. - kraljevstvo, carstvo

302

C�sBl'b8tvovati, -ujQ, -ueAi kraljevati, vladati, carevati

�sta, -y Ž. - cesta, ulica

�titi, �aQ, c�stiAi - Akopiti, ka­strirati

c�ta, -y Ž. - sitan novac C�toiDlI.stvo, -a 8. -javna kuća It;\ Č LJ

č - slovo »črbvb«; . • . - broj 1000, . 4 . - broj 90

čaati V. ča�ti čarod�i, � m. - čarobnjak; vrač čarod�ica, � m. - čarobnjak čarod��nie, � 8. -čarobnjaštvo čary, -'b m. 1 ž, mn. - čari, magija

čas ... , -a m. -vrijeme; čas, tre­nutak; m ... nogy časy - dugo vrijeme; V'JJ � časy I n� V8�kJ, čas ... - neprestano

časbn ... prid. - satni čahoVhsk'JJ V. češb8k ...

čaša, � Ž. - čaša, kalež Čaemhn ... prid. - iščekivan, oče-

kivan

čaenie, � s. - čekanje, očekiva­nje; nadanje

čaeti, čajQ, čaeši - čekati, očeki­vati; nadati se; predo!ijećati, slutiti

čelo, -a s. - čelo; odred čelovati V. celovati čeJjustb, -i Ž. - čeljust čelMb, -i Ž. -posluga, služinčad;

kućanstvo čere8'b v. čre81J česati, čeŠQ, češeAi - brati, sabi­

rati česo v. Čbto četverocb.neVbn ... prilo - star

četiri dana četveroč�sthn'" prid. - četvero­

dijelan

303

četvoricejQ prilo - četverostru­ko

četvOrh br. prid. - četveri, če­tvori

četvrbtovlastbvovati, -ujQ, -ueAi - biti tetrarh, vladati kao te­trarh

četvn.tovlastbnik ... , -a m. - te­trarh; usp. četvn.tovlastbCb

cetvn.tovlastb8tvovati, -ujQ, -ueši -biti tetrarh, vladati kao tetrarh

četvn.tovlastbCb, -a m. - te­trarh; usp. četvn.tovlast ... nik ...

četvn.todI.Dbn ... prid. - koji je star četiri dana

četvn.tyi, četvrb�, četvrbtoe red. broj - četvrti, četvrta, čet­vrto; d ... vod�tbl1yi i čet­vn.tyi - dvadeset četvrti

četvn.t ... k ... , -a m. - četvrtak; četvn.tt.kt. sqbote - srijeda

četvn.hnade�tltnyi, četvn.­hnade�tltnae, četvn.h­nades�tbnoe red. broj - četr­naesti, četrnaesta, četrnaesto

četenie v. čbtenie

četyre, četyri, četyri gl. broj -četiri; .četyre na de�te - če-

trnaest; četyre de�te - četr­deset

četyri v. četyre

čene, � ž. - ljuska, lupina čil, čie, čie zam. - čiji, čija, čije činiti, činjQ, činiši - redati; obli-

kovati, preoblikovati čin ... , -u / -a m. - red, poredak;

obred, čin; mjera, stupanj; ka­tegorija; redovnički red; odred, trupa; način; ponašanje

čislo, -a s. - broj; brojka; količi­na; brojenje; mjera, razmjer; usp. čism�

čislbn ... prid. - odredeni čism�, čismene, čismeni s. -

broj; brojka; usp. čislo

čisti, oČbtQ, čbteši - brojiti; čitati; poštovati, uvažavati; čbten ... - poštovan, uvažavan

čistina, -y ž. - dosljednost čistitelit, -a m. - svećenik čistitellt8tvo, -a s. - svećenstvo

čistiti, čicQ, čistiši - čistiti čisto prilo - pravilno čistoijubbCb, -a m. - onaj koji

voli čisto Čist08tlt, -i ž. / čistota, -y ž. - či­

stoća, svetost; usp. čistota

304

čish prid. - čist, nezaprljan; bi­jel, blještav; iskren; častan, svet

čiste prilo - čisto; vrijedno pošto­vanja

človekoijubiVlt prid. - čovje­koljubiv; usp. človekoljubi­stvbn ...

