Sto Se Krije Iza E-Brojeva

7/22/2019 Sto Se Krije Iza E-Brojeva

1/62

to se krije iza E-brojevaAditivi u hrani

UDRUGA ZA DEMOKRATSKO DRUTVO UDOZAGREB SPLIT 2005.


2/62

BIBLIOTEKA: MALA KOLA DEMOKRACIJE, KNJIGA 11.NAKLADNIK:UDRUGA ZA DEMOKRATSKO DRUTVOUDD

UTEMELJITELJ UDD-A: DR. TIHOMIL RADJAZA NAKLADNIKA:ANICA PETRUIUREDNIK:VLADIMIR PAVLINIOBLIKOVAO:TOMISLAV LEROTIRECENZENTICE:DR. SC. SENKA AKOVII MR. SC. MARIJA URLIN

SVA PRAVA ZADRAVAJU AUTORICE

ISBN 953-7006-03-4CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 66.022.3

LEROTI, Dada

to se krije iza E-brojeva / Dada Leroti, Ivana VinkoviVrek- Zagreb: Udruga za demokratsko drutvo, 2005. -

(Biblioteka Mala kola demokracije; knj. 11)

Bibliografija.

ISBN 953-7006-03-4

1. VinkaviVrek, IvanaI.Prehrambeni aditivi - tetnostII. Prehrambeni aditivi - Popis450207116

TISAK:DALMACIJA PAPIR - SPLIT

NAKLADA:: 500PROSINAC2004., 3000VELJAA2005.

2


3/62

dada leroti ivana vinkovivrek

to se krije iza E-brojeva

4Predgovor5to su prehrambeni aditivi i zato se upotrebljavaju?6Koje vrste aditiva postoje i kako su svrstani?6Kojim namirnicama je doputeno dodavanje prehrambenih aditiva?7Kojim je namirnicama zabranjeno dodavanje aditiva?7Tko i kako regulira upotrebu prehrambenih aditiva?8Tko jami zdravstvenu ispravnost prehrambenih aditiva ?8Zato treba obratiti pozornost na etiketu proizvoda?9Za koje aditive vrijede posebna pravila o deklariranju?9Kada se aditive ne mora deklarirati ili to je princip "prijenosa" (carry over)?

10Moramo li gutati sve to nam se nudi?10Koji se aditivi upotrebljavaju u pojedinim grupama namirnica?18Bojila23Konzervansi28Antioksidansi, regulatori kiselosti33Zgunjivai, emulgatori41Regulatori kiselosti, tvari za spreavanje zgrudnjavanja46Pojaivai okusa49Tvari za zaslaivanje, tvari za poliranje, modificirani krobovi55A do Z59Literatura

3


4/62

PREDGOVOR

Znanstvenici vegodinama objavljuju studije kojima upozoravaju da mnogi dodatci hrani

(oznaeni E-brojevima) izazivaju kod ljudi sindrom hiperaktivnosti, alergijske reakcije, glavobolje ilimetabolike poremeaje. Reakcije odgovornih institucija na ta otkria prespore su i nedostatne, aprehrambena industrija takve rezultate uglavnom ignorira. Ipak, uz pritisak javnosti, te razliitih udruga zazatitu potroaa i malobrojnih odgovornih znanstvenika, mnogi tetni dodatci hrani zavrili su na groblju

prehrambenih aditiva.Na toj crnoj listi nalaze se kancerogena umjetna bojila, poput "sudan"- utog (zabranjeno 1965.) i "violet"-ljubiastog bojila (zabranjeno 1973.), kobaltove soli (oteuju srce, zabranjene 1966.), konzervans za piadietil-pirokarbonat (karcinogen, zabranjen 1972.), sintetski zaslaivap-etoksi-fenilurea (uzrokuje rak

jetre, zabranjen 1950.)... Zbog sumnja da uzrokuje rak, Amerika agencija za hranu (FDA) zabranila jegodine 1976. upotrebu aditiva Amarantha u hrani. Danas isti aditiv slui kao bojilo za vino i kavijar. Uovoj knjizi nalazi se pod brojem E123.

Pozivajui se na naelo opreza, Odbor za okoli i javno zdravstvo Europskog parlamenta sastavioje g. 2000. novu crnu listu aditiva za koje se dri da mogu tetiti ljudskom zdravlju, te se zahtijeva strogaprocjena opravdanosti njihove upotrebe u hrani. Rijeje o konzervansima poput benzoata (E210-E219) idimetildikarbonata (E242), emulgatorima poput polioksietilen-stearata (E431) i polisorbata (E432-E436),

pojaivaima okusa poput glutamata (E620-E625), te razliitim sintetskim tvarima za bojenje (npr. E110),taloenje (E1201), pjenjenje (E900) i slino. Vrlo je vjerojatno da e velik dio tih kemikalija kroz nekovrijeme takoer zavriti na groblju prehrambenih aditiva.

Svi ti primjeri upozoravaju da su ljudi, unatonadzoru i uvjeravanjima slubenih institucija da su upitanju korisne i neopasne tvari, sustavno bili izloeni tetnom djelovanju razliitih aditiva. Na slubenoj

listi prehrambenih aditiva oznaenih E-brojevima (ukljuujui i gore nabrojene aditive), koju je 2003.godine odobrilo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, jo se uvijek nalazi vie od 300 razliitihspojeva!itav spektar tih kemikalija predstavljen je u ovoj knjizi. Iako mnogi aditivi nisu tetni (poput vitamina C,natrijeva karbonata ili limunske kiseline), postoji znatan broj aditiva kojima nije mjesto u hrani. Velik brojtvari u hrani nema nikakve prehrambene vrijednosti. Hrana se impregnira sintetskim bojilima radi boje,sintetskim aromama radi mirisa, a pojaivaima okusa - radi okusa. Poruka takve naopake manipulacije

jest da prirodna hrana nema dobru boju, miris niti okus. Neprimjerena asistencija znanosti i tehnologijekulturi prehrane u obliku sintetskih aditiva izobliila je na odnos prema hrani i prirodi.

Naalost, osim "ozakonjenih" aditiva, hrana je natopljena i drugim tetnim tvarima koje nastajuprilikom priprave hrane (npr prenjem krumpira nastaje neurotoksin akrilamid u koncentracijama i do

8000 puta veima od doputenih), tvarima koje namee industrijska poljoprivreda (npr pesticidi), ilitvarima koje migriraju u hranu iz plastine ambalae (poliklorirani bifenili, semikarbazidi). Taj kemijskiarsenal, zajedno s E-brojevima, mijenja sastav, ali i cijenu hrane.

Stoga javnost ima pravo na svaku informaciju i svako upozorenje. Informiranjem javnostiostvaruje se demokratsko naelo "right-to-know", a upozoravanjem podupire se europsko naeloopreznosti ("better-safe than-sorry). Ova knjiga omoguuje ljudima slobodniji i odgovorniji izbor.

doc. dr sc. VALERIJE VREK, dipl. in. med. biokemije

4


5/62

5

TO SU PREHRAMBENI ADITIVI?

Industrijska proizvodnja i prerada namirnica nuno je povezana s upotrebom prehrambenih aditiva. I prijemasovne industrijske proizvodnje ljudi su preraivali hranu i pritom se sluili nekim tvarima koje danas

ubrajamo u aditive: nae bake su upotrebljavale npr. pektin nezrelih jabuka za eliranje pekmeza. Udomainstvima hranu i danas konzerviramo solju, octom, medom, eerom, a limunovim sokom kojisadri askorbinsku kiselinu spreavamo svjee oguljeno voe ili povre da posmei.

Aditivi koji se upotrebljavaju u industrijskoj proizvodnji hrane jesu tvari koje se uobiajeno nekonzumiraju, niti su tipian sastojak hrane, nego su to tvari odreena kemijskog sastava koje se dodajunamirnicama tijekom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta iuvanja hrane.

Dodavanjem aditiva mijenjaju se neke osobine namirnica. Aditivi pridonose ujednaenoj kvalitetiproizvoda, ponudu namirnica ine neovisnom o godinjem dobu, omoguuju proizvodnju jeftinije hrane injezino dugorono skladitenje. Sredstva za konzerviranje, npr., spreavaju ili usporavaju razmnoavanje

mikroorganizama koji mogu uzrokovati kvarenje hrane. Sve raznovrsnija ponuda prehrambenih proizvodatemelji se upravo na primjeni aditiva: bez sladila i emulgatora ne bi bilo modernih "light" proizvoda,topljeni sir nije mogue proizvesti bez emulgatorskih soli, a polugotova i gotova jela bez sredstava zakonzerviranje, antioksidanasa, stabilizatora i drugih dodataka.Meutim, neke vrste prehrambenih aditiva s razlogom se dovode u vezu sa zdravstvenim rizicima,

posebno kod osjetljivih osoba, djece i bolesnika (vidi str. 8). Zato je vrlo vano da potroai imaju potpunuvid u sirovinski sastav proizvoda, ukljuujui i sve vrste aditiva. Naalost, jo uvijek nedostajetransparentnost i cjelovita informacija o aditivima i njihovu utjecaju na zdravlje ljudi. Dodatnunesigurnost kod potroaa stvara i injenica da za neke tvari vrijede posebna pravila o deklariranju te da

proizvoane mora deklarirati sve aditive nekom prehrambenom proizvodu (vidi str. 9), ili pak ih nedeklarira, iako ga zakon na to obvezuje.

Velik broj aditiva slui u prvom redu prehrambenoj industriji, jer joj omoguuje bru i jeftinijuproizvodnju, a time i veu dobit. Aditivi u hrani mijenjaju izgled namirnice (bojila), mijenjaju okus(pojaivai okusa, arome), poveavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u kruhu), veu vodu u

proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), omoguuju uvoenje "novih" proizvoda (energy-drinks),omoguuju primjenu manje vrijednih sirovina, olakavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladitenje itransport (sredstva za konzerviranje). Kupujui prehrambene proizvode potroai esto plaaju i aditivekoji nemaju nikakve prehrambene vrijednosti.Slino je i s vonim sladoledima, pudinzima i desertima, koji osim osnovnih sirovina, kao to su mlijeko,voda, eer, sadre i bojila, koja ih ine privlanima, i arome, koje im daju eljeni okus. Proizvoatedina vonim pripravcima, jer su umjetna bojila i arome jeftiniji. Naalost, potroai ne znaju to tono jeduni kad je rijeo namirnicama koje za razliku od sladoleda troe svakodnevno, poput kruha i peciva.Aditivi, izmeu ostalog, omoguuju da se kruh proizvede iz loijeg (jeftinijeg) brana. Tako manjevrijedan proizvod proizvoau donosi veu dobit. K tomu, deklariranje sastojaka nepakiranog kruha nijeobvezatno, pa potroanema nikakva uvida u sirovinski sastav (vrstu, kvalitetu, omjer razliitih vrsta

brana i ostalih sastojaka), a jo manje u dodane aditive.Industrijska proizvodnja hrane bez aditiva i ostalih pomonih sredstava nije mogua. I ekoloki

proizvedena hrana sadri aditive. Ipak, valja napomenuti da takva hrana ne smije sadravati bojila,pojaivae okusa, umjetne arome, veinu konzervansa, umjetna sladila... Za razliku od konvencionalneproizvodnje hrane, gdje je doputeno oko tri stotine aditiva, u ekolokoj proizvodnji hrane upotrebljava sepedesetak aditiva.


6/62

6

KOJE VRSTE ADITIVA POSTOJE I KAKO SU SVRSTANI?

Pravilnikom o prehrambenim aditivima doputena su 293 aditiva oznaena brojem E. Tomu trebapridodati jo i aditivima sline tvari koje nemaju oznaku E. Tu pripadaju pomone tvari u proizvodnji,enzimi i arome. Za njih vrijede posebna pravila o deklariranju (vidi str. 9). Da bi se postigla preglednostdodataka hrani i reguliralo njihovo oznaavanje, aditivi su s obzirom na njihovo djelovanje svrstani uslijedee skupine: bojila, konzervansi, antioksidansi, emulgatori, stabilizatori, zgunjivai, tvari za

eliranje, regulatori kiselosti, kiseline i luine, tvari za spreavanje zgrudnjavanja, tvari za postizanjeklizavosti, pojaivai okusa, tvari za zaslaivanje, modificirani krobovi, tvari za poliranje, tvari zazadravanje vlage, tvari za tretiranje brana, sekvestranti, uvrivai, poveivai volumena, tvari zaodravanje pjene, potisni plinovi, plinovi za pakiranje, tvari protiv pjenjenja, pomone tvari u procesu

proizvodnje, enzimski preparati i arome.

KAKO SE DEKLARIRAJU PREHRAMBENI ADITIVI?

