Stocarstvo_4_2009_309_316.pdf

UDK 636.03 Struni lanak Professional paper

NITRATNA DIREKTIVA I POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U VARADINSKOJ UPANIJI

D. Vincek, M. Ernoi

Saetak

Na podruju Varadinske upanije jo uvijek veliki broj obiteljskih gospodarstava nema na adekvatan nain rijeen problem zbrinjavanja stajskog gnoja. U prosjeku 78% farmi u Hrvatskoj, nema adekvatne smjetajne prostore za stajski gnoj. Osim to se zagauje okoli uslijed konstantnog cijeenja, mnogi poljoprivrednici nisu ni svjesni ekonomskog gubitka uslijed toga. Naime, zbog neadekvatnog skladitenja stajskog gnoja, godinje se po 1 uvjetnom grlu, izgubi oko 35 EUR-a u gubicima duika, kalija, fosfora. Na bazi broj uvjetnih grla Varadinske upanije, godinje se izgubi vrijednost od 2.040.955 EUR-a. Posebno je prisutna problematika skladitenja pileeg gnoja s peradarskih farmi. Ova proizvodnja u kontinuitetu je prisutna vie od 50 godina. Gotovo cijela stoarska proizvodnja Varadinske upanije je koncentrirana na nizinskom podruju uz glavne vodotoke, ispod kojih se nalazi vodonosnik. upanija je sve vie usredotoena na stanje okolia pa se za zatitu okolia s deklarativno iskazane brige, prelazi na aktivnosti i poboljanja koja zahtijevaju znaajna financijska sredstva i ulaganja. Iz tih razloga upanija je u svoje programe uvrstila i financiranje projektne dokumentacije za nove stoarske farme pri emu je zadrala pravo da uvjetuje izgradnju odgovarajuih sabiralita za gnoj sa tih farmi, tako da na ovaj nain graevine s potencijalnim izvorom zagaenja to prestaju biti. Kroz razliite programe i projekte Varadinska upanija nastoji omoguiti obiteljskim gospodarstvima, to laku prilagodbu na provoenje Nitratne direktive u praksi.

Kljune rijei: voda, nitratna direktiva, uvjetna grla, zatita, monitoring.

Uvod

Hrvatska u svojim nastojanjima za to brom integracijom u okvire

Europske Unije (EU), mora zadovoljiti i prilagoditi se pravnoj steevini EU. Moda preuzimanje zakonskih osnova nee biti problem, ali njihova primjena u praksi e biti daleko tea. U lipnju 2003. godine, prihvaen je dogovor o reformi zajednike poljoprivredne politike (ZPP) unutar EU.

Dragutin Vincek, dipl.ing.agr, Varadinska upanija, Franjevaki Trg 7, 42000 Varadin, Hrvatska ([email protected]) mr.sc.Miljenko Ernoi Razvoja agencija Sjever DAN, Zagrebaka 94, 42000 Varadin ([email protected])

(309) STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316

D. Vincek i sur.: Nitratna direktiva i poljoprivredna proizvodnja u Varadinskoj upaniji

S reformom poljoprivredne politike, EU je poruila glavnim trgovinskim partnerima a prije svega dravama u razvoju, da je kao najvei svjetski izvoznik hrane, spremna napustiti model poljoprivrede, koji uzrokuje ozbiljne smetnje na svjetskom tritu poljoprivrednih proizvoda, postupno smanjivati i ukloniti izvozne subvencije i poveati dostup na zajedniko trite EU. Poljoprivredi se pridaje jedna druga dimenzija, a to je briga o opem dobru, zatiti okolia, sprjeavanje odlaska ljudi sa sela, razvoj ruralnog podruja, sigurna i kvalitetna hrana, jaanje ekonomske moi regije, dobrobiti ivotinja, itd.. Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih resursa te racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na nain najpovoljniji za okoli, kao osnovni uvjet odrivog razvoja.

Pod pretpostavkom da e i Hrvatska najvjerojatnije do 2013. godine postati punopravni lan EU, Varadinska upanija - Upravni odjel za poljoprivredu, umarstvo i lovno gospodarstvo, u svrhu edukacije i prilagodbe, eli potencijalne zakonske osnove pribliiti svojim poljoprivrednim proizvoaima. Za ostvarivanje poticaja unutar EU trebati potivati Direktive u sklopu meusobne usklaenosti, te je cilj ovog rada projicirati primjenu Nitratne direktive na poljoprivrednu proizvodnju u Varadinskoj upaniji.