človekoijubie, � s. - 'čovje­koljublje; usp. človekoijublt­stvo

človekoijubbl1'" v . človekoiju­biVlt

človekoijubbne prilo - čovjeko­ljubivo

človekoJjublt8tvie v. človeko­Jjubie

človekoJjubbstvo, -a s. - čovje­koljublje; usp. človekoJjubie

človekoijubltstVltn ... prid. - čo­vjekoljubiv; usp. človekoJju­biVlt

človekoijubbClt, -a m. - 'čovje­koljubac

človekoubiica / človekouboi­ea, � m. - ubojica

človekougodbl1ikt., -a m. - koji se nastqji svidjeti drugima

človeb, -a m, mn. ijudie - čo­vjek; osoba; taj (onaj) čovjek; muAkarac, muž; sluga, · poda-

nik; netko, jedan čovjek; svat­ko, svaki čovjek; po človeku - ljudski; človeei - drugi (ljudi); nenavisthnik ... člove­kom ... - neprijatelj ljudi

človečin ... , -a m. - čovjek človečb / človečr.n ... / človečb­

sk ... prid. - čovječji, ljudski človečItstvo, -a s. - čovječan­

stvo; ljudskost Črhven ... / črhvlen ... 1 prid. .-!.

(jarko )crven . črhvlen ... ,2 -i ž. - (jarko)crvena

tkanina ČrhVlt, -i m. - crv črhmbBovati �, -ujQ s�, -ueši s�

- crvenjeti se Črhmltn ... prid. - crven; ognjen,

vatren črhnilo, -a s. - crnilo, čađa črhniea, � ž. - stablo duda;

monahinja, redovnica čn.norizb8b prid. - monaški,

redovnički ČrhnorizbClt, -a m. - monah, re­

dovnik; u8p. ČrhBbCIt Črhn ... prid. - crn ČrhBbCIt, -a m. - monah, redov­

nik; usp. ČrhnorizbClt Črhm.č1tSkt. prid. - monaški, re.:

dovnički

305

�n.pati, črepljQ črepleši / m-pajQ, čI"bpaeši - crpsti

'

�n.ta, -y ž. - crta

�n.tati, -ajQ, -aeši -crtati, risati

�n.tol1>, -a m. -soba, odaja; lož-nica, spavaća soba

�rivii, -e m. - cipela, sandala; .. usp. saPOI1>

�rivo, -a s. - trbuh; želudac; utroba

�r�Vbn ... prid. - trbušni; želuča­ni; tjelesni

�rida, -y ž. - red; stado; skupi-na, razred

�riždenie, -e s. - gozba

�riz ... v. �res ... �rinoVbn ... prid. - zub kutnjak

�ripati v. �l"bpati �rislo, -a s. - bok, bedro

�prijed. s G iA -kroz, preko

�riti, ČI'bPQ, črbpeši - crpsti

�o v. � .. to �uVb8tvie, -e s. -razumijevanje,

mudrost; osjetilo

�Vb8tvo, -a s. - razumijevanje, mudrost; osjetilo; osjećaj

�Vb8tvovati, -ujQ, -ueši -raza­birati, razumijevati

�Vb8tVbn ... prid. - koji se može osjetiti, razabrati

�desbn ... prid. -čudesan, divan

�uditi �, čuždQ s�, čudiši � -čuditi se, začuditi se; odušev­ljavati se, oduševiti se

�udo, -a!čudese s. - čudo; čuđe­nje, začuđenost

�dod�nie, -e s. - čudotvor­stvo; usp. �dotvorenie

�udod�nie, -e s. - čudo, čudo­tvorstvo

�udotvorenie, -e s. - čudotvor­stvo; usp. �dod�nie

�udotvorie, -e s. - čudo

�dotvorbCb, -a m. - čudotvo-rac

�dbn ... prid. - čudesan, divan čuistvo, -a s. - osjećaj

�ti, ČlljQ, čueši - osjećati, pri­mjećivati, razabirati, predosje­ćati; znati

� ... rvlen ... v. �n.vlen ... � .. van ... , -a m. - vrč; usp. m­

�8I'J> � .. stiV'b prid. - bogobojazan, po­

božan; usp. �btiV'b

�bstiti, ČbCQ, čbstiši - (po)štova­ti, častiti; slaviti

�b8tb, -i ž. - čast, poštovanje; do­stojanstvo; pobožnost; milost

Čb8tbDO priZ. - časno, dostojan­stveno; pobožno; milostivo

306

�b8t .. n ... prid. - častan, vrijedan poštovanja; slavan; znamenit; pobožan; posvećen; drag; �b8t­noe kamenie - drago kame­nje