Prehrambeni aditivi se uglavnom oznaavaju slovom E i odgovarajuim brojem. Na originalnompakovanju proizvoda (ambalai, naljepnici, privjesnici) aditivi dodani namirnicama moraju biti oznaenitako da je naveden naziv skupine (npr. bojilo, konzervans, itd.) te naziv aditiva ili E-broj. Na primjer,ako je neki proizvod konzerviran sorbinskom kiselinom (E200), na pakovanju mora pisati: konzervanssorbinska kiselina ili konzervans E200.Aditivi su djelotvorne tvari koje se dodaju proizvodu u vrlo malim koliina ma.Budui da se podaci o sirovinskom sastavu gotovih proizvoda na pakovanju navode redom prema

postotku zastupljenosti, aditivi se obino nalaze na kraju popisa sastojaka. Naalost, neki proizvoai jouvijek ne deklariraju ispravno sastav proizvoda. Usporedivi namjenska brana triju proizvoaaustanovili smo da samo jedan od njih aditive deklarira ispravno, drugi ne navodi skupinu kojoj aditiv

pripada niti toan naziv aditiva ili E-broj, nego samo "praak za pecivo", a trei proizvoastavlja

potroaa pred nerjeivu zagonetku, napomenom da je brano proizvedeno po proizvo

akoj specifikacijibr. 20/85 (?!) .

KOJIM NAMIRNICAMA JE DOPUTENO DODAVANJEPREHRAMBENIH ADITIVA?

Pravilnikom o prehrambenim aditivima odreuju se skupine i vrste namirnica kojima je doputenododavati aditive. To su:- mlinski i pekarski proizvodi, keksi, kolai, tjestenina, brzo smrznuti i srodni proizvodi;- proizvodi mesa stoke za klanje, divljai i peradi; mlijeko i mlijeni proizvodi, sladoled i puding; voe,

povre, gljive i srodni proizvodi;- ribe, koljke, rakovi, glavonoci, mekuci i srodni proizvodi; jestiva ulja, masti, margarini, majoneze,

umaci, preljevi i njihove salate;- kakao-proizvodi, proizvodi slini okoladi, krem-proizvodi i bombonski proizvodi;- alkoholna pia- bezalkoholna osvjeavajua pia;- pivo i bezalkoholno pivo;- juhe, koncentrati za juhe, koncentrati za umake, dodaci jelima i srodni proizvodi;- zaini, ekstrakti zaina i zainske mjeavine; ocat, vinski, voni i aromatizirani ocat;- jaja i proizvodi od jaja;- kava, kavovine i njihove preraevine;- ajevi i ajni pripravci;- pekarski kvasac;


7/62

7

- praak za pecivo, vanilin eer i eer u prahu;- praak za puding, kreme, deserte i srodne proizvode;- snack-proizvodi (ips, flips...);- senf;- sol;- stolna umjetna sladila;- hrana za dojenad i malu djecu;- hrana za posebne prehrambene potrebe (dijetska namirnica)

KOJIM JE NAMIRNICAMA ZABRANJENO DODAVANJE ADITIVA?

Ako nije drugaije propisano, zabranjeno je dodavanje aditiva sljedeim namirnicama:- nepreraenim namirnicama (nepreraenom namirnicom smatra se ona koja nije podvrgnuta nikakvoj

obradi koja bi dovela do bitne promjene prvobitnog stanja namirnice),- medu,- neemulgiranim uljima i mastima biljnog i ivotinjskog podrijetla,- maslacu,- nearomatiziranom pasteriziranom i steriliziranom mlijeku (ukljuujui i UHT steriliziranom) te vrhnju,

bez obzira na sadraj masnoa u originalnom obliku,- fermentiranim nearomatiziranim mlijenim proizvodima i svjeem siru,- prirodnim mineralnim vodama i izvorskoj vodi,- kavi i ekstraktu kave (osim aromatiziranih instant proizvoda),- nearomatiziranom aju,- eeru (ukljuujui mono- i disaharide),- obinoj suhoj tjestenini,- nearomatiziranoj mlaenici.Kada je rije

o proizvodima kojima je zabranjeno dodavanje aditiva, potroa

i ipak moraju paljivo

itatito pie na etiketi proizvoda, jer postoje slini proizvodi za koje vrijede drugaiji propisi. Na primjer,

pasterizirano vrhnje ne smije sadravati aditive, dok se steriliziranom vrhnju smije dodati stabilizatorkaragenan (E407) .

TKO I KAKO REGULIRA UPOTREBU PREHRAMBENIH ADITIVA?

Upotreba aditiva regulirana je Pravilnikom o prehrambenim aditivima. Pravilnik donosi Ministarstvozdravstva, a u posljednjih est godina tri puta je mijenjan i usklaivan s propisima Europske unije,

posljednji put u prosincu 2004. Pravilnik sadri i popis doputenih aditiva (Liste prehrambenih aditiva), nakojem se nalaze mnogi aditivi koji su sastavni dio nepreraenih prirodnih namirnica (npr. karoteni,limunska kiselina ili pektin), ali i tvari kojih nema u prirodi, poput azo-bojila ili tvari za zaslaivanje, npr.aspartam (E951) i ciklaminska kiselina (E952).

Pravilnikom su odreene takoer skupine i vrste namirnica kojima je doputeno dodavati aditive, te uvjetipod kojima se aditivi i njihove mjeavine mogu dodavati namirnicama (npr. aditivi moraju biti na listamaPravilnika, njihova upotreba mora biti tehnoloki opravdana, a dodane koliine u granicama propisanimPravilnikom). U sluaju kada koliina aditiva nije propisana, vrijedi naelo potivanja dobre proizvoake

prakse (DPP).Aditivi i njihove mjeavine navedeni u listama Pravilnika moraju u pogledu zdravstvene ispravnosti

udovoljavati propisima Europske unije, a ako nisu ureeni tim propisima onda se ure

uju premazahtjevima Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za poljoprivredu i prehranu Codex

Alimentarius Commission WHO/FAO ili Europske farmakopeje.


8/62

8

TKO JAMI ZDRAVSTVENU ISPRAVNOST PREHRAMBENIH ADITIVA?

U svrhu zatite potroaa i s ciljem smanjenja zdravstvenih rizika za svaki aditiv odreuje se prihvatljividnevni unos aditiva (PDU) ili tzv. "Acceptable Daily Intake" (ADI), tj. doza za koju se smatra da je

potroamoe bez tetnih posljedica unositi u organizam cijeli ivot. ADI se izraava u miligramimanekog aditiva po kilogramu tjelesne teine, a temelji se na rezultatima eksperimenata na ivotinjama ukojima se izraunavaju koliine aditiva koje ne naruavaju zdravlje laboratorijskih ivotinja, tj. takozvani

"No Observed Adverse Effective Level" (NOAEL). Te vrijednosti preraunavaju se u dnevnu dozu zaljude (ADI) tako da se obino umanjuju sto puta. Time se eli poveati sigurnost i smanjiti rizik zbog

prenoenja eksperimentalnih rezultata sa ivotinja na ovjeka (razlike u mijeni tvari), posebnosti u mijenitvari odreenih skupina (trudnice, djeca), te razliitih prehrambenih navika stanovnitva.Meutim, temeljita toksikoloka prosudba nekog aditiva vrlo je sloena, a procjena moguih uzajamnihreakcija razliitih aditiva u organizmu, ili reakcija aditiva s razliitim tetnim tvarima (tekim metalima,ostatcima pesticida, lijekovima) gotovo nemogua. Tomu treba pridodati i opasnost od pseudoalergija, tj.reakcija nepodnoenja nekih aditiva. Prema nekim izvorima 1% djece i oko 0,2% odraslih alergino je narazliite aditive. Uestalost reakcija na aditive zapravo je daleko vea, ali se zbog nedostatnih inestandardiziranih testova rjee dokazuje. Prema podacima njemakih udruga oboljelih od alergija, 8%djece i 3 % odraslih boluju od alergija na hranu ili imaju reakcije nepodnoenja hrane i/ili aditiva u hrani.

Nerazrijeeno je i pitanje u kojoj mjeri neki aditivi negativno utjeu na tzv. hiperkinetiki sindrom i naneurodermitis u djece.Konano, procjene zdravstvenih rizika vezanih uz aditive u hrani esto se razlikuju te ovise i o tome jesuli istraivanja provele nezavisne institucije, ili pak ih je naruila i platila prehrambena industrija.Prehrambene navike znaajno utjeu na unos aditiva u organizam. Jednostranom prehranom unose se uorganizam vee koliine nekih aditiva od preporuenih, npr. djeca koja piju velike koliine osvjeava-

juih napitaka i sokova zaslaenih umjetnim sladilima lako mogu prekoraiti prihvatljivu dnevnu dozusladila. Djeca su posebno ugroena zbog razmjerno male tjelesne teine i velike potronje industrijski

preraenih namirnica, posebno bombona, slatkia, snack-proizvoda (grickalica), osvjeavajuih napitaka isladoleda.

0 tome se govori i u izvjeu Europske komisije o unosu aditiva u organizam putem hrane. Istraivanjekoje je prije nekoliko godina provedeno u deset zemalja Europske unije i u Norvekoj pokazalo je npr. da

djeca unose u organizam gotovo dva puta vie fosforne kiseline (E338), zatim 7,7 puta vie aluminijsulfata(E520), te da se unosom hrane koja sadri sulfite prihvatljive dnevne doze sulfita (E220- 228) prekoraujuak za 12 puta.

ZATO TREBA OBRATITI POZORNOST NA ETIKETUPROIZVODA?

to je namirnica vie preraena, sadri vei broj aditiva. Svjeim i nepreraenimnamirnicama uglavnom ne trebaju prehrambeni aditivi. Koliko potroavie cijeni prirodnu,nepatvorenu hranu, pri izboru proizvoda toliko e vie obratiti panju na deklaraciju naetiketi proizvoda. Deklaracija o sastavu namirnica prua vane informacije kupcima koji eleznati to s gotovim proizvodima unose u organizam: koji zbog zdravstvenih razlogaizbjegavaju odreene tvari (npr. sintetska bojila, pojaivae okusa, konzervanse, sladila, itd);koji kritiki propituju nove namirnice, usporeuju sadraj namirnica slinog naziva, arazliitog sastava (npr. sok od narane i nektar od narane); koji izbjegavaju sastojkeivotinjskog podrijetla, jer se hrane vegetarijanski ili koji ne ele jesti hranu koja sadrigenetski izmijenjene sastojke. Naalost, potroau se zbog vespomenutog nepravilnog inepotpunog deklariranja sastojaka proizvoda esto uskrauje pravo na informaciju o tome tokupuje i jede. K tomu, tekst o sastavu proizvoda vrlo je esto otisnut toliko sitnim slovima daga starije osobe i one slaba vida ne mogu proitati te budu zakinute za vane informacije.


9/62

9

ZA KOJE ADITIVE VRIJEDE POSEBNA PRAVILA O DEKLARIRANJU?

Posebna pravila o deklariranju vrijede za pomone tvari u procesu proizvodnje, enzime i arome.Pomone tvari u preradi omoguuju ili olakavaju proizvodne postupke te ih ine brima i jeftinijima, anjihovi mogui ostatci u namirnici odreeni su Pravilnikom o aditivima koje se mogu nalaziti unamirnicama. Budui da nisu sastavni dio gotovog proizvoda, proizvodai ih ne moraju deklarirati. Ipak,

pomone tvari mogu u proizvod dospjeti kao nehotian ili neizbjean ostatak, a time i nepovoljno utjecati

na zdravstvenu ispravnost proizvoda. Pravilnikom o aditivima doputa se upotreba 212 pomonih tvari teregulira njihove mogue ostatke u namirnici.Enzimi omoguuju i ubrzavaju biokemijske reakcije u procesu proizvodnje hrane, a mogu bitiivotinjskog, biljnog ili mikrobiolokog podrijetla. Deklariraju se samo u sluaju kada se u namirnicinalaze u aktivnom obliku.Arome se dodaju namirnicama radi aromatiziranja ili dopunjavanja arome, a ine najveu skupinu tvarikoje se ne moraju tono deklarirati. U Europskoj Uniji na listi doputenih aroma nalazi se 2700 (!)razliitih tvari. Osim miriljivih sastojaka (10-20%) arome smiju sadravati i nosae, pojaivae okusa,sredstva za konzerviranje, razrjeivae. Te aditive proizvoai naalost nisu duni deklarirati kao ni nazivmiriljive tvari, a s etikete gotovog proizvoda potroadoznaje samo je li u pitanju prirodna ili umjetnaaroma.

Oznaka "prirodna aroma" smije se upotrijebiti u deklaraciji kada je aromatski sastojak dobiven iskljuivoiz namirnice iju oznaku nosi. Npr. aroma vanilije smije se oznaiti kao "prirodna aroma" samo ako jedobivena iz ploda vanilije, za razliku od umjetne arome vanilije, koja se dobiva sintetskim putem te se utom sluaju oznaava samo kao "aroma" (ili "aromatizirano"). Ponekad moemo naii na proizvode nakojima se neka aroma deklarira kao prirodno-identina. Rijeje zapravo o umjetnoj aromi koja je posvom kemijskom sastavu jednaka prirodnoj.Za sumpor u namirnicama vrijedi takoer posebno pravilo: ako je koliina SO2manja od 10mg/kg ili 10mg/l proizvoda, smatra se da sumpor nije prisutan u namirnici te se ne mora deklarirati.