Materijal i metode Temeljni prirodni resursi Varadinske upanije su; voda, poljoprivredno

zemljite i mineralne sirovine. Varadinska upanija ima dobro razvijenu rijenu mreu i znaajno je hidrografsko vorite u Hrvatskoj. Osim toga, upanija je jedna od rijetkih u Hrvatskoj s bogatim i izdanim resursima podzemne pitke vode. Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su zatiene od prodora oneienja s povrine. Na kakvou podzemnih voda najvie negativno utjee slijedee: - nerijeena odvodnja naselja: fekalne vode iz domainstava, otpadne vode iz

industrijsko-zanatskih pogona (servisne i mehaniarske radione, autopraone, razna obiteljska proizvodnja manjeg obima, pilane i finalna drvna proizvodnja, manje farme u sklopu naselja, klaonice i sl.),

- nerijeena odvodnja otpadnih voda s ivotinjskih farmi, - nerijeeno zbrinjavanje krutog otpada s ivotinjskih farmi, posebice

peradarskih (stelja i kruti dio fekalija), - prekomjerno tretiranje poljoprivrednih povrina mineralnim gnojivima i

sredstvima za zatitu bilja

STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 310


- nelegalno odlaganje otpada koji sadri komponente opasnog karaktera (istroene baterije, stari lijekovi, ambalaa od boja, ulja, lakova i otapala, mineralnih gnojiva, sredstava za zatitu bilja i dr.). Obzirom na dugogodinju upotrebu tla u poljoprivredne svrhe, te postupno

smanjivanje plodnosti tala zbog njihove iscrpljenosti, upotrebljava se sve vea koliina umjetnih gnojiva i zatitnih sredstava kako bi se dobile vee koliine prinosa. Za podruje upanije ne postoje egzaktni podaci o koliinama i nainu primjene mineralnih gnojiva i zatitnih sredstava u poljoprivredi. Prema statistikom ljetopisu (D Z S , 2003), na podruju Varadinske upanije ima 38.510 ha poljoprivrednog zemljita. Od udjela u ratarskoj proizvodnji od ukupne proizvodnje, 85% otpada na proizvodnju itarica. Odnos optereenosti broj uvjetnih grla (UG=500 kg) po ha poljoprivredne povrine iznosi 1.5 UG/ha (tablica 1).

Tablica 1. BROJ UVJETNIH GRLA U VARADINSKOJ UPANIJI (DZS, 2003)

Vrsta Broj UG Goveda 17.605 Svinje 15.294 Ovce 66 Koze 785 Kopitari 367 Kunii 1.988 Perad 22.208 UKUPNO 58.313 UG/ha 1.5

Rezultati i rasprava U razvijanim zemljama Europe, zatita okolia zauzima vrlo visoku

poziciju na listi prioriteta. Tako velika osjetljivost je posljedica visokog ivotnog standarda, hiperprodukcije i negativnih iskustva u prolosti, u kojoj je dolazilo do oneienja okolia zbog postizanja visokih prinosa. Koliina gnojiva, koja se smije upotrijebiti po hektaru poljoprivredne povrine ovisi o stanju zemljita, klimatskim uvjetima, nainu koritenja zemljita i plodoreda. Na tragu takvih razmiljanja i djelovanja je i Nitratna direktiva Vijea Europske Unije (91/676/ECC), prema kojoj je potrebno osigurati prostor za skladitenje gnoja za najmanje 6 mjeseci, zbog zabrane njegovog odlaganja na poljoprivrednim povrinama u razdoblju bez intenzivnije vegetacije.