čbten ... v. �isti č .. tenie, -e s. - čitanje (naglas),

tekst; propovijed �btiV'b prid. - bogobojazan, po­

božan; usp. �b8t\V'b �btO, česo/čbBO zam. - što, nešto,

zašto, čemu čbtbC", -a m. - čitalac �judo v. �udo čjuti v. �ti

��o, -a s. - dijete, sin

��oJjubiV'b / č�oJjub ... prid. - koji voli djecu

��db, -i ž. -obitelj, ukućani; dru­žina, pratnja

��dbCe, -a s. - djetešce

��to pril, komp. ��tie / č� ­često

��sb prid, komp. ��stie - čest, ustrajan

č�st .. , -i ž. - dio, čestica; dio tije­la; okrug; plijen; sudbina

č�stbn ... prid. - nepotpun

��e v. č�to

307

UJ Š W

i - slovo »ša«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vri­jednost

iaropisatelb, -a m. - slikar iarJ., -a m. - boja iarJ.čii, � /-e m. - slikar W .. v . . iti

iestokrilah prid. - šestokril iestokrilatbCb, -a m. - šesto-

kril, anđeo sa šest krila iestokrilbn .. prid. - šestokril,

anđeo sa šest krila iest .. , iesta, iesto red. broj - še­

sti, šesta, šesto iestbgl. broj - šest; iestb na de­

�te - šesnaest; iestb des�h - šezdeset

iestbkrilah v. iestokrilah

iibati, -ajQ, -aeši - bičevati, ši-bati

iip'l»k .. , -a m. - šipak iip .. čan .. prid. - šipkov, trnovit . Airok .. prid. - širok, prostran Airota, -y ž. -širina, prostranost Aie, � ž. - vrat, šija ilem .. , -a m. - kaciga

, At- v. C--iui prid. - lijevi

. iuica, � ž. - ljevica Aum .. , -a m. - šum; vijest

, ŠUDlbn .. prid. - opijen, pripit Abven .. prid. - šiven šbd .. v. iti

, Abb v. iti Abp'l»tanie, -e s, - došaptavanje

308

Abp .. tati, -ajQ -aeši / ŠbPbCQ, šbpbceši - šaptati

šutvie, -e s. - putovanje; povor­ka, procesija; šutvie nrava­način života; Ah8tvie tvoriti - putovati

šh8tvovati, -ujQ, -ueši - ići, ho­dati

šh8tie, -e s. - utabana staza, put; Autie tvoriti - koračati, ho­dati

šju- v. šu-�tanie, -e S. - drskost; krik

�tati s�, -ajQ s�, -aeši s� - pono-siti se; uznositi se

309

e - slovo »jat'b«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vri­jednost

eviti (s�) �vljQ (Sll), �viši (Sll) -otkriti (se), pokazati (se), javiti (se); pokazati, objaviti; ustano­viti

evlenie, -e s. -otkrivanje,javlja­nje, pojavljivanje, pojava; Bo­gojavljenje; znak; ono što je javno; vb evlenie priti -objaviti

evlene prilo - otvoreno, jasno

evleti (�) �vl�jQ (Sll), �vl�eši (Sll) - otkrivati (se), pokazivati (se), javljati (se); činiti se

eve prilo - otvoreno,javno;jasno; doista; eve byti (byvati) -biti poznat

egoda, -y Ž. - plod

edenie, -e s. - jelo, obrok, jede­nje

edovih prid. - otrovan edra, -'h s,pl. t. - naručje, njedra;