KADA SE ADITIVE NE MORA DEKLARIRATI ILI TO JE PRINCIP"PRIJENOSA" (CARRY OVER)?Aditive u nekim namirnicama proizvoai ne moraju deklarirati jer su u namirnicu uneseni posrednim

putem, tj kao sastojci sirovine u ijoj je proizvodnji doputena upotreba aditiva. Za te namirnice vrijediprincip prijenosa (carry over). Primjer: Pravilnikom o aditivima odreeno je kojim se namirnicama nesmiju dodavati bojila (meu ostalima i branu, jajima i proizvodima od jaja, kruhu i slinim proizvodima,koncentratu rajice, vonim sokovima i nektarima, soku od povra, hrani za dojenad i malu djecu...).Meutim, ako se u proizvodnji sirovina za izradu navedenih proizvoda doputa uporaba bojila, onda se

primjenjuje princip prijenosa , tj. proizvoane mora deklarirati bojila u gotovom proizvodu. Princip

"prijenosa" vrijedi poglavito za pomone tvari u procesu proizvodnje koje proizvoanije duandeklarirati, jer te tvari nisu sastavni dio gotovog proizvoda. Primjer: Ako krumpir nakon ljutenja obradisredstvom protiv posmeivanja, proizvoato nije duan navesti na gotovom proizvodu (npr. na

pakovanju instant-praka za pire). U Europskoj uniji je 20 godina bio na snazi propis prema kojemu se nemoraju deklarirati sastojci koji ine manje od 25% gotovog proizvoda. Pod pritiskom udruga za zatitu

potroaa ta se odredba ukida te se donose novi propisi o deklariranju sastojaka namirnica itransparentnijem oznaavanju sirovina i aditiva koji su mogui uzronici alergija. Usklaivanje domaih

pravilnika o deklariranju namirnica s onima Europske unije pridonijet e u budunosti veojtransparentnosti, boljoj informiranosti i zatiti potroaa kod nas. No, svaki potroaodabirom proizvodavedanas odluuje o tome kakvu hranu eli jesti.


10/62

10

MORAMO LI GUTATI SVE TO NAM SE NUDI?

lako neki proizvoai sastav proizvoda ne deklariraju u skladu s postojeim propisima, iako su postojeipropisi nedoreeni, ipak potroanije nemoan te svojim ponaanjem, tj. svjesnim odabirom proizvoda,moe zatititi svoje interese. Ne moramo gutati sve to nam se nudi!- Na nekim proizvodima vidljivo je istaknuto bez konzervansa. To potroaa moe dovesti u

zabludu da u proizvodu uope nema aditiva. Stoga treba obratiti panju i na ono to je tiskano

malim slovima, tj. na SASTAV proizvoda!- Usporeujte proizvode! Kupujte to prirodnije proizvode, npr. jogurt bez sredstava za

zgunjavanje i konzervansa ili vone sokove umjesto osvjeavajuih bezalkoholnih napitaka, kojiodreda sadre bojila, arome, umjetna sladila...

- Pripremajte hranu sami umjesto da kupujete gotova jela (juhe, umake, deserte)- Izbjegavajte hranu s umjetnim aromama, pojaivaima okusa...- Ograniite potronju salamurenih proizvoda (suho meso, slanina, prut). Te proizvode nemojte priti

ni pei zbog opasnosti od stvaranja kancerogenih nitrosamina.- Iizbjegavajte preni krumpir (pomfrit) zbog stvaranja neurotoksina akrilamida.- Izbjegavajte hranu i pia koja sadre sladila.- Raspitajte se u trgovini o sastavu nezapakiranih namirnica. Udruge za zatitu potroaa mogu

pomoi u zatiti vaeg prava na informiranost o sastavu proizvoda koji kupujete.- Ne kupujte manje vrijedne proizvode.

KOJI SE ADITIVI UPOTREBUAVAJU U POJEDINIM GRUPAMANAMIRNICA?

Bojila

se dodaju namirnicama da bi se nadomjestila prirodna boja koju su izgubile tijekom prerade iliskladitenja. Bojila su svojevrsni make up za namirnice, ine ih privlanijima kupcu ili pak sugerirajubolju kvalitetu od stvarne (npr. sadraj voa u napitcima, slatkiima). Neka od njih, napose ona iz grupeazo-bojila mogu izazvati alergije.Bojila se smiju dodavati:- mlinskim i pekarskim proizvodima, keksima, kolaima, tjestenini, brzo smrznutim i srodnim

proizvodima (svim proizvodima);- proizvodima od mesa (npr. pateti, kobasicama, mesnom doruku...);- mlijenim proizvodima (npr. topljenom siru, pripravcima topljenog sira, aromatiziranim mlijenim

proizvodima, vonom jogurtu, kiselom mlijeku s voem, sladoledu, praku za sladoled i puding....);- proizvodima od voa, povra i gljiva (npr. nekim vrstama povra u ulju, octu i salamuri, demovima,

marmeladama, vonim eleima, kompotima, desertima na bazi voa i povra, kandiranom vou ipovru, nektaru od povra, vonom sirupu na citrus bazi....);- ribi, rakovima i ribljim preraevinama (npr. dimljenoj ribi, pateti od riba i rakova, zamjeni za losos,

kuhanim rakovima....);- jestivim uljima, masti , margarinu, majonezi (npr. margarinu, masti, majonezi, umacima,

preljevima ...);- kakao proizvodima, bombonskim, krem i slinim proizvodima (npr. bombonskim proizvodima,

masama za punjenje, preljevima, ukrasima...);- nekim alkoholnim piima (npr. aromatiziranim likerima, gorkim likerima, domaem rumu,

rakijama ....);- bezalkoholnim osvjeavajuim piima (bezalkoholnim piima, osim pia od vonog soka i vonih

baza, bezalkoholnim piima od vonog soka i vone baze jagode i citrus voa, prakastimbezalkoholnim piima...);

- pivu (svim vrstama);- octu;


11/62

11

- juhama, koncentratima za juhe i umake, dodacima jelima (svim proizvodima osim umaku odrajica);

- zainskim mjeavinama;- pracima za pudinge, kreme, deserte (svim proizvodima osim onima koji sadre voe, jaja, kakao,

okoladu);- snack-proizvodima (npr. ipsu, flipsu, ekspandiranom itu, prenim plodovima i

sjemenkama....);

- svim vrstama senfa.

Konzervansispreavaju ili usporavaju razmnoavanje mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje. Tako se produujetrajnost namirnice i omoguuje transport lako pokvarljive robe na velike udaljenosti. Najeikonzervansi jesu sorbinska kiselina (E200) i njezine soli te benzojeva kiselina (E210) i njezine soli.Konzervansi se smiju dodavati:- mlinskim i pekarskim proizvodima, keksima, kolaima, (npr. pakiranom i narezanom kruhu,

pakiranim polupeenim pekarskim proizvodima, kruhu smanjene energetske vrijednosti, pakiranom

pecivu, svjeim listovima za savijau, krumpirovim njokima...);- mesnim proizvodima (tlaenici, kobasicama s dodatkom itarica ili drugim biljnim dodacima,

mljevenom mesu s biljnim dodacima tj. burgerima i slinim proizvodima, suhomesnatimproizvodima, salamurenim proizvodima, jetrenoj pateti i slinim proizvodima);

- mlijenim proizvodima (npr. topljenom siru, siru u listiima, pakiranom i nedozrelom siru, tvrdim,polutvrdim i polumekim sirovima od kojih se neki konzerviraju samo povrinski, mlijenimdesertima koji nisu toplinski obraeni, sladoledu na bazi mlijeka, pudinzima, kremama ...);

- preraevinama voa i povra (npr. demovima, eleima i marmeladama u plastinoj ambalai;demovima, eleima i marmeladama s niskim sadrajem eera, kandiranom vou i povru,

preljevima i umacima na bazi voa i povra ukljuujui i keap, oguljenom krumpiru i sirovimproizvodima od krumpira, suenom vou, povru u octu, ulju ili salamuri ...);

- ribljim proizvodima (npr. polutrajnim ribljim proizvodima, proizvodima od riblje ikre, kuhanim,svjeim ili smrznutim rakovima i glavonocima, soljenoj i suenoj ribi ...);

- jestivim uljima, masti, margarinu, majonezi (npr. margarinu, majonezi, umacima, preljevima ...);- kakao-proizvodima, bombonskim, krem i slinim proizvodima (npr. bombonskim proizvodima,

masama za punjenje, preljevima, gumi bazama ...);- alkoholnim piima (npr. onima koja sadre manje od 15% alkohola,

vonim vinima, alkoholnim piima koja sadre cijeli plod voa...);- bezalkoholnim osvjeavajuim piima (npr. bezalkoholnim aromatiziranim piima, tekuem

koncentratu aja ...);- juhama, koncentratima za juhe, dodatcima jelima (npr. tekuim juhama, tekuim dodatcima jelima

...);- zainima, ekstraktima zaina (npr. zainskim mjeavinama ...);- snack-proizvodima (npr. proizvodi na bazi ita i krumpira, ips, flips ...);- senfu;- tekuim umjetnim sladilima.


12/62

12

Antioksidansispreavaju oksidativne promjene u namirnicama. Poznato je da mnoge namirnice izloene djelovanjukisika mijenjaju svojstva. Tako npr. masnoe na zraku uegnu, a oguljeno voe i povre poprimi smeu

boju. Antioksidansi spreavaju te procese u prvom redu, produuju trajnost namirnica. Osim toga,pridonose ouvanju arome namirnica te spreavaju unitavanje vitamina osjetljivih na djelovanje kisika.Najei antioksidansi su tokoferoli (vitamin E), askorbinska kiselina (vitamin C) te galati (E310-E312),BHA (E320) i BHT (E321). Antioksidansi se smiju dodavati:

- mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, brzo smrznutim i srodnim proizvodima (svimproizvodima se smije dodavati limunska kiselina E330);- proizvodima mesa stoke za klanje, divljai i peradi (salamurenom i brzo salamurenom mesu, masti

...);- mlijenim proizvodima (npr. instant-proizvodima na bazi mlijeka, proizvodima koji sadre masti,

sirevima, topljenom siru, pripravcima maslaca, vrhnju, mlaenici, sladoledu, pudingu ...);- proizvodima od voa i povra (npr. suenim proizvodima voa i povra, demu, eleima,

marmeladama i slinim vonim namazima, vonim sokovima, citrus-bazama, nektaru od voa ipovra, vonim kompotima, keapu , umacima ...);

- ribama, koljkama, rakovima, mekucima i njihovim smrznutim proizvodima (ribljem ulju, trajnim ipolutrajnim ribljim proizvodima, rakovima i mekucima i njihovim smrznutim proizvodima...);

- jestivim uljima, masti, margarinu (margarinu, majonezi, uljima i mastima za prenje ...);- kakao proizvodima, bombonskim, krem i slinim proizvodima (bombonima, gumama za vakanje

...);- bezalkoholnim piima;- svim vrstama piva;- koncentratima za juhe i umake;- zainskim mjeavinama;- snack-proizvodima (npr. ipsu, flipsu, prenim plodovima i sjemenkama ...).

Emulgatoriomoguuju dobivanje ravnomjernih i stabilnih mjeavina od tvari koje se po svojoj prirodi ne mogumijeati (npr. voda i ulje). Margarin se npr. dobije mijeanjem vode, masti i ulja uz dodatak emulgatora.U emulgatore pripadaju lecitini (E322), mono- i digliceridi masnih kiselina (E471)...Posebnu grupu emulgatora ine emulgatorske soli. One u proizvodima koji sadre masti, vodu i proteineraspruju proteine, ujednaujui raspodjelu vode i masti oko njih. Tako npr. u procesu proizvodnjetopljenog sira spreavaju odvajanje mlijene masti od sirutke. U emulgatorske soli pripadaju fosfati(E339-E341, E343, E450-E452) i soli limunske kiseline (E331-E333).Emulgatori se smiju dodavati:- mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, brzo smrznutim i srodnim proizvodima, (npr. keksima,

kolaima, finim pekarskim proizvodima, masama za punjenje, preljevima, masnim emulzijama zaprenje ...);

- proizvodima mesa stoke za klanje, divljai i peradi (npr. kuhane, polutrajne i obarene kobasice ikonzerve ...);

- mlijenim proizvodima (npr. instant-proizvodima na bazi mlijeka, mlijenim napitcima, sladoledu,vrhnju, lagu, pudinzima, mlijenim desertima, pripravcima sira, topljenom siru i pripravcimatopljenog sira ...);

- proizvodima od voa i povra (npr. desertima na bazi voa i povra, demovima, eleima imarmeladama, vonim preljevima i premazima za fino precivo ...);

- smrznutim i duboko smrznutim proizvodima od rakova, konzerviranim proizvodima od rakova;- jestivim uljima, masti, margarinu, majonezi (npr. margarinu, majonezi, mastima za namaze,

posebno pripremljenim uljima i mastima za kuhanje i/ili prenje ...);- kakao-proizvodima, bombonskim proizvodima (npr. masama za punjenje, preljevima, gumama zavakanje, kakau, okoladi, bombonima ...);

- alkoholnim piima (npr. vonim vinima, mijeanim vonim vinima...);


13/62

13

- bezalkoholnim piima (npr. onima od biljnih ekstrakata tipa Cola, mutnim piima, pracima za toplenapitke, tekuim koncentratima aja ...);

- juhama, koncentratima za juhe, dodatcima jelima;- jajima (npr. tekuim jajima, jajima u prahu, proizvodima od jaja ...);- kavi, kavovinama i njihovim preraevinama (npr. prakasti pripravci kave i kavovine za tople i hladne

napitke...);- ajevima (npr. instant-ajevima...);- svjeem i suhom pekarskom kvascu;- pracima za puding, kreme, deserte i sline proizvode;- snack-proizvodima (ipsu, flipsu, ekspandiranom itu...).