Svrha ove Direktive je smanjenje zagaenosti voda nitratnim spojevima kroz regulaciju uporabe stajskog gnoja i umjetnog gnojiva. Najvea koliina

STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 311


duika ivotinjskog izvora, koja se smije upotrijebiti po hektaru povrine iznosi svega 170 kg godinje. Kada tu koliinu preraunamo na ive ivotinje ili UG, dolazimo do raunice da na jedan hektar poljoprivrednih povrina godinje moemo odlagati stajski gnoj od samo dvije krave. Skladini prostor za stajski gnoj mora biti prilagoen broju stoke: za 1 UG moramo osigurati prostor od najmanje 3,5 m2 gnojita (ako je visina kupa 2 m ili 7 m3 prostora, ako je visina kupa drugaija) i 2 m3 jame za gnojnicu ako se posebno skladiti stajski gnoj i gnojnica. Ukoliko skladitimo gnojovku (mjeavina krute i tekue faze) tada je po UG potrebno osigurati najmanje 8 m3 prostora. Primjena gnojiva mogua je samo uz gnojidbeni nacrt i analizu tla. Gnojidbu treba obaviti u skladu sa propisima, koje govore o dobroj poljoprivrednoj praksi gnojidbe. Ako se kojim sluajem pojavi situacija, da u stoarstvu postoje vikovi organskih gnojiva, koje nije mogue upotrijebiti na vlastitim zemljitima, sa ovakvim vikovima treba raditi na nain, da se (1) predaju ili prodaju drugima poljoprivrednicima, (2) u razliitim oblicima prodaju na tritu ili (3) da se ih odstrani na nain, koji je propisan za gospodarenje otpadom. Zbog svega navedenog potrebno je stajski gnoj (kruti i/ili tekui) skladititi na vodonepropusnim gnojitima i u sabirnim jamama. Svi skladini prostori moraju biti graeni od vodonepropusnog materijala.

Naalost na podruju Varadinske upanije jo uvijek veliki broj obiteljskih gospodarstava nema na adekvatan nain rijeen problem zbrinjavanja stajskog gnoja. U prosjeku 78% farmi u Hrvatskoj (Z n a o r i s u r ., 2007) nema adekvatne smjetajne prostore i poljoprivrednici e biti prisiljeni (ukoliko e se htjeti i dalje baviti stoarskom proizvodnjom) izgraditi skladine kapacitete.

Osim to se zagauje okoli uslijed konstantnog cijeenja, mnogi poljoprivrednici nisu ni svjesni ekonomskog gubitka uslijed toga. Naime, zbog neadekvatnog skladitenja stajskog gnoja, godinje se po 1 UG izgubi negdje oko 35 EUR-a (Z n a o r i s u r ., 2007) u gubicima duika, kalija, fosfora. Na bazi broj UG (tablica 1) Varadinske upanije, godinje se izgubi vrijednost od 2.040.955 EUR-a.

Kako ivotinje godinje proizvedu oko 60% krutog (7 m3 prostora, ako je visina kupa drugaija) i 40% tekueg (2 m3 jame za gnojnicu ako se posebno skladiti stajski gnoj i gnojnica) gnoja na broju UG, dolazimo od brojke od skladinog prostora veliine 524.817 m3. Prosjena cijena kotanja izgradnje vodonepropusne jame za skladitenje stajskog gnoja iznosi oko 1.350 EUR-a po UG (Z n a o r i s u r ., 2007). Ukoliko to projiciramo na broj UG u Varadinskoj upaniji, dolazimo do investicije u visini od 78.722.550 EUR-a. Pod pretpostavkom da e se jama koristiti 30 godina i uvaavajui korekciju cijene za oko 6 EUR-centi kroz godinu, dolazimo do cijene kotanja oko 48 EUR/UG.

STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 312


Radije slikovitijeg pregleda zamislimo si obiteljsko gospodarstvo sa 30 UG. Ukoliko nemaju vodonepropusnu jamu, morati e dodatno investirati 40.500 EUR-a i tom jamom e se koristiti slijedeih 30 godina. Uslijed ne gubitaka nutritijenata (duika, kalija, fosfora) u isto vrijeme e utedjeti 31.500 EUR-a, to je oko 78% vrijednosti investicije. Iz izrauna je razvidno da se investicija samom daljnjom proizvodnjom ne amortizira u potpunosti, ali zato se unutar EU isplauju poticaju uslijed zbrinjavanja gnoja na ovakav nain. Na primjeru Slovenije (Suin, 2007), obiteljsko gospodarstvo za stoarsku proizvodnju dobiva 211 EUR/UG a za biljnu proizvodnju 36 EUR/ha (gospodarstva, koja nemaju stoku, ali upotrebljavaju organska gnojiva na vie od 1 ha povrina).