usp. nedra �na, -y Ž. - jedro edro, -a s. -jarbol

ed'h, -a m. - otrov ew., -i ž. -jelo, obrok, hrana, je-

denje; usp. eto ew.ea, --Il m. - izjelica

ed- v. ehati em v. iže eždenie, -e s. - vožnja; jahanje

na konju

eza I esa V. j�sa ezva, -y Ž. - ožiljak, rana

310

ezvina, -y Ž. - špilja; duplja; jaz­bina

ezviti, -vljQ, -viši - ozlijediti, ra� niti, nanijeti bol

ezvleti, -l�jQ, -l�ši - ranjavati

ezditi, �ždQ, �zdiši - voziti se, jahati, jezditi

ez'h V. az'h eZ'hva V. �zva ezyk'h V. j�zyk'h eko prilo i vez. - kako, kao; otpri­

like, približno; kako da, tako da; jer; kao i; kada ,

ekoVb V. ieakoVb ekože prilo i vez. - kako, kao; kao

da, tako da; kada ek'h(že), eka(že), eko(že) zam.

- (ne)kakav, (ne)kakva, (ne)­kakvo

eky v. eko ema, -y Ž. -jama emože prilo - kamo, kuda; emo-

že koliždo -kamo (kuda) god embn'h prid. -jamski em& v. esti erina, -y Ž. - vuna

eriti �, �ljQ BIl, �riši Sll - ljutiti se, bjesnjeti

erostb, -i ž. - gnjev; jaka bol eru čest. -da bar, samo da, kad bi

(bar)

er'h prid. - strog

el'bm'h, -a m. -jaram

erbm&nik'h, -a m. - ujarmljena životinja, ujarmljenik

el'bmbniCb prid. -ujarmljenički

eri prilo - čvrsto, jako, tvrdo

esli, -ii ž, pl. t. - jasle

esno prilo -jasno; usp. esne eSn'h prid. -jasan

esne prilo -jasno; usp. esno esti, emh, esi -jesti, hraniti se

eto, -a s. - jelo, hr�a; usp. ew.

ehhulbnica, --Il Ž. - prenoćište za strance

ehati, edQ, edeši - voziti se, ići (na nečemu), putovati prijevo­znim sredstvom

ece v. ace

ece prilo - za; w.n.. ece w.n.. -dan za danom

311

fP JU J-O

ju - slovo »ju«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vri­jednost

jugOV'h prid. - koji se odnosi na južni vjetar, jugov

jUg:&, -a m. -jug; jugo, južni vje-tar

juže v. uže

južh8h prid. -južni

junica, � ž. -junica

junOstb, -i ž. - mladost junota, -y m. - mladić; usp. ju­

Doia junOtbD'b prid. - mlad, mlade­

nački junoia, � m. - mladić; usp. ju-

Dota jun'b prid. - mlad jUllbCb, -a m. - mladi bik, junac jUllbČb prid. -juneći, teleći jutl'b- v. utl'b-

312

� - slovo »�Sb«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti, . A\ . -broj 900.