Stabilizatoriosiguravaju stabilnost strukture i boje proizvoda. Najee pripadaju grupi sredstava za zgunjavanje ieliranje, emulgatorima ili sredstvima za zadravanje vlage.

Zgunjivaise upotrebljavaju u namirnicama koje moraju imati odreenu gustou, npr. juhe, umaci, sladoledi, kreme.

Neki zgunjivai veu minerale, npr. kalcij, eljezo, mangan, pa u ekstremnom sluaju mogu prouzroitimanjak eljeza u organizmu. Zgunjivai mogu biti i sredstva za eliranje ili modificirani krob (E1404-1450). esto se upotrebljava karubaguma (E410), guar-guma (E412), ksantan-guma (E415). Sve one u

pojedinim sluajevima mogu izazvati alergijske reakcije.Zgunjivai se smiju dodavati:- mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, brzo smrznutim i srodnim proizvodima,- proizvodima mesa stoke za klanje, divljai i peradi (npr. kuhanim, polutrajnim i obarenim kobasicama

i konzervama...);- mlijenim proizvodima (npr. aromatiziranom jogurtu, vonom jogurtu, kiselom mlijeku s dodatcima,

mlijenim desertima, mlijenim napicima, sladoledu, pudingu, vrhnju i lag-pjeni, pripravcimasvjeeg i topljenog sira ...);

- proizvodima od voa i povra (demovima, eleima, marmeladama, vonim nadjevima, preljevima ipremazima za peciva, desertima na bazi voa i povra, umacima na bazi voa i povra, keapu islinim proizvodima ...);

- jestivim uljima, masti , margarinu, majonezi (npr. margarinu i majonezi);- kakao-proizvodima i bombonskim proizvodima (npr. masama za punjenje, preljevima, bombonskim

proizvodima, gumama za vakanje, kakau i okoladi...);- alkoholnim piima (npr. likerima na bazi jaja...);- bezalkoholnim piima;- pivu;- juhama, umacima;- zainima;- praku za pudinge, kreme, deserte;- snack-proizvodima (npr. flipsu, ekspandiranom itu, ostalim proizvodima...);- senfu;- umjetnim sladilima.

Tvari za eliranje

omoguuju da se iz tekuina dobiju namirnice elatinozne konzistencije. Neke tvari za eliranje ujedno sui zgunjivai. Najpoznatije sredstvo za eliranje je pektin (E440), a dodaje se npr. eeru namijenjenompripremanju marmelada i slinih proizvoda, kobasicama i konzervama, demu, marmeladama ipekmezima, bjelanjku...


14/62

14

Regulatori kiselostislue za podeavanje i odravanje kiselosti ili lunatosti namirnice, i to tako da se dodavanjem kiseline

podie, a dodavanjem lunatih tvari smanjuje stupanj kiselosti. Tako se produuje trajnost proizvoda iregulira okus. Najee se upotrebljavaju limunska kiselina(E 330), vinska kiselina (E334) i njihove soli.Dodaju se:- mlinskim i pekarskim proizvodima, keksima, kolaima, mesnim proizvodima, mlijeku i mlijenim

proizvodima;- steriliziranom i pasteriziranom vou i povru, nektaru od voa i povra, demu, marmeladi i slinimproizvodima;

- margarinu, majonezi, bombonskim proizvodima, alkoholnim i bezalkoholnim piima;- juhama, koncentratima za juhe;- umacima, zainima;- prakastim pripravcima kavovina;- vonim ajevima;- praku za pudinge, kreme i deserte;- snack-proizvodima;- svim vrstama senfa;- umjetnim sladilima...

Kiseline i luinemijenjaju kiselost ili lunatost namirnica i time u prvom redu utjeu na njihov okus. Osim toga, kiseline

produuju trajnost namirnica usporavajui rast mikroorganizama. Najee se upotrebljavaju limunskakiselina (E330), mlijena kiselina (E270), vinska kiselina (E334) i octena kiselina (E260). Okus mnogih

proizvoda, npr. osvjeavajuih pia, slatkia, deserta, juha i umaka regulira se kiselinama.

Tvari za spreavanje zgrudnjavanjadodaju se prakastim ili zrnatim namirnicama, da bi se sprijeilo nastajanje veih nakupina ili gruda. Utvari protiv zgrudnjavanja ubrajamo voskove (E90-E904), magnezijeve soli masnih kiselina (E470b),kalcijev fosfat (E341) i silikate (E551-E559). Dodaju se mlinskim i pekarskim proizvodima, keksima,kolaima, mlijenim prakastim proizvodima, pracima za pia baziranim na vou, prakastim

proizvodima za juhe, umake, zainima u prahu, prakastim pripravcima kave i kavovine za tople i hladnenapitke, instant ajevima, pracima za kreme, pudinge i deserte, soli i zamjenama za sol...

Tvari za postizanje klizavostidodaju se namirnicama tijekom izrade zbog smanjivanja trenja na dodirnim povrinama. Dodaju semlijenim prakastim proizvodima, bombonskim proizvodima, okoladnim proizvodima, gumama zavakanje...

Pojaivai okusasu tvari koje istiu ili poboljavaju djelovanje prisutnih aroma. Najpoznatiji pojaivai okusa sa glutamati(E621-E625). Dodaju se mlinskim i pekarskim proizvodima, kobasicama i konzervama, umacima,

keapu, proizvodima od riba, rakova i glavonoaca, margarinu, majonezi, gumama za vakanje,bezalkoholnim osvjeavajuim piima, juhama, umacima, zainskim mjeavinama, ipsu, flipsu,ekspandiranim itima, prenim plodovima, sjemenkama i ostalim snack-proizvodima, senfu, prakastimumjetnim sladilima...


15/62

15

Tvari za zaslaivanjedijele se obino na zamjene za eer i umjetna sladila, a u namirnicama stvaraju sladak okus. Zamjenjujueer u namirnicama namijenjenima dijabetiarima te u mnogim proizvodima sa smanjenim brojemkalorija, npr. finim pekarskim proizvodima, mlijenim pripravcima, sladoledima, niskokalorinimmarmeladama, demovima, slatko-kiselim ribljim proizvodima, slatkiima, namazima, gumama zavakanje, desertima, bezalkoholnim osvjeavajuim piima, bezalkoholnom pivu, prakastim pripravcimaaja, kave i kavovina za tople i hladne napitke, snack-proizvodima za grickanje...

Umjetna sladila mogu biti i po nekoliko stotina puta slaa od eera, nemaju gotovo nikakvu kalorinuvrijednost i dodaju se namirnicama u vrlo malim koliinama. Tu pripadaju npr. Acesulfam-K (E950),aspartam (E951), ciklaminska kiselina (E952), saharin (E954), taumatin (E957) i neohesperidin DC(E959).Zamjene za eer imaju u usporedbi sa eerom oko 40% manje kalorija, a slade samo malo slabije odeera, pa se namirnicama dodaju u gotovo istim koliinama kao eer. Zamjene za eer su npr. sorbit(E420), manit (E421), izomalt (E953), maltitol (E965), laktitol (E966) i ksilitol (E967).

Modificirani krobovi

imaju u usporedbi s obinim krobom izmijenjena originalna svojstva (kemijskim, fizikalnimili enzimatskim postupkom), a slue za odreivanje konzistencije razliitih vrsta namirnica.Dodaju se npr. gotovim jelima, mesnim konzervama, sladoledu, pudingu, vonom jogurtu,topljenom siru, desertima na bazi voa i povra, prirodno mutnim vonim sirupima, citrus

bazama, bezalkoholnim piima, juhama, umacima, keapu, majonezi, bombonskimproizvodima, masama za punjenje, preljevima, zainima i mjeavinama zaina, praku zapudinge, kreme i deserte, flipsu, senfu...

Tvari za poliranjeslue za dobivanje glatke i sjajne povrine, te za zatitu namirnice od isuivanja i kvarenja. To su raznivoskovi i smole (E901-E904). Nanose se na proizvode uranjanjem, rasprivanjem ili mazanjem. Na

povrini namirnice stvaraju vrsti elastini sloj. Tvari za poliranje dodaju se preljevima finih pekarskihproizvoda, snack-proizvoda, a slue i za tretiranje kore svjeih agruma, egzotinog voa, dinja, jabuka,kruaka, te za poliranje sirove i prene kave u zrnu...

Tvari za zadravanje vlagevezivanjem vode spreavaju isuivanje proizvoda te tako omoguuju zadravanje svjeine ikarakteristine konzistencije proizvoda. Najee se upotrebljavaju sorbitol (E420) i glicerol(E422). Doputena je upotreba u proizvodnji svih pekarskih proizvoda, bombonskih proizvoda,masa za punjenje, preljeva, praaka za pudinge, kreme i deserte, slue za tretiranje smrznutenepreraene ribe, rakova, glavonoaca i mekuaca...

Tvari za tretiranje branadodaju se branu u svrhu poboljavanja tehnolokih svojstava brana. Neke od tvari koji sesmiju dodavati branu su npr.: E300, E327, E335, E336, E337, E339, E340, E341, E343, E450,E451, E452, E467, E472a, E483, E500, E503, E516, E517, E520, E521, E529, E574, E575,

E920, E927b. Oni pripadaju razliitim grupama aditiva i imaju razliite uinke. Npr.: E170 jetvar za spreavanje zgrudnjavanja brana, E300 (askorbinska kiselina) je antioksidans i tvar zatretiranje brana, E339-E341, E450-E452 su regulatori kiselosti i tvari za rahljenje brana,E472a i E473 su emulgatori...


16/62

16

Aditivi u branu za kruh i pecivo olakavaju npr. obradu tijesta, skrauju proces prerade, omoguujupreraivanje sirovina nie kvalitete, pridonose boljem vezivanju vode u tijestu, poboljavaju poroznostproizvoda, poveavaju obujam konanog proizvoda, produavaju trajnost i svjeinu. Tretirano brano neupotrebljava se samo za kruh i pecivo, nego i za sve ostale mlinske i pekarske proizvode, kekse, kolae,tjestenine, brzosmrznute i srodne proizvode, a vrsta aditiva koji se dodaju branu ovisi o namjeni brana.

Sekvestrantisu tvari koje u namirnicama vezuju ione odreenih metala i ine ih neaktivnima. Budui da metali

pospjeuju kvarenje namirnica, sekvestranti imaju ulogu sredstava za konzerviranje. Osim toga,pojaavaju djelovanje antioksidansa pa se koriste u proizvodima koji sadre masti ili ulja kojima sedodaju antioksidansi.

Najee se upotrebljava E451, i to u finim pekarskim proizvodima, topljenom siru i pripravcimatopljenog sira, sladoledu, mlijenim napicima, za povrinsku obradu mesa, za povrinsku obradu biljnih

proizvoda, filete nepreraene ribe (smrznute i duboko smrznute), proizvode od rakova (smrznute iduboko smrznute). Upotrebljavaju se, takoer, u proizvodnji vonih vina, bezalkoholnih pia od biljnihekstrakata, juha i koncentrata za juhe, jaja (u prahu i tekuih), prakastih pripravaka kave i kavovina za

tople i hladne napitke, praaka za kreme, pudinge, snack-proizvoda...

Uvrivaipoboljavaju strukturu namirnica. Uvruju tkivo voa ili povra kao i sredstva za eliranje koja sedodaju takvim prizvodima.. Kao uvrivai slue npr. E325-E327, E509, E511, E516, E520-E523,E526, E578. Dodaju se proizvodima i preraevinama od voa i povra, bezalkoholnim piima...

Poveivai volumenapoveavaju volumen proizvoda, zadravaju vlanost, stabiliziraju, zgunjavaju i oblikuju strukturu, nepoveavajui energetsku vrijednost. Kao poveivavolumena slui npr. celuloza (E460) i polidekstroza(E1200).Upotrebljavaju se npr. u proizvodnji namirnica sniene energetske vrijednosti, bezalkoholnim piima,okoladi i slinim proizvodima, bombonskim proizvodima....

Tvari za odravanje pjeneodravaju postojanost pjene. Tu spadaju E570, E999, E1505. Upotrebljavaju se u proizvodnji

bezalkoholnih pia, suhog bjelanjka...Tvari protiv pjenjenja spreavaju pjenjenje tijekom tehnolokogprocesa i u gotovom proizvodu. U industrijskoj proizvodnji koriste se obino E471, E900. Doputena jeupotreba u proizvodnji steriliziranog i pasteriziranog voa i povra, demova, elea, marmelade i slinihvonih namaza ukljuujui i niskokalorine proizvode, ulja i masti, bezalkoholnih pia, piva, juha ikoncentrata za juhe...