injenica je da se broj goveda i svinja u Varadinskoj upaniji zadnjih deset godina konstantno smanjuje, ali je isto tako i injenica da su se smanjile i koritene poljoprivredne povrine. ak se moe rei da je intenzitet optereenja tla mineralnim i organskim gnojivima po jedinici povrine daleko vei danas nego prije. Tome pridonosi u najveoj mjeri intenzitet peradarske proizvodnje koja u pravilu nema vlastitih povrina za odlaganje gnojiva ve ga odlae na tue poljoprivredne povrine. S time u vezi je prisutna i problematika skladitenja pileeg gnoja s peradarskih farmi o emu su pokrenute odgovarajue rasprave, ali se jo nije dolo do konkretnih rjeenja. Ova proizvodnja u kontinuitetu je prisutna od 60-tih godina prolog stoljea i gotovo je cijela stoarska proizvodnja koncentrirana na nizinskom podruju uz glavne vodotoke (slika 1) ispod kojih se nalazi vodonosnik.

Kako bi smo na adekvatan nain zatitili najvaniji prirodni resurs vodu, koja ima osim toga i veliku gospodarsku vrijednost biti emo prisiljeni primijeniti nitratnu direktivu, a za to e biti potrebno izdvojiti velika sredstva. Prema nekim iskustvima u lanicama EU u implementaciji Nitratne direktive utroena su ogromna sredstva; 3 milijarde EUR-a u Poljskoj; 515 milijuna EUR-a u Slovakoj; 130 milijuna EUR-a u Litvi (K a r a c z u n , L o w e i s u r ., cit. po Z n a o r i s u r ., 2007). Implementacija Nitratne direktive u stoarstvu Varadinske upanije sigurno e se reflektirati u slijedeem (B a c c a , G r e v y e t a l l . 2007, cit. po Z n a o r, 2007);

1) znaajno e se smanjiti konkurentnost poljoprivrednog sektora 2) ostvarit e se negativan socijalni utjecaj na farmere 3) promjena politike na tritu 4) dodatna investiranja

STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 313


Slika 1. PROSTORNI RASPORED FARMI I VODNIH RESURSA VARADINSKE UPANIJE

Voda za pie koja se distribuirala u mreama Varadinske upanije,

prijanjih godina sadravala je koncentraciju nitrata iznad maksimalno doputene vrijednosti (MDK), ime nije odgovarala zahtjevima tada vaeeg Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie.

Koncentracija nitrata trenutno je ispod maksimalno doputene koliine (MDK), ali je primijeena tendencija porasta koncentracije nitrata, to ne ukazuje na sigurnu budunost zdravstveno ispravne vode za pie bez mjera zatite.

Moe se tumaiti da e provoenje nitratne direktive rijeiti samo stoarske probleme, no meutim, daleko vea korist za zajednicu e proizai iz injenice da e se pravilnim koritenjem i odlaganjem mineralnih i organskih gnojiva znaajno utjecati na zatitu i odrivost najznaajnijeg prirodnog resursa ove upanije, a to je voda.

upanija je sve vie usredotoena na stanje okolia pa se za zatitu okolia s deklarativno iskazane brige prelazi na aktivnosti i poboljanja koja zahtijevaju znaajna financijska sredstva i ulaganja. Iz tih razloga upanija je u svoje programe uvrstila i financiranje projektne dokumentacije za nove stoarske farme pri emu je zadrala pravo da uvjetuje izgradnju odgovarajuih sabiralita

STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 314


za gnoj sa tih farmi, tako da na ovaj nain graevine s potencijalnim izvorom zagaenja to prestaju biti.

Kako bi se potaknulo poljoprivrednike na pravilno odlaganje i koritenje ambalae od zatitnih sredstava u suradnji sa Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu slubu (HZPSS), pokrenuti je projekt sabiranja, odlaganja i zbrinjavanja te ambalae. Na taj projekt se nadovezuje i projekt Svjetske banke, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Varadinske upanije, koji e trajati etiri godine i predvia sljedee mjere za zatitu voda od utjecaja iz poljoprivredne proizvodnje;

1. Sufinanciranje izgradnje jama za sabiranje (70% investicije) 2. Agronom koji prati stanje i izrauje gnojidbene nacrte (zaposlenik HZPSS) 3. Potpora po ha (1.000,00 kn /ha) 4. Besplatna analiza vode iz bunara