rt- v. j�-

313

Q - slovo »QS'b«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vri­jednos�

Qglb, -i m. - ugljen

Qgh, / Qg&l'b, -a m. - ugao, kut

Qg&lb / Qg&lbn'b prid. - ugaoni

QClica, � ž. - udica

Qdolie, -e s. - dolina

qdolb, -i ž. - dolina

Qdupril. - odakle; gdje

Qie, -a s. - lanac; uže; qie že­lezbno - okovi, verige

Qžika, -y m. i ž. - rođak, rođaki­nja, bližnji; rodbina

QŽičbStvo, -a s. - rodbina

QŽbnik'b, -a m. - zatočenik, uz­nik; usp. QZbnik'b

Qza, -y ž. -okovi, lanac; uže; tetiva

Qziliee, -a s. - tamnica, zatvor

QZ'bk'b prid. - uzak, tijesan

QZbnik'b, -a m. - zatočenik, uz-

nik; usp. Qžbnik'b

QrodiV'b prid. - bezuman, glup, nerazuman; usp. bui

Qroditi �, QroždQ �, Qrodiši s� ­ludovati, biti bezuman, glup, nerazuman

Qrodovati, -ujQ, -ueši - ludova­ti, biti bezuman, glup, nerazu­man

Qrod'b, -a m. -bezumnik, glupan

Qrodbno / QrodbSky prilo - be­zumno, besmisleno

QrodbStvo, -a s. - bezumnost, glupost

314

QrodbStvovati, -ujQ, -ueši - lu­dovati, biti bezuman, glup, ne­razuman

Q80bica, -y ž. - razmirica, svađa

Qtroba, -y ž. -utroba, trbuh; bu­brezi

Qtrobbn'b prid. - trbušni, utro­bni

QZ prilo -unutra; iz Qtrb -iznu­

tra; usp. Qtn.iQdu. / Qtn4Qd� QtrbBb prid. - unutarnji, nutar­

nji; duhovni

Qtrbjqdu / QtrbjQd� prilo - iznu­tra, unutra; usp. Qtrb

Qtbl'bprid. -šupljikast, rupičast

Qhanie, -e s. - miris, vonj

315

� - slovo »j�S'b«; i U glagoljici i ćirilici nepoznata brojevna vri­jednosta

j�dro prilo - brzo, hitro j�piAbCb, -a m. - brzopisac j�dn. prid. - brz, hitar j�u / j�d� prilo - gdje; blizu j�3a, � ž. � bolest, slabost, pat-

nja j�za v· j�3a j�zykb, -a, m. -jezik; govor; na­

rod, puk; pogani

j�ZYČbnik'b, -a m. - poganin

j�zyčbn'b prid. - brbljav, pogan­ski

j�zyčbSk'b prid. - narodni, pu­čki; poganski

j�ti (�), imQ (s�), imeši (�), -sigm. aor. l . l. jed. �S'b / �h'b ­uhvatiti, uhititi; uzeti; v�rq j�ti - vjerovati

j�tie, -a s. - doticaj, dodir

j�čb(ne)n'b prid. - ječmen

316

, , ,

jy - slovo »jQS'b«; i u glagoljici i u ćirilici nepoznata brojevna vri­jednost

jQdu(že) / jQd�(že) v. Qdu jytrbnb v. ytrbnb

31 7

� TH �

th - slovo »thita«; u glagoljici nema brojevne vrijednosti; . .e. . - broj 9

thavorIo, -a m. - Tabor, os. ime thadei / thad�i v. tadei / tad�i thamara / thaman. v. tamara thek( ... )la v. tek( ... )la theodora, -y ž. - Teodora, os.

ime theodoroV'b prid. - Teodorov theodorIo, -a m. - Teodor, os.

ime theodosii, -a m. - Teodozije, os.

ime

theoru ... , -a m. - Teofil, os. ime thesaloniki�nin ... , -a m. - Solu­

njanin thimi�n ... , -a m. - tamjan; usp.

timi�

thoma, -y m. - Toma, os. ime thomin ... prid. - Tomin thraki�, -iil ž. - Trakija, zemlj. th .. mi�an ... v. thimi�n ...

th .. mi�aDI>nica, -iil ž. - kadio­nica

thimi�DI>n ... prid. - tamjanski thimi�tos"DI> v. thimi�DI>n ...

318

kB - slovo »kai«; u glagoljici kB- v. ks-­nema brojevne vrijednosti, . a . - broj 60

319

- PS \jr

PB - slovo »psi«; u glagoljici PB- v. ps­nema brojevne vrijednosti, . W . - broj 700

320

§- I V

i - slovo "tžica«; u glagoljici ne­ma brojevne vrijednosti, . V . -broj 400

ipokrit'b, -a m. - licemjer, hipo­krit; usp. ipokrit'b

321

ipostasb / ipostatb, -i ž. - biće; slučaj, tvar

is(s)op'b, -a m. - izop, miloduh; usp. isof'b

MATICA HRVATSKA Hrvatska jezična baština

Stjepan Damjanović - Ivan Jurčević - Tanja Kuštović -Boris Kuzmić - Milica Lukić - Mateo Žagar

Mali staroslavensko-hrvatski rječnik

Za nakladnika Igor Zidić Likovno oblikovanje Luka Gusić

Priprema i tisak Tehnički centar NZMH Tiskru\ie dovršeno u prosincu 2004.

ISBN 953-150-558-6