17/62

Potisni plinovislue za istiskivanje namirnica iz posebnih posuda pod tlakom. Najee se rabe ugljini dioksid(E290), duikov oksid (E942). Najpoznatiji proizvod u kojem se upotrebljava potisni plin je tuenoslatko vrhnje u sprej-dozi. Potisni plinovi se upotrebljavaju i u proizvodnji biljnih masnoa i biljnihulja u spreju...

Plinovi za pakiranjeargon (E938), helij (E939), duik (E941) dodaju se pakovini prije, za vrijeme ili nakon pakiranja. Nataj nain se iz pakovine istiskuje zrak, a namirnicama poput voa, povra, mesa, sira produujetrajnost.

Aromese dodaju namirnicama radi aromatiziranja ili dopunjavanja arome (vidi str. 12).Enzimski preparati

su katalizatori biokemijskih reakcija (vidi str. 12).

Pomone tvari u procesu proizvodnjeupotrebljavaju se u tehnologiji proizvodnje namirnica, ne stupaju u kemijske reakcije sa ostalimsastojcima namirnica, a njihovi mogui ostaci u namirnici odredeni su Pravilnikom o prehrambenimaditivima (vidi str. 9).

17

MNOGA ZDRAVSTVENA ISTRAIVANJA UPUUJU NA MOGUU TETNOSTZA LJUDSKO ZDRAVLJE CRVENO OZNAENIH E-brojeva


18/62

18

BOJILA

E100CURCUMIN (KURKUMA)Prirodno uto bojilo biljnog podrijetla (vrsta umbira), redovan zain u indijskoj kuhinji. Smatra se

bezopasnim, osim kod osoba koje imaju problema sa unim kamencima. U nekim sluajevima moeizazvati alergiju. Istrauje se njegova upotreba u zatiti od raka.

E101RIBOFLAVIN (I)Prirodno uto bojilo biljnog podrijetla. Poznat kao vitamin B2. Smatra se bezopasnim. Vaan za disanjetkiva i rast stanica, ukljuen je u razgradnju masti, proteina i ugljikohidrata.

E101aRIBOFLAVIN-5'-FOSFAT (II)Isto kao i E101. Topljiviji je od riboflavina, ali i skuplji.

E102TARTRAZI NSintetsko uto azo-bojilo. Upotrebljava se u instant-juhama i pudinzima, gaziranim piima, sladoledima,

pracima za pripravu pudinga i krema, marmeladama, slatkiima, vakaim gumama, u keksima i srodnimproizvodima. Moe izazvati alergiju kod osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210), kao ikod onih koji boluju od astme. Mogue su smetnje disanja, osip na koi, smetnje vida. U kombinaciji s

benzojevom kiselinom (E210) moe izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Zabranjen je u nekimzemljama (npr. u Norvekoj i Austriji).

E104QUINOLINE YELLOW (KINOLINSKO UTO)Natrijeva sol disulfonske kiseline; sintetsko uto bojilo. Upotrebljava se u proizvodima od riba s ribljim

proteinima, u sladoledima, pracima za pripravu pudinga i krema, slatkiima, gaziranim piima, u ke-ksima i srodnim proizvodima. Upotrebljva se i u preparatima za kosu, kolonjskim vodama i slino. Moeizazvati alergiju i dermatitis. Pokusi na ivotinjama upuuju na kancerogeno djelovanje istoga kinolina.Zbog kemijske srodnosti s azo-bojilima pretpostavlja se da u osjetljivih osoba moe izazvati ihiperkinetiki sindrom. Zabranjen je u SAD, Australiji, Japanu i Norvekoj.

E110SUNSET YELLOW FCF, GELBORANGE SSintetsko naranasto azo-bojilo. Upotrebljiva se u hrani koja se mora zagrijavati, ali i u slasticama marcipanu, vonim eleima, marmeladama od limuna, u bombonskim proizvodima, pracima za pripravu

pudinga i krema, u senfu, likerima, gaziranim piima, snack-proizvodima, te u lijekovima (npr. Ventolinsirup). Moe izazvati hiperkinetiki sindrom i alergijske reakcije (urtikarija, rinitis), posebno kod osobakoje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). U pokusima na ivotinjama ustanovljeno je damoe uzrokovati rak bubrega. Pretpostavlja se takoer da bojilo E110 moe utjecati na nastajanjeneurodermitisa i astme. Zabranjen je u skandinavskim zemljama.

E120CARMINES, COCHENILLE, CARMINE ACIDPrirodno crveno bojilo ivotinjskog podrijetla. U pojedinim sluajevima moe izazvati alergiju, posebnokod osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). Rijetko se upotrebljava, jer je vrloskup.

E122AZORUBINE, CARMOISINESintetsko crveno azo-bojilo. Upotrebljava se u proizvodnji sladoleda, praaka za pripravu krema i

pudinga, slatkia, likera, bezalkoholnih osvjeavajuih pia, snack-proizvoda, senfa. U osoba osjetljivih naaspirin ili benzojevu kiselinu (E210) moe izazvati alergiju, urtikariju i rinitis. Pretpostavlja se takoer da


19/62

19

moe uzrokovati neurodermatitis i astmu.

E123AMARANTHSintetsko crveno bojilo iz skupine azo-bojila. Upotrebljava se za bojanje aperitivnih vina, alkoholnih pia,

bombonskih proizvoda, sladoleda, riblje ikre. U pokusima na ivotinjama ustanovljeno je da uzrokujestvaranje bubrenih kamenaca i inducirane pobaaje. Pretpostavlja se takoder da bojilo moe utjecati nanastajanje neurodermitisa, astme i sindroma hiperaktivnosti. Zbog sumnje da izaziva rak zabranjen je uSAD, a tako i u Rusiji, Austriji, Norvekoj... U Francuskoj i Italiji doputena upotreba samo za kavijar.

E124PONCEAU 4R, COCHENILLE RED ASintetsko crveno azo-bojilo. Upotrebljava se u proizvodnji kobasica, kuhanih rakova, sladoleda, praakaza pripravu sladoleda i pudinga, bombonskih proizvoda, vonih masa koje slue za punjenje, u likerima,

bezalkoholnim osvjeavajuim piima, u senfu i snack-proizvodima. Na osnovi kemijske srodnosti s azo-bojilima pretpostavlja se moe izazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno u osoba koje suosjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). Istraivanja su pokazala da moe izazvati rak kod

pokusnih ivotinja. Zabranjen je u SAD i Norvekoj.

E127ERYTHROSINE (ERITROZIN)Sintetsko crveno bojilo. Upotrebljava se u proizvodima s trenjama (trenje u sirupu i koktelima,kandirane trenje, vone salate s trenjama). Zbog sadraja joda moe utjecati na rad titne lijezde. Koddijela pokusnih ivotinja dolo je do kanceroznih promjena na titnjai. Osobe s poremeajem rada titnelijezde trebale bi izbjegavati namirnice obojene tim bojilom.

E128RED 2GSintetsko crveno azo-bojilo. Upotrebljava se za kobasice, mljeveno meso s udjelom itarica ili drugih

biljnih dodataka (npr. burger i sl.). Na osnovi kemijske strukture pretpostavlja se da u osjetljivih osobamoe izazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno kod onih osjetljivih na aspirin ili benzojevu

kiselinu (E210). Pretpostavlja se takoer da moe utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme. Zabranjenu mnogim zemljama (vedska, Norveka, Kanada, SAD i Japan).

E129ALLURARED ACSintetsko crveno azo-bojilo. Upotrebljava se u mljevenom mesu s udjelom itarica ili drugih biljnihdodataka (npr. burger i sl.), sladoledu, pudinzima, bombonskim proizvodima, alkoholnim i bezalkoholnimosvjeavajuim piima, u snack-proizvodima. Nedovoljno ispitano. U pokusima na ivotinjama

primijeene su promjene ponaanja, kao hiperaktivnost. Na osnovi kemijske strukture (azo-bojilo)pretpostavlja se da moe izazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno kod osoba osjetljivih naaspirin ili benzojevu kiselinu (E210). Pretpostavlja se takoer da bojilo Allurared AC moe utjecati nanastajanje neurodermitisa i astme.

E131PATENTBLUE VSintetsko plavo bojilo. Upotrebljava se rijetko. Mogue je da uzrokuje rak.

E132INDIGOTINESintetsko plavo bojilo. Upotrebljava se u mlijenim proizvodima, u kremama od badema, kolaima,slatkiima, alkoholnim i bezalkoholnim osvjeavajuim piima. Istraivanja su pokazala da istovremenokonzumiranje natrijeva nitrita i ovoga bojila moe uzrokovati oteenja gena kod pokusnih ivotinja.Jedna od moguih nepovoljnih kombinacija jest istovremeni unos suhomesnatih proizvoda (npr. pruta,salame) i obojenih slatkia ili likera u organizam. Moe uzrokovati alergijske reakcije, povienje krvnogtlaka, povraanje i probleme s disanjem.


20/62

20

E133BRILLANTBLUE FCFSintetsko plavo bojilo. esto se koristi u kombinaciji s tartrazinom (E102) kako bi se postigle razliitenijanse zelene boje. Upotrebljava se u proizvodnji konzerviranoga graka, mlijenih proizvoda, slatkia,alkoholnih i bezalkoholnih osvjeavajuih pia. Postoje sumnje da uzrokuje alergijske reakcije i rak.

E140CHLOROPHYLLE (A) CHLOROPHYLLINE (B)Prirodno zeleno bojilo biljnoga podrijetla (klorofil). Sudjeluje u fotosintezi. Smatra se bezopasnim.Dobiva se ekstrakcijom iz pinata, trava i kopriva.

E141BAKRENI KOMPLEKS CHLOROPHYLLE (A)CHLOROPHYLLINE (B)

Prirodna zelena bojila biljnoga podrijetla obogaena bakrom radi postizanja postojanosti boje. Nepreporua se osobama s Wilsonovom boleu, zbog opasnosti od nakupljanja bakra u organizmu. Ukombinaciji s namirnicama koje sadre velike koliine bakra (npr. vode za pie iz bakrenih cijevi s vie od0.5 mg bakra po litri) to bojilo moe pridonijeti povienju vrijednosti bakra u krvi. Smatra se bezopasnim.

E142GREEN SSintetsko zeleno bojilo. Upotrebljava se u proizvodnji konzerviranoga graka, riblje ikre, senfa, sladoleda,

pudinga, praaka za kreme i deserte, slatkia, kandiranog voa i povra, alkoholnih i bezalkoholnihosvjeavajuih pia, snack-proizvoda. Nedovoljno ispitano. Vjerojatno izaziva alergijske reakcije.Zabranjen u skandinavskim zemljama, Japanu i Sjevernoj Americi.

E150aCARAMEL OBINI, JEDNOSTAVNIPrirodno smee bojilo poznato pod imenom karamel intenzivne je boje, ali bez naglaena okusa. Dobivase kontroliranom termikom obradom eera. Pripada skupini karamelnih boja (E150b, E150c, E150d)kojih je upotreba u proizvodnji hrane najea (preko 90%). Mogua je proizvodnja iz genetski

promijenjenog kukuruza, ali procjena uinaka tako dobivenog karamela jo nije dovrena.

E150bCARAMEL - SULFITNO KISELISintetsko smee bojilo na biljnoj osnovi. Dobiva se termikom obradom eera uz sumporni dioksid. Vidikaramelnu boju pod E150a.

E150cCARAMEL - AMONIJANISintetsko smee bojilo na biljnoj osnovi vidi karamelnu boju pod E150a. Dobiva se termikom obradomeera uz amonijak. esta upotreba nije uputna. Moe se proizvesti iz genetski promijenjenog kukuruza,ali procjena uinaka tako proizvedenog karamela jo nije dovrena.

E150dCARAMEL SULFITNO/AMONIJANISintetsko smee bojilo na prirodnoj osnovi vidi karamelnu boju pod E150a i E150c. Dobiva setermikom obradom eera uz amonijak i sulfite. U tijeku procesa proizvodnje moe doi do oneienjaotrovnim spojevima. Velike doze tih spojeva u pokusima na ivotinjama izazvale su promjenu krvne slikei pojavu greva. Zakonom su propisane granine vrijednosti oneienja. Moe se proizvesti iz genetski

promijenjenog kukuruza, ali procjena uinaka tako proizvedenog karamela jo nije dovrena.

E151BRILLANTBLACK BNSintetsko crno bojilo. Upotrebljava se za pripravu preljeva, nadjeva, umaka, slatkia, snack-proizvoda,gaziranih bezalkoholnih te alkoholnih pia. Na osnovi kemijske strukture (azo-bojilo) pretpostavlja se da

moe izazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno u osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevukiselinu (E210). Za to bojilo pretpostavlja se takoer da moe utjecati na nastajanje neurodermitisa,urtikarija i astme. Zabranjen je u Norvekoj, Finskoj, Kanadi, SAD i Japanu.