Zakljuak Postojei programi monitoringa voda u Varadinskoj upaniji predstavljaju

kompromis izmeu mogunosti i stvarnih potreba za praenjem stanja voda. Najvei broj izvorita, vodotoka i stajaica Varadinske upanije najveim dijelom nije pokriven programima monitoringa voda i ispituju se iskljuivo u sluajevima iznenadnih oneienja voda. Kakvoa voda tih vodotoka nije poznata te nema mogunosti za procjenu stupnja njihovog oneienja iz razliitih izvora i utvrivanja potrebnih mjera za uklanjanje uzroka oneiavanja. Kroz razliite programe i projekte Varadinska upanija nastoji omoguiti obiteljskim gospodarstvima, to laku prilagodbu na provoenje Nitratne direktive u praksi. Osim toga nuno je u funkciju staviti poljoprivredne povrine koje su do nedavno bile koritene, jer e se na taj nain smanjiti pritisak na postojee povrine. Ta rezerva u nekoritenim povrinama iznosi oko 30.000 ha, to je gotovo ista povrina koja je sad u funkciji.

LITERATURA

1. C o u n c i l D i r e c t i v e o f 1 2 D e c e m b e r 1 9 9 1 concerning the protection of waters

against pollution caused by nitrates from agricultural sources (91/676/EEC)

2 . D r a v n i z a v o d z a s t a t i s t i k u

3. P r a v i l n i k z a i z v o e n j e d o b r e p o l j o p r i v r e d n e p r a k s e k o d g n o j i d b e . Uradni list Republike Slovenije, 34/2000

STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 315


STOARSTVO 63:2009 (4) 309-316 316

4. P o s a v i , M . , V i n c e k , D . , E r n o i M . (2008). Modeli govedarske proizvodnje, Varadinska upanija, Varadin: 267

5. S u i n , J . (2007). Provoenje nitratne direktive u Sloveniji i naa iskustva, Predavanje u Vidovcu, ppt.34 slajda, Kmetijski Intitut Slovenije

6. V a r a d i n s k a u p a n i j a (2006). Izvjee o stanju okolia Varadinske upanije za razdoblje izmeu 2002-2005. godine, Varadin, Varadinska upanija: 68

7. V i n c e k D . (2007). Zajednika poljoprivredna politika u EU, Kako u EU ? 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, str. 36-37

8. Z n a o r , D . , S o n j a K a r o g l a n T o d o r o v i (2007). Agricultural Pollution Control Programme for Croatia, Work paper: 122

. NITRATE DIRECTIVE AND AGIRCULTURAL PRODUCTION IN VARADIN COUNTY

Summary

In Varadin County there are a large number of family farms which still have not solved the

problem of farmyard manure disposal adequately. On average, 78% of farms in Croatia do not have adequate space for farmyard manure. Besides polluting the environment because of constant percolation, many farmers are not aware of the economic loss which occurs for this reason. Due to inadequate storage of farmyard manure, there is an annual loss of approximately 35 EUR in nitrogen, potassium and phosphorus per a livestock unit. On the basis of the number of livestock units in Varadin County, the loss amounts to 2.040.955 EUR a year. Especially noticeable is the problem of storage of chicken manure produced by poultry farms. This production has been continually present for more than 50 years. Almost the entire livestock production of Varadin County is concentrated in the lowland area along the main watercourses below which is an aquifer. The county has increasingly focused on the state of the environment, so the protection of the environment has moved from declaratively expressed concern to activities and improvements which require significant financial resources and investments. For these reasons the county has included the financing of project documentation for new cattle farms in its programmes. It reserves the right to condition the construction of adequate reservoirs for the manure from these farms. This way the constructions which are potential sources of pollution cease to be so. Through various programmes and projects Varadin County attempts to enable family farms to adapt more easily to the implementation of the Nitrates Directive in practice.

Key words: water, nitrates directive, livestock units, protection, monitoring.

Primljeno: 15.2.2010.

SaetakUvodLITERATURANITRATE DIRECTIVE AND AGIRCULTURAL PRODUCTION IN VARADIN COUNTY

Documents

Stocarstvo_4_2009_309_316.pdf