21/62

21

E153BILJNI UGLJENPrirodna tvar dobivena iz biljnog pepela. Smatra se bezopasnim, ali postoje sumnje da neistoe nastaleobradom mogu uzrokovati rak. Ovaj aditiv zabranjen je u SAD.

E154BROWN FSintetsko smee bojilo, mjeavina razliitih bojila. Upotrebljava se kod priprave usoljenih ili u dimusuenih riba (losos, skua, lokarda). Na osnovi kemijske strukture (azo-bojilo) pretpostavlja se da moeizazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno kod osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevu kiselinu(E210). Pretpostavlja se takoer da moe utjecati na nastajanje neurodermitisa, urtikarije i astme. Pokusina ivotinjama upuuju na to da velike koncentracije toga bojila ili spojevi koji nastaju njegovomrazgradnjom u organizmu mogu dovesti do oteenja unutarnjih organa. Zabranjen je u mnogim zemljamaEurope, Amerike i u Australiji.

E155BROWN HTSintetsko smee bojilo. Upotrebljava se uglavnom u kolaima sa okoladom, u alkoholnim teosvjeavajuim bezalkoholnim piima. Na osnovi kemijske strukture (azo-bojilo) pretpostavlja se da moeizazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno kod onih koji su osjetljivi na aspirin i benzojevu

kiselinu (E210). Pretpostavlja se takoer da to bojilo moe utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme.Mnoge institucije predlau zabranu toga bojila u hrani za djecu.

E160aCAROTENES - SMJESA KAROTENA, ALFA, BETA I GAMA Naranasti i uti biljnipigmenti (mrkva, povre zelenih listova, rajica). U organizmu se u jetri pretvaraju u vitamin A, koji jevaan za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva, te za stvaranje vidnog pigmenta rodopsina. Mogu bitisintetizirani, ali se najee ekstrahiraju heksanom iz mrkve. Mogu se proizvesti iz genetski promijenjenihsirovina, ali procjena uinaka tako proizvedenih karotena jo nije dovrena.

E160bANNATTO, BIXIN, NORBIXINuta, naranasta i crvena bojila biljnog podrijetla. Bixin se ekstrahira iz biljnog materijala acetonom iliheksanom, a obradom uz vodenu otopinu luine prelazi u Norbixin. Mogu izazvati alergijske reakcije(urtikarija). esto se upotrebljavaju u kombinaciji s kurkumom (E100) pri bojanju sireva, ipsa, majoneza,margarina, slatkia. Mogu se proizvesti iz genetski promijenjenih sirovina, ali procjena uinaka jo nijedovrena.

E160cPAPRICA EXTRACT, CAPSANTHIN, CAPSORUB Prirodno naranasto-crveno bojilo.Dobiva se iz crvene paprike (Capsicum annum). Smatra se bezopasnim.

E160dLYCOP I N

Prirodno crveno bojilo (likopen). Dobiva se iz rajica, ali se proizvodi i sintetski likopen. Upotrebljava serijetko.

E160e -AP0-8'-CAROTENALPrirodno naranasto-crveno bojilo. Dobiva se iz naranaa i mandarina, ali se uglavnom proizvodi sintetski.

Nedovoljno ispitan.

E160f-AP0-8'-CAROTENAL ETHYLESTEREtilni ester prirodnog naranasto-crvenog bojila (E160e). Nedovoljno ispitan.

E161bLUTEINPrirodno bojilo. Pripada skupini prirodnih utih pigmenata (ksantofila) koji se nalaze u umanjku.Nedovoljno ispitan.


22/62

22

E161gCANTHAXANTHINPrirodno bojilo uto-naranaste do crvene boje. Dobiva se iz ivotinjskog materijala. Upotrebljava se za

bojenje ribljeg mesa (losos, pastrva) i jaja. Dodaje se i hrani za ivotinje, a doputena koliina u toj hranije 25 mg/kg, da bi se sprijeilo nakupljanje canthaxanthina u namirnicama. Zabranjena je upotreba uobliku tableta u svrhu postizanja tamne boje koe, jer izaziva promjene na mrenici. U pokusima naivotinjama u kombinaciji s beta-carotenom ustanovljena su oteenja vida.

E162BEETROOT RED, BETANINPrirodno crveno bojilo biljnog podrijetla, dobiva se kao ekstrakt iz cikle. Smatra se bezopasnim, osim kodmale djece (zbog povienog sadraja nitrata).

E163ANTHOCYANINSPrirodna bojila (antocijanini) u tonovima od svijetloruiastog do tamnoplavog, ovisno o kiselosti medija.Dobivaju se vodenom ekstrakcijom iz voa i povra. Smatraju se bezopasnima.

E170KALCIJEV KARBONAT (I) KALCIJEV HIDROGENKARBONAT (II)Prirodno bijelo bojilo. Doputen je i u ekolokoj proizvodnji namirnica. Probleme moe izazvati tek kod

prekomjerne upotrebe.

E171TITANOV DIOKSIDPrirodno bijelo bojilo. Ekstrahira se iz minerala ilmenita. Smatra se bezopasnim. Zabranjen u Njemakojza neke namirnice (npr. kruh, tjestenina...).

E172ELJEZNI OKSIDI I HIDROKSIDI,ELJEZNI OKSID CRNI, ELJEZNI OKSID CRVENI,ELJEZNI OKSID UTI, ELJEZNI OKSID SMEI

Prirodna bojila. Dobivaju se obradom eljeznog sulfata i klorida s luinama. Smatraju se bezopasnima.Zabranjeni u Njemakoj za neke namirnice (npr. kruh, tjestenina...).

E173ALUMINIJPrirodno srebrnosivo bojilo. Preteno se upotrebljava za preljeve bombonskih proizvoda i ukrase nakolaima i keksima. Kod bubrenih bolesnika moe doi do nakupljanja aluminija u organizmu. Postojisumnja da nakupljanje aluminija u ivanim stanicama moe uzrokovati Alzheimerovu bolest.

E174SREBROPrirodno bojilo mineralnog podrijetla. Slui i kao sredstvo za konzerviranje. Upotrebljava se za preljeve

bombonskih proizvoda, za ukraavanje okoladnih bombona i u proizvodnji likera. Moe se nakupljati u

tkivu, a nekoliko grama moe izazvati trovanje. Iz organizma se izluuje preko bubrega. Primjena jeograniena zbog skupoe. esta upotreba nije uputna.

E175ZLATOPrirodno bojilo mineralnog podrijetla. Upotrebljava se za ukraavanje kolaa i okoladnih proizvoda, te u

proizvodnji likera. Moe izazvati poremeaje krvne slike. Primjena je ograniena zbog skupoe. estaupotreba nije uputna.

E180LITHOLRUBIN BKSintetsko crveno bojilo. Upotrebljava se za bojenje kore sira. Na osnovi kemijske strukture (azo-spoj)

pretpostavlja se da u pojedinim sluajevima moe izazvati alergiju i hiperkinetiki sindrom, posebno uosoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). Pretpostavlja se takoer da Litholrubinmoe utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme. esta upotreba nije uputna.


23/62

KONZERVANSI

E200SORBINSKA KISELINA

Sredstvo za konzerviranje; spreava rast gljivica i plijesni, ali ne i bakterija (npr. u sirevima). Ima blagokiseli okus. Dobiva se ekstrakcijom iz voa ili sintetskim putem iz ketena. U pojedinim sluajevima moe

izazvati alergiju (iritacija koe). Osobe koje boluju od pseudoalergija, astme ili neurodermitisa trebale biizbjegavati namirnice konzervirane sorbinskom kiselinom.

E202KALIJEV SORBATSredstvo za konzerviranje. Dobiva se neutralizacijom sorbinske kiseline (E200) kalijevom luinom.Topljiviji je od sorbinske kiseline. U pojedinim sluajevima moe izazvati alergiju. Vidi E200.

E203KALCIJEV SORBAT

Sredstvo za konzerviranje. U pojedinim sluajevima moe izazvati alergiju. Vidi E200 i E202.

E210BENZOJEVA KISELINASredstvo za konzerviranje (vidi E211, E212 i E213). Ima antibakterijska i antifugalna svojstva. Izluuje seiz tijela kao hipurna kiselina. Upotrebljava se za povrinsku obradu suhomesnatih proizvoda, zakonzerviranje ribljih proizvoda, gotovih salata, zainskih mjeavina, piva, alkoholnih pia, sokova,margarina, majoneza, umaka, preljeva za salate, vonih jogurta, niskokalorinih demova i pekmeza...Kod osoba koje boluju od astme, peludne groznice i konih alergija moe izazvati alergijske reakcije.esta upotreba nije preporuljiva. Benzojeva kiselina i njezine soli mogu koditi zdravlju osoba osjetljivihna acetilsalicilnu kiselinu, koja je sastojak lijekova protiv bolova (npr. aspirin). Postoje sumnje da ukombinaciji s tartrazinom (E102) moe izazivati hiperkinetiki sindrom kod djece. Uvaavajui naelo

opreza, Europska unija smatrala je potrebnom novu procjenu ovog aditiva.

E211NATRIJEV BENZOATSredstvo za konzerviranje. Natrijeva sol benzojeve kiseline (E210). Upotrebljava se za povrinsku obradusuhomesnatih proizvoda, u proizvodnji gaziranih sokova, alkoholnih pia, umaka, mlijenih deserta,slatkia, margarina, majoneze, umaka, preljeva za salate, zainskih mjeavina, riblje ikre... Sokovi odnarane sadre ga i do 100 miligrama na litru. Kod osoba koje boluju od astme, urtikarije ili su osjetljivena aspirin moe uzrokovati alergijske reakcije. Postoje sumnje da u kombinaciji s tartrazinom (E102)moe izazivati hiperkinetiki sindrom kod djece. Uvaavajui naelo opreza, Europska unija smatrala je

potrebnom novu procjenu ovog aditva. esta upotreba nije preporuljiva.

E212KALIJEV BENZOATSintetsko sredstvo za konzerviranje. Kalijeva sol benzojeve kiseline. Slui za povrinsku obradusuhomesnatih proizvoda, u proizvodnji konzerviranog voa i povra, slatkia, margarina, majoneze,umaka, preljeva za salate, zainskih mjeavina, sokova, alkoholnih pia... Uvaavajui naelo opreza,Europska unija smatrala je potrebnom novu procjenu ovog aditiva. Vidi E210 i E211. esta upotreba nije

preporuljiva.

E213KALCIJEV BENZOATSredstvo za konzerviranje. Kalcijeva sol benzojeve kiseline (vidi E210 i E211). esta upotreba nije

preporuljiva.

23


24/62

24

E214ETIL P-HIDROKSIBENZOATSredstvo za konzerviranje. Esterski derivat benzojeve kiseline. Preteno slui za konzerviranje riba idelikatesnih salata, zatim u proizvodnji mlijenih deserta, slatkia, za povrinsku obradu suhomesnatih

proizvoda. Moe nepovoljno utjecati na okus proizvoda. U pokusima na ivotinjama ustanovljeno je dadjeluje omamljujue te izaziva irenje krvnih ila i greve. U pojedinanim sluajevima moe izazvatialergiju. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E210.

E215NATRIJEV ETIL P-HIDROKSIBENZOATSredstvo za konzerviranje. Derivat benzojeve kiseline. U pojedinanim sluajevima moe izazvatialergiju. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E210 i E214.

E216PROPIL P-HIDROKSIBENZOATSredstvo za konzerviranje. Derivat benzojeve kiseline. Moe djelovati kao kontaktni alergen. estaupotreba nije preporuljiva. Vidi E210, E214 i E215.

E217NATRIJEV PROPIL-P-HIDROKSIBENZOATSintetsko sredstvo za konzerviranje. Derivat benzojeve kiseline. U pojedinanim sluajevima moeizazvati alergiju. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E210, E214, E215 i E216.

E218METIL P-HIDROKSIBENZOATSredstvo za konzerviranje. Derivat benzojeve kiseline. U pojedinanim sluajevima moe izazvatialergiju. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E210, E214, E215, E216 i E217.

E219NATRIJEV METIL-P-HIDRDKSIBENZOATSredstvo za konzerviranje. Derivat benzojeve kiseline. U pojedinanim sluajevima moe izazvatialergiju. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E210, E214, E215, E216, E217 i E218.

E220SUMPORNI DIOKSIDSredstvo za konzerviranje. Preteno slui za konzerviranje bijelih vina, osvjeavajuih bezalkoholnih pia,suhog voa i proizvoda od krumpira, ali i kobasica, svjee smrznutih rakova, zainskih mjeavina, keksa isrodnih proizvoda. Ometa resorpciju vitamina B1 u organizmu. Kod osjetljivih osoba moe izazvatiglavobolju i muninu (npr. ako vino sadri vie od 25 mg/l). lz zdravstvenih razloga nitko ne bi smio

prekoraiti dozu od 0.7 mg/kg tjelesne teine. Tu vrijednost lako je prekoraiti, osobito konzumiranjemslatkih vina koja mogu imati 300-400 mg sumpornog dioksida po litri. Astmatiari mogu dobiti napadajtakozvane sulfitne astme, a moe izazvati i povienje tlaka, emfizem, crvenilo i konjuktivitis.

E221NATRIJEV SULFITSredstvo za konzerviranje. Natrijeva sol sulfitne kiseline. Vidi sve aditive-konzervanse od E220 do E228.Upotrebljava se za konzerviranje proizvoda od voa i povra, kobasica, svjee smrznutih rakova,zainskih mjeavina, senfa, u proizvodnji alkoholnih pia, sokova, keksa i srodnih proizvoda. Najveadoputena koliina iznosi 50 mg/kg. esta upotreba nije preporuljiva, posebno za osjetljive osobe i onekoje boluju od konih alergija i astme.

E222NATRIJEV HIDROGENSULFITSredstvo za konzerviranje. Natrijeva sol hidrogensulfitne kiseline. Vidi sve aditive-konzervanse od E220do E228. Najvea doputena koliina iznosi 50 mg/kg. esta upotreba nije preporuljiva, posebno zaosjetljive osobe i osobe koje boluju od konih alergija i astme.

E223NATRIJEV METABISULFITSredstvo za konzerviranje. Vidi sve aditive-konzervanse od E220 do E228. Najvea doputena koliinaiznosi 50 mg/kg. Moe izazvati teke oblike astme. esta upotreba nije preporuljiva.


25/62

25

E224KALIJEV METABISULFITUpotrebljava se u proizvodnji vonih masa za punjenje. Vidi sve aditive konzervanse od E220 do E228.

Najvea doputena koliina iznosi 100 mg/kg. esta upotreba nije preporuljiva, posebno za osjetljiveosobe i osobe koje boluju od konih alergija i astme.

E226KALCIJEV SULFITSredstvo za konzerviranje. Vidi sve aditive-konzervanse od E220 do E228. Najvea doputena koliinaiznosi 100 mg/kg. Zabranjen u nekim zemljama, npr. u Australiji. Izbjegavati!

E227KALCIJEV HIDROGENSULFITSredstvo za konzerviranje. Vidi sve aditive-konzervanse od E220 do E228. Najvea doputena koliinaiznosi 100 mg/kg. Zabranjen u nekim zemljama, npr. u Australiji. Izbjegavati!

E228KALIJEV HIDROGENSULFITSredstvo za konzerviranje. Vidi sve aditive-konzervanse od E220 do E228. Najvea doputena koliinaiznosi 100 mg/kg. Izbjegavati!

E234NIZINSredstvo za konzerviranje s antibiotskim djelovanjem. Ima ga u mlijeku, siru, pivu, a u ljudskomorganizmu ga stvaraju streptokoki koji naseljavaju crijeva. U probavnom traktu brzo se razgrauje.Doputen samo za sir sa zrenjem, topljene sireve i Mascarpone. esta upotreba nije preporuljiva, zbogmogue pojave rezistentnih oblika bakterija.

E235NATAMICINSredstvo za konzerviranje s antibiotskim djelovanjem. Doputeno je samo za povrinsku obradu tvrdih,

polutvrdih i polumekih sireva te trajnih kobasica. Ne smije prodrijeti u namirnicu dublje od 5 mm.Upotrebljava se kao lijek, npr. protiv gljivinih oboljenja koe. Zbog uestalog unoenja u organizam,natamicin kao lijek moe izgubiti svoju terapijsku vrijednost. Moe izazvati munine, povraanje,anoreksiju, proljeve i iritaciju koe.

E242DIMETILDIKARBONATSintetsko sredstvo za dezinfekciju. Upotrebljava se pri punjenju bezalkoholnih napitaka, bezalkoholnogvina i tekuih koncentrata aja. Razgradnjom nastaju, meu ostalim, i male koliine otrovnogmetilkarbamata (doputena granica za udio dimetildikarbonata u piima iznosi 200 ppm). Nedovoljnoispitan. Uvaavajui naelo opreza, Europska unija smatrala je potrebnom novu procjenu ovog aditiva.

E249KALIJEV NITRITSredstvo za konzerviranje, najee mesnih proizvoda. Nije doputena upotreba u hrani za djecu. Moeizazvati glavobolje i munine. U organizmu ometa transport kisika u krvi. Postoje studije koje ukazuju nanjegovu kancerogenost, zbog stvaranja nitrozamina (vitamin C (E300) spreava nastajanje istih). estaupotreba nije preporuljiva. Vidi E250.

E250NATRIJEV NITRITSredstvo za konzerviranje. Doputen samo za suhomesnate proizvode u salamuri (npr. slanina). Uorganizmu ometa transport kisika u krvi. Pri temperaturama viim od 130C mogu nastati kancerogeninitrozamini. Preporua se smanjenje potronje namirnica iz salamure (npr. slanina, kobasica) teizbjegavanje peenja ili prenja takvih namirnica. Svi nitriti su problematini aditivi. Istraivanja

pokazuju da mogu izazvati irenje krvnih ila i sniziti krvni tlak. U visokim dozama mogu izazvati akutnotrovanje. Kod djece mogua pojava sindroma hiperaktivnosti. Vitamin C (E300) spreava nastajanjekancerogenih nitrozamina. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E249.


26/62

26

E251NATRIJEV NITRATSredstvo za konzerviranje. Kod dojenadi moe izazvati poremeaj transporta kisika u krvi. Opasnost odnastajanja nitrita. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E249 i E250.

E252KALIJEV NITRATSredstvo za konzerviranje. Kod dojenadi moe izazvati poremeaj transporta kisika u krvi. Opasnost odnastajanja nitrita. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E249 i E250.

E260OCTENA KISELINAPrirodno sredstvo za konzerviranje i regulator kiselosti okusa. U namirnicama se upotrebljava ukoncentracijama koje nisu kodljive. Smatra se bezopasnom.

E261KALIJEV ACETAT (I) KALIJEV HIDROGENACETAT (II)Sredstva za konzerviranje i reguliranje kiselosti. Smatraju se bezopasnim, osim za ljude s poremeenomfunkcijom bubrega. Vidi E260.

E262NATRIJEV ACETAT (I) NATRIJEV HIDROGENACETATSredstva za konzerviranje i reguliranje kiselosti. Smatraju se bezopasnima. Vidi E260.

E263KALCIJEV ACETATSredstvo za konzerviranje i reguliranje kiselosti. Smatra se bezopasnim. Vidi E260.

E270MLIJENA KISELINAPrirodni regulator kiselosti. Moe biti ivotinjskog podrijetla. Doputena je upotreba u ekolokoj

proizvodnji namirnica. Zbog nedovoljne razvijenosti probavnog sustava, u novoroenadi D(-) mlijenakiselina moe izazvati smetnje u mijeni tvari. U hrani za dojenad doputena je samo L(+) mlijena

kiselina. Moe se proizvesti i iz genetski promijenjenih sirovina, ali procjena uinaka tako dobivenemlijene kiseline jo nije dovrena.

E280PROPIONSKA KISELINASredstvo za konzerviranje. Upotrebljava se za konzerviranje pakiranog trajnog kruha, pakiranognarezanog kruha, nekih vrsta pakiranih kolaa i keksa. U nekim vrstama sira nastaje na prirodan nain. U

Njemakoj je bila zabranjena 1988. godine, jer je u pokusima na elucima takora izazivala promjenesline raku. Od 1996. ponovno se upotrebljava u zemljama Europske unije. Smatra se da kiselina E280 injezine soli E281-E283 uzrokuju glavobolje (migrene). Moe se proizvesti i iz genetski promijenjenihsirovina, ali procjena uinaka tako dobivene mlijene kiseline jo nije dovrena. esta upotreba nije

preporuljiva.

E281NATRIJEV PROPIONATSredstvo za konzerviranje. Natrijeva sol propionske kiseline. Smatra se da uzrokuje glavobolje (migrene).esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E280.

E282KALCIJEV PROPIONATSredstvo za konzerviranje. Kalcijeva sol propionske kiseline. Smatra se da uzrokuje glavobolje (migrene).esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E280.

E283KALIJEV PROPIONATSredstvo za konzerviranje. Kalijeva sol propionske kiseline. Smatra se da uzrokuje glavobolje (migrene).esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E280.


27/62

27

E284BORNA KISELINASredstvo za konzerviranje. Doputena samo za konzerviranje riblje ikre (kavijar). Nakuplja se uorganizmu, posebno u masnom tkivu i u centralnom ivanom sustavu. Dugorono koritenje moeizazvati proljeve i oteenja unutarnjih organa, menstrualne poremeaje, anoreksiju i gubitak kose. Djecasu naroito ugroena, stoga je borna kiselina kao konzervans zabranjena za kozmetika sredstavanamijenjena njezi djece mlade od 3 godine. Vidi E285.

E285NATRIJEV TETRABORAT (BORAX)Sredstvo za konzerviranje. Natrijeva sol borne kiseline. Dugorona upotreba moe izazvati proljeve ioteenja unutarnjih organa, menstrualne poremeaje, anoreksiju i gubitak kose. Vidi E284.

E290UGUINI DIOKSIDPlin biljnog podrijetla. Slui kao potisni plin i kao sredstvo za konzerviranje. Moe pojaavati djelovanjealkohola. Doputena je upotreba u ekolokoj proizvodnji namirnica. Smatra se bezopasnim.

E296JABUNA KISELINASredstvo za reguliranje kiselosti. D-jabuna kiselina sastavni je dio ljudske stanice. Doputeno jekoritenje u ekolokoj proizvodnji namirnica. Zbog nerazvijenosti probavnog sustava, u novoroenadimoe izazvati poremeaje u mijeni tvari. Mogue ju je proizvesti iz genetski promijenjenih sirovina, alikonana procjena uinaka tako proizvedene jabune kiseline jo nije dovrena. Smatra se bezopasnom.

E297FUMARNA KISELINASredstvo za reguliranje kiselosti. Nalazi se u svakoj ivoj stanici. Daje se odojcima u svrhu poboljanjaiskoristivosti stone hrane. Jo nije mogue dati konanu procjenu uinaka fumarne kiseline proizvedeneiz genetski promijenjenih sirovina. Smatra se bezopasnom.


28/62

ANTIOKSIDANSI,REGULATORI KISELOSTI

E300ASKORBINSKA KISELINAPrirodni antioksidans (vitamin C). Neophodan za pravilan rast i razvoj, za zdrave zube idesni, kosti, koui krvne ile, te za apsorpciju eljeza u krvi. Slui kao antioksidans, stabilizator boje i sredstvo za tretiranje

brana. Spreava nastajanje kancerogenih nitrozamina (vidi E249-E252). Namirnicama se sve eedodaje iz tehnolokih razloga (npr. pospjeuje vezivanje vode u tijestu za kruh, olakava strojnu obradutijesta, pospjeuje djelovanje soli za salamurenje mesnih proizvoda, stabilizira vino, pivo, sokove).Doputena je upotreba u ekolokoj proizvodnji namirnica. Moe se proizvesti iz genetski promijenjenihsirovina, ali procjena uinaka tako dobivene askorbinske kiseline jo nije dovrena.

E301NATRIJEV ASKORBATPrirodni antioksidans. Natrijeva sol askorbinske kiseline. Neophodan za pravilan rast i razvoj, za zdravezube i desni, kosti, kou i krvne ile, te za apsorpciju eljeza u krvi. Spreava nastajanje kancerogenihnitrozamina (vidi E249-E252). Doputen u ekolokoj proizvodnji namirnica. Vidi E300.

E302KALCIJEV ASKORBATPrirodni antioksidans. Kalcijeva sol askorbinske kiseline. Neophodan za pravilan rast i razvoj, za zdravezube i desni, kosti, kou i krvne ile, te za apsorpciju eljeza u krvi. Spreava nastajanje kancerogenihnitrozamina (vidi E249-E252). Doputen u ekolokoj proizvodnji namirnica. Vidi E300.

E304MASNI ESTERI ASKORBINSKE KISELINE (ASKORBIL PALMITAT, ASKORBILSTEARAT)Sintetski antioksidansi, spreavaju nastajanje kancerogenih nitrozamina (vidi E249-E252). Smatraju se

bezopasnima.

E306SMJESA TOKOFEROLA KONCENTRIRANAPrirodni vitamin E iz biljnih ulja, slui kao antioksidans i kao sredstvo za stabiliziranje boja. Doputena jeupotreba u ekolokoj proizvodnji namirnica.

E307ALFA-TOKOFEROLSintetski proizveden vitamin E, antioksidans i stabilizator boja. Vidi E306.

E308GAMA - TOKOFEROLSintetski proizveden vitamin E, antioksidans i stabilizator boja. Ima neznatan vitaminski uinak. VidiE306.

E309DELTA - TOKOFEROLSintetski proizveden vitamin E, antioksidans i stabilizator boja. Ima neznatan vitaminski uinak. VidiE306.

28


29/62

29

E310PROPIL GALATSintetski proizveden antioksidans. Upotrebljava se u uljima, margarinima, mastima, koncentratima za juhei umake, zainskim mjeavinama, snack-proizvodima, gumama za vakanje. Postoji sumnja da ometaresorpciju eljeza u organizmu. Svi galati (E311, E312) mogui su uzronici alergija, posebno kod osobaosjetljivih na acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin) i kod astmatiara. Moe izazvati iritaciju koe i eluca.Propil galat ne smije se stavljati u hranu za djecu i dojenad, jer moe izazvati cijanozu plavkastuobojenost koe zbog sniene koncentracije kisika u krvi. Uvaavajui naelo opreza, Europska unija

smatrala je potrebnom novu procjenu ovog aditiva.

E311OKTIL GALATSintetski antioksidans. Vidi E310.

E312DODECIL GALATSintetski antioksidans. Vidi E310.

E315IZOASKORBINSKA KISELINASintetski antioksidans i sredstvo za zadravanje boje doputeno u proizvodnji trajnih mesnih i ribljih

proizvoda i smrznute ribe. Ima neznatan vitaminski uinak. Postoji sumnja da u organizmu ometaresorpciju prirodnog vitamina C (E300). Zbog malog broja objavljenih istraivanja nije mogue datikonanu procjenu uinaka, kao ni procjenu uinaka izoaskorbinske kiseline proizvedene iz genetski

promijenjenih sirovina.

E316NATRIJ IZOASKORBATNatrijeva sol izoaskorbinske kiseline. Vidi E315.

E320BUTILHIDROKSIANISOL (BHA)Sintetski antioksidans. Upotrebljava se u proizvodnji jestivih ulja, margarina, maslaca, koncentrata za juhei umake, zainskih mjeavina, grickalica (ips), vakaih guma. Postoji opasnost od nakupljanja uorganizmu, povisuje koncentraciju kolesterola i masnih kiselina u krvi, te moe izazvati obamrlost.Istraivanja upuuju da BHA moe izazvati alergije. Zabranjen je u Japanu. Zabranjen je i u hrani zadjecu, jer moe uzrokovati sindrom hiperaktivnosti. esta upotreba nije preporuljiva. Uvaavajui naeloopreza, Europska unija smatrala je potrebnom novu procjenu ovog aditiva.

E321BUTILHIDROKSITOLUEN (BHT)Sintetski antioksidans. Moe uzrokovati hemoragije. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E320.

E322LECITINIPrirodni antioksidansi, emulgatori i sredstva za tretiranje brana. Smatra se da spreavaju nakupljanjekolesterola. Proizvode se uglavnom iz soje, suncokreta i uljane repice. Mogu se proizvesti iz genetski

promijenjene soje, ali jo nije mogue dati konanu procjenu uinaka tako dobivenih lecitina. Doputenaupotreba u ekolokoj proizvodnji namirnica. Smatraju se bezopasnima.

E325NATRIJEV LAKTATPrirodno sredstvo za reguliranje kiselosti, emulgatorska sol i uvriva. Natrijeva sol mlijene kiseline(E270). Moe biti i ivotinjskog podrijetla. Procjena uinaka natrijeva laktata proizvedenog iz genetski

promijenjenih sirovina nije dovrena. Zbog nedovoljno razvijenog probavnog sustava, u novoroenadinatrijev laktat D(-) moe izazvati smetnje u mijeni tvari. Djeja hrana smije sadravati samo nekodljivi

oblik mlijene kiseline (L+). Pojaava antioksidativno djelovanje drugih aditiva. Smatra se bezopasnim.Vidi E270.


30/62

30

E326KALIJEV LAKTATPrirodno sredstvo za reguliranje kiselosti, emulgatorska sol i uvriva. Kalijeva sol mlijene kiseline(E270). Vidi E325.

E327KALCIJEV LAKTATPrirodno sredstvo za reguliranje kiselosti, emulgatorska sol i uvriva. Kalcijeva sol mlijene kiseline.Vidi E270 i E325.

E330LIMUNSKA KISELINAPrirodni metabolit u ljudskom organizmu. Proizvodi se sintetski i slui kao sredstvo za kiseljenje.Pojaava antioksidativne uinke drugih aditiva. Smije se upotrebljavati u ekolokoj proizvodnji namirnica.Moe se proizvesti iz genetski promijenjenih sirovina, ali jo nije mogue dati konanu procjenu uinakatako proizvedene limunske kiseline. Osobe alergine na plijesni mogu imati problema s industrijski

proizvedenom limunskom kiselinom zbog spora plijesni koje ona moe sadravati.

E331NATRIJEV CITRAT (I) DINATRIJEV CITRAT (II),TRINATRIJEV CITRAT (III)

Sintetska sredstva za kiseljenje, stabilizatori i antioksidansi. Natrijeve soli limunske kiseline. Vidi E330.

E332KALIJEV CITRAT (I) TRIKALIJEV CITRAT (II)Sredstva za reguliranje kiselosti, stabilizatori i antioksidansi na biljnoj osnovi. Spojevi kalija i limunskekiseline. Jo nije mogue dati konanu procjenu uinaka kalijeva i trikalijeva citrata proizvedenih izgenetski promijenjenih sirovina. Smatraju se bezopasnima. Vidi E330.

E333KALCIJEV CITRAT (I), DIKALCIJEV CITRAT (II),TRIKALCIJEV CITRAT (III)

Sredstva za reguliranje kiselosti, stabilizatori i antioksidansi na biljnoj osnovi. Spojevi kalcija i limunskekiseline. Doputeni su u ekolokoj proizvodnji namirnica. Mogu se proizvesti iz genetski promijenjenihsirovina. Smatraju se bezopasnima u malim koliinama. Vidi E330.

E334VINSKA KISELINAPrirodno biljno sredstvo za reguliranje kiselosti, sekvestrant i antioksidans. Dobiva se iz voa u kojem senalazi kao slobodna kiselina ili vezana na kalij, kalcij ili magnezij. Uglavnom se dobiva kao nusprodukt u

proizvodnji vina. Upotrebljava se u procesu proizvodnje smrznutih namirnica, pekarskih proizvoda,slatkia, marmelada, vina, i drugo. Osamdeset posto ingestirane vinske kiseline unite crijevne bakterije, a

preostala koliina koja se apsorbira u krv izlui se urinom.Velike koliine mogu uzrokovati gastroenteritis. Doputena je upotreba u ekolokoj proizvodnji

namirnica. Moe se dobiti i iz genetski promijenjenih sirovina, ali jo nije mogue dati konanu procjenuuinaka tako dobivene vinske kiseline. Smatra se bezopasnom.

E335NATRIJEV TARTARAT (I), DINATRIJEV TARTARAT (II)Prirodni biljni antioksidansi i sredstva za reguliranje kiselosti. Spojevi natrija i vinske kiseline. Djelujulaksativno u velikim koliinama. Doputeni u ekolokoj proizvodnji namirnica. Mogu se proizvesti izgenetski promijenjenih sirovina, ali je upotreba u komercijalne svrhe jo dvojbena. Vidi E334.

E336KALIJEV TARTARAT (I), DIKALIJEV TARTARAT (II)Prirodna biljna sredstva za rahljenje, reguliranje kiselosti i prirodni antioksidansi. Djeluju laksativno u

velikim koliinama. Vidi E334.


31/62

31

E337NATRIJKALIJEV TARTARATPrirodno biljno sredstvo za reguliranje kiselosti, antioksidans i sekvestrant. Djeluje laksativno u velikimkoliinama. Ljudi s kardiovaskularnim poremeajima, visokim krvnim tlakom, te oteenjima bubrega i

jetre trebali bi ga izbjegavati. Vidi E334.

E338FOSFORNA KISELINASredstvo za reguliranje kiselosti i antioksidans. Dobiva se iz fosfatnih ruda. Upotrebljava se u proizvodnjisireva i kao pojaivaokusa u gaziranim sokovima. Uzimanje fosfata u velikim koliinama moe utjecatina smanjenje kotane mase i stvaranje kamenaca. Velike doze mogu omesti resorpciju kalcija, magnezija ieljeza u organizmu, te uzrokovati kalcifikaciju mekih tkiva u organizmu, posebice bubrega. Fosfati sedovode u vezu s hiperaktivnou i poremeajem koncentracije kod djece. esta upotreba nije

preporuljiva.

E339NATRIJEV FOSFAT (I), DINATRIJEV FOSFAT (II),TRINATRIJEV FOSFAT (III)

Prirodni antioksidansi, emulgatorske soli i sredstva za reguliranje kiselosti, tvari za tretiranje brana.Spojevi natrija i fosforne kiseline. Mogu biti ivotinjskog podrijetla. esto slue u proizvodnji tjestenine.

Upotrebljavaju se i u mesnim preraevinama (osim trajnih kobasica), prakastim proizvodima za juhe iumake, proizvodima od krumpira (pommes frites), mlijeku, vrhnju i jajima u prahu, kondenziranommlijeku, topljenom siru, sladoledu, u alkoholnim i bezalkoholnim osvjeavajuim piima, slatkiima,ipsu, flipsu... Prevelik unos fosfata moe omesti resorpciju drugih minerala. esta upotreba nije

preporuljiva. Vidi E338.

E340KALIJEV FOSFAT (I), DIKALIJEV FOSFAT (II),TRIKALIJEV FOSFAT (III)

Prirodni antioksidansi, emulgatorske soli i sredstva za reguliranje kiselosti. Spojevi kalija i fosfornekiseline. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E338 i E339.

E341KALCIJEV FOSFAT (I), DIKALCIJEV FOSFAT (II),TRIKALCIJEV FOSFAT (III)

Mineralne soli koje se nalaze u stijenama i kostima. Slue kao prirodni antioksidansi, emulgatorske soli,uvrivai, te sredstva za reguliranje kiselosti, spreavanje zgruavanja i sljepljivanja. U medicini seupotrebljavaju kao antacidi i sredstva za poliranje zubne cakline. Kalcijev fosfat (I) doputen je uekolokoj proizvodnji namirnica. esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E338 i E339.

E343MAGNEZIJEV FOSFAT (I), DIMAGNEZIJEV FOSFAT (II), TRIMAGNEZIJEV FOSFAT (III)Prirodni antioksidansi, emulgatorske soli i sredstva za reguliranje kiselosti i spreavanje zgruavanja.Spojevi magnezija i fosforne kiseline. Slue za tretiranje brana, u proizvodnji finih pekarskih proizvoda...esta upotreba nije preporuljiva. Vidi E338 i E339.

E350NATRIJEV MALAT(I), NATRIJEV HIDROGENMALAT (II)Sredstva za reguliranje kiselosti, poliranje i zadravanje vlage. Spojevi natrija i jabune kiseline. Smatrajuse bezopasnima. Vidi E296.

E351KALIJEV MALAT (I), KALIJEV HIDROGENMALAT (II)Sredstva za reguliranje kiselosti. Spojevi kalija i jabune kiseline. Smatraju se bezopasnima. Vidi E296.

E352KALCIJEV MALAT (I), KALCIJEV HIDROGENMALAT (II)Sredstva za reguliranje kiselosti. Spojevi kalcija i jabune kiseline. Smatraju se bezopasnima. Vidi E296.


32/62

32

E353METAVINSKA KISELINASredstvo za reguliranje kiselosti i stabiliziranje vina. U organizmu moe omesti resorpciju kalcija. Nisu

poznati drugi tetni uinci. Moe se proizvesti iz genetski promijenjenih sirovina, ali je komercijalnaprimjena tako dobivene metavinske kiseline dvojbena.

E354KALCIJEV TARTARATSintetsko sredstvo za stabiliziranje i reguliranje kiselosti. Vidi E353.

E355ADIPINSKA KISELINASredstvo za reguliranje kiselosti i pojaavanje okusa. Upotrebljava se u proizvodnji deserta s vonimokusom i prakastim instant-piima. Lako moe doi do prekoraenja preporuene maksimalne dnevnedoze. U pokusima na takorima utvreno je da usporava rast i razvoj. esta upotreba nije preporuljiva.

E356NATRIJEV ADIPATSredstvo za reguliranje kiselosti i zamjena za kuhinjsku sol. Spoj natrija i adipinske kiseline, slanog okusa.Smatra se bezopasnim. Vidi E355.

E357KALIJEV ADIPATSredstvo za reguliranje kiselosti i zamjena za kuhinjsku sol. Spoj kalija i adipinske kiseline, slanog okusa.Smatra se bezopasnim. Vidi E355.

E363JANTARNA KISELINASredstvo za reguliranje kiselosti, gorkastog okusa. Upotrebljava se u proizvodnji prakastih pripravaka zanapitke, pudinge i juhe. Velike koliine mogu uzrokovati proljev i munine. Zabranjena u nekimzemljama (npr. u Australiji). Valja je izbjegavati.

E380TRIAMONIJEV CITRATSredstvo za reguliranje kiselosti i stabiliziranje boje. Visoke koncentracije amonijevih soli (4-6 g dnevno)mogu poveati kiselost tjelesnih tekuina i izazvati eluane i crijevne poremeaje. Prehrambeni proizvodine sadre tako visoke koncentracije. Upotrebljava se u koncentratima za juhe i umake, pracima za

pripravu pudinga i krema, u senfu, zainskim mjeavinama, gaziranim piima. Moe se proizvesti izgenetski promijenjenih sirovina, ali konana procjena uinaka tako proizvednog triamonijevog citrata jonije mogua. Smatra

Documents

Sto Se Krije Iza E-Brojeva